Povežite se sa nama

MONITORING

Istina se kuje vruća

Objavljeno prije

na

Trebala je to biti samo još jedna, za Crnu Goru tako uobičajena, privatizaciona prevara. Ovog puta u trouglu: Vlada, nikšićka Željezara i njeni novi vlasnici, skriveni iza of šor kompanije neinventivnog (i netačnog) naziva Crnogorski specijalni čelici (MNSS). Nikšić, uostalom, pamti i mnogo veće obmane. Inicijatori one što je prethodila privatizaciji Pivare Trebjesa završili bi u zatvoru u makar 150, od 180-tak, članica UN. Drugo smo mi.

ZATEČENI U LAŽI:Pravo i pravda nemaju šansu u zemlji kojom vladaju ljudi ubijeđeni u ispravnost maksime da mnogo puta ponovljena laž postaje istina.

,,Do kraja 2008. većinski vlasnici najvećih preduzeća su poštovali obaveze iz ugovora”, ponovio je ministar ekonomije Branko Vujović, po ko zna koji put, krajem prošlog mjeseca, ,,To smo konstatovali kroz sve izvještaje. Nažalost, kriza je dovela do toga da se ne poštuju obaveze u mjeri koja je bila predviđena ugovorima, posebno kod velikih sistema kao što su KAP i Željezara…”.

Svako koga makar malo interesuje proces privatizacije u Crnoj Gori zna da to što govori gospodin ministar nije istina. Trebalo bi da i on to zna. Ako ni zbog čega drugog, a ono zato što je još prije dvije godine Janko Vučinić, predsjednik sindikata Željezare, javnosti jasno i argumentovano predočio da MNSS ne ispunjava svoje investicione obaveze. Među onima koji su ga potom šikanirali i progonili zbog odavanja tajne našao se i ministar Vujović. Zato danas ne može reći da nije bio obaviješten. Vučinićeva odiseja po sudovima nije završena. Prije se čini da tek počinje.

Ova priča je započeta u oktobru 2008. godine. Zastupnici MNSS-a saopštili su da će radnicima Željezare septembarske zarade biti umanjene za 12 odsto pošto nijesu ispunili zacrtani plan proizvodnje. Naumu se suprotstavio fabrički sindikat.

U saopštenju koje je potpisao Janko Vučinić navedeno je da se na zastarjelim postrojenjima i sa lošom sirovinom ne može proizvesti 22 hiljade tone čelika koliko je poslovodstvo planiralo. ,,Po mišljenju sindikata i radnika osnovni razlozi za neispunjenje takvoga plana su nekvalitetan čelični otpad i neispravnost i dotrajalost postrojenja”, saopštio je Vučinić, ,,To otvara priču o investicijama u fabrici. U posljednje dvije godine nije investirano u kompaniju, iako su za ovu godinu bila predviđena ulaganja od oko 20 miliona eura, a 14 miliona za prošlu”. Vučinić je precizirao da se radnici brinu za izostanak investicija pošto, na osnovu njih, sude o ozbiljnosti novog (trećeg po redu) vlasnika i šansama za opstanak Željezare.

Konačno, Sindikat je zaprijetio štrajkom za slučaj da uprava ne izmjeni odluku o smanjenju plata. Vizionarski je procijenio da u Željezari ,,nema dovoljno čeličnog otpada, koji je osnovna sirovina za proizvodnju, pa se može desiti da poslodavac prije radnika obustavi rad fabrike”. Upravo to se dogodilo koju nedjelju kasnije.

VEĆ VIĐENO: Dva dana nakon sindikalnog saopštenja, poslovodstvo Željezare je Vučiniću najavilo skori otkaz. U njihovom saopštenju je rečeno da su Vučiniću dostavili opomenu pred otkaz, pošto je “javno saopštio podatke o poslovanju preduzeća i tako nanio nenadoknadivu štetu poslovnom ugledu kompanije”. Uprava je predsjedniku sindikata poručila da “njegovo ponašanje šteti interesima i poslodavca i zaposlenih i izaziva uznemirenje”. Prijetnje su realizovane 10. novembra 2008. kada je Vučiniću uručen otkaz. Ujedno, zabranjen mu je ulazak u fabrički krug.

Sve se odvijalo po već mnogo puta viđenom scenariju. Nadređeni rijetko sa oduševljenjem dočekaju pojavu duvače u pištaljku, zviždače odnosno whistleblowers-e u svom okruženju. Riječ je o ljudima koje od tihe većine odvaja spremnost da prijave nedolično ponašanje u svom poslovnom okruženju (prevaru, pljačku, korupciju, kršenje zdravstvenih ili bezbjednosnih pravila) – nadređenima, policiji, pravosuđu ili medijima.

I po pravilu, taj im postupak donese pregršt nevolja. Slučaj Vučinić se savršeno uklopio u kliše.

Stanley Adams, direktor HoffmannLaRochea, podnio je prijavu Evropskoj ekonomskoj zajednici (današnja EU) zbog namještanja cijena u svojoj kompaniji.Završio je u pritvoru, lažno optužen za industrijsku špijunažu.

Christoph Meili, noćni čuvar u Swiss banci, otkrio je svijetu da njegovi poslodavci uništavaju dokaze o ušteđevini žrtava Holokausta koje je banka morala vratiti njihovim porodicama. Švajcarske vlasti su željele da mu sude zbog navodnog odavanja bankarske tajne pa je završio kao politički azilant.

Zagrepčanka Vesna Belanović je objelodanila da je njeno preduzeće – hrvatska Industrija nafte (INA) koruptivnim radnjama oštećena za više od 100 miliona eura: „Primijetila sam da nema tri broda, da je nestalo 40 cisterni, da se sabotira vlastiti vozni park…”. Dobila je otkaz. Potencijalni poslodavci su upozoreni da je ni slučajno ne smiju zaposliti, pa je minulih deset godina umjesto na radnom mjestu provela – po sudovima.

Tako gledano, Janko Vučinić je čak dobro prošao. Ono jeste – Inspekcija rada je rutinski odbila njegov prigovor na rješenje o otkazu. I jeste ga policija, na osnovu lažnih optužbi, privela nakon skupa podrške koji je na kapiji Željezare organizovao Vučinićev sindikat. Jeste, i ministar ekonomije Branko Vujović je u septembru naredne godine odbio susret sa predstavnicima Sindikata Željezare objašnjavajući da ne može da primi delegaciju koju predvodi čovjek koji nije zapošljen u fabrici.

Vučinić je odlukom suda, ipak, vraćen na posao.

Proljetos je javnost, uz pomoć NVO MANS i Monitora upućena u dokumenta koja dokazuju da je Sindikat sa pravom tvrdio da vlasnik Željezare ne investira u modernizaciju fabrike ii tako krši ugovorene obaveze. Javnost je tada upoznata sa postojanjem dokumenata koji su, 6. jula prošle godine, potpisali ministar ekonomije Branko Vujović i G.H.J. de Haas, u ime MNSS, u kome stoji da većinski vlasnik Željezare „u prva dva investiciona perioda nije izvršio svoje investicione obaveze”. Baš onako kako su tvrdili Vučinić i njegove kolege u jesen 2008. godine. A zašto Branko Vujović i ove jeseni priča neke druge priče – to on najbolje zna.

Možda je štos u članu sporazuma koji je potpisao sa predstavnicima MNSS a koji kaže: ,,Svaka strana je saglasna i garantuje da neće preduzeti bilo kakve pravne radnje protiv druge Strane i druga Strana neće biti ugrožena u vezi prethodnih kršenja ugovora, incidenata prevare, nemara ili bilo kakvih drugih pogrešnih radnji…”. Ili je stvar u nečemu drugom, uglavnom prošlogodišnji sporazum ne pominje tri automobila marke ševrolet kupljena za upravu Željezare prije dvije godine za 150 hiljada eura. Iako je, prema tadašnjim tvrdnjama nikšićkih radnika, tada to bila ako ne jedina a ono sigurno najveća investicija MNSS-a u ovu fabriku.

Sve to, opet, nije smetalo Vujoviću da se sjeti Janka Vučinića onda kada su ga nezadovoljni rudari Boksita pozvali da ih, kao resorni ministar, obiđe tokom protesta u jami Biočki stan. E, Branko je tada pozvao Janka da mu pravi društva pred nezadovoljnim rudarima i drži strah. Nije mu smetalo to što Vučinić ne radi u Boksitima.

Kao što mu ni danas ne smeta da, po naređenju Mila Đukanovića, Janku Vučiniću i njegovim kolegama iz Željezare ponovo prijeti – malo sudom, malo stečajem.

Vučinić neće da zašuti. Opet, u nedavnom razgovoru za Monitor otkriva poslovne tajne: ,,Danas imamo najmanju proizvodnju od postanka Željezare. Imamo 1395 zaposlenih u stalnom radnom odnosu od kojih su polovina tehnološki višak i treba ih istjerati. Ministar široke ruke i ekonomije Branko Vujović oslobodio je MNSS, na račun radnika Željezare, obaveze da uplaćuju novac za stambeni fond. Država im je žirirala za kredit od 30 miliona eura koje će, kako stvari stoje, vraćati poreski obaveznici…”. I sprema se da, ponovo, na sudu brani pravo nikšićkih željezaraca da rade ono što znaju i govore ono što misle.

Takvi su vam Janko Vučinić i Branko Vujović. Ministar oblikuje vladajući model – šutite da vam ne bude gore. Sindikalac primjerom poručuje – zviždite na nepravdu, možda će nam od toga svima biti bolje.

Nikšićki niz

Gotovo istovremeno kada i Vučinić, ili nekoliko dana ranije, iz Željezare je istjeren i dr Miraš Đurović, nekadašnji glavni inženjer, direktor pogona i izvršni direktor te fabrike. Đuroviću je, nakon 32 godine rada u Željezari otkaz uručen iz obrazloženje da je ,,kontinuirano svojim ponašanjem izražavao nelojalnost poslodavcu, iznosio neistine i dezinformacije, prikupljao podatke i neovlašćeno ih saopštavao drugim licima”!? Na vrlo sličan način postupilo je i poslovodstvo Rudnika Boksita koji mjesec kasnije. Ono je dalo otkaz Radomanu Batrićeviću i Dragomiru Peroviću uz obrazloženje da su ,,netačnim informacijama iznijetim u javnost naštetili ugledu firme”. Njihov grijeh bio je taj što su kao članovi Izvršnog odbora sindikata Boksita javnosti prenijeli informaciju da su plate rudarima smanjene za 30 do 40 odsto. Konačno, i Dušanka Knežević, radnica nikšićkog HTP Onogošt morala je da zatraži zaštitu suda nakon što je dobila otkaz zbog sumnje da je medijima dostavila dokumenta sa ,,poslovnim tajnama” preduzeća.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Tokom, nikad siromašnije, skupštinske rasprave o predloženom budžetu čuli smo jedan ultimatum. Predsjednik NDP Milan Knežević poručio je da će glasanje njegove partije o budžetu zavisiti od toga kakav će stav ministar finansija (Vlada) zauzeti o njihovim zahtjevima da u kapitalni budžet uđu i infrastrukturni projekti iz Zete koji nijesu bili obuhvaćeni inicijalnim prijedlogom državnog budžeta za ovu godinu. Knežević u srijedu u parlamentu nije pominjao prošlogodišnju prijetnju da DNP neće glasati za budžet ukoliko se, prethodno, ne izvrši makar djelimično razgraničenje Glavnog grada i Opštine Zeta. Da li su on i njegove partijske kolege zaboravile na taj zahtjev tek treba da vidimo.

Ideje o dodatnim izdacima i proširenju kapitalnog budžeta na dodatne infrastrukturne projekte od značaja za lokalne zajednice imali su još neki poslanici vladajuće većine. Samo bez ultimatuma. Čini se kako Vlada nije u poziciji da im udovolji, izuzev  u nekoj simboličnoj formi. Ipak, ko zna? Možda bi prihvatanje dijela ponuđenih amandmana moglo poslužiti kao izgovor za odluku da se dio tekućih troškova ipak finansira državnim zaduženjem. To bi moglo biti neophodno ukoliko se pokaže da očekivani prihodi nijesu dovoljni za rastuće rashode iz državne kase.

Ministar Novica Vuković ostaje optimista. U Skupštini je, obrazlažući vladin prijedlog budžeta, ponovio novembarske projekcije po kojima će država tokom ove godine prihodovati 2,88 a potrošiti 4,03 milijarde eura. Razlika će biti pokrivena novim zaduženjima. „Ukupan iznos primitaka od 4,03 milijarde, raspoređuje se na tekući budžet – 1,5 milijardu, budžet državnih fondova -1,3 milijarde, kapitalni budžet – 280 miliona, transakcije finansiranja (vraćanje kredita koji dospijevaju ove godine – prim. Monitora) – 886 miliona i budžetska rezerva 43,5 miliona eura…“, naveo je Vuković. Ponavio je tvrdnju da se rast državnih prihoda ostvaruje planiranom dinamikom. „Usljed rasta naplate PDV-a, akciza, poreza na dohodak i dobit, naknada od igara na sreću…“, pojasnio je ministar. .

Izrečeno je u saglasnosti sa onim što je on  govorio u novembru, nakon što je Vladin prijedlog budžeta za 2025, upućen Skupštini. “Glavni pokretači ekonomskog rasta biće lična potrošnja domaćinstava, započinjanje novog investicionog ciklusa, nastavak povoljnih trendova u turizmu, kao i intenziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova”, rekao je tada Vuković, najavljujući da je realni ekonomski rast u ovoj godini projektovan na 4,8 odsto.

Problem je što se pokazuje kako ta izjava nije u potpunosti usklađena sa realnošću.

Teško je očekivati „nastavak povoljnih trendova u turizmu“ kada podaci pokazuju da prošlogodišnji trendovi u najvažnijoj crnogorskoj privrednoj grani nijesu povoljni. Ni tok zimske turističke sezone ne obećava. Naredno ljeto mogli bi dočekati bez unaprjeđenog odnosa prema korišćenju plaža, uz uvećani PDV za značajan dio turističke privrede (to znači veće cijene ili manju zaradu za one koji od turizma žive ) i sve jaču konkurenciju i u najbližem susjedstvu.

Upitno je i najavljeno započinjanje novog investicionog ciklusa. Već se pokazalo da od paf-paf projektovanja nema velike koristi. Početak izgradnje  dionice autoputa Mateševo – Andrijevica pomjeren je sa septembra prošle na septembar ove godine. Koliko juče, u parlamentu smo čuli da možda ni od toga neće biti ništa, da će najavljeni posao ponovo biti prolongiran. Kako je u predloženom kapitalnom budžetu za taj projekat namijenjeno više od trećine ukupnog novca, dok je za finansiranje ostalih projekata planiran uglavnom simboličan iznos, može se desiti da najavljene investicije ostanu samo želje.

Ukoliko projekat Velje brdo nije ta karika koja nedostaje između stalno najavljivanog investicionog buma i ekonomske realnosti u kojoj se ne dešava ništa spektakularno. Osim kontinuiranog povećanja ličnih primanja.

Vladi preostaje da se osloni samo na dva od četiri najavljena glavna pokretača ekonomskog rasta: povečanu potrošnju domaćinstava i obećani novac iz EU fondova. To nas dovodi do još jednog rebusa crnogorske ekonomske stvarnosti: šta ako potrošnja domaćinstava u Crnoj Gori počne da opada? Primjera radi, zamislimo da aktuelni bojkot trgovina proizvede konkretan rezultat i trgovci odluče da osjetno snize aktuelne cijene hrane, pića, kućne hemije, odjeće i obuće…

„Kao građanin“, Milojko Spajić pridružio se  takvim zahtjevima. Kao premijer, mora imati na umu da bi osjetnije smanjenje cijena, a sljedstveno i iznosa naplaćenog na ime PDV-a i akciza, doveo do problema na prihodnoj strani državnog budžeta. Vlast može da se nada da ćemo ono što bi, evetualno, uštedjeli na hrani potrošiti za neke druge, sada nedostupne, izdatke. I to u Crnoj Gori a ne u inostranstvu. Ako bi građani počeli da značajnije štede ili da više putuju, državi bi bili neophodni novi krediti. Uz već najavljenih 1,14 milijardi eura ovogodišnjih pozajmica.

Zanimljivo je sagledati i rashodnu stranu predloženog budžeta. Ministar Vuković pred poslanicima nije pomenuo kako će se u državnoj kasi naći novac za finansiranje najavljenih osam stotina novih policajaca (četvrtina sadašnjeg broja). Taj trošak nije predviđen novembarskim prijedlogom.

U međuvremenu, stiže najava štrajka stomatologa iz privatnih ordinacija koje imaju ugovor sa državom, po kome đaci i penzioneri u njihovim ordinacijama imaju besplatne usluge, na račun Fonda zdravstva. Prvo su počele da kasne isplate iz državnog trezora, onda su ih nadležni obavijestili da će ovogodišnja cijena njihovih usluga koje plaća država (računajući i sve ono što su uradili tokom januara) biti umanjenja. Na kraju smo saznali da je u predloženom budžetu za 2025. godinu u tu svrhu predviđen iznos koji je manji od prošlogodišnjeg. Zubi nam se manje kvare ili nam na naplatu stiže račun programa Evropa sad I.

Biće da je ono: koliko para, toliko i muzike (besplatnih zdravstvenih usluga). Ukoliko se u nekom od pomenutih amandmana ne nađe prijedlog da se  izdvajanja za stomatološku zaštitu djece i starih ne vrate makar na prošlogodišnji nivo. Ako već ne mogu da se povećaju, u skladu sa rastom cijena zarada, materijala, zakupa i komunalnih usluga.

Mnogi Podgoričanii zatečeni su januarskim računima za vodu. Uskoro ih očekuje i nova cijena odvoza smeća.

Ni ne može biti drugačije, u zemlji koja  ekonomski razvoj bazira na rastu potrošnje, ukazuju analitičari, insistirajući da bez rasta produktivnosti nema ni boljeg životnog standarda. Uz napomenu da standard ne određuje samo iznos prosječne plate/dohodak po stanovniku, već i dostupnost zdravstvene zaštite, obrazovanje, bezbjednost, pravna sigurnost, kvalitet javnih usluga, informisanost, razvijenost i dostupnost infrastrukture, ispravnost hrane, vode, prirodno okruženje… Moglo bi se tu nabrojati još dosta toga o čemu vlast, uglavnom, nerado govori.

Penzionerima je stigla vijest da će njihov januarski ček biti uvečan za nepunih sedam odsto sadašnjih primanja (6,85 odsto). Kolege su izračunale: obećanih 50 eura ili više dobiće korisnici penzija koje su veće od 700 eura. Ostali će na ispunjenje obečanja koje je premijer mjesecima ponavljao morati da sačekaju neko od narednih redovnih usklađivanja penzija sa rastom zarada i cijena. Ako  nijesu ranije, sada su razumjeli da obećano povećanje nije bilo Vladin dar, već zakonska obaveza.

„Ova parlamentarna većina posvećena je poboljšanju standarda života građana”, saopšteno je tokom rasprave o prijedlogu budžeta iz poslaničkog kluba vladajućeg pokreta Evropa sad. Nikola Janović, jedan od dobrovoljnih izgnanika (njemu kazna o zabrani prisustva nije izrečena) iz plenarne sale, preko društvenih mreža premijeru i njegovim saradnicima je poručio: „Investicije su vam neviđene“.

Neusvojeni budžet za 2025. više ne može biti izgovor za neispunjena i prolongiranja obećanja. Vrijeme je da vlast pokaže šta želi i može. Prvo nova zadužnja, onda redom.

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Dan nakon izbora za šefa parlamenta, Odžić je za četvrtak, 6. februara, zakazao sjednicu SO po hitnom postupku, na kojoj je predviđen izbor Nikole Jovanovića za predsjednika Opštine Budva.

Zakazivanju je prethodila ostavka predsjednika Mila Božovića koja je kovertirana stigla iz Spuža, čime se otvorio put njegovom saborcu Jovanoviću, da  zauzme fotelju prvog čovjeka Budve.

Prvu Odžićevu sjednicu prati kršenje poslovnika. Zbog čega je zakazana sjednica po hitnom postupku nije poznato. Odbornicima koji su dobili poziv za saziv sjednice nije dato obrazloženje hitnosti i povrede procedure, kojom se propisuje da poziv mora stići najmanje tri dana prije održavanja sjednice. Neki od njih vjeruju da je u pitanju nepovjerenje među novim koalicionim partnerima, te da žele što prije zaokružiti proces izbora vodećih funkcionera u gradu. Iako zakonski rok za izbor predsjednika opštine ističe tek za 30 dana.

Za četvrtak su  zakazane dvije sjednice, prva u 14 časova na čijem dnevnom redu će biti predlog o imenovanju više odbora, dok će na sjednici u 16 časova biti  konstatovana ostavka pritvorenog Mila Božovića i obavljem izbor Nikole Jovanovića za predsjednika Opštine Budva.

Jovanovića je za vruću fotelju iz koje su trojica prethodnika završili političku karijeru u zatvoru, predložilo 12 odbornika grupe Budva naš grad, ES i URA.

Očekuje se da će DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatražiti od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu i onima u Budvi, uticajnim investitorima i kontroverznim biznismenima iz sjenke.

Upućeni izvor Monitora tvrdi da nije Jovanović sam osmislio saradnju sa DPS-om,  iako je svoje birače tokom predizborne kampanje uvjeravao da „sa kriminalnom grupom DPS nema nikakvih pregovora“ , već je on dio dio dogovora o preuzimanju vlasti u Budvi, napravljenog na drugom nivou.

Konstitutivna sjednica za koju je Vlada iznenada promijenila datum održavanja, umjesto 11. februara za treći, bila je duga i burna. Odbornici suprostavljenih strana nekada jedinstvenog DF-a nisu birali riječi optužujući jedni druge za izdaju izborne volje građana, crkve, ideologije….

Odbornik Pokreta Evropa sad (PES) Dejan Rabrenović kazao je da svjedočimo političkoj trgovini i licemjerstvu. “DPS i Evropski savez stupaju u savez sa onima kojima su spočitavali bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), ulaze u savez sa Jovanovićem za koga su ranije iznosili brojne optužbe. Ovo je borba za podjelu funkcija”, kazao je Rabrenović. Njegov kolega Željko Franeta ocjenjuje da je „izglasavanjem Odžića ispunjen spuški zavjet“

Lider budvanskog DF-a Mladen Mikielj oštro je napadao dojučerašnjeg saborca Nikolu Jovanovića.  „On je sa Milom Božovićem oteo stranku, i krenuo u akciju uništenja srpske ideje u Budvi i da uvedu kriminal u svakodnevicu ovog grada. Svi koji budu glasali za Odžića otvorili su put da se vrati DPS i takav model primijeni u Crnoj Gori”, kazao je Mikijelj.

Odbornica Demokrata Dragana Kažanegra Stanišić poručila je odbornicima da će oni koji glasaju za ovu neprirodnu koaliciju biti izloženi sudu građana. „. Odžić je kompromis koji su u spuškom zatvoru dogovorili Milo Božović i Zoran Lazović, zato mi to nećemo podržati. Kristalno je jasno da cilj opravdava sredstvo. Imovina budvanskog dona je blokirana, ne može se udovoljiti onima koji su pomogli u izborima, zato je budvanska kasa cilj”, istakla je ona.

Iz pokreta PES reagovali su na dešavanja u Budvi:  „Uvjereni smo da je svaki iole proevropski orijentisan građanin posramljen i zgađen cijenom za koju su predstavnici budvanske vlasti spremni da prodaju svoje ideološke principe kako bi omogućili održavanje monopola kriminalaca nad gradskim resursima. Reformisani DPS, formiranjem vlasti u Budvi, postavio je novog Mila za šefa, kojeg je Danijel Živković tokom Skupštinskog zasijedanja označio članom kavačkog kriminalnog klana“.

Sa druge strane, Nikola Jovanović je kazao da su Demokrate-PES najveći gubitnici izbora u Budvi. “Zloupotrebljavali ste sve resurse u kampanji, bio je i premijer. Vi ste kao PES u savezu sa Demokratama dobili jedan mandat. Šta tu ima više da se priča. Nije vam Andrija Mandić dao da dođete da pregovarate sa nama. Nemojte da nama spočitavate nikakve koalicije. Nije tačno da Budva naš grad pravi koaliciju sa bilo kim večeras. Mi smo dobili najviše glasova u oba izborna kruga. Građani Budve su i u maju i u novembru izabrali ko treba da vrši vlast”, rekao je Jovanović

U DPS-u ne kriju zadovoljstvo očekivanim razvojem događaja u Budvi. Lider ove stranke Danijel Živković je na tribini održanoj na Žabljaku  obećao povratak na vlast u velikom stilu i u ostalim gradovima Crne Gore.

“Budva je bila tek prva stanica. Uskoro će, već u aprilu, sličnu sudbinu doživjeti i u Nikšiću, a potom i u Mojkovcu i brojnim drugima gradovima širom Crne Gore“, ocijenio je Živković

Građani Budve su dva puta  išli na glasanje i oba puta rezultati su bili gotovo identični Oni sa kojima smo razgovarali ističu kako nisu glasali za to da stranke sa najmanjom podrškom vode grad. U fotelju predsjednika parlamenta imenovan je kandidat sa liste ES, koja je od 11.680 birača koji su izašli na izbore dobila 678 glasova ili 5,90 odsto. Mjesto potpredsjednika Opštine, prema dogovoru, obećano je Blažu Rađenoviću sa liste URA, koja je osvojila 400 glasova.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo