OKO NAS
OPŠTINA ULCINJ I SUDSKI PROCESI: Fantomske firme prazne budžet

Šanse da u narednih desetak dana Opština Ulcinj izbjegne blokadu žiro-računa, koja bi potom mogla potrajati do kraja godine, ne izgledaju velike. Jer, još jedan slučaj, koji se pred crnogorskim sudovima vodi decenijama, sada je došao na naplatu. Zvaničnici u lokalnoj upravi tvrde, kao farsa.
„Radi se o slučaju po tužbi firme Progres iz Pirota protiv Opštine Ulcinj koji je pokrenut 2006. godine kod Osnovnog suda u Ulcinju. Tokom postupka je traženo da se Opština Ulcinj obaveže na isplatu iznosa od 320 hiljada eura za protivpravno zauzeto zemljište u ukupnoj površini od 915 m2. Riječ je o nepokretnostima -parking prostoru iznad nekadašnjeg hotela Galeb i saobraćajnici, a koje su izgrađene 1982. godine”, pojašnjava sekretar Sekretarijata za zaštitu imovine u opštini Ulcinj Gzim Hadžibeti.
U nizu slučajeva sudovi su donosili odluke u korist Opštine Ulcinj, a onda je tužilac 2011. dospio u stečaj. Njegov punomoćnik, advokat Nušo Kalač iz Rožaja je, međutim, podnio prijedlog za nastavak postupka uz koji je, kako navodi Hadžibeti, priložio Ugovor o ustupanju potraživanja uz naknadu – cesiju zajedno sa Odlukom Upravnog odbora Progres kojom se prihvata prijedlog za ustupanje-kupovinu potraživanja, među kojima su, između ostalog, obuhvaćena i prava po osnovu postupka koji se vodi u postupku pred Osnovnim sudom u Ulcinju protiv Opštine Ulcinj, sve za naknadu u iznosu od 70 hiljada eura. No, sud u Ulcinju je odbacio zahtjev, jer je Zakon o obligacionim odnosima predvidio da je „ništavan ugovor kojim bi advokat ili koji drugi nalogoprimac kupio sporno pravo čije mu je ostvarivanje povjereno, ili ugovorio za sebe učešće u podjeli iznosa dosuđenog njegovom nalogodavcu”.
Ali, tako nijesu smatrali u Višem sudu u Podgorici, koji je početkom septembra usvojio tužbu Kalača, i odredio da je Opština Ulcinj obavezna da isplati iznos od oko pola miliona eura, uključujući zatezne kamate, uz obrazloženje da se u konkretnom slučaju ne radi o kupoprodaji spornog prava, već o ustupanju potraživnja – cesiji.
„Nama ne ostaje ništa drugo nego da Vrhovnom državnom tužilaštvu i Vrhovnom sudu Crne Gore podnesemo prijedlog za pokretanje postupka podnošenja zahtjeva za zaštitu zakonitosti, odnosno reviziju”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Fatmir Đeka. On smatra da u svemu postoje koruptivni elementi, odnosno da je ovo flagrantan primjer kršenja zakona bez presedana koji se hitno mora prekinuti. „U suprotnom, Opština Ulcinj, ionako najsiromašnija opština Crnogorskog primorja, biće dovedena u stanje bankrota i potpune paralize rada”, kaže gradonačelnik Đeka.
Njegova strahovanja nijesu bez osnova, jer je za proteklih 18 mjeseci sa računa Opštine Ulcinj po osnovu izgubljenih sudskih procesa skinuto čak oko 1,8 miliona eura. Znači, svaki mjesec u prosjeku po 100 hiljada eura. Ili više od polovine mjesečne zarade zapošljenih u lokalnoj upravi. Dakle, to je veliki novac, naročito ako se ima u vidu činjenica da su godišnji prihodi Opštine oko pet miliona eura.
,,Da je sto hiljada u cijelom tom periodu izgubljeno, pa je mnogo. Ovo se mora istražiti”, rekao je za Monitor jedan poznati crnogorski pravnik.
Tim prije je to neophodno pošto su pare uglavnom dobijala, kako tvrde i u Opštini, fantomska lica i firme, od kojih mnoge nijesu imale sjedište u Crnoj Gori. Kada bi se kasnije, kao u famoznom slučaju Partizanski put dobio predmet po osnovu revizije, novac ne bi imao ko da vrati.
Kada se radi o ovakvim slučajevima, najlakše je pozivati se na odluke sudova kada je u pitanju neznanje ili korupcija, ili možda – organizovani kriminal. Vidjeli su to i po džepu osjetili građani Ulcinja i iz čuvene „afere komarci”, prije više od 20 godina, kada je Opština Ulcinj umjesto 3.660 maraka za avionsko tretiranje komaraca, po odluci Vrhovnog suda, platila čitavih 430 hiljada maraka, odnosno 120 puta više!
Baš kao i u slučaju Otrantkomerc kada je prije tri godine, zbog očigledne greške vještaka, za dug od 9,6 hiljada eura, plaćeno preko 250 hiljada eura ili 25 puta više!?
Uvidjevši najveću opasnost koja prijeti, gradonačelnik Đeka se sa svojim saradnicima mnogo bolje pripremio za znameniti sudski proces poznat kao K1. Za spor koji protiv opštine Ulcinj vodi Rekreaturs”, koja je dio Atlas grupe biznismena Duška Kneževića.
Ona traži da joj Opština Ulcinj isplati 10,5 miliona eura zbog štete koja je prije više od tri decenije nastala rušenjem objekata na Velikoj plaži. Riječ je o apartmanskom naselju K1 sa oko 300 kamp-kućica, koje su još prije katastrofalnog zemljotresa 1979. godine, izgradile sindikalne organizacije sa Kosova. U antialbanskoj histeriji nakon 1981. godine to odmaralište Kosovara u Ulcinju je temeljno srušeno rješenjem tadašnjeg Republičkog komiteta za urbanizam i građevinarstvo. Vlasti u Prištini su nedugo poslije ovog čina pokrenule sudski spor protiv Opštine Ulcinj. Firma Rekreaturs, koju su registrovale izbjeglice sa Kosova, je odlukama srpskih organa postao njihov pravni sljedbenik. Monitor je pisao da je Atlas grupa kupila većinski paket akcija Rekreatursa na crnogorskoj berzi za oko 60 hiljada njemačkih maraka!?
Nakon što su branioci Opštine dokazali da je Privredni sud u Podgorici nenadležan za ovu vrstu spora, te zatražili izuzeće dotadašnje sudije Milice Popović, ovih dana je taj proces praktično opet počeo pred sudijom Borjankom Zogović. Mogućnost kolapsa javnih finansija Opštine Ulcinj je otklonjena, ali drugi, manji slučajevi prijete da ugroze krhku stabilnost grada koji, ipak, izlazi iz nepodnošljive zone siromaštva.
Očekivanja vlasti i prijedlozi opozicije
Predsjednik Opštine Fatmir Đeka kaže da su na ovim pitanjima sve političke stranke u Ulcinju uvijek imale isti stav, a to je bio slučaj i sa poslanicima u državnom parlamentu. U opoziciji smatraju da bi trebalo da se sazove vanredna sjednica opštinske skupštine kako bi se donijele odgovarajuće odluke i zaključci. Oni podsjećaju da su još u februaru 2013. godine predlagali da se napravi jedan dobar advokatski tim koji će zastupati Opštinu u svim ovim sporovima, jer čitava odgovornost ne smije da padne na nejaki Sekretarijat za zaštitu opštinske imovine.
Mustafa CANKA
Komentari
Izdvojeno
PROGRAM PORODIČNO ORIJENTISANE RANE INTERVENCIJE: Osnaživanje porodice

Uz podršku UNICEF-a i EU, novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu s kašnjenjima i smetnjama u razvoju pilotira se u Bijelom Polju i Kotoru
,,Institucije sada imaju ljudski lik preko koga mi dobijemo sve što nam je potrebno i zajedničkim snagama radimo na tome da pomognemo našem djetetu”, kaže Željka Veličković objašnjavajući model porodično orjentisane rane intervencije. Dok Željka razgovara sa nama, sa njenim trogodišnjim sinom Vukašinom igra se njen muž Novica i socijalni radnik Stevan Anđelković. Ćerka Veličkovića je u školi, a da se sada vrati, zatekla bi igračke i dvoje odraslih kako sa smiju i dodaju igračkama sa njenim bratom, kome tepaju Vuk, Vule.
Željka priča da su prije godinu i po primijetili da njihov sin ima neki rizik u razvoju. Krenuli su uobičajenim putem obilaska institucija. ,,Obilazili smo dosta ustanova i nijesmo bili zadovoljni. Prije pola godine psiholog iz Doma zdravlja predložio nam je da se uključimo u ovaj program rane intervencije i to je sasvim drugačija i bolja priča. Već osjećamo olakšanje i mnogo smo osnaženiji kao porodica koja se nalazi pred izazovom’’.
Uz podršku UNICEF-a i Evropske unije novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu sa kašnjenjima i smetnjama u razvoju primjenjuje se u Bijelom Polju i u njemu je porodicama pružena timska pomoć od strane stručnjaka iz Doma zdravlja, vrtića, Centra za socijalni rad, Dnevnog centra.
U ovom gradu se mijenja praksa komplikovane komunikacije među stručnjacima koji su tu da pomognu djeci i roditeljima. Umjesto da roditelj sa djetetom ide u institucije i da prenosi vaspitaču što je kazao logoped, pa logopedu što je ustanovio psiholog, sada jedan od stručnjaka ima stalni kontakt, koji uključuje i kućne posjete, sa porodicom i koordiniše sve.
,,Trudimo se, i za nas je ovo izazov i iz ovog programa dosta i mi učimo”, priča svoje iskustvo sa novim programom Željka. Dodaje da su kao porodica mnogo rasterećeniji i da pored njih kao roditelja u svemu učestvuje i njihova ćerka: ,,Srušena je ta barijera kada je u pitanju terapeut i dijete. Imamo kućne posjete i sada je to sve prilagođeno djetetu. A prije je sve to bilo u okviru Doma zdravlja. To je neuporedivo bolje i dijete to mnogo bolje prihvata”.
Primarni pružalac podrške za porodicu Veličković je psihološkinja Danijela Femić. Ona kaže da je jedna od važnijih stvari koja se desila ovim projektom da su medicinski radnici izašli iz uobičajenog modela rada: ,,Uvijek smo se vodili time da imamo što više papirologije, što više dijagnoza, pa ćemo onda na osnovu toga dalje da postupamo. Sada je paradigma drugačija. Hajde da vidimo šta dijete sve može, koje su jake strane djeteta, kako te jake strane da poboljšamo, a da pri tome ne etiketiramo dijete”.
Predrag NIKOLIĆ
foto: UNICEF/Duško MIljanić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
JOŠ JEDNA SEZONA BEZ VJEŠTAČKOG SNIJEGA: Pogled u nebo, opet

Mještani više kolašinskih sela, ekološki aktivisti i dio stručne javnosti, osporavaju način na koji je država planirala da obezbijedi vodu za snabdijevanje objekata i osnježavanja ski staza na Bjelasici. Kolašinsko preduzeća Vodovod i kanalizacija je revidovalo provobitni projektni zadatak, pa sada iz rijeke Ljevaje nije predviđena voda za vještači snijeg. Koliko će predstojeća sezona biti uspješna, ponovo zavisi od prirodnih padavina
Uspješnost predstojeće zimske turističke sezone, na državnom Ski centru Kolašin 1600, zavisiće, kao i do sada, prije svega, od broja sniježnih dana. Predviđeni sistem za vještačkog osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, višestruko osporavana i kritikovana i od laičke i od stručne javnosti, još je na nivou projektnog zadatka. Kako su saopštili iz Opštine Kolašin, prvobitno rješenje je nedavno revidovano. Eleborat procjene uticaja na životnu sredinu za prethodni projektni zadatak , prije više od pola godine, lokalni Sekreterijat za zaštitu životne sredinu vratio je obrađivaču na doradu, uz brojne primjedbe i sugestije.
Đuro Milošević, izvršni direktor preduzeća Skijališta Crne Gore za Monitor kaže da kaže da bi nedostatak sniježnih padavina umnogome unazdio poslovanje skijališta. Vještačkom snijegu on se nada tek za sezonu 2024/2025.
“Nažalost, još zavisimo od prirodnih padavina. Zaista se nadamo da ćemo do sledeće sezone uspjeti da makar jedan dio staza pokrijemo “topovima”, kako bi na pravi način, sigurno i nesmetano mogli da imamo veliki broj skijaških dana svake godine”, kaže.
Mještani nekoliko kolašinskih sela i ovih dana poručili su da neće dozvoliti relalizaciju projekta. Stav nijesu promjenili još kada se, nakon vrlo netransparetnih procedura, saznalo kako država namjerava da obezbijedi vodu za lokalitete dva planinska centra na Bjelasici. Plan je bio da se rijeka Ljevaja, na kojoj je 50-ih godina prošlog vijeka, u selu Mušovića Rijeka, izgrađena jedna najstarijih malih hidrocentrala (mHE), cijevima vodi nekoliko kilometra uz planinu do skijališta.
Prije dvije godine, tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, sa Bjelasice je obavijesti da je, u okviru prve faze, planirano vještačkog osnježavanja pet ski staza u dužini od 7,5 km. To bi, najavio je tada, podrazumijevalo i stvaranje dva akumulaciona jezera. Probitnim projektnim zadatkom bilo je planirano, da se voda Ljevaje “hvata” na izvoru rijeke, zatim, cijevima spušta do iznad sela Mušovića Rijeka. Na toj lokaciji gradila bi se pumpna stanica, zahvaljujući čemu bi se voda cijevima dovela prvo do privatnog Ski-centra Kolašin 1450, a potom i do državnog Kolašin 1600. Između dva ski-centra gradila bi se još jedna pumpna stanica. Iznad sela Mušovića Rijeka bio bi ostavljen priključak sa kojeg bi se, u budućnosti, uzimala voda za grad.
Idejno rješenje i projektni zadatak urađeni su, kako se ispostavilo, u suprotnosti sa glavnim projektom za osnježavanje ski-centra Kolašin 1600 iz 2019. godine. Umjesto kapaciteta od 100 litara u sekundi (l/s), određeno je da je za osnježavanje potrebno čak 260 l/s za osnježavanje. Za to bi bile neophodne cijevi DN 500 i pumpe od 640 kW, koje se prave isključivo po narudžbi i izuzetno su skupe, umjesto pumpi iz serijske proizvodnje.
Preskupo, predimenzionirano i neodrživo- bile su osnovne kritike struke na idejno rješenje. Slično su tvrdili i mještani, ekološki aktivisti, ali i neki članovi borda direktora Skijališta. Nakon višemjesečne javne rasprave o Elaboratu i polemike u medijima, kolašinski Vodovod, koji je, u međuvremnu, dobio novog direktora, revidirao je projektni zadatak. Vodovod će ubuduće, predviđeno je, upravljati sistemom za vodosnabdijevanje objekata i osnježavanje ski staza na Bjelasici.
Novi predsjednik Opštine Petko Bakić i direktor Vodovoda Miloš Peković sada tvrde da je, revidovanim projektom, predviđeno da se iz rijeke Ljevaje uzima samo 140 litara u sekundi, 110 litara za grad, a ostatak za snabdijevanje objekata na Bjelasici. Navodno, u revidovanom projektnom zadatku sada nema sistema za vještačko osnježavanje. Nema ni zvaničnih informacija na koji način bi se , u budućnosti, proizvodio vještački snijeg i kada.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
ZAOKRUŽIVANJE SKIJAŠKOG KOMPLEKSA BJELASICE: Betonizacija Jelovice

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada
Da li planini Jelovici kod Berana, kuda prolazi novi regionalni put koji će ovaj grad spojiti sa Kolašinom i skijalištem Jezerine, prijeti takozvana betonizacija? Ono što se može vidjeti i čuti kada se posjeti ova planina i razgovara sa ljudima koji tamo već imaju privatne posjede i ugostiteljske objekte, govori u prilog tome da hoće.
Jedan od urbanističko građevinskih inspektora kojeg smo sreli na terenu, pribojava se takvog ishoda ali kaže da su mu ruke vezane. „Jedino što mogu da uradim je to da zaustavim gradnju ako nisu izdate dozvole, ili nije završen proces dobijanja dozvola za gradnju, što i činimo. Ono na šta treba upozoriti i apelovati je da lokalne uprave kojima pripada ova planina, a to su Berane u Andrijevica, ne izdaju tako olako dozvole, jer postoje mnoge stvari koje prije toga na Jelovici treba da se riješe“, kaže nam inspektor.
On naglašava da to nije slučaj samo sa Jelovicom, već sa svim planinama u ovom regionu, čak i na Prokletijama koju stranci prepoznaju kao najveći planinski ljetnji potencijal Crne Gore. „Sve je to lijepo, i hoteli i restorani. Ali previše betona na planinama, to nije ono što traže strani turisti kojih je proteklog ljeta bilo više nego ikada“, smatra naš sagoovrnik. .
Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada. To su Monitoru potvrdili neki od vlasnika zemlje ili ugostiteljskih objekata, hotela ili restorana.
„Cijena ara trenutno se kreće od najniže šest do 12 hiljada eura. Dobar dio zemljišta je već prodat, a većinu do sada prodatog zemljišta kupili su građani Podgorice koji bi ovdje gradili ili već grade vikendice“, priča jedan od ugostitelja. U prošloj godini cijena ara se kretala oko hiljadu eura, a samo nekoliko godina ranije, jedan ar mogao se kupiti za trista do četiristo eura.
Sagovornik Monitora objašnjava da je skok cijene zemljišta primjetan od kada se najavljuje završetak puta i puštanje u funkciju tunela Klisura, koji je od Jelovice udaljen manje od tri kilometra.„Onda imate još svega 2,8 kilometara dug tunel, iz kojeg izlazite na skijalište Jezerine. Pošto je sa te tamo strane tunela, na teritoriji opštine Kolašin, odavno sve rasprodato, Podgoričani su počeli da kupuju zemljište na Jelovici, čija se valorizacija tek sada očekuje.“
Monitor je već pisao o tome da su cijene zemljišta na planini Jelovici počele vrtoglavo da rastu početkom ove godine. Tako su bivši ruski vlasnici pred sam kraj 2019. godine, crnogorskoj kompaniji „Osmanagić“ prodali i hotel „Jelovica“ i više od četiri hektara zemljišta oko tog hotela za svega 158 hiljada eura. Trenutno po najnižoj cijeni od šest hiljada, samo zemljište sada vrijedi 2,4 miliona, a po najvećoj cijeni od 12 hiljada, zemljište bez objekta hotela vrijedi blizu pet miliona eura.
Uporedo sa skokom cijena, ove jeseni je, kako smo mogli saznati, počela intenzivnija gradnja vikendica na obroncima planine.
Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški kapaciteti. U planu je da se sa vrha Bjelasice žičara i gondola spuste i do Jelovice, i da se ova planina učini dijelom velikog skijaškog kompleksa, sa većim brojem skijaških staza i uspinjača. Sagovornici Monitora koje smo zatekli na Jelovici očekuju da će cijene i dalje da rastu kada počne bolja valorizacija ove planine.
Naime, osim starog hotela koji je kupila kompanija Osmanagić i koji nije u funkciji, na Jelovici trenutno ima samo još jedan ranije izgrađeni hotel, u kojem su smješteni radnici preduzeća Euroasfalt koji rade na dionici puta prema Kolašinu od ulaza u planinu Jelovicu zaključno sa izgradnjom tunela, koji je u svemu i najozbiljniji posao.
Dionicu puta od Berana do mjesnog centra Lubnice, odnosno do ulaza u Jelovicu, ranije je izgradila kompanija „Bemaks“. Ta dionica započeta je 2013. godine, i država je finansirala izgradnju, dok je „Bemaks“, odnosno firma „Hidroenergija Montenegro“ čiji je „Bemaks“ bio u tom trenutku većinski vlasnik, za svoje potrebe kroz trup puta na pojedinim djelovima ugrađivala cijevi za male hidroelektrane.
Prethodna Vlada je kao kranji rok za završetak puta preko Jelovice dala novembar. Novembar je na isteku, a otvaranje u puštanje u saobraćaj tunela, nije još na vidiku. Mada su radovi, kako se može saznati, pri kraju, niko od radnika Euroasfalta koje smo zatekli na Jelovici, nije mogao da kaže kada će put biti zvanično završen i otvoren za saobraćaj.
Bivša Vlada je zaprijetila da bi u slučaju eventualnog prolongiranja otvaranja puta, nakon novembra, neko morao da snosi posljedice. U ovom trenutku niko ne zna kako će se postaviti nova, 44. Vlada po ovom pitanju i problemu.
Tek i kada put bude završen, slijede ozbiljna pitanja kada se radi o budućem razvoju ili betonizaciji Jelovice. Jedno od prioritetnih je pitanje nepostojeće insfrastrukture. Koliko će biti septičkih jama na planini dok ne počnu ozbiljnije kontrole? A sve to na nadmorskim visinama sa kojih se podzemne vode slivaju prema izvorištu gradskog vodovoda koji ispod Lubnica, sa Merića vrela, ide za Berane. Navodno će vlasti svima postaviti uslov da ugrade takozvane bio prečišćivače. I da se svi nadamo da će sadašnji i budući, mali i veliki investitorioni to poslušati i uraditi.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
-
FOKUS4 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS3 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS2 sedmice
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO4 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
DRUŠTVO3 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
INTERVJU3 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO4 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU4 sedmice
MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično