Povežite se sa nama

Izdvojeno

KUPOVINA MOBILNOG RECIKLAŽNOG DVORIŠTA ČISTOĆE: Tajne nabavki malih vrijednosti  

Objavljeno prije

na

Kupovina mobilnog reciklažnog dvorišta podgoričke Čistoće krajem 2019. godine ilustruje sve nelogičnosti i netransparentnosti sistema javnih nabavki u Crnoj Gori, a naročito nabavki malih vrijednosti

 

O nelogičnostima, netransparentnosti i nazadovanju sistema javnih nabavki u Crnoj Gori, a naročito nabavki malih vrijednosti, svjedoči i kupovina mobilnog reciklažnog dvorišta podgoričke Čistoće krajem 2019. godine.

Za potrebe tog gradskog preduzeća firma Li Commerce je krajem avgusta prošle godine obezbijedila mobilno reciklažno dvorište za nesto manje od 15.000 eura, koliko je Pravilnikom o postupku sprovođenja nabavke male vrijednosti, koji je ustanovio odbor direktora Čistoće, utvrđena maksimalna cijena nabavke. U tome ne bi bilo ničeg spornog da Državna komisija za kontrolu javnih nabavki (DKKJN) prethodno nije dva puta poništila postupak te javne nabavke po tenderskoj dokumentaciji Čistoće.

Krajem marta 2019. Čistoća je raspisala tender za nabavku dvorišta, na koji su se, osim Li Commerce, prijavile još tri firme – Tehnix d.o.o. iz Hrvatske, i dvije podgoričke firme, Padikton-Promet i Grand design. Kroz mjesec dana, Andrija Čađenović, izvršni direktor Čistoće, na prijedlog Komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, donosi odluku o izboru najpovoljnije ponude i odbija ponuđače Tehnix, Padikton-Promet i Grand design kao neispravne. Razlozi za neispravnost su se odnosili na to što firme, u svojim ponudama, nisu dostavile skicu mobilnog reciklažnog dvorišta koja je, izmijenom tenderske dokumentacije, činila sastavni dio finansijskog dijela ponude, kao ni nazive banaka u dijelu koji se odnosi na podatke ponuđača. Valja ukazati na to da, u toj odluci Čistoća navodi jedino vrijednost ponude Li Commerce-a, koja iznosi 15. 942 eura. Cijene usluge ostalih ponuđača nisu objavljene.

Na takvu odluku, što je Zakonom o javnim nabavkama dozvoljeno, firme Padikton-Promet i Grand design podnose žalbe. Državna komisija za kontrolu javnih nabavki ih usvaja i poništava tender Čistoće u cjelosti. Osim toga, određuje tom preduzeću da firmama isplati naknade za vođenje postupka u iznosu od po 160 eura, kao i da im nadoknadi troškove, Padikton-prometu u iznosu od 300 eura, a Grand design-u 484 eura. Tender, dakle, u tom trenutku još nije okončan, a Čistoća, koja se finansira i iz budžeta Glavnog grada, je već napravila trošak od oko hiljadu eura.

Krajem juna, Čistoća raspisuje novi tender, sa istim uslovima, na koji se prijavljuju iste firme kao i na prvi. No, nijednu od ponuda ne ocjenjuje kao ispravnu, obustavlja postupak i potražuje od DKKJN da joj odobri nastavak postupka javne nabavke, da bi se građanima iz užeg jezgra grada omogućilo da u određenim danima i vremenskim terminima odlažu pojedine vrste opasnog i neopasnog otpada koji se proizvodi u domaćinstvima, jer u centralnom dijelu grada ne postoji reciklažno dvorište.

U novoj odluci Čistoće dostupne su cijene ponuda svih ponuđača. Padikton-Promet je ponudio uslugu obezbjeđivanja mobilnog reciklažnog dvorišta za 14.513 eura, Tehnix za 14.520 eura, a Grand design za 15.700 eura. Zanimljiva je pogodnost što se promijenila cijena ponude firme Li Commerce, koja iznosi 14.977 eura, preko hiljadu eura manje nego na prvom tenderu i ﮼knap” da potpadne pod nabavke male vrijednosti, koje Zakon o javnim nabavkama ne tretira, pa je do radnji koje ih okružuju gotovo nemoguće doprijeti.

Državna komisija za kontrolu javnih nabavki odbija zahtjev Čistoće za nastavak tenderskog postupka kao neosnovan, uz obrazloženje da Čistoća nije dokazala da će zbog prekida postupka, pretrpjeti štetu koja je znatno veća od vrijednosti nabavke. Osim toga, Komisija navodi i da je firma Padikton-promet, nakon što je Čistoća obustavila postupak, podnijela novu žalbu Komisiji. Komisija tu žalbu usvaja i određuje da podgoričko preduzeće isplati Padikton-prometu novih 300 eura. Od raspisivanja prvog tendera u martu, do posljednjeg rješenja Komisije, prošlo je skoro pola godine, a traženog reciklažnog dvorišta nema ni nakon dva tendera. Čistoća je pritom, napravila i nove troškove.

Krajem avgusta 2019. godine, odmah nakon odluke Komisije, na osnovu dokumentacije u koju je Monitor imao uvida, Čistoća raspisuje nabavku male vrijednosti i kupuje reciklažno dvorište od Li Commerca po novoj cijeni od 14.435 eura, odnosno za oko 80 eura nižu cijenu od one koju je ponudio Padinkton-promet, kojem je od pisanja žalbi Čistoća uplatila preko 600 eura.

Posao je, na kraju, ipak pripao firmi koju je odabrala podgorička Čistoća. Iz Instituta alternativa (IA) godinama ukazuju na problem nabavki malih vrijednosti, koje ocjenjuju kao novu netransparentnu i nekonkurentnu proceduru, uvedenu od juna 2017. godine izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama. Kako su objasnili, uvođenjem nabavki male vrijednosti, udvostručio se dio budžeta koji se troši kroz netransparentne procedure. Preko 28 miliona eura potrošeno je samo na nabavke male vrijednosti u drugoj polovini 2017. godine, dvostruko više nego u prvoj polovini godine, kada je oko 13 miliona eura potrošeno kroz neposredni sporazum.

Nedovoljna regulisanost nabavki male vrijednosti i široka diskrecija naručilaca da samostalno uređuju ove nabavke, kako objašnjavaju iz IA, jedan je od razloga što je Crna Gora u SIGMA izvještaju za 2017. godinu o poštovanju Evropskih principa javne uprave dobila ocjenu tri za usaglašenost našeg zakonodavstva s evropskim. Osim toga, iz IA upozoravaju da su u proceduri nabavki malih vrijednosti ponuđači bez prava na zaštitu i mogućnosti žalbe. ,,Izuzimanjem nabavki male vrijednosti iz Zakona o javnim nabavkama, ponuđačima koji učestvuju u ovim postupcima onemogućeno je podnošenje žalbi zbog eventualnih nepravilnosti. Za postupanje po žalbama uloženim od strane ponuđača za postupke javnih nabavki nadležna je Komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki, ali se te njene nadležnosti ne odnose na nabavke male vrijednosti”, objašnjavaju iz IA.

Primjer kupovine mobilnog reciklažnog dvorišta pokazuje šta se događa iza kulisa javnih   nabavki. Namještanje poslova podobnim firmama i bahato upravljanje novcem građana.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo