Povežite se sa nama

OKO NAS

KOLAŠIN BEZ SVOG PEDIJATRA: Djecu liječi ljekar iz Mojkovca tri puta sedmično

Objavljeno prije

na

Kolašinci ovih dana masovno potpisuju peticiju kojom traže da se u Domu zdravlja angažuje pređašnji pedijatar dr Momčilo Vukčević. Poslije  njegovog odlaska iz te ustanove, djecu liječi pedijatar iz Mojkovca, koji ordinira svega tri puta sedmično. Roditelji kažu da je trenutno dječja zdravstvena zaštita izuzetno loša, a oni zabrinuti i uznemireni

 

Skoro dvije decenije u Kolašinu je vladalo nepodijeljeno mišljenje da je dječji dispanzer Doma zdravlja najkvalitetniji dio te ustanove. Ovih dana, međutim, roditelji imaju brojne zamjerke na način kako je organizovan rad u pedijatrijskoj ambulanti. Kolašinsku djecu, tek povremeno, liječi ljekar iz Mojkovca, angažovan honorarno. On dolazi svega tri puta sedmično, po nekoliko sati, i to, uglavnom tokom poslijepodneva.

„Bio sam prisutan kada su roditelji iz Morače doveli bolesno dijete ujutro i bili prinuđeni da čekaju do 14 sati, kada je počinjao rad ljekara, koji dolazi iz Mojkovca. Nezgodno je i za nas iz grada, a kamoli za one koji stižu iz sela udaljenih po nekoliko desetina kilometara. Treba sve učiniti da se vrati ljekar, koji je ovdje radio dugo“, kaže  roditelj čija se djeca liječe u kolašinskoj zdravstvenoj ustanovi.

Dr Momčilo Vukčević u kolašinskom Domu zdravlja radio je 22 godine. Od prije godinu, načelnik je Pedijatrijske službe domova  zdravlja u Podgorici. Od kako je prešao na  novo radno mjesto, pa sve do 29. avgusta, on je bio taj koji je dolazio tri puta nedjeljno u Kolašin. Tada je uprava Doma zdravlja, kako je kazao, bez objašnjenja raskinula ugovor sa njim i obavijestila ga da nema više potrebe za njegovim angažovanjem.

Ubrzo potom, angažovan je ljekar iz Mojkovca. U međuvremenu, drugi kolašinski pedijatar, kako je objašnjeno, „na odmoru je, koji je morao da uzme zbog opravdanih privatnih razloga“.

Pedijatar iz Mojkovca, kako je nedavno novinarima objasnila direktorka dr Jelena Zindović, ordinira ponedeljkom, srijedom i petkom, po nekoliko sati. Kako tvrdi, zbog epidemiološke situacije nekad, u zavisnosti od broja pacijenta, dolazi i subotom.

„Obavljaju se preventivni pregledi, vakcinacija i ultrazvuk kukova i sve ono što nalažu protokoli za liječenje djece. Dom zdravlja ima ljekara na trećoj godini specijalizacije baš iz oblasti pedijatrije. Dolazak tog ljekara će umnogome olakšati i roditeljima, ali i upravi Doma zdravlja“, kazala je ona. Najavila je i da će „dok se ne nađe trajno rješenje, potruditi da dobije još jednog pedijatra iz Instituta za bolesti djece“. On bi, navodno,  ordinirao danima kada nema pedijatra u Kolašinu.

Direktorka Zindović nije pominjala razloge zbog kojih dr Vukčević više nije angažovan.

Nekoliko desetina Kolašinca do sada su potpisali peticiju kojom zahtijevaju od uprave Doma zdravlja i Ministarstva zdravlja „da hitno  vrate dr Vukčevića u Kolašin“. Potpisnici peticije tvrde da je to ljekar u kojeg imaju najviše povjerenja i koji je svojim radom zadužio grad.

„Molimo Vas da u najhitnijem roku ponovo angažujete dr Vukčevića kao ljekara dječije zdravstvene zaštite u Dom zdravlja Kolašin. Kao što je svim poznato, dr Vukčević je proveo 20 godina u našem gradu i značajno doprinio dječjoj  i ukupnoj zdravstvenoj zaštiti u našoj opštini. Njegov dolazak u Kolašin uticao je da se povrati povjerenje u zdravstveni sistem ove opštine, koji je godinama bio opterećen privremenim i povremenim angažovanjem ljekara koji su vrlo brzo napuštali Kolašin“, napisali su između ostalog rotitelji.

Oni ocjenjuju da je situacija u oblasti dječje zdravstvene zaštite u toj opštini izuzetno loša, te da su „veoma uznemireni zbog takvog stanja“.

Vukčević do sada nije želio da govori o razlozima nesporazuma sa upravom ustanove u kojoj je proveo više od dvije decenije. No, objašnjava, da i sada rado izlazi u susret brojnim roditeljima, čija su djeca bili njegovi pacijenti. Kad je muka, tvrde i roditelji, „prvo telefonom pozovu dr Moma“.

Vukčević se dugo pominjao i kao sljedeći direktor kolašinskog Doma zdravlja. Međutim, nakon što je prije nekoliko mjeseci u penziju otišla dotadašnja direktorka Dragica Popović, naslijedila ju je dr Zindović.

U septembru dugogodišnji i omiljeni kolašinski pedijatar, koji je i odbornik u lokalnom parlamentu, napustio je Demokratsku partiju socijalista (DPS). Obrazložio je to razočarenjem u postupanju dijela Opštinskog odbora i rukovodstva kolašinskog DPS prema njemu. Vukčević je godinama bio i zamjenik direktorke Popović.

Nedostatak ili odlazak ljekara kontinuirani je problem primarne zdravstvene zaštite u Kolašinu. Nedostaju i ljekari opšte medicine za odrasle. Na više ponovljenih oglasa za popunjavanje tih radnih mjesta niko se nije javljao.

Kolašinska lokalna uprava je problem kadrovskog deficita pokušala da riješi praveći zgradu za ljekare. Međutim, čak i oni koji su u tom objektu dobili stanove, godinama nijesu mogli da ih uknjiže na svoje ime.

Deceniju nakon što je zgrada useljena, ispostavilo se da je „divlja gradnja“.  Ljekari  godinama  čekaju legalizaciju objekata, čija je izgradnja počela pod vrlo problematični uslovima. Nekoliko puta do sada pojedini  ljekari,  koji su dobili stanove u toj zgradi, prijetili su napuštanjem Kolašina, jer, kako su saopštavali, još ne znaju čiji su stanovi, koji su odavno trebalo da budu njihovi.

Prvobitno je planirano da u objektu bude 10 stanova za ljekare i tri za zaposlene u pravosuđu. Investitori su bili Direkcija javnih radova, Ministarstvo zdravlja, Opština Kolašin, a naknadno se uključilo i Ministarstovo pravde.

Prema informacijama koje su saoštavali ranije iz lokalne uprave, objekat nije bio uklopljen ni u plansku dokumentaciju. Teškoće oko uknjižbe tog objekta su nastale i zbog imovinskih odnosa lokalne Opštine i Mitropolije crnogorsko-primorske, na čijem zemljištu je većim dijelom podignut taj objekat. Izgradnja stanova za ljekare koštala je 609.000 eura.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SPORNA SERIJA RTCG: Režiranje istorije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon odbijanja Skupštine krajem godine da uvrsti u dnevni red Rezoluciju o genocidu u Šahovićima,  režiranje istorije i nesuočavanje sa prošlošću nastavljeno je na RTCG.   Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije

 

 

Emitovanje dokumentarnog serijala Vraneš, zemlja i ljudi na Javnom servisu RTCG izazvalo je burne reakcije.

,,Emitovati tkz. dokumentarni serijal o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom Vraneš, zemlja i ljudi, a ne pomenuti ljude čijom je nevinom krvlju u monstruoznom genocidu natopljena Vraneška (Šahovićka) zemlja predstavlja grubo falsifikovanje istorije tog kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina – genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline), i grubu zloupotrebu javnog servisa koji se finansira novcem svih nas, pa i Bošnjaka u Crnoj Gori, i da budem lična, mojim kao direktne potomkinje šahovićkih Bošnjaka”, reagovala je, između ostalih, poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić-Harbić uz poziv javnom servisu da hitno obustavi emitovanje ovog serijala.

Iz PEN centra su pozvali Agenciju za sudiovizuelne medijske usluge da zabrani dalje emitovanje serije, koja, kako tvrde, predstavlja klasičnu propagandnu fabrikaciju s ciljem produbljivanja nacionalne i vjerske mržnje i aproprijacije crnogorskoga nasljeđa. ,,Kad se zanemari bizarno neprofesionalna produkcija i to što najveći dio emisije liči na katalog krsnih slava i katastarski popis, s upitnim toponimima za koje su rođeni Vranešani premijerno imali prilike čuti tek u toj emisiji, jedino čemu može poslužiti taj jeftini propagandistički pamflet je promocija teze da je u Vranešu sve srpsko”, saopštili su.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZA I PROTIV KAMENOLOMA U BJELOPOLJSKOM SELU SRĐEVAC: Borba za životnu sredinu ili za monopol   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više bjelopoljskih sela, duže od godinu, bore se da preduzeće Imperijal ne otvori kamenolom u njihovom kraju. Država ćuti, Opština pere ruke od tog projekta, a koncesionar tvrdi da ima sve dozvole i da se njegovim poslovnim planovima protive samo oni koji nelegalno trguju kamenom

 

 

Za nekoliko desetina mještana bjelopoljskih sela Srđevca, Poda, Bioče i Lozne i ova godina počela je protestima, blokadom magistrale i nepokolebljivim stavom da neće dozvoliti da firma Imperijal izgradi kamenolom blizu njihovih domova.  Od Vlade, po ko zna koji put, traže raskid ugovora s koncesionarom.  Taj projekat je naumio da sprovede Vojislav Smolović, brat predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića.

Mještani, koji se protive tom projektu, još od kraja 2023. godine, ponavljaju da Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, urađen za kamenolom, nema veze sa stanjem na terenu. Kažu da je u dokumentu mnogo netačnih podataka, u šta se, tvrde, lako uvjeriti na terenu.

,,Recimo, najbliža kuća je oko 100 metara udaljena od kamenoloma, a ne, kako piše u Elaboratu oko 300 metara. Da su ga spustili još 300 metara, bio bi u centru Srđevca. A ovim kamenolom nije samo zagađen Srđevac, već i Poda, Jagoče, jedan dio Crnče, Štitari, sve je to u opsegu kamenoloma.  Investitor kaže da tu nema vodoizvorišta, da nas nagovara Bemax i još neki pojedinci. Nas interesuje samo zdravlje građana”,poručuju mještani sela na granici bjelopoljske i beranske opštine.

Preduzeće Imperijal je ugovor o koncesiji zaključilo 1. decembra 2020. godine, sa Ministarstvom ekonomije, u tehničkoj Vladi Duška Markovića. Smolovićeva kompanija tako je postala vlasnik koncesionih prava za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena na ležištu Poda. Predviđena je eksploatacija površine od 23,42 hektara. Za prvih deset godina planirana je eksploatacija od 27,291 metara  kvadratnih, ili 11 odsto ukupne površine koncesionog ležišta.  Cijeli postupak koji je prethodio potpisivanju koncesionog ugovora vodila je bjelopoljska Opština, odnosno,Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj. Mještani tvrde da u taj postupak nije uključivana javnost, pa tako ni  Mjesna zajednica (MZ) Lozna.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AKCIJA “GENERAL” I MISTERIOZNI BERANAC: Borovnice  i kokain

Objavljeno prije

na

Objavio:

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i  neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac, Mileta Božović. Božović se u Beranama bavio proizvodnjom borovnice i jabuke, zlatarskim i ugostiteljskim poslovima

 

 

Tek kada je nedavno, u decembru prošle godine,  Specijalno državno tužilaštvo blokiralo imovinu jednog broja   uhapšenih u akciji „General“ koja je izvedena nekoliko mjeseci ranije, Beranci su mogli doznati šta makar od dijela nekretnina u ovom gradu posjeduje njihov sugrađanin Mileta Božović.

U akciji „General“ slobode je lišeno devet osoba, a među vođama grupe koja se sumnjiči za šverc dvije i po tone kokaina iz Južne Amerike u Australiju, pored Vasa Ulića i Radoja Zvicera, vrlo visoko se kotirao i ovaj neupadljivi i skoro neprimjetni Beranac.

Nakon zahtjeva SDT-a da se stavi zabrana raspolaganja, Božović neće moći da raspolaže imovinom u naselju Lužac, kao i nekretninama u gradu.

Privremeno su mu blokirani njiva površine 588 kvadratnih metara i  osam voćnjaka ukupne površine 26.211 kvadratnih metara. Zabrana raspolaganja upisana je i na njegov poslovni prostor 112 kvadratnih metara, zemljište u Lužcu ukupne površine 7.916 kvadratnih metara, kao i na još dva voćnjaka površine 3.313 i 4.603 kvadrata.

Božoviću je blokirana  i  imovina upisana na firmu, ukupne površine 681 kvadrat,  šuma površine 8.950 kvadratnih metara, kao i zemljište od 2.736 metara kvadratnih. Vjeruje se da se  još značajan dio imovine Božovića u ovom sjevernom gradu formalno vodi na druge.

Mediji su  pisali da je ovom Berancu koji se nalazi u pritvoru u Spužu, početkom novembra u  ranim jutranjim satima, oko 4.30, u prigradskom naselju Lužac u Beranama, zapaljena jedna moderna drvena kuća velike vrijednosti.

Već tada se moglo saznati da Božović u ovom naselju na dvije lokacije, nedaleko jedna od druge, ima dvije velike plantaže jabuka i američke borovnice. Božović je u ovom prigradskom naselju napravio prave hacijende. Tu je preko noći nikla velelepna vila,  sa pomoćnim objektom ogromne vrijednosti. Upravo je na ovoj lokaciji policija u akciji „General“ tokom pretresa pronašla veliku količinu satova, zlata i oružja. Nekoliko dana je policija obezbjeđivala ovo mjesto, dok su dovedene specijalne mašine za prekopavanje zemlje i traženje podzemnih bunkera.

Ko je, zapravo, Mileta Božović, za koga veliki broj Beranaca, posebno mlađe generacije, nikada nije čuo?

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo