Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠINCI, ZAJEDNO ZA JELENU: Solidarnost na djelu

Objavljeno prije

na

Radovan i Tijana Šćepanović godinama vode tešku i hrabru bitku liječenja svoje osmogodišnje ćerke Jelene. Po tom su slični mnogim drugim parovima sa djecom, koja imaju ozbiljne zdravstvene teškoće. Međutim, kako kažu, njihova priča je drugačija, jer su osjetili nesebičnu podršku i razumijevanje okruženja. Zbog toga ono što Šćepanovići pričaju novinarima ohrabruje i govori u prilog činjenici da humanost i briga o drugima još živi u Kolašinu.

Jelena, odlična učenica OŠ Risto Manojlović, boluje od kongenitalne distrofije mišića. Nekoliko minulih godina vezana je za kolica, a njeno liječenje iziskuje novčana sredstva, koja daleko prevazilaze primanja njenog oca policajca i skromne prihode koje Šćepanovići ostvaruju na imanju u selu Skrbuša. Od države djevojčica dobija i skromau nadoknadu za tuđu njegu i pomoć, ali nije uspjela da ostvari primanje po osnovu lične invalidnine. Ljekarska komisija Ministarstva rada i socijalnog staranja procijenila je da joj to ne pripada. Do sada je imala nekoliko operacija na stopalima, a trenutno se u vezi s njenom bolešću rade i složene molekularno-genetičke analize u laboratorijama u inostranstvu. U narednom perodu, kažu roditelji, vjerovatno slijedi i biopsija mišića.

,,Mnogo toga o bolesti moje ćerke nepoznanica je i ljekarima i zbog toga su potrebne dodatne analize u referentnim laboratorijama u Engleskoj. Iza nas su teške godine borbe da se Jelenino stanje bar ne pogoršava, ali i utvrdi prava dijagnoza. Svakom ko ima dijete sa sličnim zdravstvenim teškoćama, jasno je koliko to iziskuje novca, truda i vremena. Takođe, nije teško izračunati koliko je s djetetom u Jeleninom stanju zbog liječenja potrebno do Beograda i natrag”, priča Tijana.

I sama je, u vrijeme dok se borila za napredak svoje ćerke, oboljela od multiple skleroze, ali uprkos tome, nije posustajala i rodila je i drugo dijete. Istovremeno i Tijana i Radovan, uporedo sa svojim poslom, redovno su obavljali sve fizikalne vježbe sa ćerkom. Nikada od drugih nijesu tražili pomoć, svoju borbu vodili su sami, jer su, kažu, smatrali da tako i treba. Sve minule godine nijesu željeli da svojom teškom životnom pričom opterećuju druge.

,,Svjesni smo koliko i naši sugrađani imaju problema, kako se u Kolašinu živi, pa se nijesmo direktno obraćali nikom za pomoć. Svoje bitke vodili smo sami i u granicama svojih moći. A onda je podrška stigla spontano i na način koji nas je ostavio bez riječi, ohrabrio i pokazao da nijesmo sami i da možemo računati na razumijevanje svojih sugrađana. Prizanjem, u početku smo bili iznenađeni, u čudu, jer ni slutili nijsmo da ima toliko ljudi koji dobro znaju koliko nam je teško, a da to nikad nijesmo rekli”, kaže Radovan.

Ne želeći da ijednog trenutka, kako objašnjava, njegovu priču ljudi podvedu pod patetiku, o Jeleninoj bolesti nijesu pričali novinarima, iako su im to bližnji savjetovali. Razgovor za Monitor, kaže Jelenin otac, samo je način da se skrene pažnja na organizovana humana djela sugrađana, koji su obezbijedili novac za naredne korake u liječenju djevojčice, a roditelje riješili bar na kratko brige. Zbog svega toga, Šćepanovići kažu da se osjećaju kao da su ,,dobili krila” i novu energiju da još odlučnije, upornije i hrabrije krenu u nove izazove koje podrazumijeva dijagnoza njihove ćerke.

Radovan je oduševljen i podrškom kolega i nadređenih u kolašinskom Odjeljenju bezbjednosti, gdje je zaposlen. Nakon što su upoznati sa svim segmentima Jelenine bolesti, kako kažu, i u kolašinskom Domu zdravlja su pomagali. Mnogo čine i u lokalnoj NVO koja okuplja roditelje djece i omladine s teškoćama u razvoju, pod vođstvom Ane Danilović. Ipak, najviše su dirnuti samoincijativnim neformalnim akcijama Kolašinaca, kojima je u nekoliko navrata prikupljan novac pod sloganom Za Jelenu.

Učenici osnovnih škola Risto Manojlović, Vojin Čepić iz Dragovića Polja, Radoslav Jagoš Vešović i Međuriječje, a pridružili su im se i oni stariji iz Gimanzije Braća Selić ali i djeca vrtića Sestre Radović, takođe su bili učesnici hunamnitarne akcije za svoju školsku drugaricu. U maju su vrijedno radili i napravili na desetine suvenira, vezanih za crnogorsku tadiciju, a zatim ih i ponudili sugrađanima na prodaju. Sav prihod usmjerili su na žiro-račun za Jelenino liječenje.

Minule sedmice samoorganizovali su se i navijači FK Partizana iz Kolašina, ali i Fondacija Boško Božović, pa je održan turnir malog fudbala, a sve donacije su, takođe, namijenjene Jeleninom liječenju.

Na memorijalnom humanitarnom turniru Boško Božović, pod sloganom Igrajmo za Jelenu, prikupljeno je 1.900 eura. Učestvovale su 22 ekipe iz Kolašina, ali i iz Podgorice, Nikšića i Mojkovca. Novac za liječenje male Jelene prikupljen je od privrednih subjekata, individualnih uplata i ekipa učesnika.

,,Osim humanitarnog karaktera, ova akcija je značajna i zbog toga što je okupila grupu mladih ljudi iz Kolašina koji su svojim primjerom pokazali da je moguće ujediniti se oko dobrih stvari i pokrenuti ih na bolje”, kažu organizatori.

Proslavljeni košarkaš Vlado Šćepanović, takođe, pojavio se na turniru, upoznao s Jelenom i ohrabrio je za borbu koja joj predstoji. Jelena kaže da su ti momenti kada je osjetila koliko njeni sugrađani brinu o njoj vrlo dragocjeni i da ih nikada neće zaboraviti. Njeni roditlji, takođe. Sada , kažu, sve postaje lakše, a teškoće izgledaju savladive.

,,Velika je stvar kada vam neko pomogne a da mu to nijeste ni tražili. Nikog od tih ljudi ne poznajemo, a riječ je o mladićima koji su saznali za Jelenin problem i našli načina da pomognu. Nije samo to ohrabrenje za nas, već i za cijelu sredinu. Zaplakao sam i kada me je direktor osnovne škole Zoran Rakočević uručio novac prikupljen od prodaje suvenira. U Kolašinu postoje humani ljudi, altruisti, koji ne žale truda i vremena da urade dobro djelo za druge. Volio bih kada bi se ovakve akcije nastavile i za pomoć nekim drugim porodicama, kojima je to potrebno. Da to postane navika”, kaže Radovan.

Jelena podsjeća koliko je podrške dobila i od svojih drugova i drugarica iz razreda i učiteljice Seke Medenice. Tvrdi da joj oni olakšavaju svaki dan u školi i čine da se ne osjeća drugačijom od ostalih. Oni su, kaže, i razlog zbog kojeg se raduje svakom školskom danu, iako do škole iz sela udaljenog šest kilometara, naročito zimi, ponekad teško stiže.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE KOŠARKAŠKA IGRA POSTALA POSAO: Crnci i Crnogorci

Objavljeno prije

na

Objavio:

ABA liga pretvorila se u surogat onoga što je trebala biti. Krivci su svi: rukovodstva klubova, menadžeri, finansijeri, Euroliga. Žrtve su mladi košarkaši

 

 

Odmah da pojasnimo: u tekstu koji slijedi biće rasizma taman koliko i u poznatoj pjesmi Janka Đonovića.

Godina 2001. Pametni i preduzimljivi košarkaški poslenici sa prostora bivše SFRJ, napravili su sjajan projekat i osnovali regionalnu košarkašku Jadransku ligu. Utemeljivači su bili predstavnici sarajevske Bosne, podgoričke Budućnosti, zagrebačke Cibone i ljubljanske Olimpije. Formirana je firma Sidro koja je imala procenat u učešću. Obezbijeđen je glavni sponzor lige, po kojem se zvala Good Year liga (američki koncern koji je kupio slovenačku gumarsku industriju Sava), a sponzorski je pul pokrio troškove takmičenja učesnicima iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore (tada dio državne tvorevine Srbije i Crna Gora).

Ubrzo su u ligu ušli timovi iz Srbije, pa Makedonije, priključivali se povremeno mađarski, bugarski klubovi, Makabi iz Tel Aviva. Proklamovani cilj je bio da se podigne kvalitet košarke – kraljice igara u nekad zajedničkoj državi, da se timovima obezbijedi jako takmičenje u kojem bi sazrijevali i dokazivali se mladi igrači. Da se nastavi tradicija.

Sad malo košarkaške istorije. SFRJ je važila za košarkašku velesilu. Imala je sjajnu ligu, sjajne igrače koje su pravili treneri – stvaraoci. Reprezentacija se od 1970. godine, s manje više svakog takmičenja vraćala s medaljama. Dominacija je naročito bila izražena od 1989. kad su klubovi redom bili prvaci Evrope, a jedna vanserijska reprezentacija (stvorena i odgojena u jugoslovenskoj školi košarke) kao od šale pobjeđivala na svim takmičenjima na kojima se pojavljivala.

Četiri jugoslovenska tima osvajala su titule klupskih prvaka Evrope, kako se tada zvao pobjednik Kupa šampiona. Od Bosne, u Grenoblu 1979., pa preko dvije uzastopne Cibonine, 1985. i 1986. i tri splitske Jugoplastike/ Pop ’84 od 1989. do 1991., zaključno sa Partizanovom 1992. dokazali su kvalitet rada trenera u klubovima. Mlađi čitaoci treba da imaju na umu da je to period u kojem je svaki klub mogao da ima maksimalno dva strana igrača. Dakle, čisti kvalitet, kao plod talenta nadograđenog marljivim radom.

Treneri su bili genijalci da prepoznaju talenat, ubijede ga da dođe kod njih, da ga razviju kao igrača, kreativno i košarkaški. Nije bilo potrebe da crtaju akcije na tablama košarkašima koji su u svakoj situaciji imali više rješenja. Zato sad u NBA dominiraju izdanci tog načina shvatanja košarke Luka Dončić i Nikola Jokić.

Milivoje KOVAČEVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

PROCESI PROTIV VISOKIH FUNKCIONERA: Suđenje u (ne)razumnom roku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni procesi protiv visokih funkcionera, po ko zna koji put, u Višem sudu u Podgorici  ovih dana odloženi su za jesen ove godine. I tako prolaze godine

 

 

„Nijesu ispunjeni zakonski uslovi za održavanje glavnog pretresa“, rečenica je koju sudije podgoričkog Višeg suda izgovaraju u mnogobrojnim postupcima posljednjih dana. Bez obzira što je riječ o pritvorskim predmetima, početak ili nastavak suđenja zakazuju potom  za septembar i oktobar. Idu kolektivni odmori.

Da se sudije odmore moraće da čeka  nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. U slučaju koji protiv njenog sina Miloša, i članova njegove kriminalne grupe i dalje nijesu saslušani svi optuženi, sutkinja Nada Rabrenović suđenje je nedavno odgodila za sredinu septembra i početak oktobra. Razlog tome je  nedolazak otpuženog Vasilija Petrovića.

U oktobru će biti dvije godine od podizanja optužnice protiv ove kriminalne grupe, pa se  nameće i pitanje ko je odgovoran što do sada optuženi nijesu iznijeli svoju odbranu i šta je tokom dvije godine preduzeto da se obezbijedi nesmetano vođenje sudskog postupka. Ovaj slučaj nije usamljen i to je ono što bi trebalo za zabrine borce za suđenje u razumnom roku.

Advokat Stefan Jovanović u razgovoru za Monitor kaže da to što se pretresi zakazuju za jesen za posljedicu ima povredu prava na suđenje u razumnom roku. “Istovremeno,  akav način zakazivanja pretresa je posljedica svega onoga na šta ukazuje esnaf kojem ja pripadam, to je da Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici nema prostora i kapaciteta niti uslova da svoj posao radi onako kako je to zakon predvidio”,  kaže Jovanović. Podsjeća da ima samo šest sudija Specijalnog odjeljenja. “Od tih šest sudija formiraju se dva vijeća za ogroman broj predmeta budući da se preko 90 odsto optužnica Specijalnog tužilaštva u suštini zasniva na onome sto je dobijeno putem Sky aplikacije. Imamo optužnice koje se potvrđuju, makar je to do sada bio slučaj, bez prave kontrole kako je to propisano odredbama ZKP-a. To su optužnice sa velikim brojem lica od kojih su neka dostupna nadležnim organima, neka nijesu. Dakle svi ti činioci utiču na to da jednostavno suđenja ne mogu da se završavaju u nekom doglednom vremenskom period”, smatra advokat Jovanović.

On podsjeća da je u slučaju procesa protiv njegovog branjenika Miloša Medenice samo Medenica do sada iznio odbranu. “Drugi  nijesu, i njemu suđenje praktično treba da počne u septembru.”.  Jovanović ocjenjuje da je njegov klijent Medenica odavno izgubio status pritvorenog lica i postao taoc.

Za jesen su sudije Višeg suda odgodile mnogobrojna suđenja među kojima su i premedti u kojima je optužnica podignuta još pre više od šest godina, ali do danas u njima nije doneta ptrvostepena sudska odluka. To je slučaj sa postupkom pokrenutim protiv nekadašnjeg prvog čovjeka Berana Vuke Golubovića. Optužnica je podignuta u februaru 2018.godine, ali do danas nije bilo prvostepene presude.

Jesenje dane da iznese svoju odbranu će čekati i kontroverzni bankar Duško Knežević. Specijalno tužilaštvo protiv njega je podiglo nekoliko optužnica zbog višemioniskih malverzacija i pranje novca. Njegova odbrana je nedavno tvrdila da ne može pripremiti kvalitetenu odbranu zbog Kneževićevog lošeg zdravstvenog stanja. Knežević je tada sudu dao izvještaj zatvorskog ljekara, koji potvrđuje njegov medicinski pregled. U izvještaju je navedeno i da je pod terapijom koja mu utiče na koncentraciju.

I postupak u javnosti poznat kao “Stanovi” sudiće se od septembra. Podsjetimo, radi se o optužnici Specijalnog tužilaštva kojom se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade koja je postojala od 2016 – 2020. terete za zloupotrebu službenog položaja. Optužnica je podignuta protiv funkcionera Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića, kojeg SDT, uz još 12 osoba sumnjiči da je počinio navedeno krivično djelo. Osim Boškovića, da su budžet Crne Gore oštetili za dva miliona i 600 hiljada eura, SDT sumnjiči i Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanju Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragicu Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzanu Pribilović, Jelenu Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

Za razliku od ovog sudskog postupka koji tek treba da započne, u podgoričkom Višem sudu, više od dvije godine se sudi, nekadašnjem direktoru tajne policije Dejanu Peruničiću koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja. Peruničiću i njegovom kolegi Srđanu Pavićeviću za nezakonito snimanje i praćenje se sudi iza zatvorenih vrata, a suđenje će im biti nastavljeno u septembru. Peruničić i Pavićević se sumnjiče za krivična djela prisluškivanje i praćenje funkcionera Demokratskog fronta, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i više drugih osoba.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo