Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NADLEŽNI I DALJE GLUVI NA APELE LJEKARA: Odgovornost za nečinjenje

Objavljeno prije

na

Preopterećenje izabranih ljekara i liječenje pacijenata sa teškom kliničkom slikom u kućnim uslovima postaje sistemski problem. Nadležni ne čuju upozorenja ljekara iz primarne zaštite i nastavljaju sa mantrom da je situacija alarmantna ali da će zdravstvo izdržati, koja nas je i dovela do ovog stanja

 

Od srijede su počele da važe strožije mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) po kojima se zabranjuje izlazak od 19 do 5 sati ujutru, a rad ugostiteljskih i uslužnih djelatnosti se ograničava od 7 do 18. Iz NKT-a su mjere obrazložili ,,izuzetno složenom epidemiološkom situacijom”.

O crnom scenariju koji već poduže traje govore i podaci specijalizovanog sajta worldometers.info po kojima je Crna Gora na drugom mjestu u svijetu po broju slučajeva korona virusa na milion stanovnika. Sa 52.234 slučaja na milion stanovnika (podaci od srijede veče), ispred je samo Andora sa 83.140 slučajeva.

Od preko 11.100 oboljelih u Crnoj Gori  skoro polovina je u Podgorici – 5.351. ,,Crvena zona” se određuje kada broj oboljelih pređe 1.200 na 100.000 stanovnika, a u glavnom gradu je više od duplo – 2.827 na sto hiljada stanovnika.

Epidemiolog i predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je da smatra da Crna Gora duži vremenski period nema kontrolu nad epidemijom korona virusa, što pokazuje i podatak iz primarne zdravstvene zaštite da se sve više pacijenata sa upalom pluća liječi u kućnim uslovima.  Istakla je da se pacijenti sa obostranom upalom pluća i padom saturacije liječe u kućnim uslovima: ,,To vam je dobar pokazatelj koliko je sve izvan kontrole. Ti ljudi su premoreni, do skoro je bilo 12 ljekara koji su tokom deset dana brinuli o 5.500 zaraženih u Podgorici”, istakla je Popović Samardžić.

Monitor je o tome pisao u prošlom broju i objavio pismo izabranih ljekara koji od nadležnih traže da urade nešto jer tvrde da zbog malobrojnosti ne mogu pružiti zadovoljavajuću ljekarsku uslugu ni ambulatnim ni terenskim radom, bez obzira što svakodnevno rade i više sati nakon završene smjene.

Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić u izjavi za Dan tvrdi da je osoblje te ustanove preopterećeno ali da uspijevaju da pregledaju i prate sve oboljele kojima je potrebna medicinska pomoć. On je kazao da o 5.500 inficiranih osoba u Podgorici brine 17 doktora, devet ljekara koji su dio timova u patronaži i osam koji rade u kovid centrima Doma zdravlja.

Monitorovi sagovornici iz Doma zdravlja kazali su da su posljednjih deset dana angažovana dva dodatna ljekara za rad sa oboljelima od kovida. Ističu da su im na pismo koje su uputili Ministarstvu zdravlja, NKT-u, Kriznom medicinskom štabu, odgovorili samo iz Kriznog tima Doma zdravlja, uz obrazloženje da su njihovi zahtjevi u procesu realizacije.

Nije teško izračunati da na jednog izabranog ljekara dođe preko 300 oboljelih od kovida. Onda ne treba da čudi što oni ne mogu stići ni da obiđu sve kojima je pomoć potrebna. Ljekari su u pismu istakli da je sve veći broj pacijenata koji imaju težu kliničku sliku i zahtjevaju kontinuirano praćenje, koje im oni ne mogu pružiti.

,,Kada mi pregledamo pacijenta kući i utvrdimo težu kliničku sliku on mora čekati do sjutra da dođu naša kola i odvedu ga na snimanje pluća. A dešavaju se pogoršanja od ujutru do uveče, to je takva bolest. Moguće je da je ujutru dobro, a uveče na respiratoru. Ne želimo da nam ljudi umiru po kućama”, priča za Monitor jedan od izabranih ljekara.

Izabrani ljekari su istakli da je problematično i davanje terapije u kućnim uslovima koja je predviđena da se daje iskuljučivo u bolničkim, te da od početka pandemije nijesu napravljeni protokoli za dijagnostiku i liječenje Covida 19 u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izabrani ljekari u pismu na koje im nadležni nijesu odgovorili predlažu ,,što hitnije otvaranje privremenih covid bolnica , kao i uključivanje ljekara iz drugih službi u rad covid ambulanti’’.

Oni  tvrde da su skoro svi preusmjereni na liječenje kovida, a čudi ih da se to ne dešava i u Kliničkom centru jer tamo ima dosta ljekara koji nemaju posla i koji bi mogli da se uključe u liječenje oboljelih od korona virusa. ,,To je problem nesaradnje kolega sa sekundarnog i tercijalnog nivoa zdravstva, a i neorganizacije našeg menadžmenta’’, tvrdi jedan od izabranih ljekara.

,,Iz NKT-a i Vlade su samo javno komentarisali da nam ne trebaju privremene bolnice, a nama se dešava da nam vraćaju pacijente iz Infektivne klinike koji su po svim kriterijumima za hospitalizaciju’’, kaže jedan izabrani ljekar.

,,Nigdje u regionu nemate preglede i kućno liječenje oboljelih od korona virusa. Zato mislimo da je neophodno otvoriti privremene covid bolnice. Mi smo tokom ljeta mogli da stignemo do svih, ali sada je to nemoguće. Najgore je što ne možemo da na vrijeme stignemo do kritičnih. Ovo je iscrpljivanje ljudi i gubljenje resursa”, kaže naš sagovornik.

Da je ovo sistemski problem potvrdila je i situacija u Domu zdravlja Herceg Novi. Iz opštinskog tima za zaštitu i spašavanje u tom gradu zatražili su od Ministarstva zdravlja da razmotre mogućnost formiranja kovid odjeljenja u obližnjim bolnicama – Meljine ili Institutu Dr Simo Milošević. Došli su, kažu, do momenta kada pacijente koji bi inače bili hospitalizovani, i imaju obostranu upalu pluća liječe kod kuće, jer ih nemaju gdje. ,,To je dodatno opterećenje za dom zdravlja, i dodatan rizik, jer mi u tim slučajevima dajemo terapiju koja je bolnička  u kućnim uslovima. Svaka ideja o eventualnom povećanju broja bolničkih postelja je dobra samo što bi je trebalo brzo realizovati”, kazala je pomoćnica direktora Doma zdravlja Biljana Dapčević  za TV Prva.

Propusti zbog kojih trpe ljekari i pacijenti, a koji bi se mogli ispraviti, za sada nema ko da čuje. I dalje stalno slušamo kako je situacija alarmantna ali zdravstveni sistem odoljeva. Dokle, kada se ne prihvataju sugestije ljekara koji su svakodnevno sa oboljelima i kojima se ne može spočitati da su zlonamjerni i da ne žele da poboljšaju stanje u korist svih.

Da nije vrijeme za bilo kakvu improvizaciju pokazuje i incident u Opštoj bolnici u Baru kada su  članovi porodice pacijenta od kovida, koji je kasnije u toku dana preminuo, pokušali na silu da uđu na odjeljenje. Oni su ljekarima zamjerili da teško oboljelog pacijenta nijesu priključili na respirator i tražili da bude prebačen u Klinički centar Crne Gore. Reagovali su službenici policije i spriječili teži incident.

Nadležni mogu i dalje da žmure pred apelima ljekara, ali opominjujuće je nedavno saopštenje Akcije za ljudska prava (HRA) u kom  se navodi da direktor policije Veselin Veljović, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, i v.d. vrhovni državni tužilac Ivica Stanković treba da odgovaraju jer su propuštanjem da primjenjuju svoja ovlašćenja podržali masovno kršenje zakona i time zloupotrijebili službeni položaj. Iz HRA su zaboravili da spisku pridodaju šefa NKT-a Milutina Simovića.

Policija, nije podnijela niti jednu krivičnu prijavu zbog masovnih okupljanja građana, od 31. avgusta do 7. novembra kada se hiljade građana okupilo na proslavi izborne pobjede opozicije u Podgorici, a potom i na dva procrnogorska patriotska skupa na Cetinju i u Podgorici. Dvodnevna ceremonija sahrane mitropolita Srpske pravoslavne crkve Amfilohija od 31. oktobra, kao i sedmodnevni pomen okupili su više desetina hiljada vjernika. Državno tužilaštvo reagovalo je optužnicom samo protiv jedne osobe!

Iz HRA su objasnili da su imenovani svojim nečinjenjem posredno uticali na dramatičan rast broja inficiranih i umrlih od posljedica COVID-19.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Tokom januara više nevladinih organizacija, Udruženja ,,Štrpci Protiv zaborava”, Akcija za ljudska prava, Građanska alijansa, Centar za građansko obrazovanje,pozvale su premijera Milojka Spajića i ministra Gutića da  povuku manjkavi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti i konačno omoguće javnu raspravu o ovom dokumentu.

,,Vlada nastavlja sa štetnom praksom užurbanog usvajanja loših zakonskih rješenja bez sluha za žalbe porodica žrtava kojih se ovakvi zakoni i najviše tiču, te civilnog sektora sa ekspertizom u oblasti ljudskih prava”, upozorili su iz Asocijacije Spektra.

,,Ozbiljan je problem to što je priznanje statusa civilne žrtve samo formalne prirode, jer ne povlači ostvarivanje materijalnih prava u budućnosti za sve članove porodica, već samo roditelje i udovce/ice civilnih žrtava. Naime, to isključuje i njihovu braću, sestre i djecu, koja su protekom vremena, od okvirno 30 godina od njihovog stradanja ili nestanka, uveliko izgubili mogućnost da se tim pravom služe, kako je to propisano, do svoje 26, odnosno 27. godine života”, naveli su u primjedbama na predložena rješenja iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Dodali su i da novi prijedlog zakona izostavlja i mogućnost isplate jednokratnih naknada u vidu materijalne satisfakcije, čime je ta kategorija uskraćena apsolutno svih materijalnih prava.

Na neophodnost da se ispravi trodecenijska nepravda prema porodicama, i jednokratnim isplatama nadoknadi barem dio onoga što je država bila dužna da im obezbjedi još tada, ukazali su iz Spektre i dodali da ,,moramo imati na umu da naša država nije uradila dovoljno za civilne žrtve ratova devedesetih, pogotovo onih stradalih na našoj teritoriji i/ili za čija stradanja je odgovorna Crna Gora”.

Od zločina u Štrpcima 27. februara 1993.godine, u kojem je ubijeno 20 civila, prošle su 32 godine. Članovi porodica ubijenih u Štrpcima kazali su  da je većina potencijalnih korisnika ove planirane naknade umrla ili prerasla navedenu starosnu granicu, odnosno da bi ovu naknadu moglo da prima svega pet osoba roditelja i udovica žrtava.

Prema definiciji iz Prijedloga izmjena zakona,civilna žrtva rata je državljanin Crne Gore koji je, kao civilno lice poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ poslije 17. avgusta 1990. godine. Pravo na naknadu pod određenim uslovima imaju članovi porodice djeca, supružnici, roditelji, očuh, maćeha ili usvojioci. Djeca civilne žrtve rata imaju pravo na nadoknadu ako su maloljetna i tokom školovanja i studiranja a najkasnije do navršene 27 godine života

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su objasnili da su državljani bivše SFRJ često zasnivali porodice i nastavljali život van republika u kojima su rođeni i čije su republičko državljanstvo imali. Stoga, nije opravdano uskratiti dugo očekivana prava crnogorskim državljanima članovima porodica civilnih žrtava rata, samo zato što njihov suprug ili roditelj nije imao crnogorsko republičko državljanstvo u vrijeme stradanja.

,,Pravično im je omogućiti pravo na naknadu u Crnoj Gori, u kojoj žive, pod uslovom da to pravo nijesu ostvarile u nekoj drugoj državi nastaloj na teritoriji bivše SFRJ. Ističemo da je broj takvih slučajeva veoma mali. Na primjer, poznat nam je samo slučaj članova porodice Bajrović, koji su nastavili život u svojoj kući u Crnoj Gori nakon nezakonite deportacije na teritoriju BiH supruga, odnosno oca, Osmana Bajrovića, koji je u tom zločinu izgubio život. Iako je Bajrović imao republičko državljanstvo Bosne i Hercegovine po mjestu rođenja, porodicu je nastanio u Crnoj Gori, gdje su njeni članovi i nastavili da žive”, naveli su iz HRA.

Nakon ovonedjeljnog sastanka sa ministrom, iz HRA za Monitor kažu da je postignut napredak. ,,Dogovoreno je da će se status civilne žrtve rata priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Praktično posmatrano, to omogućava da pravo na naknadu po osnovu srodstva sa civilnom žrtvom rata ostvare članovi njene porodice koji imaju crnogorsko državljanstvo, iako žrtva nije bila rodjena u Crnoj Gori, već u nekoj drugoj republici bivše Jugoslavije”, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA.

Na sastanku je razmatrano proširenje prava na novčanu naknadu materijalnog obezbjeđenja. Trenutni prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine. To se posebno odnosi na djecu i braću i sestre civilnih žrtava koji su stariji od 26 godina, i one kojima je nesposobnost za rad utvrđena nakon 15. godine života.

Vladin prijedlog predviđa da se osnov za određivanje lične invalidnine  povećava sa 307 eura na 850 eura, a djelimično se uvečavaju i procenti za obračun ove naknade.Tako će korisnici lične invalidine iz prve grupe dobijati naknadu u iznosu 100 odsto osnovice, odnosno 850 eura. Korisnici iz druge grupe imaće pravo na 76 odsto od osnovice odnosno 646 eura, korisnici iz treće grupe dobijaće 58 odsto od osnovice odnosno 493 eura…

Iz HRA kažu da su predložili da se usvoji minimalni prag od 20 odsto invaliditeta za utvrđivanje tog statusa i tako izjednače uslovi za priznanje statusa invalida rata za civile i vojna lica. Sada je na snazi neopravdano razlikovanje (diskriminacija) ove dvije kategorije, pa se za status civilnih invalida rata zahtijeva 50 odsto tjelesnog oštećenja, a za vojne invalide samo 20 odsto.

Gorjanc-Prelević kaže da je na sastanku pokazana dobra volja da se dodje do pravičnih rješenja: ,,Koja bi pokazala da Crna Gora ne samo da je sada, 30 godina posle ratova ’90-ih odlučila da prepozna civilne žrtve rata kao kategoriju koja zaslužuje socijalnu zaštitu, već da je bilo pogrešno to što im je okrenula leđa svo to vrijeme”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo