Povežite se sa nama

MONITORING

Ruganje zločinu

Objavljeno prije

na

Slobodan Pejović, bivši policijski službenik koji je prvi javno progovorio o deportaciji bosanskohercegovačkih izbjeglica, najavio je mogućnost da se iseli iz Crne Gore. Opet je upozoren da mu je bolje da ćuti o tom zločinu. Nepoznate osobe ponovo su mu demolirale automobil, iako Pejović uživa zaštitu kao svjedok insajder.

,,Iza ovog stoji tajna policija, uz znanje i odbobrenje premijera Mila Đukanovića”, kaže Pejović za Monitor.

U srijedu je porodici Pejović priređena još jedna neprijatnost. Njegova kćerka dobila je otkaz u jednom od crnogorskih ministarstava.

Ovo je jedanaesto upozorenje Pejoviću da se okani istraživanja i svjedočenja o najsramnijem ratnom zločinu koji je početkom devedesetih počinjen na teritoriji Crne Gore. Poruka moćnika je jasna – više se nikad ne smije pojaviti neki novi Slobodan Pejović. Oni ne mogu da oproste Pejoviću veliki grijeh – istrajno javno svjedoči o progonu u smrt izbjeglica koje su spas od ratnog požara u BiH potražile u Crnoj Gori.

Pejovića su i prošle godine na isti način pokušali da zastraše. Razbijeno mu je staklo na automobilu. Jednom je i fizički napadnut, a svojevremeno su mu pojedini crnogorski biznismeni nudili ,,razne poslove samo da bi ćutao”. Odbio ih je.

Prošlogodišnje, osmo upozorenje Pejović je protumačio kao uvod „u nešto mnogo ozbiljnije”.

,,Dugo mi se prijeti likvidacijom, tako da bi jednoga jutra mogla osvanuti vijest da sam ubijen u klasičnoj sačekuši”, rekao je Pejović. Tada je optužio Upravu policije i predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore Vesnu Medenicu da su svojim izjavama dodatno ohrabrili napadače.

Pejović je u vrijeme deportacije bio načelnik za suzbijanje krvnih delikata u hercegnovskom Centru bezbjednosti. Jedini se usprotivio hapšenju izbjeglica. Prvu zvaničnu izjavu o tom zločinu dao je 2004. godine u hercegnovskom Centru bezbjednosti, dvanaest godina nakon tog tragičnog događaja.

,,Nijedna državna institucija za sve te godine nije me ništa pitala, osim novinara”, kazao je Pejović.

Svjedočeći na sudu prije četiri godine, izjavio je da još nije utvrđen tačan broj deportovanih bosanskih izbjeglica i da su za deportaciju znali tadašnji predsjednici Vlade i države Milo Đukanović i Momir Bulatović.

Pejović je prije dvije godine prvi otkrio Monitoru da je u deportovanju bosanskohercegovačkih izbjeglica učestvovala, pored crnogorske policije i paravojnih formacija, i bivša Jugoslovenska narodna armija. Prema njegovim pouzdanim saznanjima, izbjeglice je hapsila i paravojna grupa koja je pljačkala stanove i kuće u Herceg Novom čiji su vlasnici bili građani BiH islamske vjeroispovijesti i , na svoju ruku, deportovala izbjeglice.

,,Javna je tajna da je i vojska vršila masovne deportacije bosanskohercegovačkih građana. Postojala je jedna paravojna jedinica, sastavljena od ljudi iz Herceg Novog i Bosne. Nosili su uniforme i kalašnjikove i kada bi se napili, šenlučili su i nad zarobljenim vršili torturu”, ispričao je Pejović za naš list.

To mu je, kaže, potvrdio bivši oficir vojne bezbjednosti. Oficir mu je kazao da je u maju 1992. godine JNA dobila zahtjev Momčila Krajišnika, tadašnjeg predsjednika Skupštine RS, da sa Crnogorskog primorja deportuje u Republiku Srpsku i preda njenoj vojsci i policiji sve građani muslimanske vjeroispovijesti.

Na osnovu Krajišnikovog naređenja na njih je vojska počela lov. Moj sagovornik tvrdi da je samo u jednom vojnom autobusu iz Herceg Novog do rampe na Čemernu prevezeno 58 tih mladića. Tamo su predati vojsci kojom je komandovao Dušan Kornjača, predsjednik ratnog predsjedništva Čajniča. O njihovoj sudbini ništa se ne zna, kazao je tada Pejović.

,,Svi o tome i danas ćute. A samo treba otvoriti arhiv Vojno-pomorskog sektora Boka, koji je iz Splita dopremljen u Meljine, i sve saznati o tom zločinu. O tome bi kao svjedoci dosta mogli da kažu Huso Kunić, glavni oficir KOS-a (načelnik Odsjeka bezbjednosti) 9. VPS-a, koji sada živi u Herceg Novom, kao i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić”, tvrdi Pejović.

Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda, obećala je da će tužilaštvo provjeriti te Pejovićeve navode. Javnost nikad nije obaviještena o tome šta je bilo od tog obećanja. Pejović je i dalje uporno podsjećao na taj zločin i o njemu iznosio nove detalje. I dalje su mu stizale prijetnje. U oktobru ove godine, protiv Pejovića je najavljeno nekoliko tužbi zbog svjedočenja na sudu.

Tužbu je prvo najavio visoki funkcioner Agencije za Nacionalnu Bezbjednost Dejan Mrdak. Pejović ga je optužio da stoji iza zastrašivanja i prijetnji. Tužbu mu je najavio i bivši policajac Ranko Martinović za koga Pejović tvrdi da je lažno svjedočio o deportaciji bosanskih izbjeglica Vojsci Republike Srpske.

Pejović je na to odgovorio: ,,To je dodatni pritisak, i ne samo dodatni, već pritisak koji permanentno traje od kada sam prvi iznio stvari u vezi sa tim zločinom. Ovo je pritisak od strane Službe državne bezbjednosti i njenih saradnika”.

Poručio im je da ga neće zastrašiti. ,,Nije im to uspjelo evo 18 godina, pa neće ni sada kada je sve u finišu”.

Pred Višim sudom u Podgorici u toku je suđenje grupi bivših policijskih službenika, optuženih za zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno deportovanje izbjeglica. Opuženi su Branko Bujić, Sreten Glendža, Božidar Stojović, Milorad Šljivančanin, Boško Bojović, Milisav Marković, Radoje Radulović, Duško Bakrač i Milorad Ivanović.

Nedavno je svjedočio i Momir Bulatović, predsjednik Crne Gore u vrijeme deportacije. Izjavio je da je za to odgovorna država, a ne pojedinci, pravdajući deportaciju nesrećnim okolnostima. Kao da država u to vrijeme nije imala državno rukovodstvo.

Slobodan Pejović ne misli tako. Zbog toga i mirne savjesti – nema mirnog života. Ni on ni njegova porodica. ,,Mojom ličnošću bavili su se udbaši, policajci, političari i biznismeni. Sve su radili da bi me diskreditovali. Ne može se sve kupiti u Crnoj Gori”, poručio je Slobodan Pejović.

Zbog toga nastavljaju svakovrsnim nasiljem, ne bili ga protjerali, a ovu zemlju pretvorili u moralnu pustoš. Crnogorsko društvo je na potezu: hoćemo li dozvoliti da se devedesete vrate u Crnu Goru?

PROTESTI
Nemoć države

Poražavajuće je za državu, koja sebe smatra dostojnom evropskog demokratskog društva, posvećenog zaštiti ljudskih prava, da dopušta kontinuirane pritiske na svjedoka ratnog zločina, navodi izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević u saopštenju povodom najnovijeg pritiska na Slobodana Pejovića. Prema njenim riječima, najavljeno napuštanje Crne Gore Pejovića i njegove porodice je krajnji pokazatelj da je država i skoro 20 godina poslije ratova nemoćna pred onima koji su “zločin izvršili i koji se i danas time ponose”. Smatramo da bi otkrivanje i kažnjavanje onih koji kontinuirano ugrožavaju Pejovića moralo biti u najvišem državnom interesu”, zaključuje se u saopštenju. U reagovanju Foruma 2010 navodi se da “umjesto ljekovitog suočavanja sa istinom u vezi sa zločinima počinjenim tokom devedestih godina, danas na sceni imamo, ne samo sistematsko zataškavanje i falsifikovanje događaja, već i obračun sa onima koji su se i tada i danas javno suprostavljali tim zločinima”. “Alarmantno je da je posljednji u nizu napada uslijedio poslije obećane zaštite svjedoku, a samo nekoliko dana nakon što je gospodin Pejović dao iskaz na suđenju optuženim za deportaciju Muslimana i Srba u maju 1992. godine. Danas se iznuđeno sudi izvršiocima, zločini se pravdaju tragičnom državnom greškom, nedostatkom informacija ili manipulacijama vojnog vrha i obavještajnih službi”, saopštio je Forum 2010.

 

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo