Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINAC MILAN RAKOČEVIĆ TUŽIO CRNOGORSKI ELEKTROPRENOSNI SISTEM: Dalekovodom protiv prava na svojinu

Objavljeno prije

na

Kolašinac Milan Rakočević je u aprilu prošle godine pred kolašinskim Osnovnim sudom tužio Crnogorski elektroprenosni sistem (CEPS). Rakočević je tražio da mu se isplati nadoknada za, kako tvrdi, uzurpaciju zemljišta. On tvrdi da dalekovod na njegovom imanju u zaseoku Raičevini nema građevinsku niti upotrebnu dozvolu i da njegovoj porodici nikad nije isplaćena naknada za zemljište.

,,Iako je parcela moja i ja na to zemljište uredno plaćam porez , ispada da od nje ima koristi samo Elektroprenos, jer su njihovi objekti tamo. Ne mogu da se bavim poljoprivredom na svom zemljištu, da ga zalivam mlazom vode, da ravnam zemljište građevinskim mašinama, da gradim”, objašnjava on za Monitor.

„Dalekovod je građen prije 45 godina, a nikad nije plaćeno ništa za eksproprijaciju zemljišta. Nema, naravno, ni upotrebne ni građevinske dozvole, jer imovinsko-pravni odnosi nijesu riješeni”, kaže Rakočević.

Imao je, kako kaže, namjeru da se bavi vinogradarstvom, ali ni to ne smije, jer zbog dalekovoda nije moguće postaviti metalne konstrukcije za lozu. Na parceli u plodnoj Raičevini, čiji je vlasnik Rakočević, sada je moguće i bezbjedno samo košenje trave, ali ne i, recimo, skupljanje sijena u stogove.

Sve to je u svom nalazu nedavno potvrdio i sudski vještak elektro struke Branislav Ćalasan. U obimnom izvještaju za kolašinski Osnovni sud, on je precizno naveo šta sve vlasnik smije, a šta ne na svom imanju. Nedvosmisleno tvrdi da je Rakočevićeva parcela nakon izgradnje dalekovoda zemljište ograničene namjene.

„Generalno se može reći da je izgradnjom elektroenergetskog objekta okolno zemljište prešlo u kategoriju zemljišta ograničene namjene… Mnoge poljoprivredne djelatnosti su ograničene u koridoru dalekovod, a ono što je moguće je eksploatacija trave, opet sa problemom zabrane skupljanja u stogove. Poljoprivredne kulture ne mogu se zalijevati mlazom vode u koridoru, koji je teško definisati, jer zavisi od dometa mlaza vode, ali ide i preko 30 metara od užadi”, navodi Ćalasan u svom izvještaju.

On dalje navodi da u koridoru dalekovoda, 5,75 metara od najisturenijeg užeta, nije moguća ni dozvoljena gradnja stambenih objekata, ali ni sušara za sijeno, štala za životinje, staklenika, i sličnih poljoprivrednih objekata. Objekti izgrađeni u blizini dalekovoda, naglašava sudski vještak, u slučaju požara, ne smiju se gasiti mlazom vode, što komplikuje i poskupljuje PP zaštitu. Ćalasan navodi i da pravo službenosti, to jest pravo pristupa energetskim objektima – dalekovodu, dodatno smanjuje upotrebljivost zemljišta.

„Kako zakon definiše pravo službenosti za objekte od šireg društvenog značaja, to predstavlja dodatne probleme i smanjuje upotrebljivost zemljišta. Naime, teško da se može izgraditi trim staza, postaviti ukrasni zasadi ili ograda, dekorativno rastinje, ako se zna da sve to može biti uništeno dizalicama i mehanizacijom. U slučaju kvara ne gleda se mnogo na štetu, već se pristupa energetskim objektima i obavljaju hitne popravke”, podsjeća vještak.

Prema njegovim riječima, objekti kao što su dalekovodi 220 kV održavaju se uz učešće teške mehanizacije, što „neminovno pričinjava štetu oko objekta”.

Samo površnim čitanjem nalaza vještaka, tvrdi Rakočević, lako je zaključiti da se malo toga može raditi na tom imanju.

„ Uzurpirali su moju svojinu nasilnički i bahato, nije uspio nijedan pokušaj da se s njima dogovorim, zbog toga ubuduće zaposlenima i mehanizaciji Elektroprenosa neću dozvoliti da kroče na tu parcelu. Istrajaću i u sudskom sporu, jer je pravo na svojinu u civilizovanom svijetu jedno od osnovnih ljudskih prava. Lako je zaključiti koliko sam diskrimisan i da mi je to pravo uskraćeno i u pravnoj državi bi trebalo da pravda bude zadovoljena”, kaže Rakočević

Pored ograničenja koje dalekovod izaziva, a koje je konstatovao vještak elektrostruke, Rakočević i njegovi advokati, kako najavljuju, namjeravaju i da traže ispitivanje stepena zračenja. Sve to sudski postupak poskupljuje, ali Kolašinac kaže da će izdržati, jer je šteta koju mu nanosi CEPS, tvrdi, daleko veća.

„Nijesam usamljen u tome, na mnogim imanjima je tako. Međutim, ljudi su ili neupućeni, ili nemaju novca za pokretanje sudskih postupaka. Ja sam osjetio potrebu da pokušam da stanem na kraj ovom bezakonju. U posjedovnom listu mi piše da mi je svojina bez tereta i ograničenja, a stvarno je ograničena mnogo čime, sve zbog dalekovoda. Naravno da sve to smanjuje tržišnu vrijednost parcele, pa je ne mogu ni prodati onoliko koliko bi vrijedjela bez dalekovoda”.

Rakočević i njegovi advokati očekuju da se u kolašinskom Osnovnom sudu neće mnogo osvrtati na pravni stav Vrhovnog suda iz jula prošle godine, za koji smatraju da je „akt koji izaziva pravnu nesigurnost”.

Kako kaže, prema tom pravnom stavu, svi oni koji su do jula prošle godine imali pravo da se obeštete za izuzetu imovinu sada to više ne mogu.

„To se odnosi na sve one koji nijesu dobili nikakvu naknadu ili su dobili nepravične naknade za izuzeto zemljište. Vrhovni sud je donio takav stav, iako je ustavno i zakonsko stanje nepromijenjeno. Mislim da taj akt unosi nesigurnost, a nijesam usamljen u takvom mišljenju, to kažu i mnogi ljudi od struke. Ja se ipak nadam da će u kolašinskom Osnovnom sudu imati profesionalne hrabrosti i stručnosti da zaštite moje pravo na svojinu. Ako ne, idem dalje, sve do Strazbura”, kaže Rakočević.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo