Povežite se sa nama

OKO NAS

BIJELO POLJE: NIKAD KRAJA REKONSTRUKCIJI MOJKOVAČKE ULICE: Jedva do bolnice

Objavljeno prije

na

Bjelopoljci već sedam mjeseci čekaju završetak rekonstrukcije Mojkovačke ulice, kojom se dolazi do Opšte bolnice i naselja Medanovića, pa je zbog toga i jedna od najfrekventnijih u gradu. Rok za završetak radova odavno je probijen, a još nije saopšteno kada će radovi, koji su počeli krajem prošle godine, biti okončani. Ta saobraćajnica jedina je kojom se može do bolnice, a od kada je počela rekonstrukcija, nije pronađen alternativni prilaz, pa se od tada i vozači suočavaju s brojnim problemima.

Teškoća nije falilo ni prije početka rekonstrukcije. Ta saobraćajnica dugo je podsjećala na zapuštene i izrabljene seoske puteve. Još 2012. godine Medanovići su nekoliko puta upozoravali nadležne u Opštini da je krajnje vrijeme da se riješe komunalno-infrastrukturni problemi. Odgovor koji su dobijali nije bio ni malo originalan, lokalni čelnici su ponavljali da je za ozbiljne radove potreban i veliki novac.

Asfalt je još tada, čitavom dužinom ulice, koja se nalazi na uzbrdici, bio uglačan i pun rupa koje su najizraženije na krivini nedaleko od ulaza u krug gradske Bolnice. Na nekoliko mjesta put je bio počeo da ,,potanja”. Pješacima je bilo otežano kretanje u vrijeme kiše i poledice.

,,Ulica nema trotoar, kao ni adekvatne šahtove za odvod atmosferskih voda, ali ni drugu neophodnu infrastrukturu. Često se dešavaju i kvarovi na javnoj rasvjeti, što predstavlja dodatnu opasnost za kretanje pješaka u noćnim satima. Ništa nije bolja situacija ni na dionici puta koji vodi prema Cerovu i u više navrata smo se obraćali nadležnima u lokalnoj upravi”, saopštavali su tada iz Mjesne zajednice Medanovići.

Mojkovačkom ulicom prilazi se i do Doma zdravlja, Doma za stare i Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju Tisa. Jedinu brigu lokalna uprava za tu saobraćajnicu, prije nego što je počela rekonstrukcija, pokazala je prije šest godina kada je premijer Milo Đukanović otvarao Dom za stare. Tada je ulica ekspresno i organizovano oprana i sanirane najveće rupe. Ubrzo nakon toga sve se vratilo na staro, pa je do novembra prošle godine Opština čekala na pomoć države, a država projekat rekonstrukcije nije ubrajala u prioritete.

Kada je konačno ,,saobraćajnica od vitalnog interesa za sve građane”, kako su govorili čelnici lokalne vlasti, došla na red za novo ruho, počela je i višemjesečna muka onih koji su prinuđeni da svakodnevno njome prolaze.

,,Jedva se mimoilazimo, radi se, zaustavlja se saobraćaj više puta. Nije mi jasno da trista metara puta ne može da se završi za više od pola godine. Kako na drugim mjestima kilometre urade za mjesec ili dva”, kaže vozač Danilo Knežević.

Bjelopoljski taksisti kažu da imaju znatnu štetu na automobilima zbog takvog puta. Osim toga, ako se naprave velike gužve, tvrde, čeka se i po 15 minuta.

U naselju Medanovići kažu da je bolje bilo da radovi nijesu ni počinjali kada ovoliko treba da se okončaju.

,,Od prašine se ne može živjeti još od novembra. Auto ne možemo da izvedemo, otvorile su se neke kanalizacije, vode, sve nam se oko kuća nagrdi. Bolje da su ulicu ostavili u onom stanju u kojem je bila, nego što se ovo čudo sada dešava. Za par mjeseci na drugim mjestima prave se desetine kilometara puta, a ovih nekoliko stotina metara, evo, mjesecima nikako da završe. Ko zna da li će sve biti okončano do kraja ljeta. Kako su krenuli, najvjerovatnije će ulicu svečano otvoriti tek pred izbore”, plaše se vlasnici kuća oko Opšte bolnice.

Na gradilištu ne stoji tabla s preciziranim rokom završetka radova. U Opštini nerado govore na temu jednog od najvećih bjelopoljskih infrastrukturnih projekata ove godine. Ipak, u lokalnoj upravi priznaju da je probijen rok za završetak radova što pravdaju lošim vremenskim uslovima.

,,Rekonstrukcija Mojkovačke ulice, koja podrazumijeva izradu asfalta, rasvjete, vodovoda i kanalizacije, koštaće oko 600 hiljada eura. Završetak radova očekuju ubrzo”, kazali su nezvanično u Opštini.

Podsjećaju i da je, takođe novcem Direkcije javnih radova Crne Gore, prije nekoliko dana završeno asfaltiranje Ulice Lenke Jurišević, u centru grada, koja je nakon rekonstrukcije svih instalacija dobila novi izgled, a čija ukupna vrijednost iznosi 140.000 eura.

,,Osim asfalta, Ulica Lenke Jurišević dobila je novi vodovod i kanalizaciju, a pri kraju su i radovi na uređenju parka gdje je postavljena spomen skulptura za nastradale u Štrpcima. Radove je izvelo preduzeće Tehnoput”, saopštavaju u lokalnoj upravi.

Zvanične odgovore na nekoliko puta ponovljena pitanja o ulici koja vodi k bolnici nije bilo moguće dobiti ni iz podgoričkog preduzeća Tošković koje izvodi radove. Nazvanično, u toj firmi kažu da je završetak rekonstrukcije prolongirala činjenica da je puno spornih priključaka za vodu i kanalizaciju u obližnjim kućama. To će, strahuju, uzrokovati još veće kašnjenje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo