Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINAC MILAN RAKOČEVIĆ TUŽIO CRNOGORSKI ELEKTROPRENOSNI SISTEM: Dalekovodom protiv prava na svojinu

Objavljeno prije

na

Kolašinac Milan Rakočević je u aprilu prošle godine pred kolašinskim Osnovnim sudom tužio Crnogorski elektroprenosni sistem (CEPS). Rakočević je tražio da mu se isplati nadoknada za, kako tvrdi, uzurpaciju zemljišta. On tvrdi da dalekovod na njegovom imanju u zaseoku Raičevini nema građevinsku niti upotrebnu dozvolu i da njegovoj porodici nikad nije isplaćena naknada za zemljište.

,,Iako je parcela moja i ja na to zemljište uredno plaćam porez , ispada da od nje ima koristi samo Elektroprenos, jer su njihovi objekti tamo. Ne mogu da se bavim poljoprivredom na svom zemljištu, da ga zalivam mlazom vode, da ravnam zemljište građevinskim mašinama, da gradim”, objašnjava on za Monitor.

„Dalekovod je građen prije 45 godina, a nikad nije plaćeno ništa za eksproprijaciju zemljišta. Nema, naravno, ni upotrebne ni građevinske dozvole, jer imovinsko-pravni odnosi nijesu riješeni”, kaže Rakočević.

Imao je, kako kaže, namjeru da se bavi vinogradarstvom, ali ni to ne smije, jer zbog dalekovoda nije moguće postaviti metalne konstrukcije za lozu. Na parceli u plodnoj Raičevini, čiji je vlasnik Rakočević, sada je moguće i bezbjedno samo košenje trave, ali ne i, recimo, skupljanje sijena u stogove.

Sve to je u svom nalazu nedavno potvrdio i sudski vještak elektro struke Branislav Ćalasan. U obimnom izvještaju za kolašinski Osnovni sud, on je precizno naveo šta sve vlasnik smije, a šta ne na svom imanju. Nedvosmisleno tvrdi da je Rakočevićeva parcela nakon izgradnje dalekovoda zemljište ograničene namjene.

„Generalno se može reći da je izgradnjom elektroenergetskog objekta okolno zemljište prešlo u kategoriju zemljišta ograničene namjene… Mnoge poljoprivredne djelatnosti su ograničene u koridoru dalekovod, a ono što je moguće je eksploatacija trave, opet sa problemom zabrane skupljanja u stogove. Poljoprivredne kulture ne mogu se zalijevati mlazom vode u koridoru, koji je teško definisati, jer zavisi od dometa mlaza vode, ali ide i preko 30 metara od užadi”, navodi Ćalasan u svom izvještaju.

On dalje navodi da u koridoru dalekovoda, 5,75 metara od najisturenijeg užeta, nije moguća ni dozvoljena gradnja stambenih objekata, ali ni sušara za sijeno, štala za životinje, staklenika, i sličnih poljoprivrednih objekata. Objekti izgrađeni u blizini dalekovoda, naglašava sudski vještak, u slučaju požara, ne smiju se gasiti mlazom vode, što komplikuje i poskupljuje PP zaštitu. Ćalasan navodi i da pravo službenosti, to jest pravo pristupa energetskim objektima – dalekovodu, dodatno smanjuje upotrebljivost zemljišta.

„Kako zakon definiše pravo službenosti za objekte od šireg društvenog značaja, to predstavlja dodatne probleme i smanjuje upotrebljivost zemljišta. Naime, teško da se može izgraditi trim staza, postaviti ukrasni zasadi ili ograda, dekorativno rastinje, ako se zna da sve to može biti uništeno dizalicama i mehanizacijom. U slučaju kvara ne gleda se mnogo na štetu, već se pristupa energetskim objektima i obavljaju hitne popravke”, podsjeća vještak.

Prema njegovim riječima, objekti kao što su dalekovodi 220 kV održavaju se uz učešće teške mehanizacije, što „neminovno pričinjava štetu oko objekta”.

Samo površnim čitanjem nalaza vještaka, tvrdi Rakočević, lako je zaključiti da se malo toga može raditi na tom imanju.

„ Uzurpirali su moju svojinu nasilnički i bahato, nije uspio nijedan pokušaj da se s njima dogovorim, zbog toga ubuduće zaposlenima i mehanizaciji Elektroprenosa neću dozvoliti da kroče na tu parcelu. Istrajaću i u sudskom sporu, jer je pravo na svojinu u civilizovanom svijetu jedno od osnovnih ljudskih prava. Lako je zaključiti koliko sam diskrimisan i da mi je to pravo uskraćeno i u pravnoj državi bi trebalo da pravda bude zadovoljena”, kaže Rakočević

Pored ograničenja koje dalekovod izaziva, a koje je konstatovao vještak elektrostruke, Rakočević i njegovi advokati, kako najavljuju, namjeravaju i da traže ispitivanje stepena zračenja. Sve to sudski postupak poskupljuje, ali Kolašinac kaže da će izdržati, jer je šteta koju mu nanosi CEPS, tvrdi, daleko veća.

„Nijesam usamljen u tome, na mnogim imanjima je tako. Međutim, ljudi su ili neupućeni, ili nemaju novca za pokretanje sudskih postupaka. Ja sam osjetio potrebu da pokušam da stanem na kraj ovom bezakonju. U posjedovnom listu mi piše da mi je svojina bez tereta i ograničenja, a stvarno je ograničena mnogo čime, sve zbog dalekovoda. Naravno da sve to smanjuje tržišnu vrijednost parcele, pa je ne mogu ni prodati onoliko koliko bi vrijedjela bez dalekovoda”.

Rakočević i njegovi advokati očekuju da se u kolašinskom Osnovnom sudu neće mnogo osvrtati na pravni stav Vrhovnog suda iz jula prošle godine, za koji smatraju da je „akt koji izaziva pravnu nesigurnost”.

Kako kaže, prema tom pravnom stavu, svi oni koji su do jula prošle godine imali pravo da se obeštete za izuzetu imovinu sada to više ne mogu.

„To se odnosi na sve one koji nijesu dobili nikakvu naknadu ili su dobili nepravične naknade za izuzeto zemljište. Vrhovni sud je donio takav stav, iako je ustavno i zakonsko stanje nepromijenjeno. Mislim da taj akt unosi nesigurnost, a nijesam usamljen u takvom mišljenju, to kažu i mnogi ljudi od struke. Ja se ipak nadam da će u kolašinskom Osnovnom sudu imati profesionalne hrabrosti i stručnosti da zaštite moje pravo na svojinu. Ako ne, idem dalje, sve do Strazbura”, kaže Rakočević.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo