Povežite se sa nama

OKO NAS

SEDMI KONGRES SAVJETA MLADIH DPS-A: Mladi, a sijedi

Objavljeno prije

na

Kada su tokom nedavno održanog sedmog kongresa Savjeta mladih DPS-a (18. jun), na binu, za govornicu, počeli da izlaze predstavnici omladine pojedinih političkih partija iz regiona, kao vid ceremonijalne podrške omladini DPS-a, pa počeli prigodne govore, bilo je jasno: duh političkog poltronstva i mladalačkog partijskog oportunizma univerzalni su. Nama to dođe izraženije, očiglednije, snažnije i dublje upečaćeno zbog dugog trajanja jedne te iste partije i jednog čovjeka. Mladi DPS-a, kako to sijedo zvuči.

Kada mlađani, izvjesni Stefan Bogoev, iz Socijaldemokratskog saveza Makedonije, kaže za omladinu DPS-a da su „jedina svijetla tačka u regionu” onda opreznog čovjeka uhvati jeza za cijeli Balkan i njegovu partijsku omladinu. Kaže Bogoev: „Crna Gora ide napred, a ja znam da je Savet mladih DPS-a motor ovog prosperiteta cele zemlje”. Obostrana vizija.

Pa kolega iz Srbije, Liberalno demokratske partije Čedomira Jovanovića, mladi Đorđo Žujović.

„U Beogradu se sa politikom DPS-a identifikujem kao da sam svaki dan u mojoj Vraneškoj dolini. Ono što prvo vidim kada dođem u Crnu Goru to je da je Crna Gora nezavisna, postojana i živa država. Neki su se malo i podrugivali ocenama kako Crna Gora iskače iz koloseka jer je, kažu, mala. Međutim, ne shvataju da se u modernom svetu države ne mere kolika im je geografska rasprostranjenost već kolika je mudrost građana te države i kolika je mudrost njenog rukovodstva.”

Iz Srbije je govorila i Jovana Majstorović, Demokratska stranka. Rekla je: „Demokratska partija socijalista je opštepoznata kao ozbiljna i relevantna karika u političkom životu ne samo regiona već i cele Evrope…”

Bio je i predstavnik iz Republike Srpske, Socijaldemokrata, Dušan Petrović. Bio je jasan: „Demokratska partija socijalista je ovim kongresom pokazala zašto je ubjedljivo najjača partija Crne Gore, a ja vam želim da to i ostanete nakon oktobarskih izbora. Bila je i omladinka iz Albanije Joleza Koka, pionirka partije Edija Rame. Poručila: „Kao što vjerovtano znate lider naše partije i premijer Albanije Edi Rama je takođe izuzetno visok čovjek, oko dva metra, možda i više. Ovom prilikom želim da poželim mnogo sreće Nikoli i nadam se, ko zna, možda će jednog dana i on postati premijer Crne Gore.”

Onda su riječ uzeli domaćini, slavljenici i organizatori Kongresa kojem su prisustvovali, kako je objavljeno, predstavnici podmladaka partija iz regiona i šire, i 461 delegat iz svih opštinskih odbora Savjeta mladih DPS iz cijele Crne Gore.

Đukanović je – pred svojom omladinom i omladinom, očigledno, sličnih sebi – pričao bajke o napretku Crne Gore, o liderstvu u region, i šire, vjekovima i hiljadama godina. I svojim zaslugama za sve to. Bajke za djecu.

„Za ovih 10 godina došli smo pred vrata NATO-a i iako niko niti u Briselu niti bilo gdje u Evropi ne može znati kada će biti sljedeće proširenje siguran sam da kada god do njega dođe Crna Gora će biti prva sljedeća članica Evropske unije. Vjerujem da su ovo i razlozi za ponos u svakoj državi, a posebno su razlozi za ponos u Demokratskoj partiji socijalista jer nepretenciozno podsjetiću sve, da su se svi ovi uspjesi dogodili zahvaljujući vodećoj politici koju vodi DPS”.

Potom je pričao o mladima. Bio je to intresantniji dio priče u kojoj je podsjetio kako su oni – valjda Sveto, on i ekipa – prije 25 godina ponudili ,,kvalitetne odgovore na probleme sa kojima smo se suočili u tadašnjoj Crnoj Gori”. Marović je priznao da je bio šef kriminalne grupe. Đukanović je rekorder u aferama i sumnjama u direktnu umiješanost u zločine, organizovani kriminal i neopjevanu korupciju. Valjda su to ti kvalitetni odgovori, o kojima su sanjali kao mladi. I dosanjali.

Morate biti svjesni odgovornosti sa kojom se suočavate danas i u narednom periodu. Nemojte da sumnjate da će DPS uvijek biti potpuno otvorena za sve svježe i kreativne ideje koje će doprinijeti da ove solidno postavljene temelje unaprijedimo jednom savremenom arhitekturom naše državne kuće, koja će na taj način sebi obezbjediti ravnopravnost i dostojanstveno mjesto u porodici među državama Evrope, poručio je Đukanović.

Nikola Pešić, stari-novi, predsjednik omladine DPS-a – poznat i po izjavi koja se najbolje može opisati time da je kao mali sanjao da bude Milo – kazao je, oponašajući političkog idola, kako je Savjet mladih bio ,,aktivan učesnik u ostvarivanju strateških pravaca politike Crne Gore”. Pa zaključio: „Savjet mladih DPS-a broji preko 15.000 članova, što je više nego što neke parlamentarne partije imaju glasača. Pozitivnu energiju koju danas ovdje osjećamo svi mi garancija je da će DPS i nakon oktobra biti partija koja će voditi Crnu Goru”. Uslijedio je aplauz, svi kao jedan.

Vratimo se makar mjesec unazad i bacimo pogled kako to mladi DPS-a oponašaju starije u partiji u komentarisanju dnevno-političkih dešavanja. Tako su sredinom maja, ispred takozvanog Sportsko-rekreativnog druženja, Nikšić 2016, koje je organizovao Savjet mladih DPS-a Nikšić, kako su naveli, najoštrije osudilo ,,primitivno, vulgarno i krajnje nečasno djelovanje Demokratskog fronta kojim je nanesen veliki udarac demokratiji u Crnoj Gori i crnogorskoj tradiciji zasnovanoj na poštovanju kodeksa čojstva i junaštva.”

I onda; ,,Politika poniženja i poništenja svega crnogorskog juče je bila oličena u Janku Vučiniću, neostvarenom sportisti, i jednom univerzitetskom profesoru Branku Raduloviću, saomoprozvanom „najpametnijem intelektualcu svijeta”. Ova dva nesrećna poslanika u Skupštinu Crne Gore uveli su besram i bestid kakav je Crna Gora kroz istoriju kažnjavala javnim prezirom. Propali bokser i vajni metalurg srušili su juče cijenu riječi, a sebe svrstali u one ljude kojima je svojevremeno sudio i Marko Miljanov Popović. Teško da bi i sam vojvoda Marko našao primjer kojim bi izliječio Vučinića, Radulovića, njihove kolege iz poslaničkoga kluba i druge klice virusa…”

Partija koja ima ovakvu omladinu, može uništiti sve.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo