Povežite se sa nama

OKO NAS

POVJERLJIVO: VLAST SE KUĆI: Kvadratura patrotizma

Objavljeno prije

na

Vlada je u aprilu, prije nego su im se pridružili ministri iz redova opozicije, za tajnu proglasila Informaciju o rješavanju stambenih potreba funkcionera. Tako su pokušali sakriti da je Komisija za stambena pitanja, kojom komanduje ministar Predrag Bošković podijelila 28 stanova ukupne površine 2.240 kvadrata (80 kvadrata u prosjeku – najveći dodijeljeni stan ima 128 kvadrata) i 64 kredita u ukupnom iznosu od milion eura (prosječan kredit teži 15,6 hiljada eura, najmanji je bio pet a najveći 40 hiljada eura).

„Sakrivanje takvih odluka stvara opravdanu sumnju da postoji zloupotreba izbornog procesa, na način dodjeljivanja finansijskih sredstava i stambenih jedinica, kao i drugih povlastica partijski podobnim licima ili licima koja nakon toga postaju partijski podobna”, požalio se novopostavljeni potpredsjednik Vlade Milorad Vujović, nakon što je objelodanio podatke iz tajne Vladine Informacije.

Prethodno je poslanik Neven Gošović pokušao, preko poslaničkog pitanja, saznati kojim je funkcionerima Vlada u ovom mandatu dodijelila stan ili stambeni kredit. Odgovor ministra Boškovića stao je u dvije rečenice: „Zbog poštovanja zakona, uz svu dobru volju, nisam u mogućnosti da Vam dostavim podatke. Kada istekne propisani stepen tajnosti, možete imati uvid u podatke, koje ste tražili”. Kada ističe propisani stepen tajnosti ministar obrazovanja nije otkrio.

Ostaje nam da procjenjujemo da li su podijeljenih milion eura i 2.240 kvadrata stambenog prostora malo ili mnogo za ovu i ovakvu vlast. Da bi imali sa čim da uporedimo, iskoristimo podatak iz vremena kada kućenje prvaka vlasti nije bilo državna tajna.

„Vlada je od 1997. do 2007. godine odobrila 718 stambenih kredita i dodijelila 151 stan funkcionerima”, navodi se u odgovoru Vladine Komisije za stambena pitanja na poslaničko pitanje postavljeno 2007. To, možda, i nije mnogo za tri premijera imamo li u vidu da je Miomir Mugoša sam, kao prvi čovjek Podgorice, podijelio 524 stana. Po, do danas, prilično nepoznatim kriterijumima.

Našla se u tim dokumentima i poneka pikanterija: recimo podatak da je Milutin Simović, aktuelni potpredsjednik Skupštine i dugogodišnji ministar poljoprivrede (sedam mandata u periodu 1997-2010) za devet godina četiri puta dobio stambeni kredit od vlada Mila Đukanovića i Filipa Vujanovića. U tri različite (zvanične) valute. Prvi kredit od 40 hiljada novih dinara dobio je kao pomoćnik ministra, 1997. Nova 1998. godina i novi kredit – ovog puta 490 hiljada novih dinara (obratite pažnju na inflaciju). Potom je, „za rješavanje stambenog pitanja”, Simović 2000. godine dobio 40 hiljada maraka. A četiri godine kasnije još 30 hiljada eura.

Nakon toliko kućenja – prema aktuelnom Izvještaju o imovini i prihodima javnih funkcionera – Simović danas nema nepokretne imovine. Ali, nije presedan.

Nekadašnja vrhovna državna tužiteljka, sadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je 1999. godine dobila stan od 80,66 kvadrata u zgradi Vektre. Potom joj je, 2005, Vlada „za rješavanje stambenog pitanja” odobrila kredit od 20.000 eura. Slično je poslovao i Dragan Đurović. Kao poslanik DPS-a i generalni direktor Pobjede ‘99. dobio je stan u Vektri, 85 kvadrata. A četiri godine kasnije, kao ministar policije, još 45 hiljada eura…

Kada pominjemo Pobjedu: Među srećnim dobitnicima stanova i stambenih kredita izvučenih u mandatu ove vlade našao se i njen nekadašnji glavni urednik Srđan Kusovac. Čovjek pod čijom su uredničkom toljagom objavljene vjerovatno najsramotnije stranice u istoriji crnogorskog novinarsta sada je savjetnik premijera, rukovodilac Vladine službe za odnose sa javnošću i ponosni zakupac državnog stana koji može otkupiti pod posebnim uslovima.

Baš kao i sadašnji i bivši ministri koji su dobili stanove ili stambene kredite: Zorica Kovačević (kredit), Zoran Pažin (stan), Marija Vučinić (stan). Poslanici: Suljo Mustafić (stan), Mubera Kurpejović (stan), Obrad Mišo Stanišić (kredit), Rifat Rastoder (kredit). Sudije Ustavnog suda Desanka Lopičić, Budimir Šćepanović i Hamdija Šarkinović dobili su stanove. Baš kao i sudija Vrhovnog suda Vesna Begović, specijalni tužioci Veljko Rutović i Saša Čađenović. Kreditima su se morali zadovoljiti VDT Ivica Stanković i viši tužilac Vesna Jovićević.

Stan ili kredit dobili su i Vladini funkcioneri: Goran Kuševija, Milorad Šćepanović, Ljiljana Tošković, Nemanja Katnić, Darko Konjević, Maja Jovanović, Dragana Đuranović, Slavica Laković, ambasador u Rumuniji Milan Begović, direktor KC Ranko Lazović, službenica ANB Goranka Serhatlić…itd.

Pojedinost što Vladina Komisija dodjeljuje stanove i kredite predsjednici i sudijama Ustavnog suda, sudijama Vrhovnog suda, tužilaštvu i Specijalnom tužilaštvu navelo je Vujovića da se zapita može li to ugroziti samostalnost rada sudova i tužilaštva u postupcima koji se tiču Vladinih funkcionera.

Odgovor nudi ministar Bošković. Pošto je vladavina prava prioritet Vlade, kaže on, „normalno je da nagomilani stambeni problemi u sudovima budu prvi riješeni”. Izostalo je objašnjenje zašto Vlada naš novac, odnosno stanove namijenjene rješavanju stambenih problema sudija i tužilaca, ne ustupi tim institucijama pa da ga oni podijele kako misle da treba. Bošković, radije, recituje: „Pojedinci koji svojim radom, zalaganjem i rezultatima dopirnose razvoju društva u različitim sferama imaju podršku Vlade u rješavanju stambenog pitanja, jer je to obaveza svakog odgovornog i uređenog sistema”. Patriotski učinak mjere vlast i vladajuća partija.

„Stanovi nijesu ‘poklonjeni’ već dati na korišćenje uz pravo otkupa”, pojasnio je i doskorašnji ministar finansija Radoje Žugić. Valja znati da Vlada svojim funkcionerima (a ponekad i njihovim roditeljima, kao u slučaju ministra Raška Konjevića) daje kredite i prodaje stanove na rok otplate od 20 godina. Korisnik uz to, za svaku godinu radnog staža, dobija umanjenje obaveze za pet posto, dok novim vlasnicima nekretnina svaka godina starosti zgrade u kojoj se nalazi stan račun umanjuje za još tri odsto. Maksimalan popust može biti 80 odsto dobijenog kredita (odnosno procijenjene vrijednosti stana koja je, prema informacijama Monitora, znatno manja od stvarne tržišne).

Tako će korisnik Vladinog kredita od 40 hiljada eura vraćati samo osam, ukoliko ima više od 16 godina radnog staža. Ili 400 eura godišnje (33 eura mjesečno). Isti kredit u banci koštao bi oko 260 eura mjesečno. Razlika je, zapravo, trošak svih građana Crne Gore. Dakle i onih 18 hiljada porodica (preko 60 hiljada djece i odraslih) koje su podstanari.

Vlada ne škrtari. ,,Veličina stana koji se dodjeljuje funkcioneru određuje se prema broju članova porodičnog domaćinstva, i to: za samca garsonjera ili jednosoban stan; za dva člana porodice jednoiposoban ili dvosoban stan; za tri člana porodice dvoiposoban stan; za četiri člana porodice trosoban ili troiposoban stan, ako su djeca istog pola; za četiri člana porodice troiposoban ili četvorosoban stan ako su djeca različitog pola; za pet ili više članova porodice četvorosoban ili veći stan”, ističe se u Vladinoj Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera iz 2014. godine.

Žugić tvrdi da tu nema ništa sporno: ,,Ovo nije samo praksa u Vladi već i kod svih ozbiljnih poslodavaca koji žele da zadrže kvalitetne kadrove”. Samo što ostali poslodavci to rade svojim novcem.

Može se osporiti i Žugićeva tvrdnja o „vezivanju kvalitetnih kadrova”. Nezavisno od toga da li ste dobili pet hiljada eura ili 120 kvadrata, kao državni funkcioner dužni ste samo da, uz plaćanje smiješno male rate, završite započeti mandat. Službenici i namještenici ne smiju dati otkaz pet godina po dobijanju ovog poklona.

Zato je u susret izborima Vlada dopunila svoju Odluku o podjeli stanova i kredita državnim činovnicima. Sada zapošljene čiji šef zaključi da „u obavljanju poslova od posebnog interesa za državu ostvaruju izuzetne rezultate i kvalitet rada” mogu do stana doći uz funkcionerske privilegije. I preko reda. Samo što taj zahtjev u njihovo ime mora podnijeti „lice koje rukovodi službom”. A taj zna i kako ko glasa.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo