Povežite se sa nama

Izdvojeno

KUPOVINA MOBILNOG RECIKLAŽNOG DVORIŠTA ČISTOĆE: Tajne nabavki malih vrijednosti  

Objavljeno prije

na

Kupovina mobilnog reciklažnog dvorišta podgoričke Čistoće krajem 2019. godine ilustruje sve nelogičnosti i netransparentnosti sistema javnih nabavki u Crnoj Gori, a naročito nabavki malih vrijednosti

 

O nelogičnostima, netransparentnosti i nazadovanju sistema javnih nabavki u Crnoj Gori, a naročito nabavki malih vrijednosti, svjedoči i kupovina mobilnog reciklažnog dvorišta podgoričke Čistoće krajem 2019. godine.

Za potrebe tog gradskog preduzeća firma Li Commerce je krajem avgusta prošle godine obezbijedila mobilno reciklažno dvorište za nesto manje od 15.000 eura, koliko je Pravilnikom o postupku sprovođenja nabavke male vrijednosti, koji je ustanovio odbor direktora Čistoće, utvrđena maksimalna cijena nabavke. U tome ne bi bilo ničeg spornog da Državna komisija za kontrolu javnih nabavki (DKKJN) prethodno nije dva puta poništila postupak te javne nabavke po tenderskoj dokumentaciji Čistoće.

Krajem marta 2019. Čistoća je raspisala tender za nabavku dvorišta, na koji su se, osim Li Commerce, prijavile još tri firme – Tehnix d.o.o. iz Hrvatske, i dvije podgoričke firme, Padikton-Promet i Grand design. Kroz mjesec dana, Andrija Čađenović, izvršni direktor Čistoće, na prijedlog Komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, donosi odluku o izboru najpovoljnije ponude i odbija ponuđače Tehnix, Padikton-Promet i Grand design kao neispravne. Razlozi za neispravnost su se odnosili na to što firme, u svojim ponudama, nisu dostavile skicu mobilnog reciklažnog dvorišta koja je, izmijenom tenderske dokumentacije, činila sastavni dio finansijskog dijela ponude, kao ni nazive banaka u dijelu koji se odnosi na podatke ponuđača. Valja ukazati na to da, u toj odluci Čistoća navodi jedino vrijednost ponude Li Commerce-a, koja iznosi 15. 942 eura. Cijene usluge ostalih ponuđača nisu objavljene.

Na takvu odluku, što je Zakonom o javnim nabavkama dozvoljeno, firme Padikton-Promet i Grand design podnose žalbe. Državna komisija za kontrolu javnih nabavki ih usvaja i poništava tender Čistoće u cjelosti. Osim toga, određuje tom preduzeću da firmama isplati naknade za vođenje postupka u iznosu od po 160 eura, kao i da im nadoknadi troškove, Padikton-prometu u iznosu od 300 eura, a Grand design-u 484 eura. Tender, dakle, u tom trenutku još nije okončan, a Čistoća, koja se finansira i iz budžeta Glavnog grada, je već napravila trošak od oko hiljadu eura.

Krajem juna, Čistoća raspisuje novi tender, sa istim uslovima, na koji se prijavljuju iste firme kao i na prvi. No, nijednu od ponuda ne ocjenjuje kao ispravnu, obustavlja postupak i potražuje od DKKJN da joj odobri nastavak postupka javne nabavke, da bi se građanima iz užeg jezgra grada omogućilo da u određenim danima i vremenskim terminima odlažu pojedine vrste opasnog i neopasnog otpada koji se proizvodi u domaćinstvima, jer u centralnom dijelu grada ne postoji reciklažno dvorište.

U novoj odluci Čistoće dostupne su cijene ponuda svih ponuđača. Padikton-Promet je ponudio uslugu obezbjeđivanja mobilnog reciklažnog dvorišta za 14.513 eura, Tehnix za 14.520 eura, a Grand design za 15.700 eura. Zanimljiva je pogodnost što se promijenila cijena ponude firme Li Commerce, koja iznosi 14.977 eura, preko hiljadu eura manje nego na prvom tenderu i ﮼knap” da potpadne pod nabavke male vrijednosti, koje Zakon o javnim nabavkama ne tretira, pa je do radnji koje ih okružuju gotovo nemoguće doprijeti.

Državna komisija za kontrolu javnih nabavki odbija zahtjev Čistoće za nastavak tenderskog postupka kao neosnovan, uz obrazloženje da Čistoća nije dokazala da će zbog prekida postupka, pretrpjeti štetu koja je znatno veća od vrijednosti nabavke. Osim toga, Komisija navodi i da je firma Padikton-promet, nakon što je Čistoća obustavila postupak, podnijela novu žalbu Komisiji. Komisija tu žalbu usvaja i određuje da podgoričko preduzeće isplati Padikton-prometu novih 300 eura. Od raspisivanja prvog tendera u martu, do posljednjeg rješenja Komisije, prošlo je skoro pola godine, a traženog reciklažnog dvorišta nema ni nakon dva tendera. Čistoća je pritom, napravila i nove troškove.

Krajem avgusta 2019. godine, odmah nakon odluke Komisije, na osnovu dokumentacije u koju je Monitor imao uvida, Čistoća raspisuje nabavku male vrijednosti i kupuje reciklažno dvorište od Li Commerca po novoj cijeni od 14.435 eura, odnosno za oko 80 eura nižu cijenu od one koju je ponudio Padinkton-promet, kojem je od pisanja žalbi Čistoća uplatila preko 600 eura.

Posao je, na kraju, ipak pripao firmi koju je odabrala podgorička Čistoća. Iz Instituta alternativa (IA) godinama ukazuju na problem nabavki malih vrijednosti, koje ocjenjuju kao novu netransparentnu i nekonkurentnu proceduru, uvedenu od juna 2017. godine izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama. Kako su objasnili, uvođenjem nabavki male vrijednosti, udvostručio se dio budžeta koji se troši kroz netransparentne procedure. Preko 28 miliona eura potrošeno je samo na nabavke male vrijednosti u drugoj polovini 2017. godine, dvostruko više nego u prvoj polovini godine, kada je oko 13 miliona eura potrošeno kroz neposredni sporazum.

Nedovoljna regulisanost nabavki male vrijednosti i široka diskrecija naručilaca da samostalno uređuju ove nabavke, kako objašnjavaju iz IA, jedan je od razloga što je Crna Gora u SIGMA izvještaju za 2017. godinu o poštovanju Evropskih principa javne uprave dobila ocjenu tri za usaglašenost našeg zakonodavstva s evropskim. Osim toga, iz IA upozoravaju da su u proceduri nabavki malih vrijednosti ponuđači bez prava na zaštitu i mogućnosti žalbe. ,,Izuzimanjem nabavki male vrijednosti iz Zakona o javnim nabavkama, ponuđačima koji učestvuju u ovim postupcima onemogućeno je podnošenje žalbi zbog eventualnih nepravilnosti. Za postupanje po žalbama uloženim od strane ponuđača za postupke javnih nabavki nadležna je Komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki, ali se te njene nadležnosti ne odnose na nabavke male vrijednosti”, objašnjavaju iz IA.

Primjer kupovine mobilnog reciklažnog dvorišta pokazuje šta se događa iza kulisa javnih   nabavki. Namještanje poslova podobnim firmama i bahato upravljanje novcem građana.

Andrea JELIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo