Povežite se sa nama

OKO NAS

POVJERLJIVO: VLAST SE KUĆI: Kvadratura patrotizma

Objavljeno prije

na

Vlada je u aprilu, prije nego su im se pridružili ministri iz redova opozicije, za tajnu proglasila Informaciju o rješavanju stambenih potreba funkcionera. Tako su pokušali sakriti da je Komisija za stambena pitanja, kojom komanduje ministar Predrag Bošković podijelila 28 stanova ukupne površine 2.240 kvadrata (80 kvadrata u prosjeku – najveći dodijeljeni stan ima 128 kvadrata) i 64 kredita u ukupnom iznosu od milion eura (prosječan kredit teži 15,6 hiljada eura, najmanji je bio pet a najveći 40 hiljada eura).

„Sakrivanje takvih odluka stvara opravdanu sumnju da postoji zloupotreba izbornog procesa, na način dodjeljivanja finansijskih sredstava i stambenih jedinica, kao i drugih povlastica partijski podobnim licima ili licima koja nakon toga postaju partijski podobna”, požalio se novopostavljeni potpredsjednik Vlade Milorad Vujović, nakon što je objelodanio podatke iz tajne Vladine Informacije.

Prethodno je poslanik Neven Gošović pokušao, preko poslaničkog pitanja, saznati kojim je funkcionerima Vlada u ovom mandatu dodijelila stan ili stambeni kredit. Odgovor ministra Boškovića stao je u dvije rečenice: „Zbog poštovanja zakona, uz svu dobru volju, nisam u mogućnosti da Vam dostavim podatke. Kada istekne propisani stepen tajnosti, možete imati uvid u podatke, koje ste tražili”. Kada ističe propisani stepen tajnosti ministar obrazovanja nije otkrio.

Ostaje nam da procjenjujemo da li su podijeljenih milion eura i 2.240 kvadrata stambenog prostora malo ili mnogo za ovu i ovakvu vlast. Da bi imali sa čim da uporedimo, iskoristimo podatak iz vremena kada kućenje prvaka vlasti nije bilo državna tajna.

„Vlada je od 1997. do 2007. godine odobrila 718 stambenih kredita i dodijelila 151 stan funkcionerima”, navodi se u odgovoru Vladine Komisije za stambena pitanja na poslaničko pitanje postavljeno 2007. To, možda, i nije mnogo za tri premijera imamo li u vidu da je Miomir Mugoša sam, kao prvi čovjek Podgorice, podijelio 524 stana. Po, do danas, prilično nepoznatim kriterijumima.

Našla se u tim dokumentima i poneka pikanterija: recimo podatak da je Milutin Simović, aktuelni potpredsjednik Skupštine i dugogodišnji ministar poljoprivrede (sedam mandata u periodu 1997-2010) za devet godina četiri puta dobio stambeni kredit od vlada Mila Đukanovića i Filipa Vujanovića. U tri različite (zvanične) valute. Prvi kredit od 40 hiljada novih dinara dobio je kao pomoćnik ministra, 1997. Nova 1998. godina i novi kredit – ovog puta 490 hiljada novih dinara (obratite pažnju na inflaciju). Potom je, „za rješavanje stambenog pitanja”, Simović 2000. godine dobio 40 hiljada maraka. A četiri godine kasnije još 30 hiljada eura.

Nakon toliko kućenja – prema aktuelnom Izvještaju o imovini i prihodima javnih funkcionera – Simović danas nema nepokretne imovine. Ali, nije presedan.

Nekadašnja vrhovna državna tužiteljka, sadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je 1999. godine dobila stan od 80,66 kvadrata u zgradi Vektre. Potom joj je, 2005, Vlada „za rješavanje stambenog pitanja” odobrila kredit od 20.000 eura. Slično je poslovao i Dragan Đurović. Kao poslanik DPS-a i generalni direktor Pobjede ‘99. dobio je stan u Vektri, 85 kvadrata. A četiri godine kasnije, kao ministar policije, još 45 hiljada eura…

Kada pominjemo Pobjedu: Među srećnim dobitnicima stanova i stambenih kredita izvučenih u mandatu ove vlade našao se i njen nekadašnji glavni urednik Srđan Kusovac. Čovjek pod čijom su uredničkom toljagom objavljene vjerovatno najsramotnije stranice u istoriji crnogorskog novinarsta sada je savjetnik premijera, rukovodilac Vladine službe za odnose sa javnošću i ponosni zakupac državnog stana koji može otkupiti pod posebnim uslovima.

Baš kao i sadašnji i bivši ministri koji su dobili stanove ili stambene kredite: Zorica Kovačević (kredit), Zoran Pažin (stan), Marija Vučinić (stan). Poslanici: Suljo Mustafić (stan), Mubera Kurpejović (stan), Obrad Mišo Stanišić (kredit), Rifat Rastoder (kredit). Sudije Ustavnog suda Desanka Lopičić, Budimir Šćepanović i Hamdija Šarkinović dobili su stanove. Baš kao i sudija Vrhovnog suda Vesna Begović, specijalni tužioci Veljko Rutović i Saša Čađenović. Kreditima su se morali zadovoljiti VDT Ivica Stanković i viši tužilac Vesna Jovićević.

Stan ili kredit dobili su i Vladini funkcioneri: Goran Kuševija, Milorad Šćepanović, Ljiljana Tošković, Nemanja Katnić, Darko Konjević, Maja Jovanović, Dragana Đuranović, Slavica Laković, ambasador u Rumuniji Milan Begović, direktor KC Ranko Lazović, službenica ANB Goranka Serhatlić…itd.

Pojedinost što Vladina Komisija dodjeljuje stanove i kredite predsjednici i sudijama Ustavnog suda, sudijama Vrhovnog suda, tužilaštvu i Specijalnom tužilaštvu navelo je Vujovića da se zapita može li to ugroziti samostalnost rada sudova i tužilaštva u postupcima koji se tiču Vladinih funkcionera.

Odgovor nudi ministar Bošković. Pošto je vladavina prava prioritet Vlade, kaže on, „normalno je da nagomilani stambeni problemi u sudovima budu prvi riješeni”. Izostalo je objašnjenje zašto Vlada naš novac, odnosno stanove namijenjene rješavanju stambenih problema sudija i tužilaca, ne ustupi tim institucijama pa da ga oni podijele kako misle da treba. Bošković, radije, recituje: „Pojedinci koji svojim radom, zalaganjem i rezultatima dopirnose razvoju društva u različitim sferama imaju podršku Vlade u rješavanju stambenog pitanja, jer je to obaveza svakog odgovornog i uređenog sistema”. Patriotski učinak mjere vlast i vladajuća partija.

„Stanovi nijesu ‘poklonjeni’ već dati na korišćenje uz pravo otkupa”, pojasnio je i doskorašnji ministar finansija Radoje Žugić. Valja znati da Vlada svojim funkcionerima (a ponekad i njihovim roditeljima, kao u slučaju ministra Raška Konjevića) daje kredite i prodaje stanove na rok otplate od 20 godina. Korisnik uz to, za svaku godinu radnog staža, dobija umanjenje obaveze za pet posto, dok novim vlasnicima nekretnina svaka godina starosti zgrade u kojoj se nalazi stan račun umanjuje za još tri odsto. Maksimalan popust može biti 80 odsto dobijenog kredita (odnosno procijenjene vrijednosti stana koja je, prema informacijama Monitora, znatno manja od stvarne tržišne).

Tako će korisnik Vladinog kredita od 40 hiljada eura vraćati samo osam, ukoliko ima više od 16 godina radnog staža. Ili 400 eura godišnje (33 eura mjesečno). Isti kredit u banci koštao bi oko 260 eura mjesečno. Razlika je, zapravo, trošak svih građana Crne Gore. Dakle i onih 18 hiljada porodica (preko 60 hiljada djece i odraslih) koje su podstanari.

Vlada ne škrtari. ,,Veličina stana koji se dodjeljuje funkcioneru određuje se prema broju članova porodičnog domaćinstva, i to: za samca garsonjera ili jednosoban stan; za dva člana porodice jednoiposoban ili dvosoban stan; za tri člana porodice dvoiposoban stan; za četiri člana porodice trosoban ili troiposoban stan, ako su djeca istog pola; za četiri člana porodice troiposoban ili četvorosoban stan ako su djeca različitog pola; za pet ili više članova porodice četvorosoban ili veći stan”, ističe se u Vladinoj Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera iz 2014. godine.

Žugić tvrdi da tu nema ništa sporno: ,,Ovo nije samo praksa u Vladi već i kod svih ozbiljnih poslodavaca koji žele da zadrže kvalitetne kadrove”. Samo što ostali poslodavci to rade svojim novcem.

Može se osporiti i Žugićeva tvrdnja o „vezivanju kvalitetnih kadrova”. Nezavisno od toga da li ste dobili pet hiljada eura ili 120 kvadrata, kao državni funkcioner dužni ste samo da, uz plaćanje smiješno male rate, završite započeti mandat. Službenici i namještenici ne smiju dati otkaz pet godina po dobijanju ovog poklona.

Zato je u susret izborima Vlada dopunila svoju Odluku o podjeli stanova i kredita državnim činovnicima. Sada zapošljene čiji šef zaključi da „u obavljanju poslova od posebnog interesa za državu ostvaruju izuzetne rezultate i kvalitet rada” mogu do stana doći uz funkcionerske privilegije. I preko reda. Samo što taj zahtjev u njihovo ime mora podnijeti „lice koje rukovodi službom”. A taj zna i kako ko glasa.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo