Skoro dvije godine u kolašinskoj Opštini čeka se odluka Ustavnog suda, koja je trebalo da odedi da li je zakonita skupštinska odluka, kojom su prije šest godina podijeljeni stanovi u zgradi u Mojkovačkoj ulici. Tu odluku prethodno je blokirala Vlada. No, i pored toga i tvrdnji predsjednice Opštine Željke Vuksanović da su stanovi nezakonito dodijeljeni lokalnim funkcionerima i službenicima državnih organa, „vlasnici” su se već uselili i uložili u završetak stanova. Neki od njih mjesecima stanuju u toj zgradi i tvrde da ih mnogo ne zanima odluka Ustavnog suda niti stav aktuelne vlasti.
Stanari tvrde da ne čine ništa nezakonito, te da se ponašaju u skladu s odlukom bivše lokalne zakonodavne vlasti, koja im je prvo dodijelila, a potom i posebnim aktom omogućila da stanove završavaju, jer je zgrada godinama propadala poluzavršena. Oba ta dokumenta donesena su u lokalnom parlamentu za vrijeme vladavine koalicije Demokratske partije socijalista i Grupe građana (GG), čiji je „kadar” uglavnom i dobio stanove.
,,Stan sam dovršavao u skladu s odlukom SO, a dobio ga takođe po odluci lokalnog parlamenta. Ništa nezakonito nijesam uradio. Pošto se godinama čekalo da se zgrada završi, jedva smo dočekali mogućnost da to sami učinimo. Uložio sam blizu 10.000 eura. I šta sada? Smatram da je stan moj i zbog toga sam se i uselio”, kaže jedan od stanara ,,holandske zgrade”, kako u Kolašinu zovu taj stambeni objekat, čija je gadnja počela još 2006. godine.
A odkako je počela gradnja malo šta je bilo poznato i zvanično saopštavano u vezi s njom. Opština je, uz tehničku podršku organizacije HELP, dobila kredit od 442.000 eura od Holandskog međunarodnog stambenog fonada (DIGH). Zvanično, u tom objektu stanove je trebalo da dobiju zaposleni u lokalnoj upravi i javnim preduzećima koji imaju niska primanja, ali je jedan dio stanova bio predviđen i za socijalne slučajeve. Pred lokalne izbore 2009. godine, bez utvrđivanja kriterijuma za raspodjelu i bez konkursa, odlukom koja još čeka ocjenu Ustavog suda, raspodijeljeni su nezavršeni stanovi. Sve to uz obećanje da će radovi biti skoro završeni.
S obzirom na to da je u međuvremenu ponestalo para, zgrada je godinama nezavršena propadala, pa je lokalna uprava prije dvije godine „našla način” da stanove učini useljivim. Odbornici vladajuće koalicije DPS-GG bez mnogo dvoumljenja podržali su predlog tadašnje izvršne vlasti da se stanovi dodijele u nedovršenom stanju.
S druge strane, u aktuelnoj vlasti smatraju da je sve što su njihovi prethodnici činili oko te zgrade, uključujući i dvije skupštinske odluke, nezakonito. Odlučni su, kako kažu, da se u zgradu na kraju usele oni kojima su stanovi od početka trebalo da budu namijenjeni.
Podsjećaju da je holandska zgrada, prema uslovima određenim ugovorom o zajmu, trebalo da ima 24 stana za izdavanje, od čega 18 za lica s niskim prihodima a šest za porodice u stanju socijalne potrebe.
,,Odbornici bivših koalicionih partnera na vlasti odlukom o dodjeli stanova u nezavršenom stanju već drugi put su tadašnjoj izvršnoj vlasti dali amin za nastavak kršenja zakona i zgazili posljednje mrvice ljudskog dostojanstva i morala. Narodni predstavnici (DPS – GG), pred lokalne izbore 2009. godine, bez utvrđivanja kriterijuma i konkursa, raspodijelili su stanove. Kako su se približavali posljednji lokalni izbori, strah od gubitka moći i mogućnosti da se stanovi ‘vrate’ osnovnoj namjeni natjerao je tadašnju vlast da omogući da radove završe oni koji su stanove dobili. Za uzvrat, odobren im je otkup stanova”, kaži iz aktuelne vlasti.
Odavno je poznato i da je zgrada građena bez građevinske dozvole i mimo projekta. Na neki način to su i potvrdili i iz organizacije HELP, koja je određeno vrijeme obavljala stručni nadzor nad gradnjom. Naime, kako su kazali u toj organizaciji, u Opštini su naprasno odlučili da se gradi još jedan sprat, mimo projekta. Odmah poslije toga HELP-u je istekao ugovor o angažovanju. Prema nezvaničnim informacijama, iz te organizacije oštro su se protivili podizanju još jednog sprata, jer temelji tog objekta nijesu bili za to predviđeni.
Uz sve to, Opština minulih godina nije ažurno vraćala ni kredit uzet od DIGH, pa su iz tog fonda nekoliko puta najavljivali aktiviranje hipoteke na četiri parcele na kojima je podignuta zgrada početa njihovim kreditom. Opština se, po uzimanju kredita, obavezala da će ga vratiti za 20 godina. No, ni prvih pet godina nije pokazala ažurnost u uplati rata. Četiri godine nakon što je počela gradnja objekata, to jest 2011. godine, Opština je bila prinuđena da holandskom fondu potpiše još jednu garanciju, pa su pod hipoteku stavljene četiri parcele, na kojima je podignuta zgrada gređena kreditom, ali i još jedna u kojoj su raseljana lica. Aktuelna vlast se nada da će uzimanjem kredita od sedam miliona eura, za koji je dobila državne garancije, uspjeti da, uz ostale, vrati i taj dugoročni kredit.
„Ne znamo koliko će trajati procedura ali, nema sumnje, da će stanove u holandskoj zgradi na kraju dobiti oni kojima su najpotrebniji. Tako je od početka trebalo da bude. Sve će se odraditi uz poštovanje procedure, konkurs i komisiju u skladu sa zakonom. Nažalost, teško će biti nadoknaditi izgubljeno vrijeme, oštećenja na objektu i povjerenje kod dobrog partnera, kao što je bio holandski fond”, tvrde u vladajućoj koaliciji DF-SNP-SDP.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ