Povežite se sa nama

OKO NAS

KVALITET NOVOGRADNJE U PODGORICI: Često pljušte fasade

Objavljeno prije

na

Prije desetak dana je, sa tek desetak godina starog stambeno-poslovnog objekta u Bulevaru Džordža Vašingtona u centu Podgorice, na trotoar palo parče fasade teško nekoliko desetina kilograma. Iz građevinskog preduzeća Normal company su ovo potvrdili, i naveli da je izvođač radova bilo preduzeće MAP iz Podgorice, čiji je vlasnik Igor Tomić.

Oni su opravdali ovu nezgodu radovima koji se izvode na susjednom objektu (investitor Capital M. Kazali su da će o svom trošku popraviti fasadu zbog odgovornosti prema kupcima i svojim klijentima, ističući da je radove izvodila druga firma kao i da su svi garantni rokovi istekli. Dakle – dobro i humano djelo.

Vispreni individualac će se zapitati šta bi se moglo desiti sa ostatkom fasade u slučaju kakvog osrednjeg zemljotresa, kada su vibracije nastale građevinskim radovima otcijepile metar i po kvadratnih fasade. Iz Normal company-a kažu da razloga za brigu o ponavljanju ove nevolje nema, jer se ni ovo sada ne bi desilo da susjedna zgrada nikad nije napravljena. Važno je napomenuti i da se ovaj incident dogodio usred dana u prometnoj ulici, te da je viša sila spriječila tragični završetak nekog slučajnog prolaznika.

Period investitorskog buma (kada su Rusi masovno kupovali nekretnine na primorju, a primorci i čitave ulaze u zgradama u Podgorici), prošao je u ubrzanoj i (ne)kvalitetnoj gradnji, i slučajno za vrijeme jednoipodecenijskog mandata gradonačelnika Miomira Mugoše.

Izvor Monitora, upućen u građevinske poslove, kaže da su se građevinarstvom u Crnoj Gori bavili i oni koji nijesu iz te branše, poput ugostitelja, čak i bivših dilera kod nekadašnje knjižare Kultura. On kaže da su u ovom poslu najvažnija pitanja – pitanja investitora, kontrole i primjene zakona. Tako, na jednoj strani postoje investitori koji kvalitetno izvode radove, a na drugoj oni sa negativnom istorijom pribavljanja dozvola. Neki od njih sa upitnim kvalitetom gradnje, iznova dobijaju dozvole za gradnju, uprkos loše obavljenim poslovima.

Svi ovi investitori većinom grade objekte višeporodičnog stanovanja. Naš sagovornik ističe da su pojedine zgrade tek nakon izgradnje dobile geotehnički elaborat, koji se radi na početku zbog provjere nosivosti tla. Nemoguće je utvrditi jesu li ispoštovani zakonski minimumi, jer su objekti dobili upotrebne dozvole na ovaj ili onaj način. Dakle – ispunili su sve zakonske uslove.

Padanje fasade ili odnošenje krova od strane vjetra pokazatelj je da je investitor angažovao nestručnog podizvođača i da se nadzorni organ nije miješao u svoj posao. Naš sagovornik ne želi da sumnja u kvalitet konstrukcije novogradnje, jer bi propusti takve vrste mogli biti fatalni.

Nije pala fasada sa zgrade u Bulevaru Džordža Vašingtona jedini slučaj loših građevinskih radova, naravno. U našem gradu nove fasade i krovovi pljušte kao oktobarske kiše.

Prije oko četiri godine, u popodnevnim časovima, dio fasade stambene zgrade na uglu Moskovske i Dalmatinske ulice u Podgorici se srušio. Ni tada, srećom, niko nije povrijeđen, ali je oštećeno pet parkiranih automobila. Zgrada Crna Gora Gradnje bila je stara tek nešto više od godinu dana, a kako su tada rekli stanari, „useljena je uz sto muka, prije nego što je prošla tehnički pregled”. Uglavnom, fasada je nakon dužeg vremena ponovo postavljena, a stanari zgrade su snosili sve troškove.

Građevinski inženjeri su tada ukazali na to da je ovo isključivo greška investitora, te se ovakvi slučajevi mogu očekivati i u budućnosti, s obzirom na neprofesionalnost i aljkavost koja je sve rasprostranjenija. Ne poštuje se tehnika izvođenja radova, propisani vremenski uslovi, štedi se na materijalima, nema kvalitetnog tehničkog nadzora.

Tek desetak dana nakon pale fasade zgrade na uglu Dalmatinske i Moskovske, novopostavljena fasada zgrade u Ulici Blaža Jovanovića u Bloku 5 se odlomila pod naletima vjetra, a komadi od nekoliko metara kvadratnih otpadali su u narednim satima.

Istog dana, taj bezobrazni sjeverni vjetar, odnio je krov sa najmanje tri nove zgrade – jedne na Starom aerodromu, druge na Bulevaru revolucije (u dvorištu u blizini kafane Lovac) i treće u Ulici kralja Nikole. Pomenutu zgradu na Starom aerodromu gradila je firma Kroling, na Bulevaru revolucije zgradu je gradio Masterinžinjering, a na Zabjelu firma Vagres.

Stanar zabjelske zgrade koju je gradila firma Vagres tada je rekao da skoro ništa nije urađeno kako treba. Ranije je otpadala fasada, pa je odletio i krov, a vojna zgrada na Starom aerodromu bila je stara nepunih godinu dana kada je ostala bez krova.

Prvog dana 2015. godine, opet pod naletom vjetra, sa zgrade u blizini galerije Most pod Malim brdom, pala je tek godinu stara fasada, i blokirala izlaz stanarima. Stanari su bezuspješno pokušavali da stupe u kontakt sa firmom koja je izvodila radove.

Loši građevinski radovi u Podgorici nijesu rijetkost, a sudeći po sadašnjim pokazateljima, na vidjelo će ih izaći još. Ostaje samo nada da će se novi komad krova ili fasade odlomiti kada ulice budu puste.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo