Povežite se sa nama

MONITORING

Milo i sedam jarića

Objavljeno prije

na

uob-FILE---DJUKANOVIC-002

Sprječavanje korupcije i konflikta interesa mora postati vidljivo i snažno. Tako glasi jedna od poruka koju su nam prošle nedjelje donijeli evropski izaslanici. „Traže se ubjedljivi rezultati proaktivnih istraga, tužbi i pravosnažnih presuda”, saopštio je u Skupštini Crne Gore Štefan File, evropski komesar za proširenje, naglašavajući potrebu da se „usvojeni zakoni pretoče u praksu”. To je, činilo se, uradio bez imalo dvosmislenosti I prostora za naknadna tumačenja. Sjetimo se: Čim uradite vaš domaći… Onda nam je premijer Milo Đukanović pojasnio da nijesmo dobro vidjeli i čuli. „Istrage i hapšenja u cilju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala niko ne postavlja pred Crnu Goru kao imperativ”, predočio je Đukanović Vladinu interpretaciju mišljenja EK, faktički najavljujući filtriranje postavljenih zahtjeva. „Crna Gora je ozbiljna država koja ima svoj Ustav, zakone, svoju izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. Kao i u svim drugim uređenim sistemima i u Crnoj Gori se svaki dio vlasti bavi svojim poslom”, podučio nas je Đukanović. Pretpostavimo da premijer govori istinu, i da se ovdje, zaista, „svaki dio vlasti bavi svojim poslom”. To, takođe, podrazumijeva da neuspješno ili nezakonito obavljen posao povlači odgovornost i, sankcije. Kada umjesto najavljenog datuma pregovora o pristupu EU, Crna Gora dobije popis „ključnih prioriteta” koje prethodno mora ispuniti, normalno je zapitati se: ko nije uradio domaći?

DOMAĆI ZADATAK: Unaprjeđenje izbornog zakonodavstva „u skladu sa preporukama OEBS-a i Venecijanske komisije”, navodi se kao prvi, i vjerovatno najlakši, postavljeni zadatak. Za ispunjenje ovog zahtjeva dovoljno je da se vladajuća koalicija odrekne samo dijela prednosti koje joj donosi postojeći izborni sistem. Potom, tu je i precizirana potreba „jačanja zakonodavne i kontrolne uloge Skupštine”. Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić bi morao da objasni zašto se o propustima crnogorskih pravosudnih i policijskih organa tokom operacije Balkanski ratnik u Skupštini ne raspravlja od proljetos, kada je nadležni odbor donio takvu odluku. Ili se problem može kamuflirati prebacivanjem odgovornosti i ponavljanjem fraza o trulim daskama, što ovih dana radi Krivokapićev saradnik, poslanik SDP-a Raško Konjević. „Ko ne može da izdrži novi tempo mora biti zamijenjen”, mudruje Konjević. Izgleda da je poslanik SDP-a bukvalno shvatio opasku Milana Roćena o malom (NATO) i velikom (EU) maratonu koji će Crna Gora trčati naredne godine. Konjeviću je, možda, nepoznanica ono što iskusnom partijskom kadroviku, ministru inostranih poslova i njegovom, jednako iskusnom, kolegi iz Vlade I partije – Svetozaru Maroviću sigurno nije: Kada zvaničnici EK kažu da treba napraviti „suštinske korake u reformi državne uprave” to je isto kao da DPS pokušavaju omesti da dobije na sljedećim izborima onako kako to radi 20 godina, I da potom tu pobjedu – po istom modelu – naplati. Ili Marović, potpredsjednik Vlade za politički sistem, može objasniti koncentraciju svojih rođaka u SO Budva nekim, nama nepoznatim, evropskim vrijednostima i standardima? Treći zahtjev – za jačanjem vladavine prava „ posebno kroz depolitizovano i na zaslugama zasnovano postavljanje članova tužilačkih I sudskih savjeta i državnih tužilaca…”, ide na adresu Vesne Medenice i Ranke Čarapić. Predsjednica Vrhovnog suda cijeni da treba napraviti „potpuni uvid u te komentare i njihova obrazloženja”. Treba joj vremena da shvati zašto nekome u EU ili EK smeta to što je ona, istovremeno, predsjednica Vrhovnog suda, Sudskog savjeta i Komisije za izbor sudija. Tako samo Vesna Medenica, predsjednica Sudskog savjeta, može pokrenuti disciplinski postupak protiv Vesne Medenice, predsjednice Vrhovnog suda i razriješiti je sa tog mjesta. Vrhovni državni tužilac Ranka Čarapić, za sad, šuti. Nju je za mišljenje EK, po svoj prilici, briga koliko i za kritike opozicionih poslanika. Važno je, kako reče u Skupštini, da „moralni kriminalci cijene njen rad”. Njen rad cijeni i podgorički gradonačelnik Miomir Mugoša. Šarmantan i darežljiv čovjek takođe se mogao prepoznati u zadacima iz mišljenja EK. I to na dva mjesta. Zacrtanog „unaprjeđenja medijskih sloboda” ne može biti dok god Mugoša I njemu slični budu u prilici da nekažnjeno biju novinare i fotoreportere. To je važno koliko i „usklađivanje sa praksom Evropskog suda za ljudska prava u pogledu klevete”. Istovremeno, gradonačelnik Mugoša može, skupa sa ministrom za ljudska i manjinska prava Ferhatom Dinošom biti dobar lakmus papir za testiranje napretka na planu „sprovođenja propisa i politika zaštite od diskriminacije”.

SISTEMSKI PROBLEMI: Da se vratimo tužilaštvu i pravosuđu. Nedoumice i problemi oko izbora čelnih ljudi, potreba unaprjeđenja antikorupcijskog pravnog okvira i sprovođenje strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala ne mogu ostati privatna svojina Vesne Medenice i Ranke Čarapić. Za njih su dovoljni izazovi (da isprobamo rječnik Brisela) to što suđenje osobama koje su odgovorne za smrt više od 40 osoba koje su ilegalno transportovali u Italiju ulazi u jedanaestu godinu. Ili što istraga o divljoj gradnji na budvanskoj Zavali traje – tri godine. Odgovornost za uočene, sistemske, probleme pravosuđa i tužilaštva ide resornom ministru Mirašu Radoviću ali i njegovoj koleginici Gordani Đurović, ministrici za evropske integracije i predsjednici Nacionalne Komisije za borbu protiv korupcije. Na pitanje – zašto su institucije kojima rukovode od njihovog osnivanja pale na ispitu pred EK – dužni su da odgovore i Veselin Veljović, direktor Uprave policije, Predrag Mitrović, direktor Uprave za sprječavanje pranja novca i finasiranja terorizma I Duško Marković, doskorašnji director ANB-a. Neće biti da je za ove profesionalce dovoljno odbrana to što Veljović kaže da „se ne slaže sa ocjenom EK”, dok nam Mitrović pripovijeda kako je po njegovom „dubokom ubjeđenju formiran stav više na bazi percepcije nego na bazi konkretnih rezultata, to jest kvantitativnih pokazatelja”. Obratite pažnju – dubokom ubjeđenju. Marković, makar, ne brani neodbranjivo. Možemo stvari posmatrati i na način koji bi ukinuo svaku individualnu odgovornost – kako nabrojanih državnih funkcionera, tako i desetina i stotina njihovih kolega, istomišljenika i sljedbenika koji nijesu pomenuti samo zbog ograničenog prostora. Stav je EK da „u Crnoj Gori nedostaje politička volja” da bi se razriješili pobrojani problemi. On nas vraća na početak: to što Milo Đukanović neće (i) ne da, njegovi namjesnici ne mogu i ne smiju. I tako će biti sve dok ih ne promijenimo. Sve.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZA MASKE: Suvišni ljudi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako šturi, zvanični podaci pokazuju da Crnu Goru, polagano, zahvata plima otkaza. I nesigurnosti. Podaci Monstata ukazuju da, u ovom trenutku, 90.000 – 100.000 stalno i privremeno zaposlenih ne zna kada će i od koga primiti sljedeću platu. I kako će preživjeti do tog momenta

 

„Ne vidim način da mi ovo preživimo“, kaže bez srdžbe komšija koji se sa suprugom i troje djece, treću nedjelju nalazi u samoizolaciji. Ili kvalitet veze preko interfona nije dovoljan da prenese strah ljudi koji su, kao samozapošljeni, prinuđeni na, ne znamo koliko dugu, obustavu poslova od kojih žive. Možda je,  s početka, neku utjehu pružalo iščekivanje da Vlada izađe pred parlament sa rebalansom budžeta i konkretnim predlogom hitnih mjera pomoći onima koji su sada spriječeni da rade. I zarađuju za hranu. Radilo se o radnicima, poslodavcima ili samozapošljenima.

Prva sedmica aprila prolazi, a umjesto pomoći za odbranu ugroženih radnih mjesta, a njih je možda i sto hiljada (100.000),  stižu   otkazi. Nekome nije produžen ugovor o radu, drugome je otkazan honorarni posao, trećem/trećoj ponuđeno da potpiše sporazumni raskid radnog odnosa (na određeno vrijeme) i sačeka dok ih  pozovu „kad sve ovo prođe“.

Iznenađenje je predstavljalo samo to što su se viškova, među prvima, počele oslobađati kompanije u državnom vlasništvu.

Odlukom generalnog direktora Božidara Šundića u Radio-televiziji Crne Gore neće biti honoraraca. „Obavještavam vas da od prvog aprila RTCG neće angažovati nijednog honorarnog saradnika. Molim da se svima zahvalite na saradnji. Čim se steknu uslovi, biće ponovo angažovani”, piše u dopisu koji je Šundić uputio menadžmentu javnog servisa. Šundić nije želio da javnosti obrazloži svoju odluku, a iz medija se može saznati da je otkazivanje saradnje honorarcima obrazloženo zaključcima Vlade i hitnim mjerama u vezi sa korona virusom. Tako su čelni ljudi RTCG razumjeli poruku premijera Duška Markovića da je „svaki čovjek dragocjena vrijednost Crne Gore“.

Potom su stigle vijesti da se viška ljudi oslobađa još jedna, strateški važna, državna kompanija. Montenegro erlajns (MA) otpušta 10 radnika koje godinama (neke i više od četiri godine) drži na ugovorima na određeno i koji su po zakonu stekli pravo na stalno zaposlenje, obznanio je poslanik Nebojša Medojević. Iz MA je, kao odgovor na Medojevićeve tvrdnje, stigla obavijest da je nacionalna avio kompanija, „uvažavajući preporuku i očekivanja Vlade i premijera da se poslodavci u takvoj situaciji suzdrže u odnosu na raskid radnih odnosa“, započela proceduru produženja svih ugovora isteklih nakon 16. marta, kada su obustavljene operacije“.

I taman kada pomislite da je to saopštenje demant tvrdnji koje je iznio jedan od lidera DF, kad tamo kažu da je uprava MA početkom marta odlučila da se ugovori  na određeno vrijeme nakon  isteka neće produžavati. „Sa implementacijom ovih mjera se počelo odmah. Sve te odluke su donešene prije proglašenja pandemije COVID-19 u svijetu i pojave korona virusa u našoj zemlji“. Neko je izgleda, ipak, ostao bez posla.

Na potezu su Plantaže. Otud stižu najave o smanjenju plata, možda i za trećinu. Ponuđena alternativa je, prenose zabrinuti radnici, Zavod za zapošljavanje.

Nenadane odluke o smanjenju broja radnika u kompanijama pod kontrolom države, mogu se razumjeti i kao svojevrstan signal privrednicima da se u državu i njenu pomoć ne treba uzdati, već se ekonomski problemi – nastali odlukama, preporukama i zabranama iste te države – moraju rješavati sistemom svako za sebe. I svako po svome.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽIOCI PROCESUIRALI VELIKI BROJ GRAĐANA ZBOG KRŠENJA VLADINIH MJERA: Izolacija, pritvor, karantin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci su procesuirali preko 400 građana zbog kršenja mjera. Najviše u Podogrici najmanje na Cetinji – pet građana. Onima koji su kršili zabrane Vlade za suzbijanje virusa COVID-19 najčešće je izricana mjera pritvora ili karantina

 

Crnogorski tužioci procesuirali su preko 400 rađana zbog sumnje da su prekršili  mjere zaštite od epidemije zarazne bolesti (COVID -19), koje je donijela Vlada Crne Gore, saznaje Monitor. Svakog od njih tužilaštvo je sumnjičilo za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Većina građana desetak dana je u nekoj vrsti ograničenog kućnog pritvora, koji je prošle sedmice produžen do sredine aprila. Mjerama Vlade zabranjen je, između ostalog, međugradski saobraćaj, izlazak van kuće ili stana od 19 do pet časova izjutra (vikendom od 13 časova), okupljanja na javnim ili privatnim površinama i objektima. Zatvorene su škole, ugostiteljski objekti, većina zanatskih radnji, dok je ograničen rad trgovina.

Prekršioci ovih zabrana kažnjavani su novčano, pritvorom, kućnim pritvorom, karantinom, privremenim oduzimanjem vozačke dozvole…

Tužioci i pravnici, naši sagovornici, objašnjavaju da svako nepostupanje u skladu sa donesenim mjerama nije automatski i krivično djelo. Na društvenim mrežama i portalima uveliko se polemisalo oko toga kako će se postupati u pojedinim vanrednim porodičnim situacijama (smrt, porođaj, iznenadna bolest, oštećenja na kući ili stanu). Drastičan primjer takve situacije bio je zemljotres u Zagrebu, kada su stanari bili prinuđeni da izađu i čekaju na ulicama, dok je na snazi bila mjera koja je zabranjivala okupljanja na javnim površinama.

Pravnici pojašnjavaju da je riječ o situaciji sa kojom se naše pravosuđe suočava prvi put od raspada Jugoslavije i da će se neke dileme morati rješavati „u hodu“.

Ukoliko se, tvrde, u tužilačkom postupku utvrdi da je neko prekršio mjeru u slučaju „krajnje nužde“ (smrtni slučaj, zdravstveni i drugi razlozi), a nije (iz opravdanih razloga) stigao da prethodno dobije dozvolu policije za, na primjer, putovanje do drugog grada, ne može se smatrati da je učinio krivično djelo. U tužilaštvima tvrde da su ovakvi slučajevi vrlo rijetki. „Tužilac cijeni sve dokaze, pa i odbranu osumnjičenih, te cijeneći ih u sklopu svih okolnosti, donosi odluku“, navodi se u odgovoru Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju.

Za razliku od osnovnih sudova gdje je smanjen obim posla, usljed odlaganja velikog broja suđenja, osnovnim tužilaštvima je znatno otežan rad. Pored počinioca krivičnih djela sa kojima se susreću u redovnom poslu, moraju da procesuiraju i građane koji krše Vladine mjere. Dežurni tužilac u redovnoj situaciji primi oko 100 poziva dnevno (od kojeg mali broj završi kao formiran predmet), dok je u ovim okolnostima taj broj znatno veći.

Oni  tvrde da i pored povećanja obima posla zbog epidemije, imaju kapaciteta da se kvalitetno nose i sa krivičnim djelima.

„Državno tužilaštvo je i pored ovako velikog priliva predmeta spremno dočekalo ovaj izazov. Kao što svakodnevno pokazujemo, ažurnim i hitnim postupanjem u ovim predmetima u stanju smo da izađemo na kraj sa ovim i da adekvatno postupimo prema svima koji se ogluše o mjere koje se sada bez izuzetka moraju poštovati“, kazala je portparolka ODT Podgorica Milica Mandić na konferenciji za štampu.

COVID-19 nastavlja da se širi. Nedavno je na konferenciji za medije Nacionalnog kordinacionog tijela (NKT), direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao da se neki građani ne pridržavaju pomenutih mjera.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Nepovjerenje u institucije i u krizi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li bi rad parlamenta, i ulazak opozicije u parlament, bio kontrola vlasti u ovoj situaciji, ili davanje legitimiteta vlasti i rušenje ideje bojkota

 

Za Monitor govore:

DŽEMAL PEROVIĆ, POKRET ODUPRI SE: Ulazak u parlament je pristanak na dekor u neproglašenoj diktaturi

JOVANA  MAROVIĆ, POLITIKON MREŽA: Uloga parlamenta odavno nije kontrolna, pa ne bi bila ni sad

DR ZARIJA PEJOVIĆ, ANALITIČAR: Vanredna situacija traži opoziciju u parlamentu

BORIS RAONIĆ, GRAĐANSKA ALIJANSA: Bojkot je odavno izgubio smisao

SERGEJ SEKULOVIĆ, ADVOKAT I NVO AKTIVISTA:  Solidarnost, a ne strančarenje

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR: Kontrola se može obavljati i van Skupštine

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. aprila ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo