Povežite se sa nama

OKO NAS

KVALITET NOVOGRADNJE U PODGORICI: Često pljušte fasade

Objavljeno prije

na

Prije desetak dana je, sa tek desetak godina starog stambeno-poslovnog objekta u Bulevaru Džordža Vašingtona u centu Podgorice, na trotoar palo parče fasade teško nekoliko desetina kilograma. Iz građevinskog preduzeća Normal company su ovo potvrdili, i naveli da je izvođač radova bilo preduzeće MAP iz Podgorice, čiji je vlasnik Igor Tomić.

Oni su opravdali ovu nezgodu radovima koji se izvode na susjednom objektu (investitor Capital M. Kazali su da će o svom trošku popraviti fasadu zbog odgovornosti prema kupcima i svojim klijentima, ističući da je radove izvodila druga firma kao i da su svi garantni rokovi istekli. Dakle – dobro i humano djelo.

Vispreni individualac će se zapitati šta bi se moglo desiti sa ostatkom fasade u slučaju kakvog osrednjeg zemljotresa, kada su vibracije nastale građevinskim radovima otcijepile metar i po kvadratnih fasade. Iz Normal company-a kažu da razloga za brigu o ponavljanju ove nevolje nema, jer se ni ovo sada ne bi desilo da susjedna zgrada nikad nije napravljena. Važno je napomenuti i da se ovaj incident dogodio usred dana u prometnoj ulici, te da je viša sila spriječila tragični završetak nekog slučajnog prolaznika.

Period investitorskog buma (kada su Rusi masovno kupovali nekretnine na primorju, a primorci i čitave ulaze u zgradama u Podgorici), prošao je u ubrzanoj i (ne)kvalitetnoj gradnji, i slučajno za vrijeme jednoipodecenijskog mandata gradonačelnika Miomira Mugoše.

Izvor Monitora, upućen u građevinske poslove, kaže da su se građevinarstvom u Crnoj Gori bavili i oni koji nijesu iz te branše, poput ugostitelja, čak i bivših dilera kod nekadašnje knjižare Kultura. On kaže da su u ovom poslu najvažnija pitanja – pitanja investitora, kontrole i primjene zakona. Tako, na jednoj strani postoje investitori koji kvalitetno izvode radove, a na drugoj oni sa negativnom istorijom pribavljanja dozvola. Neki od njih sa upitnim kvalitetom gradnje, iznova dobijaju dozvole za gradnju, uprkos loše obavljenim poslovima.

Svi ovi investitori većinom grade objekte višeporodičnog stanovanja. Naš sagovornik ističe da su pojedine zgrade tek nakon izgradnje dobile geotehnički elaborat, koji se radi na početku zbog provjere nosivosti tla. Nemoguće je utvrditi jesu li ispoštovani zakonski minimumi, jer su objekti dobili upotrebne dozvole na ovaj ili onaj način. Dakle – ispunili su sve zakonske uslove.

Padanje fasade ili odnošenje krova od strane vjetra pokazatelj je da je investitor angažovao nestručnog podizvođača i da se nadzorni organ nije miješao u svoj posao. Naš sagovornik ne želi da sumnja u kvalitet konstrukcije novogradnje, jer bi propusti takve vrste mogli biti fatalni.

Nije pala fasada sa zgrade u Bulevaru Džordža Vašingtona jedini slučaj loših građevinskih radova, naravno. U našem gradu nove fasade i krovovi pljušte kao oktobarske kiše.

Prije oko četiri godine, u popodnevnim časovima, dio fasade stambene zgrade na uglu Moskovske i Dalmatinske ulice u Podgorici se srušio. Ni tada, srećom, niko nije povrijeđen, ali je oštećeno pet parkiranih automobila. Zgrada Crna Gora Gradnje bila je stara tek nešto više od godinu dana, a kako su tada rekli stanari, „useljena je uz sto muka, prije nego što je prošla tehnički pregled”. Uglavnom, fasada je nakon dužeg vremena ponovo postavljena, a stanari zgrade su snosili sve troškove.

Građevinski inženjeri su tada ukazali na to da je ovo isključivo greška investitora, te se ovakvi slučajevi mogu očekivati i u budućnosti, s obzirom na neprofesionalnost i aljkavost koja je sve rasprostranjenija. Ne poštuje se tehnika izvođenja radova, propisani vremenski uslovi, štedi se na materijalima, nema kvalitetnog tehničkog nadzora.

Tek desetak dana nakon pale fasade zgrade na uglu Dalmatinske i Moskovske, novopostavljena fasada zgrade u Ulici Blaža Jovanovića u Bloku 5 se odlomila pod naletima vjetra, a komadi od nekoliko metara kvadratnih otpadali su u narednim satima.

Istog dana, taj bezobrazni sjeverni vjetar, odnio je krov sa najmanje tri nove zgrade – jedne na Starom aerodromu, druge na Bulevaru revolucije (u dvorištu u blizini kafane Lovac) i treće u Ulici kralja Nikole. Pomenutu zgradu na Starom aerodromu gradila je firma Kroling, na Bulevaru revolucije zgradu je gradio Masterinžinjering, a na Zabjelu firma Vagres.

Stanar zabjelske zgrade koju je gradila firma Vagres tada je rekao da skoro ništa nije urađeno kako treba. Ranije je otpadala fasada, pa je odletio i krov, a vojna zgrada na Starom aerodromu bila je stara nepunih godinu dana kada je ostala bez krova.

Prvog dana 2015. godine, opet pod naletom vjetra, sa zgrade u blizini galerije Most pod Malim brdom, pala je tek godinu stara fasada, i blokirala izlaz stanarima. Stanari su bezuspješno pokušavali da stupe u kontakt sa firmom koja je izvodila radove.

Loši građevinski radovi u Podgorici nijesu rijetkost, a sudeći po sadašnjim pokazateljima, na vidjelo će ih izaći još. Ostaje samo nada da će se novi komad krova ili fasade odlomiti kada ulice budu puste.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo