Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŠKOLA U SLUŽBI POLITIKE: Preko prvaka do glasova

Objavljeno prije

na

Od ovogodišnjih izbora imaće koristi i đaci prvaci i njihovi roditelji. U sklopu predizborne kampanje lokalne vlasti su se dosjetile da urade ono što država ne može već decenijama – da poklone besplatne udžbenike.

Tako je, na primjer, lokalna uprava u Nikšiću naprasno ove godine odlučila da sve prvake iz tog grada časti besplatnim udžbenicima. To je 880 prvaka, a za njihove knjige će iz opštinskog budžeta biti izdvojeno 38.000 eura. DPS samouprava kaže da je ideja razmatrana i prethodnih godina ali su tek sada ,,usljed stabilizacije u prilici da je realizuju”. To što je izborna godina, navodno, nema nikakve veze, kao ni činjenica da je Opština Nikšić dužna oko 40 miliona eura.

I prijestonica turizma, Budva, je u višemilionskim dugovima, ali eto ipak se ove godine našlo za pomoć prvacima. Da se ne bi sumnjalo u DPS predizborni gaf, iz opštine su naglasili da će nastojati da i svake naredne godine na isti način pomažu roditeljima da đake pripreme za školu. Pa ne povjerovat.

Pored ove dvije opštine, besplatne knjige prvacima dijeliće se i u Podgorici, Herceg Novom, Kotoru, Cetinju, Baru, Tivtu, Mojkovcu… Činjenica koja nikog izgleda ne zabrinjava je da se svake godine u crnogorskim opštinama upisuje sve manje prvaka – u Budvi će se ove godine upisati 371 prvak, na Cetinju 135, na Žabljaku oko 30… Lokalne uprave se na razne načine dovijaju da obezbijede knjige bar prvacima, pa će tako Opština Kotor podijeliti udžbenike zahvaljujući donaciji NR Kine.

Sa praksom podjele besplatnih udžbenika počelo se prije dvije godine u Beranama, gdje je na vlasti opozicija. Oni su sada otišli par koraka dalje, pa besplatne udžbeničke komplete poklanjaju svim đacima osnovnih škola u svojoj opštini.

Kad bi se u Crnoj Gori poštovao Ustav, država bi bila u obavezi da ispoštuje član 75: ,,osnovno školovanje je obavezno i besplatno”. Besplatno odavno nije pa roditelji svakog septembra izdvajaju za polazak u školu nerijetko i više novca od prosječne plate.

I dok su, u predizbornoj godini, teret da bar prvacima obezbijede udžbenike preuzele lokalne samouprave, u Ministarstvu prosvjete su tu da priteknu u pomoć onima najugroženijima. Od 2005. godine to ministarstvo je pokrenulo akciju dodjele besplatnih udžbenika djeci roditelja koji se nalaze u stanju socijalne potrebe. Na početku je ova akcija realizovana uz pomoć kredita Svjetske banke, a od 2008. je redovna budžetska aktivnost. Ove godine Ministarstvo će obezbijediti 9.000 kompleta knjiga za djecu čiji roditelji koriste pravo na materijalno obezbjeđenje, djecu boraca, pripadnike romske populacije… U tu svrhu iz budžeta biće izdvojeno 450.000 eura.

Sve je to još daleko od poštovanja ustavne odrednice o besplatnom školovanju. Po tom pitanju zaostajemo i za regionom. U zemljama regiona učenici, ne samo prvaci, dobijaju besplatne udžbenike na državnom nivou i to ne zavisi od izbora ili volje, mogućnosti i sponzora lokalnih samouprava.

Posljednjih godina ogromni troškovi koje prosječna familija ima za opremanje đaka su inspiracija opoziciji da traži da udžbenici za osnovnu školu budu besplatni. Za sada uzalud. Sredinom prošle godine nije prošao predlog skupštinskog Odbora za prosvjetu o dopuni Zakona za osnovno obrazovanje kojim je predviđeno da Ministarstvo prosvjete obezbijedi besplatne udžbenike i školski pribor za sve učenike osnovnih škola u Crnoj Gori.

Slično je bilo i kada je na čelu ministarstva prosvjete bio Slavoljub Stijepović, koji sada kao gradonačelnik već drugu godinu dijeli besplatne knjige osnovcima u Podgorici.

U toku predizborne kampanje, prije četiri godine, otkriveno je da su aktivisti DPS-a u Gradskoj opštini Golubovci u svrhu obezbjeđivanja glasova dijelili Zećanima ,,udžbenike, suhomesnate proizvode i osvježivače za kupatila”. Opozicija je tvrdila da se udžbenici dijele isključivo po političkoj pripadnosti. Po kom kriterijumu su se dijelili osvježivači nije utvrđeno.

Mimo prvaka, roditelji ostalih učenika moraće sami da se snalaze sa kupovinom knjiga, pribora, torbi, i ostale neophode đačke opreme. Koja je sve skuplja.

No da bi socijalna država funkcionisala tu je mogućnost da mnogi zaposleni kupe knjige i opremu za školu na rate. Čak su se i mediji uključili u rješavanje ovog problema. Pobjeda je pokrenula nagradnu igru u kojoj će biti podjeljeno čak 100 kompleta udžbenika za osnovnu školu, više nego pojedine opštine u Crnoj Gori. Nije ni čudo kada su joj sponzori, pored jedne banke, Ministarstvo prosvjete i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

Razne organizacije i sindikati pomažu pa sakupljaju i distribuiraju polovne udžbenike onima kojima su najpotrebniji. Svake godine, krajem avgusta i početkom septembra, na ulicama crnogorskih gradova, pa sve do Delte, nastane vašarište na kome se prodaju polovni udžbenici. Djeca se, u praksi, uče preduzetništvu, a roditelji ušparaju koju paru na polovnim udžbenicima.

Preporuke da se u sređenim društvima to rješava čuvanjem, posuđivanjem i vraćanjem knjiga iz biblioteke, ovdje nema ko da sprovede. Svojevremeno je ministar Stijepović ovako objašnjavao koje bi sve probleme dodjela besplatnih udžbenika proizvela u sistemu: ,,Ko bi na kraju školske godine skladištio te knjige, da li sve škole imaju uslove i stručni kadar za to. Ko će procjenjivati stepen oštećenja knjiga i da li će moći da dobiju svjedočanstvo oni koji ne plate naknadu za oštećenje”. More problema koji će u prvi plan iskočiti čim izbori minu.

Prije par godina u Ministarstvu prosvjete su izračunali da bi za besplatne udžbenike trebalo godišnje izdvojiti oko pet miliona eura. Po njima previše, jer se nema. Tačno toliko se svake godine prosipa iz budžeta na redovno finansiranje svih političkih partija u Crnoj Gori. Od partija i njihove politike za sada dobra nijesmo viđeli, pa da se počne razmišljati da se bar dio tih para preusmjeri na nešto korisnije. Recimo udžbenike.

Skupo besplatno obrazovanje

Inače preskupi udžbenici, koji su prije dvije godine pojeftinili deset, a prošle pet odsto, ove su, kažu u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva, neznatno skuplji. U prosjeku, po udžbeničkom kompletu skuplji su do pet eura. Objašnjavaju da je to zbog stranog jezika, ali i zbog odnosa funte i eura! Najjeftiniji je komplet udžbenika za prvi razred osnovne škole 43 eura, a najskuplji za prvi razred gimnazije 106 eura. Komplet za drugi razred košta 50,80, treći 47,70, četvrti 59,60, peti 67,30, šesti 79,80, sedmi 93, 70, a za dva završna razreda osnovne škole po 88,20 eura. Udžbenici za drugi razred gimnazije su 87,20, treći 78,70, a završni razred 55,30. Udžbenici će se naći u prodaji najkasnije od 22. avgusta. Torbe su od 15 do 50 eura, lektire od 16 do 50 eura, pa sveske, olovke, bojice, patike, majice… U prosjeku, za jedno dijete, minimum izdvajanja za polazak u školu je od 200 do 300 eura. A prosječna plata je u ovoj godini, u odnosu na prošlu, porasla cijelih 14 eura, i iznosi – 494. Taman da se jedno dijete, kako valja, opremi za školu. A ostale potrebe će se podmirivati sljedećih mjeseci. Uključujući i prevoz, plaćanje produženog boravka kojeg uglavnom nema u školama…

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo