OKO NAS
KOLAŠIN: OPŠTINARE USELJAVAJU U ZGRADU ZA SOCIJALNE SLUČAJEVE: Ne zanima ih Ustavni sud

Skoro dvije godine u kolašinskoj Opštini čeka se odluka Ustavnog suda, koja je trebalo da odedi da li je zakonita skupštinska odluka, kojom su prije šest godina podijeljeni stanovi u zgradi u Mojkovačkoj ulici. Tu odluku prethodno je blokirala Vlada. No, i pored toga i tvrdnji predsjednice Opštine Željke Vuksanović da su stanovi nezakonito dodijeljeni lokalnim funkcionerima i službenicima državnih organa, „vlasnici” su se već uselili i uložili u završetak stanova. Neki od njih mjesecima stanuju u toj zgradi i tvrde da ih mnogo ne zanima odluka Ustavnog suda niti stav aktuelne vlasti.
Stanari tvrde da ne čine ništa nezakonito, te da se ponašaju u skladu s odlukom bivše lokalne zakonodavne vlasti, koja im je prvo dodijelila, a potom i posebnim aktom omogućila da stanove završavaju, jer je zgrada godinama propadala poluzavršena. Oba ta dokumenta donesena su u lokalnom parlamentu za vrijeme vladavine koalicije Demokratske partije socijalista i Grupe građana (GG), čiji je „kadar” uglavnom i dobio stanove.
,,Stan sam dovršavao u skladu s odlukom SO, a dobio ga takođe po odluci lokalnog parlamenta. Ništa nezakonito nijesam uradio. Pošto se godinama čekalo da se zgrada završi, jedva smo dočekali mogućnost da to sami učinimo. Uložio sam blizu 10.000 eura. I šta sada? Smatram da je stan moj i zbog toga sam se i uselio”, kaže jedan od stanara ,,holandske zgrade”, kako u Kolašinu zovu taj stambeni objekat, čija je gadnja počela još 2006. godine.
A odkako je počela gradnja malo šta je bilo poznato i zvanično saopštavano u vezi s njom. Opština je, uz tehničku podršku organizacije HELP, dobila kredit od 442.000 eura od Holandskog međunarodnog stambenog fonada (DIGH). Zvanično, u tom objektu stanove je trebalo da dobiju zaposleni u lokalnoj upravi i javnim preduzećima koji imaju niska primanja, ali je jedan dio stanova bio predviđen i za socijalne slučajeve. Pred lokalne izbore 2009. godine, bez utvrđivanja kriterijuma za raspodjelu i bez konkursa, odlukom koja još čeka ocjenu Ustavog suda, raspodijeljeni su nezavršeni stanovi. Sve to uz obećanje da će radovi biti skoro završeni.
S obzirom na to da je u međuvremenu ponestalo para, zgrada je godinama nezavršena propadala, pa je lokalna uprava prije dvije godine „našla način” da stanove učini useljivim. Odbornici vladajuće koalicije DPS-GG bez mnogo dvoumljenja podržali su predlog tadašnje izvršne vlasti da se stanovi dodijele u nedovršenom stanju.
S druge strane, u aktuelnoj vlasti smatraju da je sve što su njihovi prethodnici činili oko te zgrade, uključujući i dvije skupštinske odluke, nezakonito. Odlučni su, kako kažu, da se u zgradu na kraju usele oni kojima su stanovi od početka trebalo da budu namijenjeni.
Podsjećaju da je holandska zgrada, prema uslovima određenim ugovorom o zajmu, trebalo da ima 24 stana za izdavanje, od čega 18 za lica s niskim prihodima a šest za porodice u stanju socijalne potrebe.
,,Odbornici bivših koalicionih partnera na vlasti odlukom o dodjeli stanova u nezavršenom stanju već drugi put su tadašnjoj izvršnoj vlasti dali amin za nastavak kršenja zakona i zgazili posljednje mrvice ljudskog dostojanstva i morala. Narodni predstavnici (DPS – GG), pred lokalne izbore 2009. godine, bez utvrđivanja kriterijuma i konkursa, raspodijelili su stanove. Kako su se približavali posljednji lokalni izbori, strah od gubitka moći i mogućnosti da se stanovi ‘vrate’ osnovnoj namjeni natjerao je tadašnju vlast da omogući da radove završe oni koji su stanove dobili. Za uzvrat, odobren im je otkup stanova”, kaži iz aktuelne vlasti.
Odavno je poznato i da je zgrada građena bez građevinske dozvole i mimo projekta. Na neki način to su i potvrdili i iz organizacije HELP, koja je određeno vrijeme obavljala stručni nadzor nad gradnjom. Naime, kako su kazali u toj organizaciji, u Opštini su naprasno odlučili da se gradi još jedan sprat, mimo projekta. Odmah poslije toga HELP-u je istekao ugovor o angažovanju. Prema nezvaničnim informacijama, iz te organizacije oštro su se protivili podizanju još jednog sprata, jer temelji tog objekta nijesu bili za to predviđeni.
Uz sve to, Opština minulih godina nije ažurno vraćala ni kredit uzet od DIGH, pa su iz tog fonda nekoliko puta najavljivali aktiviranje hipoteke na četiri parcele na kojima je podignuta zgrada početa njihovim kreditom. Opština se, po uzimanju kredita, obavezala da će ga vratiti za 20 godina. No, ni prvih pet godina nije pokazala ažurnost u uplati rata. Četiri godine nakon što je počela gradnja objekata, to jest 2011. godine, Opština je bila prinuđena da holandskom fondu potpiše još jednu garanciju, pa su pod hipoteku stavljene četiri parcele, na kojima je podignuta zgrada gređena kreditom, ali i još jedna u kojoj su raseljana lica. Aktuelna vlast se nada da će uzimanjem kredita od sedam miliona eura, za koji je dobila državne garancije, uspjeti da, uz ostale, vrati i taj dugoročni kredit.
„Ne znamo koliko će trajati procedura ali, nema sumnje, da će stanove u holandskoj zgradi na kraju dobiti oni kojima su najpotrebniji. Tako je od početka trebalo da bude. Sve će se odraditi uz poštovanje procedure, konkurs i komisiju u skladu sa zakonom. Nažalost, teško će biti nadoknaditi izgubljeno vrijeme, oštećenja na objektu i povjerenje kod dobrog partnera, kao što je bio holandski fond”, tvrde u vladajućoj koaliciji DF-SNP-SDP.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
SUSRETI4 sedmice
NATALIJA KOKA ĐUKANOVIĆ, ŽENA BOEM: Onaj trag, kad odete
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
HORIZONTI4 sedmice
ZADUŽIVANJE MILOJKA SPAJIĆA OD 750 MILIONA, U SUSRET IZBORIMA: Posao za SDT ili politički pazar
-
FOKUS4 sedmice
VLADA DRITANA ABAZOVIĆA: Godina prođe, mandat nikad
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGEDIJA U BEOGRADU, VRISAK SA VRAČARA OGLAŠAVA UZBUNU: Srce tame
-
INTERVJU1 sedmica
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
DRUŠTVO4 sedmice
SLUČAJ SKRBUŠA: Male hidroelektrane pred Specijalnim tužilaštvom