Povežite se sa nama

OKO NAS

BIJELO POLJE: NIKAD KRAJA REKONSTRUKCIJI MOJKOVAČKE ULICE: Jedva do bolnice

Objavljeno prije

na

Bjelopoljci već sedam mjeseci čekaju završetak rekonstrukcije Mojkovačke ulice, kojom se dolazi do Opšte bolnice i naselja Medanovića, pa je zbog toga i jedna od najfrekventnijih u gradu. Rok za završetak radova odavno je probijen, a još nije saopšteno kada će radovi, koji su počeli krajem prošle godine, biti okončani. Ta saobraćajnica jedina je kojom se može do bolnice, a od kada je počela rekonstrukcija, nije pronađen alternativni prilaz, pa se od tada i vozači suočavaju s brojnim problemima.

Teškoća nije falilo ni prije početka rekonstrukcije. Ta saobraćajnica dugo je podsjećala na zapuštene i izrabljene seoske puteve. Još 2012. godine Medanovići su nekoliko puta upozoravali nadležne u Opštini da je krajnje vrijeme da se riješe komunalno-infrastrukturni problemi. Odgovor koji su dobijali nije bio ni malo originalan, lokalni čelnici su ponavljali da je za ozbiljne radove potreban i veliki novac.

Asfalt je još tada, čitavom dužinom ulice, koja se nalazi na uzbrdici, bio uglačan i pun rupa koje su najizraženije na krivini nedaleko od ulaza u krug gradske Bolnice. Na nekoliko mjesta put je bio počeo da ,,potanja”. Pješacima je bilo otežano kretanje u vrijeme kiše i poledice.

,,Ulica nema trotoar, kao ni adekvatne šahtove za odvod atmosferskih voda, ali ni drugu neophodnu infrastrukturu. Često se dešavaju i kvarovi na javnoj rasvjeti, što predstavlja dodatnu opasnost za kretanje pješaka u noćnim satima. Ništa nije bolja situacija ni na dionici puta koji vodi prema Cerovu i u više navrata smo se obraćali nadležnima u lokalnoj upravi”, saopštavali su tada iz Mjesne zajednice Medanovići.

Mojkovačkom ulicom prilazi se i do Doma zdravlja, Doma za stare i Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju Tisa. Jedinu brigu lokalna uprava za tu saobraćajnicu, prije nego što je počela rekonstrukcija, pokazala je prije šest godina kada je premijer Milo Đukanović otvarao Dom za stare. Tada je ulica ekspresno i organizovano oprana i sanirane najveće rupe. Ubrzo nakon toga sve se vratilo na staro, pa je do novembra prošle godine Opština čekala na pomoć države, a država projekat rekonstrukcije nije ubrajala u prioritete.

Kada je konačno ,,saobraćajnica od vitalnog interesa za sve građane”, kako su govorili čelnici lokalne vlasti, došla na red za novo ruho, počela je i višemjesečna muka onih koji su prinuđeni da svakodnevno njome prolaze.

,,Jedva se mimoilazimo, radi se, zaustavlja se saobraćaj više puta. Nije mi jasno da trista metara puta ne može da se završi za više od pola godine. Kako na drugim mjestima kilometre urade za mjesec ili dva”, kaže vozač Danilo Knežević.

Bjelopoljski taksisti kažu da imaju znatnu štetu na automobilima zbog takvog puta. Osim toga, ako se naprave velike gužve, tvrde, čeka se i po 15 minuta.

U naselju Medanovići kažu da je bolje bilo da radovi nijesu ni počinjali kada ovoliko treba da se okončaju.

,,Od prašine se ne može živjeti još od novembra. Auto ne možemo da izvedemo, otvorile su se neke kanalizacije, vode, sve nam se oko kuća nagrdi. Bolje da su ulicu ostavili u onom stanju u kojem je bila, nego što se ovo čudo sada dešava. Za par mjeseci na drugim mjestima prave se desetine kilometara puta, a ovih nekoliko stotina metara, evo, mjesecima nikako da završe. Ko zna da li će sve biti okončano do kraja ljeta. Kako su krenuli, najvjerovatnije će ulicu svečano otvoriti tek pred izbore”, plaše se vlasnici kuća oko Opšte bolnice.

Na gradilištu ne stoji tabla s preciziranim rokom završetka radova. U Opštini nerado govore na temu jednog od najvećih bjelopoljskih infrastrukturnih projekata ove godine. Ipak, u lokalnoj upravi priznaju da je probijen rok za završetak radova što pravdaju lošim vremenskim uslovima.

,,Rekonstrukcija Mojkovačke ulice, koja podrazumijeva izradu asfalta, rasvjete, vodovoda i kanalizacije, koštaće oko 600 hiljada eura. Završetak radova očekuju ubrzo”, kazali su nezvanično u Opštini.

Podsjećaju i da je, takođe novcem Direkcije javnih radova Crne Gore, prije nekoliko dana završeno asfaltiranje Ulice Lenke Jurišević, u centru grada, koja je nakon rekonstrukcije svih instalacija dobila novi izgled, a čija ukupna vrijednost iznosi 140.000 eura.

,,Osim asfalta, Ulica Lenke Jurišević dobila je novi vodovod i kanalizaciju, a pri kraju su i radovi na uređenju parka gdje je postavljena spomen skulptura za nastradale u Štrpcima. Radove je izvelo preduzeće Tehnoput”, saopštavaju u lokalnoj upravi.

Zvanične odgovore na nekoliko puta ponovljena pitanja o ulici koja vodi k bolnici nije bilo moguće dobiti ni iz podgoričkog preduzeća Tošković koje izvodi radove. Nazvanično, u toj firmi kažu da je završetak rekonstrukcije prolongirala činjenica da je puno spornih priključaka za vodu i kanalizaciju u obližnjim kućama. To će, strahuju, uzrokovati još veće kašnjenje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo