Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN: OPŠTINARE USELJAVAJU U ZGRADU ZA SOCIJALNE SLUČAJEVE: Ne zanima ih Ustavni sud

Objavljeno prije

na

Skoro dvije godine u kolašinskoj Opštini čeka se odluka Ustavnog suda, koja je trebalo da odedi da li je zakonita skupštinska odluka, kojom su prije šest godina podijeljeni stanovi u zgradi u Mojkovačkoj ulici. Tu odluku prethodno je blokirala Vlada. No, i pored toga i tvrdnji predsjednice Opštine Željke Vuksanović da su stanovi nezakonito dodijeljeni lokalnim funkcionerima i službenicima državnih organa, „vlasnici” su se već uselili i uložili u završetak stanova. Neki od njih mjesecima stanuju u toj zgradi i tvrde da ih mnogo ne zanima odluka Ustavnog suda niti stav aktuelne vlasti.

Stanari tvrde da ne čine ništa nezakonito, te da se ponašaju u skladu s odlukom bivše lokalne zakonodavne vlasti, koja im je prvo dodijelila, a potom i posebnim aktom omogućila da stanove završavaju, jer je zgrada godinama propadala poluzavršena. Oba ta dokumenta donesena su u lokalnom parlamentu za vrijeme vladavine koalicije Demokratske partije socijalista i Grupe građana (GG), čiji je „kadar” uglavnom i dobio stanove.

,,Stan sam dovršavao u skladu s odlukom SO, a dobio ga takođe po odluci lokalnog parlamenta. Ništa nezakonito nijesam uradio. Pošto se godinama čekalo da se zgrada završi, jedva smo dočekali mogućnost da to sami učinimo. Uložio sam blizu 10.000 eura. I šta sada? Smatram da je stan moj i zbog toga sam se i uselio”, kaže jedan od stanara ,,holandske zgrade”, kako u Kolašinu zovu taj stambeni objekat, čija je gadnja počela još 2006. godine.

A odkako je počela gradnja malo šta je bilo poznato i zvanično saopštavano u vezi s njom. Opština je, uz tehničku podršku organizacije HELP, dobila kredit od 442.000 eura od Holandskog međunarodnog stambenog fonada (DIGH). Zvanično, u tom objektu stanove je trebalo da dobiju zaposleni u lokalnoj upravi i javnim preduzećima koji imaju niska primanja, ali je jedan dio stanova bio predviđen i za socijalne slučajeve. Pred lokalne izbore 2009. godine, bez utvrđivanja kriterijuma za raspodjelu i bez konkursa, odlukom koja još čeka ocjenu Ustavog suda, raspodijeljeni su nezavršeni stanovi. Sve to uz obećanje da će radovi biti skoro završeni.

S obzirom na to da je u međuvremenu ponestalo para, zgrada je godinama nezavršena propadala, pa je lokalna uprava prije dvije godine „našla način” da stanove učini useljivim. Odbornici vladajuće koalicije DPS-GG bez mnogo dvoumljenja podržali su predlog tadašnje izvršne vlasti da se stanovi dodijele u nedovršenom stanju.

S druge strane, u aktuelnoj vlasti smatraju da je sve što su njihovi prethodnici činili oko te zgrade, uključujući i dvije skupštinske odluke, nezakonito. Odlučni su, kako kažu, da se u zgradu na kraju usele oni kojima su stanovi od početka trebalo da budu namijenjeni.

Podsjećaju da je holandska zgrada, prema uslovima određenim ugovorom o zajmu, trebalo da ima 24 stana za izdavanje, od čega 18 za lica s niskim prihodima a šest za porodice u stanju socijalne potrebe.

,,Odbornici bivših koalicionih partnera na vlasti odlukom o dodjeli stanova u nezavršenom stanju već drugi put su tadašnjoj izvršnoj vlasti dali amin za nastavak kršenja zakona i zgazili posljednje mrvice ljudskog dostojanstva i morala. Narodni predstavnici (DPS – GG), pred lokalne izbore 2009. godine, bez utvrđivanja kriterijuma i konkursa, raspodijelili su stanove. Kako su se približavali posljednji lokalni izbori, strah od gubitka moći i mogućnosti da se stanovi ‘vrate’ osnovnoj namjeni natjerao je tadašnju vlast da omogući da radove završe oni koji su stanove dobili. Za uzvrat, odobren im je otkup stanova”, kaži iz aktuelne vlasti.

Odavno je poznato i da je zgrada građena bez građevinske dozvole i mimo projekta. Na neki način to su i potvrdili i iz organizacije HELP, koja je određeno vrijeme obavljala stručni nadzor nad gradnjom. Naime, kako su kazali u toj organizaciji, u Opštini su naprasno odlučili da se gradi još jedan sprat, mimo projekta. Odmah poslije toga HELP-u je istekao ugovor o angažovanju. Prema nezvaničnim informacijama, iz te organizacije oštro su se protivili podizanju još jednog sprata, jer temelji tog objekta nijesu bili za to predviđeni.

Uz sve to, Opština minulih godina nije ažurno vraćala ni kredit uzet od DIGH, pa su iz tog fonda nekoliko puta najavljivali aktiviranje hipoteke na četiri parcele na kojima je podignuta zgrada početa njihovim kreditom. Opština se, po uzimanju kredita, obavezala da će ga vratiti za 20 godina. No, ni prvih pet godina nije pokazala ažurnost u uplati rata. Četiri godine nakon što je počela gradnja objekata, to jest 2011. godine, Opština je bila prinuđena da holandskom fondu potpiše još jednu garanciju, pa su pod hipoteku stavljene četiri parcele, na kojima je podignuta zgrada gređena kreditom, ali i još jedna u kojoj su raseljana lica. Aktuelna vlast se nada da će uzimanjem kredita od sedam miliona eura, za koji je dobila državne garancije, uspjeti da, uz ostale, vrati i taj dugoročni kredit.

„Ne znamo koliko će trajati procedura ali, nema sumnje, da će stanove u holandskoj zgradi na kraju dobiti oni kojima su najpotrebniji. Tako je od početka trebalo da bude. Sve će se odraditi uz poštovanje procedure, konkurs i komisiju u skladu sa zakonom. Nažalost, teško će biti nadoknaditi izgubljeno vrijeme, oštećenja na objektu i povjerenje kod dobrog partnera, kao što je bio holandski fond”, tvrde u vladajućoj koaliciji DF-SNP-SDP.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo