Povežite se sa nama

OKO NAS

KVALITET NOVOGRADNJE U PODGORICI: Često pljušte fasade

Objavljeno prije

na

Prije desetak dana je, sa tek desetak godina starog stambeno-poslovnog objekta u Bulevaru Džordža Vašingtona u centu Podgorice, na trotoar palo parče fasade teško nekoliko desetina kilograma. Iz građevinskog preduzeća Normal company su ovo potvrdili, i naveli da je izvođač radova bilo preduzeće MAP iz Podgorice, čiji je vlasnik Igor Tomić.

Oni su opravdali ovu nezgodu radovima koji se izvode na susjednom objektu (investitor Capital M. Kazali su da će o svom trošku popraviti fasadu zbog odgovornosti prema kupcima i svojim klijentima, ističući da je radove izvodila druga firma kao i da su svi garantni rokovi istekli. Dakle – dobro i humano djelo.

Vispreni individualac će se zapitati šta bi se moglo desiti sa ostatkom fasade u slučaju kakvog osrednjeg zemljotresa, kada su vibracije nastale građevinskim radovima otcijepile metar i po kvadratnih fasade. Iz Normal company-a kažu da razloga za brigu o ponavljanju ove nevolje nema, jer se ni ovo sada ne bi desilo da susjedna zgrada nikad nije napravljena. Važno je napomenuti i da se ovaj incident dogodio usred dana u prometnoj ulici, te da je viša sila spriječila tragični završetak nekog slučajnog prolaznika.

Period investitorskog buma (kada su Rusi masovno kupovali nekretnine na primorju, a primorci i čitave ulaze u zgradama u Podgorici), prošao je u ubrzanoj i (ne)kvalitetnoj gradnji, i slučajno za vrijeme jednoipodecenijskog mandata gradonačelnika Miomira Mugoše.

Izvor Monitora, upućen u građevinske poslove, kaže da su se građevinarstvom u Crnoj Gori bavili i oni koji nijesu iz te branše, poput ugostitelja, čak i bivših dilera kod nekadašnje knjižare Kultura. On kaže da su u ovom poslu najvažnija pitanja – pitanja investitora, kontrole i primjene zakona. Tako, na jednoj strani postoje investitori koji kvalitetno izvode radove, a na drugoj oni sa negativnom istorijom pribavljanja dozvola. Neki od njih sa upitnim kvalitetom gradnje, iznova dobijaju dozvole za gradnju, uprkos loše obavljenim poslovima.

Svi ovi investitori većinom grade objekte višeporodičnog stanovanja. Naš sagovornik ističe da su pojedine zgrade tek nakon izgradnje dobile geotehnički elaborat, koji se radi na početku zbog provjere nosivosti tla. Nemoguće je utvrditi jesu li ispoštovani zakonski minimumi, jer su objekti dobili upotrebne dozvole na ovaj ili onaj način. Dakle – ispunili su sve zakonske uslove.

Padanje fasade ili odnošenje krova od strane vjetra pokazatelj je da je investitor angažovao nestručnog podizvođača i da se nadzorni organ nije miješao u svoj posao. Naš sagovornik ne želi da sumnja u kvalitet konstrukcije novogradnje, jer bi propusti takve vrste mogli biti fatalni.

Nije pala fasada sa zgrade u Bulevaru Džordža Vašingtona jedini slučaj loših građevinskih radova, naravno. U našem gradu nove fasade i krovovi pljušte kao oktobarske kiše.

Prije oko četiri godine, u popodnevnim časovima, dio fasade stambene zgrade na uglu Moskovske i Dalmatinske ulice u Podgorici se srušio. Ni tada, srećom, niko nije povrijeđen, ali je oštećeno pet parkiranih automobila. Zgrada Crna Gora Gradnje bila je stara tek nešto više od godinu dana, a kako su tada rekli stanari, „useljena je uz sto muka, prije nego što je prošla tehnički pregled”. Uglavnom, fasada je nakon dužeg vremena ponovo postavljena, a stanari zgrade su snosili sve troškove.

Građevinski inženjeri su tada ukazali na to da je ovo isključivo greška investitora, te se ovakvi slučajevi mogu očekivati i u budućnosti, s obzirom na neprofesionalnost i aljkavost koja je sve rasprostranjenija. Ne poštuje se tehnika izvođenja radova, propisani vremenski uslovi, štedi se na materijalima, nema kvalitetnog tehničkog nadzora.

Tek desetak dana nakon pale fasade zgrade na uglu Dalmatinske i Moskovske, novopostavljena fasada zgrade u Ulici Blaža Jovanovića u Bloku 5 se odlomila pod naletima vjetra, a komadi od nekoliko metara kvadratnih otpadali su u narednim satima.

Istog dana, taj bezobrazni sjeverni vjetar, odnio je krov sa najmanje tri nove zgrade – jedne na Starom aerodromu, druge na Bulevaru revolucije (u dvorištu u blizini kafane Lovac) i treće u Ulici kralja Nikole. Pomenutu zgradu na Starom aerodromu gradila je firma Kroling, na Bulevaru revolucije zgradu je gradio Masterinžinjering, a na Zabjelu firma Vagres.

Stanar zabjelske zgrade koju je gradila firma Vagres tada je rekao da skoro ništa nije urađeno kako treba. Ranije je otpadala fasada, pa je odletio i krov, a vojna zgrada na Starom aerodromu bila je stara nepunih godinu dana kada je ostala bez krova.

Prvog dana 2015. godine, opet pod naletom vjetra, sa zgrade u blizini galerije Most pod Malim brdom, pala je tek godinu stara fasada, i blokirala izlaz stanarima. Stanari su bezuspješno pokušavali da stupe u kontakt sa firmom koja je izvodila radove.

Loši građevinski radovi u Podgorici nijesu rijetkost, a sudeći po sadašnjim pokazateljima, na vidjelo će ih izaći još. Ostaje samo nada da će se novi komad krova ili fasade odlomiti kada ulice budu puste.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo