Povežite se sa nama

FOKUS

Kokain, cement i dobre veze

Objavljeno prije

na

Duže od godinu dana po podizanju srpske optužnice protiv Darka Šarića i njegove grupe, zbog šverca više tona kokaina iz Latinske Amerike, Crna Gora nije preduzimala značajnije akcije oko ovdašnje imovine i poslovnih veza jednog od najjačih narko klanova u Evropi. Istovremeno, u Srbiji su konfiskovane brojne nekretnine koje su pripadale ovoj grupi i njima bliskim ljudima, a lanac firmi je pod detaljnom istragom. Crnogorsko tužilaštvo tapka u mjestu. Crnogorski organi radili su, uglavnom, pritisnuti zahtjevima sa strane – iz Italije i Srbije. Neke osobe koje su se nalazile u Crnoj Gori nestale su bez traga, neke predate Srbiji, a Duško Šarić pritvoren je na osnovu italijanske optužnice.

Većina kompanija koje se povezuju sa braćom Šarić radi u Crnoj Gori. Ipak, ubrzano se dio nepokretnosti koje su pripadale ovoj grupi prebacuje na druge.

NOVI VLASNICI IMOVINE ŠARIĆA: Danas, prema Upravi za nekretnine, Darko Šarić nema ništa u Crnoj Gori, sve je prešlo u druge ruke. Poslovna zgrada sa dvorištem u pljevaljskoj Tršovoj ulici sada je vlasništvo Milike Popovića. Popović, otac Darkove nevjenčane supruge Lane, direktor je fudbalskog kluba Rudar. Predsjednik Upravnog odbora Rudara je Darkov mlađi brat Duško. Poznato je da su braća u zlatnim vremenima, kada je cvjetao biznis, preuzela finasiranje Rudara od Opštine i Rudnika uglja.

Darkova porodična stambena zgrada iz Ulice Đenisijevića u Pljevljima sada je vlasništvo Branimira Ivaniševića, iz Podgorice. Ivanišević je bio fudbaler Budućnosti, iz koje je prešao u Rudar, gdje je igrao kao vezista.

,,Predsjednik kluba Duško Šarić imao je strpljenje i kao sportista znao je da ekipi treba vremena”, hvalio je svog šefa, od čijeg će brata kasnije preuzeti kuću.

Nekretnine koje je Darko imao na Žabljaku prenijete su na Vukašina Vojinovića, vlasnika podgoričke firme Perfect group, koja se bavi rentiranjem automobila. Vojinović je prema Upravi za nekretnine sada vlasnik Darkove parcele od 6.935 kvadrata na Žabljaku i poslovnih zgrada koje imaju više stotina kvadrata. Šarići su prije nekoliko godina proširili svoju imperiju na Žabljak, kupujući vrijednu imovinu u centru grada. Tada su došli u posjed i poznatog restorana Mila, koji je danas formalno u vlasništvu Vojinovića.

Vukašin Vojinović je bio uhapšen 2003. godine zbog pokušaja ubistva Predraga Miranovića u podgoričkom kafeu Cafe, Cafe, omiljenom lokalu crnogorske političke i poslovne elite. Vojinoviću to nije jedini ispad. Ranjen je prije više godina u Beogradu, u pucnjavi, u kafiću Prive na Vračaru, zajedno sa zemljakom Draganom Mickom Šljivančaninom. Mediji su tada nagađali da se obračunavaju crnogorska i bosanska narkomafija.

Ivanka Šarić, majka odbjeglog narko bosa, svoja je dva budvanska stana nedavno prodala Miomiru Vujanoviću iz Pljevalja. Vujanović je, prema našim izvorima, Ivankin brat, Darkov i Duškov ujak. On je sa još nekoliko osoba povezanih sa Šarićem, akcionar u dnevnom listu Pobjeda, koji je u većinskom vlasništvu države. Vlasnik je i firme Mivex, koja se bavi proizvodnjom i preradom voća i pečurki.

Vujanović ima zgradu u Pljevljima koja je pod hipotekom Atlas Mont banke, zbog kredita od više stotina hiljada eura. Jednu zgradu preuzela mu je Invest banka Montenegro, zbog kredita koji nije uredno vraćao. Zanimljivo, nije vraćao kredit, a imao je novca za dva Ivankina stana.

Majka braće Šarić zadržala je dio imovine. U Baru ima 12.380 kvadratnih metara zemljišta, u Budvi stan od 94 kvadrata, a u Pljevljima manji jednosoban stan.

Danijela Šarić, sestra Darka i Duška, prenijela je vlasništvo nad pljevaljskim stanom na Goricu Odović, spikerku u TV Pljevlja.

Imovina Duška Šarića, koji u crnogorskom zatvoru čeka ekstradiciju italijanskim pravosudnim organima, i dalje se uglavnom vodi na njegovo ime. On ima 837 kvadrata zemljišta i oko 500 kvadrata poslovnog i stambenog prostora u Pljevljima.

Baš kao što to rade slične organizacije u svijetu – narko grupa Darka Šarića u Crnoj Gori imala je dobro osmišljenu organizaciju. Oni su, kako je to rekao Roberto Savijani italijanski specijalista i novinar, preslikali strukturu italijanskih porodica koje se bave ilegalnim poslovima. Sve djeluje kao dobro uhodano preduzeće. Šarićima su u Crnoj Gori glavna uporišta bili Pljevlja, Budva i Kotor. Oslanjali su se na porodicu, bliske rođake, školske drugove i provjerene ortake. Ali i na zvaničnike – obavljali su transakcije sa državnim organima, bankama i javnim preduzećima.

Kompanije preko kojih su vršili transakcije uglavnom i dalje nesmetano funkcionišu u Crnoj Gori, a lanac njihovih veza i poslova nije prekinut. Na udaru našeg tužilaštva, za sada je navodno fudbalski klub Rudar. Specijalna tužiteljka Đorđina Nina Ivanović potvrdila je nedavno da je istraga o poslovanju kluba u toku, ali nije htjela da otkrije detalje.

Prema privrednom registru Mat company, glavna Šarićeva firma u Pljevljima vrlo je aktivna. Njen direktor je Muhamed Delagija, a osnivači Šarićev partner Jovica Lončar i Matenico LLC registrovan na of-šor adresi u američkoj državi Delavar. Veze Mat company i Matenico, kako je ranije pisao Monitor, provjeravala je crnogorska Uprava za sprečavanje pranja novca, zbog sumnjivih milionskih transakcija preko Hipo Alpe Adrija banke. Ali, do danas nije bilo akcija pravosuđa po tom pitanju.

Mat company je imala privilegovane poslove u pljevljaljskoj opštini. Godinu, dvije prije nego što su zaplijenjene tone kokaina u Latinskoj Americi, Mat je kupila građevinsku operativu velike vrijednosti. Danas su Šarićeve mašine angažovane na novootvorenom zapadnom kopu Rudnika uglja u Pljevljima, nadomak centra grada.

Mat company je ranije, kada su aktivnosti klana u Latinskoj Americi bile na vrhuncu, pobijedila na više tendera Direkcije za javne nabavke Crne Gore i Opštine Pljevlja. Samo za izgradnju i rekonstrukciju saobraćajne infrastrukture u Pljevljima, Mat je dobila posao vrijedan preko 850 hiljada eura, na trasi od kompanije Vektra Jakić do mosta na rijeci Vezičnici. Mat je dobila posao iako je ponuda Zanatstva iz Prijepolja bila niža. Nešto ranije, Mat je u Pljevljima pobijedio i na tenderu za rekonstrukciju više seoskih puteva.

Oba posla potpisao je predsjednik opštine Filip Vuković, poznat po izjavi da poznaje Šariće, da su korektni momci, te da ih ne bi otkrio i da zna gdje se kriju. Zbog te rečenice Vukovića je prozvao Ranko Krivokapić, tvrdeći da bi Vuković trebalo da ,,snosi krivičnu odgovornost”. Ništa od toga. Vuković, Krivokapićev koalicioni partner, u Projekt reportu koji se bavi problemom organizovanog kriminala, označen je kao lice povezano sa narko bosom zbog poslova Mat company u Pljevljima, a i javnih istupa. Crnogorsko tužilaštvo je, međutim, u oktobru prošle godine saopštilo da nema ništa sumnjivo u transakcijama Šarića i Opštine Pljevlja.

Mat company je dobro prolazila i na tenederu JP Čistoće Pljevlja, ali posebno Elektroprivrede Crne Gore. EPCG je angažovala mehanizaciju ove firme 2009. godine za posao od blizu stotinu hiljada eura. Mat company je od Regulatorne agencije za energetiku 2008. godine dobila dvije licence za skladištenje i prodaju naftnih derivata, od kojih jednu na 15, a drugu na osam godina. Mat u Pljevljima ima pumpu koju su Šarići preuzeli od firme Elcom.

Prema Registru privrednog suda kapital Mat company iznosi 12 miliona i 476 hiljada eura, a prema Upravi za nekretnine ova kompanija ima preko devet hiljada kvadrata zemlje i 687 kvadratnih metara stambenog i poslovnog prostora u Pljevljima. Znatan dio te imovine je pod hipotekom zbog kredita koje je ova firma dobila od Prve banke i Hipo Alpe Adria banke. Prema Registru zaloga Mat još nije vratila Prvoj kredit od preko pet miliona i 300 hiljada eura. Kao što je Monitor ranije pisao, Prva je Matu dala kredit 2008. godine, iako su banci braće Đukanović tada bile zabranjene kreditne aktivnosti od strane CBCG.

Prema izjavama Nebojše Medojevića, veliki dio novca braće Šarić opran je baš preko Prve banke, znatno više nego preko Hipo Alpe Adrija banke, preko koje su prošle desetine miliona eura.

Nema podataka o tome da li tužilaštvo i Uprava za sprečavanje pranja novca ispituju transakcije koje su Šarići i lica povezana sa njima obavljali preko Prve banke. Ali, do danas niko iz banke familije Đukanović nije odgovarao za kredit koji je dodijeljen Matu uprkos sankcijama pod kojim je bila banka.

Nesmetano funkcionišu i druge firme koje se dovode u vezu sa Šarićima – u Pljevljima više ugostiteljskih objekata, od kojih su najpoznatiji klubovi Municipijum i Četiri sobe; diskoteka Maximus u Kotoru, Top Hil u Budvi, hotel Max Prestige…

Prema pisanju medija i neke od ovih firmi su imale sumnjive aranžmane sa lokalnim vlastima. Tako Večernje novosti navode kao kontroverznu investiciju – diskoteku Top Hil na brdu Topliš iznad Budve. Tamo je bila planirana gradnja najvećeg vodenog grada na Mediteranu, a bilo je sumnji oko prodaje zemljišta i vlasništva nad zemljištem na tom prostoru. Umjesto vodenog grada na kraju je na tom mjestu nikao Top Hil za koji više izvora tvrde da je navodno izgrađen novcem – Darka Šarića.

Sa Šarićima se dovodi u vezu i mali luksuzni budvanski hotel Max Prestige, formalno u vlasništvu Bojana Stanojkovića. Stanojković je uhapšen prije nekoliko dana u Srbiji, jer je i on osumnjičen zbog šverca kokaina. Jedno vrijeme Stanojković i Darko Šarić živjeli su na istoj adresi u Slovačkoj.

U Budvi se Šarići dovode u vezu i sa Blažom Dedićem, koji posjeduje kompanije Maestral turs i Maestral inžinjering. Dediću je oduzeta imovina u Srbiji, zbog sumnji da je kupovao hotele i druge nekretnina sumnjivim novcem klana Šarić. U Crnoj Gori Dedić ima značajne nekretnine. Samo njegov Maestralturs posjeduje preko 16.000 kvadratnih metara zemljišta u Bečićima i 16. 942 kvadrata poslovnog prostora. Tu spada bečićki hotel Mediteran, sa 547 ležajeva, restoranom Amfora, kafeterijom Opera i noćnim klubom Laguna. Dedić je preko firme Maestral inžinjering izgradio i hotel Paradizo u Bečićima od 4. 400 kvadratnih metara i veliki biznis centar u srcu Budve.

Prema Upravi za nekretnine, lično na Dedićevo ime u Budvi je upisano 5.717 kvadratnih metara zemljišta, 4.120 kvadrata stambenog i poslovnog prostora. U Kotoru ima 329 kvadratnih metara zemlje i 159 kvadrata stambenog prostora, koji je stekao na osnovu odluke državnog organa.

Iako su mu u Srbiji oduzeli akcije u hotelima Putnik i Vojvodina, zbog navodnih veza sa Šarićem, Dedić je izjavio srpskim istražnim organima da je pljevaljskog narko bosa vidio samo tri puta i da nije poslovao sa njim. Ovdje ga, po svemu sudeći, niko ništa nije pitao, a sam Dedić je izjavio: ,,Ne strahujem za imovinu u Crnoj Gori”. Ima pravo. Inače, Dedić je za predsjednika Upravnog odbora hotela u Vojvodini imenovao Radovana Štrbca, advokat Darka Šarića.

Poznato je da su u Kotoru Šarići poslovali preko nedavno ubijenog Dragana Dudića, koji je bio vlasnik više kompanija – Trecom, Bastion comerc, Luka Risan, Montenegro cement company, Secondo porto… Ove firme gospodarile su najljepšim nekretninama u Kotoru. Trecom je imao ekskluzivni ugovor sa lokalnim vlastima o zakupu sedam objekata u srcu starog Kotora. Dudić je taj ugovor naslijedio od Rodoljuba Radulovića, za koga se tvrdi da je bio glavna veza Šarićima za poslove preko Atlanskog okeana. A, prema sagovornicima B92 Radulović je povezao Šariće sa crnogorskim vrhom. Čuvena diskoteka Maximus je u vlasništvu Secondo porto, kojim upravljaju Zoja Dudić, supruga ubijenog Dragana, i Ivica Šarić, blizak rođak pljevaljskog biznismena… Prema Registru privrednog suda, Jovan Ristić, koji je bio menadžer diskoteke Maximus, naslijedio je od Dudića firmu Trecom, koji pored ugostiteljskih objekata u Starom gradu, posjeduje i kazino Cattaro.

Imovina porodice Dudić prilično je velika. Zoja Dudić posjeduje značajne nekretnine u Kotoru, među kojima i udio u AD Rivijeri, čija je glomazna zgrada smještena nadomak kotorskih zidina. Njena lična imovina je pod teretom zbog kredita od preko sedam miliona eura, koji je podignut u Hipo Alpe Adrija banci, prije tragične smrti njenog supruga.

Firmu Bastion comerce, koja upravlja Lukom Risan, sada vodi Radule Dragović, Dudićev ortak i predsjednik Skupštine Vaterpolo akademije Cattaro. Karlo Paškalj iz Tivta zamijenio je na mjestu direktora te firme Dragana Dudića.

Zanimljivo, Luka Risan, otkada su je prije više godina preuzeli Dudić i njegovi ortaci, uvozila je tone i tone cementa, koje su dopremali prekookeanski brodovi.

Cement je ovom društvu bio posebno zanimljiv. Dragan Dudić i Njemac turskog porijekla Ali Memari Fard su prije nekoliko godina u Pljevljima formirali Montenegro Cement Company, čiji ukupan kapital prema registru Privrednog suda sada iznosi tri miliona. Oni su u Otilovićima kupili ogroman kompleks od opštine Pljevlja – 434.092 kvadratna metra zemlje i 551 kvadrat stambenog i poslovnog prostora. Mat company je sa mehanizacijom cijelo jedno ljeto pripremala teren cementari. Poslovi su stali pošto je ortak iz Njemačke bankrotirao, Dudić ubijen, a stariji Šarić prešao u ilegalu. Montenegro cement company preuzela je firma Bellona Investment, sa Maršalskih ostrva.

Italijanski nedjeljnik Espreso označio je ove sedmice crnogorske luke kao sumnjive tačke na karti puta kokaina iz Južne Amerike ka Evropi. Ima nešto slično u kokinu i cementu. A crnogorsko tužilaštvo od svih poslova provjerava aktivnosti FK Rudar.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Milka TADIĆ-MIJOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Neformalni diplomatski krugovi imaju riječi pohvale i za Aleksandra Radovića izabranog vd direktora policije, i za Lazara Šćepanovića kojeg je za tu funkciju predlagao ministar unutrašnjuh poslova. Oni nemaju nikakvih rezervi  prema njihovim profesionalnim biografijama. Kako stvari stoje, biografije ovih policajaca  najviše mogu biti uprljane usljed političarenja stranaka na vlasti i njihovim dovođenjem  u vezu sa partijama

 

 

Na nedavnoj maratonskoj i burnoj sjednici Vlade,  u 3 sata iza ponoći izabran je Aleksandar Radović za vršioca dužnosti (v.d.) direktora Policije tako što su ministri iz redova Demokrata preglasani od strane drugih, prevashodno Pokreta Evropa sad (PES). Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je imao svog kandidata – Lazara Šćepanovića, za koga je tvrdio da je prošao (zakonom neobavezujuće) poligrafsko ispitivanje i shodno svojim ovlastima ga predložio za v.d.-a. Radović navodno nije prošao poligraf, dok on tvrdi da jeste.

Ozbiljna kriza Vlade i međusobna optuživanja PES-a i Demokrata o tome ko krši zakon sa izborom v.d. direktora su gurnuli u stranu ozbiljne probleme sa kojima se suočava Uprava policije Crne Gore, ali i čitav bezbjednosni sektor. Iako je prva post-DPS Vlada formirana još početkom decembra 2020. godine, osim što su uklonjeni i procesuirani bivši direktori policije i (samo) neki njihovi pomoćnici, sveobuhvatna reforma i depolitizacija ogromnog aparata nije ni počela niti se nazire. Dosadašnje upravljanje Policijom i Ministarstvom unutrašnjih poslova (MUP) od strane Građanskog pokreta URA i bivšeg koordinatora službi bezbjednosti, i kasnije premijera Dritana Abazovića se uglavnom sastojalo od ubacivanja svojih kadrova ili pridobijanja onih koji su služili bivšem režimu za potrebe novih političkih igrača. Istina, u vrijeme Abazovića je ponovo uspostavljena saradnja i razmjena informacija sa Europolom i drugim strateški važnim zapadnim službama što je, uz promjene u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dovelo do brojnih hapšenja pripadnika policijsko-kavačkog narko kartela u službi prethodnog režima.

Međutim, profesionalizacija policije i sređivanje MUP-a (pogotovo biračkog spiska), osim verbalnih izjava, se nisu očitovali na terenu. Pompezno obznanjena akcija hapšenja nekoliko službenika MUP-a i Granične policije na početku mandata Vlade Zdravka Krivokapića nije  se pomakla sa mrtve tačke čak ni u vrijeme kad su Abazović i njegov ministrar unutrašnjih poslova Filip Adžić imali potpunu kontrolu nad bezbjednosnim sektorom za vrijeme 43. Vlade. Nakon hapšenja devet osoba u martu 2021. godine, Abazović je na pressu izjavio da je ta „akcija dokaz da svi možemo da radimo“ dok se tadašnji državni sekretar u MUP-u Rade Milošević pohvalio da za „manje od 30 dana imamo epilog,“ te je označio bivšeg DPS ministra Mevludina Nuhodžića kao osobu koja snosi odgovornost jer „ništa ne može da se desi bez znanja ministra“. Iz podgoričkog tužilaštva akciju je vodio Vukas Radonjić koji će kasnije preći u SDT. I dalje se ne zna ko je odgovoran za malverzacije tokom nabavke elektronske opreme za nadzor granice, niti ko je sa milion i sto hiljada eura (donacija EU) platio pet puta jeftinije uređaje od predviđenih i na njih stavljao lažne oznake. Od „dokaza da svi možemo da radimo“ i „epiloga“ nije bilo ništa kao ni od mnogih kasnijih hvalisanja istih ljudi. Nije bilo ni proširenja istrage, niti optužnice za aferu Granica. Kasnije će i sam Milošević biti hapšen  i biti pod istragom  za navodno članstvo u kriminalnoj organizaciji i šverc cigareta sa pozicije direktora Uprave carina i prihoda. Šverc cigareta je navodno uspješno prekinut za vrijeme Abazovića. Mnogi iz opozicije i pozicije će reći da je šverc samo preuzet od ranije postave, ili u najbolju ruku donekle reduciran zbog pritiska i nadzora zapadnih službi.

Interesantno je da je na dan kada je priveden Rade Milošević, u njegovom društvu uslikan Šaranovićev kandidat za v.d. direktora policije. Fotografiju Lazara Šćepanovića je decembra prošle godine objavio M-portal kojeg finansira Milu Đukanoviću i DPS-u bliska kompanija Bemax. Šćepanović je, kako javlja lokalna štampa, prošao poligrafsko ispititivanje na kome su postavljena dva pitanja od strane poligrafista kojima je lično on nadređeni u Sektoru za borbu protiv kriminala (SBPK)Jedan od ispitivača, kako Monitor saznaje, ima samo Ugovor o djelu sa UP, pa se postavlja legitimno pitanje konflikta interesa, pogotovo ako se zna da poligraf u ovakvim situacijama nije predviđen propisima dok su nalazi dostavljeni Vladi sa oznakom stepena tajnosti –interno. Navodno postavljena pitanja su bila:  „da li si u dosluhu sa nekim iz privatnog miljea“ i „da li si u dosluhu sa nekim političarem ili ljudima bliskim njima“.

Šćepanović je dobar dio svoje karijere proveo na raznim pozicijama Centra bezbjednosti (CB) u Nikšiću. Rade Milošević je živio u Nikšiću i kao maloljetnik je nekoliko puta privođen po više osnova u isti CB. Kasnije se Šćepanović uzdigao do načelnika Regionalnog centra bezbjednosti – Zapad (koji pokriva Nikšić, Pjevlja, Šavnik, Plužine i Žabljak). Krajem novembra 2023. godine je stupio na dužnost v.d. pomoćnika direktore za pomenuti Sektor za borbu protiv kriminala. U ranijem periodu je uspješno obučavan od strane američkih i francuskih specijalnih jedinica dok je u Crnoj Gori nagrađivan kao uzoran policajac. Po saznanjima Monitora prošlost Šćepanovića nema mrlja u smislu poslovnih i drugih sumnjivih veza sa tadašnjim kriminalizovanim vrhom policije. Mediji naklonjeni šefu bivšeg režima  nisu mogli iskopati ništa protiv njega osim fotografije sa Radem Miloševićem.

Aleksandar Radović, izabrani kandidat predložen od strane premijera, takođe ima impozantnu biografiju. Ovaj 44-godišnjak je 2003. diplomirao pravo dok je istovremeno radio kao pozornik. Nakon 10 godina je postao i magistar prava. Vlada je, nakon imenovanja, takođe pohvalila njegovu biografiju istaknuvši da je Radović „krajem prošle godine dao ključni doprinos da Crna Gora izbjegne sivu listu Moneyval-a”. Radi se o tijelu Savjeta Evrope (SE) za stalni nadzor primjene mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Vlada je takođe navela da Radovića preporučuje i „šestogodišnje iskustvo u Europol-u, na osnovu čijih informacija iz SKY prepiski se procesuiraju brojni slučajevi protiv organizovanog kriminala i korupcije“. 

 Vlada Mila Đukanovića ga je 2015. godina zaista poslala u Hag ,kao oficira za vezu Uprave policije pri Europolu  i tamo je ostao sve do (nespecificiranog) datuma 2021. . Međutim, saopštenjem sadašnje Vlade se, makar indirektno, sugerira i uloga Radovića u pomoći oko SKY prepiski na osnovu kojih je došlo do impozantnih procesuiranja krupnih riba iz tadašnjeg državno-kriminalnog miljea oko Đukanovića. Problematično u ovoj pohvali Vlade je to što  SKY aplikacija nije bila dekodirana dok je Radović bio u Europolu, niti je time mogao imati ikakav pristup ili pružiti pomoć oko sadržaja. Aplikacija SKY je probijena i dekodirana početkom februara 2021. godine,  u Evropi je ugašena 9. marta 2021. a u Americi 19. marta iste godine. Podaci sa SKY-a su tek nekoliko mjeseci kasnije počeli da stižu u Crnu Goru i zaglavili u fiokama Milivoja Katnića.

Raniji pomoćnik direktora i načelnik SBPK Dejan Knežević će nakon izlaska iz istražnog zatvora krajem godine izjaviti da je nedugo nakon što je, u martu 2021. godine, stupio na dužnost v.d. pomoćnika direktora UP „bio jedini policajac u Crnoj Gori i regionu, koji je od istražnog tima Europola dobijao uživo podatke sa SKY aplikacije”. Takođe je rekao da „ako sam radio za kriminalce, zašto ih nijesam upozorio da ugase Skaj?”. Po informacijama Monitora, Knežević zaista jeste bio jedina osoba koja je dobijala podatke iz Europol-a (dok je Radović već otišao ili se spremao da ode). Međutim, Knežević nije mogao dobijati „uživo podatke“ kada je SKY već bio ugašen. Takođe, sve i da je htio, nije mogao upozoriti kriminalce da ugase SKY kad je već bio ugašen, a sva prepiska na serverima već snimljena u Europolu. Ostaje nejasno da li je Vladina pohvala oko SKY-ja i Europolai nespretno sročena ili pak ciljana.

Kasnije će Radović u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO) postati kordinator Grupe za istrage krivičnih djela visoke korupcije i pranja novca. Ovo odjeljenje je nesumnjivo imalo ozbiljne uspjehe. Kada je postavljen za v.d. pomoćnika direktora policije, isto kada i Šćepanović, na mjesto šefa Sektora za finansijsko – obavještajne poslove nije bilo nikakvih primjedbi od strane Demokrata. Međutim, oni će ga kasnije optužiti da je „kadar Veselina Veljovića“ bez ijedne druge specifične optužbe. Neformalni diplomatski krugovi takođe imaju riječi pohvale i za Radovića i za Šćepanovića bez ikakvih rezervi prema njihovim biografijama. Kako stvari stoje, njihove biografije najviše mogu biti uprljane usljed političarenja stranaka na vlasti i dovođenjem njih u vezu sa partijama.

Advokat Vladan Bojić je nedavno komentarisao na RTCG-u izbor v.d. šefa policije i naglasio da je ovakva situacija „posljedica manjkavosti Zakona o unutrašnjim poslovima donijetog 2021. (već dva puta mijenjanog)“ i „neprihvatljivi nedostatak Zakona o VladiZakona o Skupštini i druge korelativne pravne regulative“. Kada se svi „uzroci uvežu“ sa zaostavštinom višedecenijskog autokratskog sistema lične vlasti i pretjeranim entuzijazmom i ambicijama novih vlasti (uz partijska trvenja), onda je ovo što sada imamo   „prirodna rezultanta“.

          Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAD PARTNERI BIRAJU VD ŠEFA POLICIJE: Kao tuča 4B i 4C ispred škole

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim poštovanja procedura i zakona, što je i ovog puta izostalo, podrazumijeva se da odluci o izboru privremenog šefa Uprave policije  prethodi politički dogovor unutar same Vlade. No, i prije konačne odluke na ovonedjeljnoj sjednici Vlade, bilo je jasno ne samo da partneri u izvršnoj vlasti nijesu postigli dogovor, nego i da će se sjednica pretvoriti u odmjeravanje snaga.  Nalik, doduše, na tuču dva razreda u školskom dvorištu

 

 

Uprava policije dobila je u srijedu ove sedmice, u gluvo doba noći, novog vršioca dužnosti Uprave policije Aleksandra Radovića, pravosuđe potencijalni novi predmet zloupotrebe službenog položaja i kršenja Zakona o unutrašnjim poslovima,  a crnogorska javnost novu sagu o krizi vlasti nakon još jednog očitog sukoba Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata oko toga ko će kontrolisati bezbjednosni sektor.  Iako je taj sektor tokom formiranja Vlade premijer Milojko Spajić ležerno prepustio Demokratama Alekse Bečića, sukobi oko kadrovanja u policiji između PES-a i Demokrata krenuli su ubrzo po formiranju vlasti. Kulminiralo je na ovonedjeljnoj sjednici Vlade na kojoj se birao vd direktora Uprave policije.

Radović je izabran na predlog premijera Spajića, većinom ministarskih glasova, mahom iz njegove vladajuće partije. Prethodno je Vlada odbila predlog ministra policije iz redova Demokrata Danila Šaranovića da na tu poziciju bude izabran kandidat Lazar Šćepanović. Sjednica je trajala satima, više puta je prekidana, a medijski izvještaji o tome šta se na sjednici tačno dešavalo zavise uglavnom od naklonjenosti jedne od dvije partije u vlasti. Zanimljivo je da  ministar pravde Andrej Milović koji je nedavno isključen iz PES-a, a koji je prvi dok je bio u vladajućoj partiji  otvorio front sa Demokratama oko bezbjednosnog sektora, predstavljajući se kao „politička kičma“ Spajića, nije glasao za Spajićev predlog, odnosno Radovića. Navodno je obrazložio da nije želio da gazi Zakon o unutrašnjim poslovima.

Ono što je  posve jasno je da su partneri u vlasti, punih usta Evrope, legalnosti i „profesionalizacije policije“, na primjeru izbora vd direktora pokazali sve samo ne ono u šta se zaklinju.  Pravnici osporavaju više aspekata ovako donesene odluke. Najprije, ukazuje se na to da u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima kandidata za vd direktora Uprave policije predlaže ministar unutrašnjih poslova, dakle Šaranović,  te da to ne može učiniti premijer, kako se desilo.  To što je Vlada tokom sjednice ovlastila aktom premijera Spajića da donese takvu odluku, odnosno predloži kandidata, upozoravaju, nije pravno valjano, jer je takav akt niže snage od zakona,plus mora biti u skladu sa njim.

Istovremeno, međutim, ukazuje se i da Vlada nema obavezu da prihvati predlog ministra unutrašnjih poslova. Iz PES-a tvrde da je Šaranović bio dužan,  nakon što Vlada nije prihvatla njegovog kanidata, da predloži drugog, što on zvanično nije učinio. Navodno, prema nekim medjima, u jednoj od pauza sjednice, a nakon što je odbijen Šaranovićev jedini kandidat, ministar policije je rekao da će predložiti drugog kandidata sa liste, ukoliko „ima prohodnost“. Koju navodno nije dobio.  Taj drugi kandidat navodno je trebao da bude komandant Posebne jedinice Miloš Peković, jedini preostali prijavljeni na javni poziv koji je, pored Šćepanovića, prošao poligrafsko testiranje. Vlada je u konkursu za privremenog šefa Uprave policije ostavila mogućnost kandidatima da budu testirani poligrafom, kako bi dokazali da nemaju veze sa organizovanim kriminalom. Ta odluka svakako je priča za sebe, i možda  više od svega govori o nemoći vlasti i o tome šta je urađeno po pitanju reforme bezbjednosnog sektora. Šaranović je svakako insistirao na stavu da ne bi predložio kandidata koji nije prošao poligraf.  Nakon završenog konkursa objavljeno je da su od sedam kandidata dva prošla testiranje. Četiri nijesu,  jednog je zbog zdravstvenog stanja bilo nemoguće testirati, plus nije ispunjavao sve formalne uslove konkursa.  Osim Šćepanovića i Pekovića, koji su jedini prošli poligrafsko testiranje, na konkurs su se prijavili  na kraju izabrani Aleksandar Radović, rukovodilac Sektora za finansijsko-obavještajne poslove,  Milutin Vasiljević, vršilac dužnosti pomoćnika direktora Sektora granične policije, Zoran Braunović, načelnik kolašinske policije, aktuelni načelnik Regionalnog centra granične policije “Centar” Petar Šestović i službenik policije iz Nikšića Milentije Doderović. Stručna javnost osporava i samo testiranje poligrafom tokom konkursa.

Akcija za ljudska prava (HRA) protestovala je  „zbog partijske borbe za kontrolu nad Upravom policije i kršenja Zakona o unutrašnjim poslovima u postupku izbora vršioca dužnosti direktora Uprave policije“. Iz te su organizacije ukazali da premijer nije imao pravo da predloži kandidata za ovu poziciju po zakonu, kao i da ne postoji propis koji Vladi daje pravo da za to ovlasti premijera.

„Ono što je Vlada sinoć jedino mogla da uradi je da ne izabere vršioca dužnosti, a premijer da od ministra zatraži ostavku ili da predloži Skupštini da ga razriješi. Niz improvizacija, neutemeljenih u zakonu, pokrenut je još ranije odlukom ministra unutrašnjih poslova da raspiše konkurs za v.d. direktora i sprovede poligrafsko testiranje prijavljenih kandidata, iako takav postupak zakon ne poznaje“, saopštila je HRA.

U principu,  osim poštovanja procedura i zakona, podrazumijeva se da odluci o izboru privremenog šefa Uprave policije  prethodi politički dogovor unutar same Vlade. No, i prije konačne odluke na ovonedjeljnoj sjednici Vlade, bilo je jasno ne samo da partneri u izvršnoj vlasti nijesu postigli dogovor, nego i da će se sjednica pretvoriti u odmjeravanje snaga.  Nalik, doduše, na tuču IV b i IV c ispred škole.

Da ove dvije partije imaju svoje preferirane kandidate, i prije sjednice objavljivali su mediji. Konačno, Šaranović je prije  konačne Vladine odluke uputio pismo premijeru Spajiću, koje je objavljeno u medijima, u kom ga upozorava  na posljedice ukoliko bude neko drugi izabran umjesto kandidata kog je on predložio.

” Upoznao sam sve članove Vlade da ukoliko se večeras bude odlučivalo o bilo kom licu osim o Lazaru Šćepanoviću, to bi bilo gaženje zakona i vladavine prava i svaki član Vlade koji bi se odlučio na tako nešto bi ušao u zonu krivične odgovornosti. Uz ovo upozorenje dostavio sam i detaljnu informaciju sa biografijama preostalih šest lica, uz jasnu naznaku da nijesu kandidati za direktora Uprave policije”.

Nakon izbora Radovića, Šaranović je najavio da će „obavijestiti nadležne državne organe o sumnji da su na ovoj sjednici izvršena krivična djela”“.

Dodatno, nakon što je izabran, Demokrate su javno ustvrdile da je Radović kadar bivšeg šefa Uprave policije Veselina Veljovića.  To se nije ranije čulo, pa ni kada ga je Abazovićeva vlada, odnosno bivši ministar policije Filip Adžić postavio na poziciju sa koje je izabran za vd direktora policije. Na sjednici na kojoj je izabran samo je bivši ministar pravde Marko Kovač „izrazio određenu rezervu“, bez preciziranja. S druge strane PES insistira da je izabran najbolji kandidat besprekorne biografije.

Priča o izboru Radovića nije jedina o kojoj bi pravosuđe moglo dati riječ. Radović je izabran  tri sata pošto je dotadašnjem šefu Uprave policije Zoranu Brđaninu prestala funkcija, jer ga je Vlada i treći put razriješila sa te funkcije.  Sud je već dva puta utvrdio da je prethodna vlada Dritana Abazovića Brđanina smijenila  nezakonito, a doskorašnji  šef Uprave policije najavio je i treću tužbu Upravnom sudu protiv Spajićeve vlade. Po mišljenjima dijela stručne javnosti, Brđanin bi pred tim sudom opet mogao izvojevati pobjedu, obzirom da je smijenjen na osnovu zakašnjele negativne ocjene njegovih izvještaja o radu od strane parlamenta, za koje je sud već konstatovao da su prihvaćeni.  Otuda ima i onih koji smatraju da bi se Brđanin i četvrti put mogao vratiti na mjesto direktora UP.

A upravo je inicijativa za smjenu Brđanina koju je uputio Šaranović još krajem prošle godine, a koja je mjesecima čekala zeleno svjetlo Spajića, jasno pokazala da se PES i Demokrate bore oko kontrole nad ovim sektorom. Nakon što je na Vladi konačno prihvaćena Šaranovićeva inicijativa i Brđanin smijenjen, sproveden je konkurs za vršioca dužnosti šefa policije.

Iza priče o izvještajima i procedurama, Brđaninu u stvari vlast stavlja na teret  skaj prepisku u kojoj se on pominje kao neko ko je bio u kontaktu sa odbjeglim policajcem Ljubom Milovićem, koji se tereti između ostalog za veze sa kavačkim klanom.   U izvještaju Europola navodi se međutim da nema dokaza da je Brđanin umiješan u bilo kakve kriminalne aktivnosti.

Kakve su političke posljedice izbora vd šefa UP još nije najjasnije. Demokrate su nakon sporne sjednice Vlade, tražile i prekid sjednice parlamenta zbog, kako su rekli, „krize vlasti“.

Na sjednici Vlade koja je dan kasnije organizovana, nijesu prisustvovali potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, kao ni ministar policije Danilo Šaranović. Bečić, koji je usput i potpredsjednik za pitanja bezbjednosti, nije se ovim povodom još oglašavao, dok iz PES-a javnost uvjeravaju da izbor vd direktora UP neće izazvati krizu izvršne vlasti. Kao i da je sve što je Vlada uradila zakonito.

Premijer Milojko Spajić rekao je da na  sjednici Vlade zakazanoj nakon izbora vd šefa UP, nijesu bili potpredsjednik Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. “Oće li izaći (iz Vlade) Demokrate je pitanje za njih”, odgovorio je Spajić na pitanje novinara nakon sjednice.

Umjesto profesionalizacije i depolitizacije policije na djelu je ne samo pokušaj njene kontrole od strane vlasti i unutrašnji sukob zbog toga, već i političko diskreditovanje kandidata i onih na visokim policijskim funkcijama, iako za to nema institucionalnih potvrda. Ili pak favorizovanje onih za koje se vjeruje da su politički podobni. Nasuprot tome, vlast je bila dužna da obezbijedi sistem u kom će upravo kroz institucije reformisati ovaj sektor, depolitizovati ga i očistiti od korumpiranih i drugih kadrova. Na ovaj način, taj sektor je baš kao i prije pada DPS-a, zavistan od političke volje.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

750 MILIONA DOLARA NOVOG DUGA ZA VRAĆANJE STAROG: Uzmi da vratiš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Vlade nije saopšteno koliko godina važi ugovoreni hedžing. Finansijski stručnjaci kažu da je gotovo sigurno da on ne pokriva svih sedam godina. Zato bi nas, na kraju, ovonedjeljni aranžman skupa sa kamatama mogao koštati i znatno više od projektovanih 1,13 milijardi eura

 

 

Prema službenim podacima Londonske berze, Crna Gora je u srijedu emitovala državne obveznice u vrijednosti 750 miliona dolara, uz godišnju kamatu od 7,25 odsto. Izdate obveznice dospijevaju na naplatu za sedam godina, u martu 2031.

Nezvanično, preko društvene mreže X, premijer Milojko Spajić javnosti je ponudio drugačije upakovane brojke. “Upravo je zaključena 7-godišnja transakcija na londonskoj berzi u iznosu od 650 miliona eura i kamatnom stopom 5.8%!!!”, skuckao je zadovoljni premijer: “Najbitnije da je sve uspješno završeno sa nevjerovatnim rezultatima zahvaljujući sjajnom timu Ministarstva finansija. Svaka vam čast ljudi, moj duboki naklon.”

Nešto kasnije se ispravio, zamjenivši prvoupisani iznos novog državnog zajma brojkom od 687 miliona eura. Dodatna pojašnjenja ponudio je ministar finansija Novica Vuković. Država se preko berze u Londonu zadužila u dolarima, ali je istog dana sa još uvijek nepoznatim partnerima sklopljen ugovor o hedžingu (zaštita od valutnog rizika). Krajnji ishod tih finansijskih operacija je, prema ministru Vukoviću, kreditni priliv od 687 miliona eura uz kamatnu stopu od 5,88 odsto.

Dakle, ni godišnja kamata nije, kao što je to objavio premijer, 5,8 nego 5,88 odsto. Zaboravljenih 0,08 odsto kamate Crnu Goru će koštati oko 550.000 eura godišnje, odnosno, skoro četiri miliona u konačnom sedmogodišnjem aranžmanu. Pod uslovom da ugovorena pravila hedžinga ostanu nepromijenjena. Samo što to nije sasvim izvjesno.

Iz Vlade nije saopšteno koliko godina važi ugovoreni hedžing aranžman koji će Crnu Goru štititi od nepovoljnih izmjena valutnog odnosa dolar- euro (jačanje američke valute u odnosu na evropsku). Finansijski stručnjaci kažu da je gotovo sigurno da on ne pokriva svih sedam godina (uobičajeno je, kažu, 2-4 godine). Zato bi nas, na kraju, ovonedjeljni aranžman skupa sa kamatama mogao koštati i znatno više od projektovanih 1,13 milijardi eura.

Očekivano, opozicija je novo državno zaduženje dočekala na nož.

Poslanik DPS Nikola Milović piše: “2024. godina i istorijski najskuplje zaduženje Crne Gore.” Milović, očigledno, kalkuliše sa osnovnom kamatom od 7,25 odsto koja je dio dolarske pozajmice u Londonu. Ali, ni u tom slučaju ovonedjeljni kreditni aranžman 44. Vlade nije najskuplji (najveća kamata).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo