Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NADLEŽNI I DALJE GLUVI NA APELE LJEKARA: Odgovornost za nečinjenje

Objavljeno prije

na

Preopterećenje izabranih ljekara i liječenje pacijenata sa teškom kliničkom slikom u kućnim uslovima postaje sistemski problem. Nadležni ne čuju upozorenja ljekara iz primarne zaštite i nastavljaju sa mantrom da je situacija alarmantna ali da će zdravstvo izdržati, koja nas je i dovela do ovog stanja

 

Od srijede su počele da važe strožije mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) po kojima se zabranjuje izlazak od 19 do 5 sati ujutru, a rad ugostiteljskih i uslužnih djelatnosti se ograničava od 7 do 18. Iz NKT-a su mjere obrazložili ,,izuzetno složenom epidemiološkom situacijom”.

O crnom scenariju koji već poduže traje govore i podaci specijalizovanog sajta worldometers.info po kojima je Crna Gora na drugom mjestu u svijetu po broju slučajeva korona virusa na milion stanovnika. Sa 52.234 slučaja na milion stanovnika (podaci od srijede veče), ispred je samo Andora sa 83.140 slučajeva.

Od preko 11.100 oboljelih u Crnoj Gori  skoro polovina je u Podgorici – 5.351. ,,Crvena zona” se određuje kada broj oboljelih pređe 1.200 na 100.000 stanovnika, a u glavnom gradu je više od duplo – 2.827 na sto hiljada stanovnika.

Epidemiolog i predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je da smatra da Crna Gora duži vremenski period nema kontrolu nad epidemijom korona virusa, što pokazuje i podatak iz primarne zdravstvene zaštite da se sve više pacijenata sa upalom pluća liječi u kućnim uslovima.  Istakla je da se pacijenti sa obostranom upalom pluća i padom saturacije liječe u kućnim uslovima: ,,To vam je dobar pokazatelj koliko je sve izvan kontrole. Ti ljudi su premoreni, do skoro je bilo 12 ljekara koji su tokom deset dana brinuli o 5.500 zaraženih u Podgorici”, istakla je Popović Samardžić.

Monitor je o tome pisao u prošlom broju i objavio pismo izabranih ljekara koji od nadležnih traže da urade nešto jer tvrde da zbog malobrojnosti ne mogu pružiti zadovoljavajuću ljekarsku uslugu ni ambulatnim ni terenskim radom, bez obzira što svakodnevno rade i više sati nakon završene smjene.

Direktor Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić u izjavi za Dan tvrdi da je osoblje te ustanove preopterećeno ali da uspijevaju da pregledaju i prate sve oboljele kojima je potrebna medicinska pomoć. On je kazao da o 5.500 inficiranih osoba u Podgorici brine 17 doktora, devet ljekara koji su dio timova u patronaži i osam koji rade u kovid centrima Doma zdravlja.

Monitorovi sagovornici iz Doma zdravlja kazali su da su posljednjih deset dana angažovana dva dodatna ljekara za rad sa oboljelima od kovida. Ističu da su im na pismo koje su uputili Ministarstvu zdravlja, NKT-u, Kriznom medicinskom štabu, odgovorili samo iz Kriznog tima Doma zdravlja, uz obrazloženje da su njihovi zahtjevi u procesu realizacije.

Nije teško izračunati da na jednog izabranog ljekara dođe preko 300 oboljelih od kovida. Onda ne treba da čudi što oni ne mogu stići ni da obiđu sve kojima je pomoć potrebna. Ljekari su u pismu istakli da je sve veći broj pacijenata koji imaju težu kliničku sliku i zahtjevaju kontinuirano praćenje, koje im oni ne mogu pružiti.

,,Kada mi pregledamo pacijenta kući i utvrdimo težu kliničku sliku on mora čekati do sjutra da dođu naša kola i odvedu ga na snimanje pluća. A dešavaju se pogoršanja od ujutru do uveče, to je takva bolest. Moguće je da je ujutru dobro, a uveče na respiratoru. Ne želimo da nam ljudi umiru po kućama”, priča za Monitor jedan od izabranih ljekara.

Izabrani ljekari su istakli da je problematično i davanje terapije u kućnim uslovima koja je predviđena da se daje iskuljučivo u bolničkim, te da od početka pandemije nijesu napravljeni protokoli za dijagnostiku i liječenje Covida 19 u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Izabrani ljekari u pismu na koje im nadležni nijesu odgovorili predlažu ,,što hitnije otvaranje privremenih covid bolnica , kao i uključivanje ljekara iz drugih službi u rad covid ambulanti’’.

Oni  tvrde da su skoro svi preusmjereni na liječenje kovida, a čudi ih da se to ne dešava i u Kliničkom centru jer tamo ima dosta ljekara koji nemaju posla i koji bi mogli da se uključe u liječenje oboljelih od korona virusa. ,,To je problem nesaradnje kolega sa sekundarnog i tercijalnog nivoa zdravstva, a i neorganizacije našeg menadžmenta’’, tvrdi jedan od izabranih ljekara.

,,Iz NKT-a i Vlade su samo javno komentarisali da nam ne trebaju privremene bolnice, a nama se dešava da nam vraćaju pacijente iz Infektivne klinike koji su po svim kriterijumima za hospitalizaciju’’, kaže jedan izabrani ljekar.

,,Nigdje u regionu nemate preglede i kućno liječenje oboljelih od korona virusa. Zato mislimo da je neophodno otvoriti privremene covid bolnice. Mi smo tokom ljeta mogli da stignemo do svih, ali sada je to nemoguće. Najgore je što ne možemo da na vrijeme stignemo do kritičnih. Ovo je iscrpljivanje ljudi i gubljenje resursa”, kaže naš sagovornik.

Da je ovo sistemski problem potvrdila je i situacija u Domu zdravlja Herceg Novi. Iz opštinskog tima za zaštitu i spašavanje u tom gradu zatražili su od Ministarstva zdravlja da razmotre mogućnost formiranja kovid odjeljenja u obližnjim bolnicama – Meljine ili Institutu Dr Simo Milošević. Došli su, kažu, do momenta kada pacijente koji bi inače bili hospitalizovani, i imaju obostranu upalu pluća liječe kod kuće, jer ih nemaju gdje. ,,To je dodatno opterećenje za dom zdravlja, i dodatan rizik, jer mi u tim slučajevima dajemo terapiju koja je bolnička  u kućnim uslovima. Svaka ideja o eventualnom povećanju broja bolničkih postelja je dobra samo što bi je trebalo brzo realizovati”, kazala je pomoćnica direktora Doma zdravlja Biljana Dapčević  za TV Prva.

Propusti zbog kojih trpe ljekari i pacijenti, a koji bi se mogli ispraviti, za sada nema ko da čuje. I dalje stalno slušamo kako je situacija alarmantna ali zdravstveni sistem odoljeva. Dokle, kada se ne prihvataju sugestije ljekara koji su svakodnevno sa oboljelima i kojima se ne može spočitati da su zlonamjerni i da ne žele da poboljšaju stanje u korist svih.

Da nije vrijeme za bilo kakvu improvizaciju pokazuje i incident u Opštoj bolnici u Baru kada su  članovi porodice pacijenta od kovida, koji je kasnije u toku dana preminuo, pokušali na silu da uđu na odjeljenje. Oni su ljekarima zamjerili da teško oboljelog pacijenta nijesu priključili na respirator i tražili da bude prebačen u Klinički centar Crne Gore. Reagovali su službenici policije i spriječili teži incident.

Nadležni mogu i dalje da žmure pred apelima ljekara, ali opominjujuće je nedavno saopštenje Akcije za ljudska prava (HRA) u kom  se navodi da direktor policije Veselin Veljović, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, i v.d. vrhovni državni tužilac Ivica Stanković treba da odgovaraju jer su propuštanjem da primjenjuju svoja ovlašćenja podržali masovno kršenje zakona i time zloupotrijebili službeni položaj. Iz HRA su zaboravili da spisku pridodaju šefa NKT-a Milutina Simovića.

Policija, nije podnijela niti jednu krivičnu prijavu zbog masovnih okupljanja građana, od 31. avgusta do 7. novembra kada se hiljade građana okupilo na proslavi izborne pobjede opozicije u Podgorici, a potom i na dva procrnogorska patriotska skupa na Cetinju i u Podgorici. Dvodnevna ceremonija sahrane mitropolita Srpske pravoslavne crkve Amfilohija od 31. oktobra, kao i sedmodnevni pomen okupili su više desetina hiljada vjernika. Državno tužilaštvo reagovalo je optužnicom samo protiv jedne osobe!

Iz HRA su objasnili da su imenovani svojim nečinjenjem posredno uticali na dramatičan rast broja inficiranih i umrlih od posljedica COVID-19.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PROPAST VEKTRE MONTENEGRO: DRŽAVI RADNICIMA I OPŠTINAMA OSTAVILA MILIONSKE DUGOVE

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dragan Brković postao je sinonim za crnogorske novokomponovane biznismene koji uprkos privilegijama, izdašnoj podršci bivšeg režima i državnih institucija, nisu bili u stanju da uspješno posluju koristeći vrijedne prirodne i izgrađene resurse kojih su se domogli

 

U jednoj od najvećih privatnih kompanija u Crnoj Gori, Vektri Montenegro, koja je donedavno bila u vlasništvu podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, proglašen je bankrot. Potpuna finansijska propast odnosi se kako na glavnu kompaniju tako i na ćerke firme u čijem su posjedu bila mnoga privredna preuzeća i vrijedne nekretnine, „sakupljene“ tokom procesa kumovske privatizacije crnogorske privrede. Konačni bankrot proglasio je Privredni sud 31. marta. Određen je i stečajni upravnik Radojica Grba, koji će pokušati da izmiri milionske dugove mnogobrojnim povjeriocima prodajom imovine ili cijele firme kao pravnog lica.

Sedam mjeseci nakon što je Demokratska partija socijalista izgubila vlast, kao kula od karata srušila se poslovna imperija Dragana Brkovića, kuma predsjednika Mila Đukanovića. Spektakularno je propao posao biznismena čije je djelovanje obilježilo prošlu deceniju, koji je posjedovao šume, fabrike, hotele, zemljišne posjede, poslovne zgrade, restorane,  na najatraktivnijim lokacijama Crne Gore, od sjevera pa do mora. Podizao je na stotine miliona kredita u raznim domaćim i stranim bankama. Kupovao avione, kamione, stanove i vile, i ostalo što spada u život na visokoj nozi. Do jednog trenutka, posljednjeg stečaja u kome je sve nestalo.

Brković je postao sinonim za crnogorske novokomponovane biznismene koji uprkos privilegijama, izdašnoj podršci bivšeg režima i državnih institucija, nisu bili u stanju da uspješno posluju koristeći vrijedne prirodne i izgrađene resurse kojih su se domogli.

Kompanija Vektra Montenegro promijenila je vlasnika na neslavan način. U januaru ove godine javni izvršitelj oduzeo je kompaniju od Brkovića i ona je prešla u vlasništvo švajcarske banke NLB Inter Finanz iz Ciriha, zbog kreditnog duga od 55 miliona eura. Brković je u medijima nazivan i „kralj stečaja“ jer  je sve privatizovane firme odveo u sigurni stečaj.

Dragan Brković ostavio je firmu Vektra Montenegro u dugovima do guše. Kratkoročne i dugoročne obaveze kompanije iznose oko 170 miliona eura. Državi na ime poreza duguje oko 20 miliona. Opštinama na čijim je teritorijama poslovao takođe duguje milionske iznose. Na stotine zaposlenih ostavio je bez posla i bez plata i godinama im nije uplaćivao doprinose za zdravstveno i socijalno osiguranje.

Brković je postao tranzicioni bogataš kupovinom mnogih državnih preduzeća. Kupio je najveći šumsko-industrijski kombinat Velimir Jakić u Pljevljima za 1,6 miliona eura, koji je tada zapošljavao oko 700 radnika. Preduzeće mijenja naziv u Vektra Jakić i godinu kasnije dobija koncesije za eksploataciju šuma na 30 godina. Danas je to uništena firma u kojoj je proizvodnja obustavljena a radnicima koji su ostali bez posla, Vektra Jakić duguje i do 30 mjesečnih zarada.

U svoj poslovni portfolio upisuje i autoprevoznike i špeditere, Moračatrans i Rumijatrans, od kojih osniva firmu Horizon Logistic u Baru, koja je u stečaju od 2012.

Najveći poslovni poduhvat Brković realizuje kupovinom većinskog paketa akcija najznačajnijeg hotelskog preduzeća u Herceg Novom, Hotelsko-turističkog preduzeća Boka, nosioca turističke privrede grada. Krajem 2007. godine HTP Boka je privatizovana od strane Brkovićeve Vektre Montenegro, prodajom 59,4 odsto od ukupnog broja upisanih akcija, za sumu od 22 miliona eura. To je 50 miliona manje od procijenjene vrijednosti kapitala prebogate hotelske kuće koja je dominirala Novim i cijelom Bokom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA SJEVERU SVE MANJE POLJOPRIVREDNIH OSIGURANIKA: Neke opštine  prepolovljene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razvoj poljoprivrede na sjeveru ometaju loša ruralna i katunska infrastruktura i negativni demografski trendovi. Tu su i  nepovoljna starosna i kvalifikaciona struktura poljoprivrednog stanovništva, nerazvijeni prerađivački sektor, poteškoće u marketingu proizvoda…

 

Uprkos tome što je u većini opština sjevernog regiona poljoprivreda definisana kao jedna od strateških grana razvoja,  statistika pokazuje da tokom minule decenije u toj oblasti nije bilo mnogo napretka. Broj  poljoprivrednih osiguranika, prema zvaničnim podacima, na sjeveru države od 2011. do 2018. godine  smanjen je za skoro četiri odsto.

Lokalne uprave na sjeveru su, mahom, u strategijama zapošljavanja, koje važe za naredne četiri godine, ponovo planirale mjere za unaprjeđenje poljoprivrede, odnosno povećanje broja poljoprivrednika. Definisani su i ambiciozni planovi intenzivnog razvoja stočarstva, ratarstva, voćarstva,  proizvodnja autohtonih proizvod, te njihovo brendiranje…

U nekoliko lokalnih uprava Monitoru su kazali da jedan od mogućih  razlog  smanjenja broja poljoprivrednih osiguranika može biti i formalne prirode.

„Ministarstvo poljoprivrede plaća doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za poljoprivredne osiguranike mlađe od 35 godina.  Prelaskom starosne granice, obaveza plaćanja doprinosa pada na teret osiguranika. Gubitkom povoljnosti, osiguranici se preregistruju ili se više ne registruju što, je, vjerovatno,  jedan od razloga koji  utiče na smanjenje ukupnog broja poljoprivrednih osiguranika. Ipak, to ne može biti jedini ili presudan razlog“, objašnjavaju u plavskoj Opštini.

Razvoj poljoprivrede na sjeveru, kako je navedeno u strateškim razvojnim planovima, ometaju loša ruralna i katunska infrastruktura i negativni demografski trendovi u ruralnim područjima. Takođe i nepovoljna starosna i kvalifikaciona struktura poljoprivrednog stanovništva, nerazvijeni prerađivački sektor, poteškoće u marketingu proizvoda…

Broj osiguranih poljoprivrednika  u plavskoj opštini od 2011. do 2019. godine smanjio se za čak 44 odsto. Tako ih je  2019. godine bilo svega 18. Iste godine u Kolašinu je  bilo registrovano 231 poljoprivredno gazdinstvo.  Broj osiguranika u toj oblasti smanjio se, tokom sedam godina, čak za 45 odsto.

Osnovni preduslov za dalji razvoj poljoprivrede, kažu u beranskoj  lokalnoj upravi,  su dodatna ulaganja koja bi omogućila intenzivniji početak poljoprivredne proizvodnje. Time bi, pojašnjavaju,  bio povećan i procenat  zaposlenih među  radno sposobnim na selu.

U toj opštini je 3.156 poljoprivrednih gazdinstava, ali, prema zvaničnim podacima , od prije dvije godine, bilo je svega 91 poljoprivredni osiguranik. To je čak za 34 odsto manje nego 2011.

U lokalnoj upravi  tvrde da je neophodno jačanje kapaciteta za veći stepen obrade poljoprivrednih proizvoda, kao i za organsku proizvodnju.  Kažu  i da je potrebno uspostaviti čvršće veze između poljoprivrede i turizma i industrije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDŽET KONAČNO U SKUPŠTINI: Između euforije i straha

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok vladini zvaničnici govore o najboljem budžetu ikad, predstavnici parlamentarne većine koja ih je izabrala tvituju da je predloženi budžet dobar samo za premijera i ministra finansija. Na prvo listanje, novi budžet je neočekivano detaljan i previše optimističan

 

osljednjeg dana Ustavom propisanog roka (31. mart) Vlada je Skupštini dostavila prijedlog zakona o budžetu za 2021. godinu. Sada je na potezu Skupština.

„Mi smo ustavnu obavezu završili u predviđenom vremenskom periodu“, odahnuo je premijer Zdravko Krivokapić, ipak svjestan da problemima tu nije kraj. Pošto, kaže, u odnosima između izvršne i zakonodavne vlasti dominira – ucjena. „Moramo da shvatimo da je zakon bitan za funkcionisanje građana, a ne za naše nadgornjavanje“.

A šta o tome ima da kaže druga strana tek ćemo čuti. Ali, vjerovatno, ne tako brzo. I, sudeći po prvim komentarima Nebojše Medojevića („Kradem od siromašnih da bih dao bogatima“, citirao je predsjednik PzP jednog od junaka stripa Alan Ford), taj odgovor se Vladi možda neće svidjeti. I pored njihovog optimizma s kojim su predstavili svoj prvijenac.

„Siguran sam da ne postoji nijedan razlog da ovakav budžet ne bude usvojen“, kazao je ministar finansija Milojko Spajić, „ovo je najbolji budžet u istoriji Crne Gore“. Svoje tvrdnje ministar potkrepljuje konstatacijom da bi (ako ga i kada usvoji parlament) po prvi put mogli imati budžet koji je transparentan, socijalan i razvojan.

Kao veliki uspjeh svog tima ministar je naveo to što neće biti smanjenja plata i penzija, odnosno, dodatnog oporezivanja tih primanja. I demantovao pisanje Vijesti da je, u nacrtu budžeta za ovu godinu, bila razrađena opcija oporezivanja penzija većih od prosječne plate u državi (524 eura) po stopi od 15 do 95 odsto. Na ministrovu nesreću, Vijesti su objavile i faksimil stranice sa spornim tekstom koji nije uvršten u konačnu verziju vladinog prijedloga. A nama ostaje nada da je ministar bolji ekonomista nego što je političar. I saznanje da je, što se tiče predstavljanja rada svog tima, zaslužio čistu jedinicu.

Na sajtu Vlade možete naći predlog novog budžeta koji broji 306 strana. I u kome ne možete, bez mnogo napora i unakrsnog iščitavanja, pronaći ništa od onoga čime se hvali ministar Spajić i njegovi saradnici.

Tu ćete pročitati da će država ove godini raspolagati budžetom vrijednim 2,46  milijarde eura, što je za nekih 180 miliona manje od posljednjeg budžeta vlade Duška Markovića (prije epidemije korone i rebalansa). Da su izvorni prihodi planirani na 1,88 milijardi ili nekih 100 miliona manje od prošlogodinjih (planiranih), dok su tekući rashodi, bez budžeta državnih fondova, sredstava za otplatu dugova i kapitalnih investicija, manji za 20 miliona… Brojke su i posložene na način sličan onome kako su to radile prethodne DPS vlade.

Tek finese razlikuju prvi Krivokapićev/Spajićev od poslednjeg Markovićevog/ Radunovićevog (Darko, bivši ministar finansija) budžeta. Recimo da je za službena putovanja Službe predsjednika Crne Gore ove godine planirano 48, spram prošlogodišnjih 250.000 eura. Da su troškovi reprezentacije u kabinetu Mila Đukanovića smanjeni za tri puta – sa 60 na 20.000 eura. Ili podatak da će Savjet za privatizaciju imati budžet od 140.000. Više od osam puta manje u odnosu na prošlogodišnjih 1,2 miliona. Na samo jednoj stavci iz troškovnika Savjeta uštedjelo se skoro 995.000 eura. Konsultantske usluge, projekti i studije skresane su sa (okruglo) milion na 5,6 hiljada eura. Pa će neko, očito, morati da se odrekne popriličnog prihoda.

Tako bi, stavku po stavku, stigli do posljednje stranice budžeta i konstatacije da on stupa na snagu danom objave u Službenom listu a primjenjuje se od prvog dana ove godine. Retroaktivna primjena zakona o budžetu nije dozvoljena, zaključili su poslanici SD. Dok je dobronamjernima jasno da su autori prijedloga pokušali da razriješe rebus izlaska iz trenutnog moda privremenog finansiranja države, i prebace se u redovno stanje koje bi trebalo da uslijedi nakon usvajanja budžeta. Što se, tek da pomenemo, i ne mora desiti. Pošto ne postoji propis koji predviđa rok u kome se Skupština mora izjasniti o predloženom zakonu o budžetu. Jasna pravila igre dobićemo tek kada budu usvojeni zakoni o vladi i Skupštini. A nema naznaka da se time neko ozbiljno pozabavio.

A kada smo kod Skupštine – juče je (srijeda, 31. mart) Aleksa Bečić spasio budžet tako što su njegove službe, za razliku od vladinih, na sajtu parlamenta objavile svih 1.600 stranica koje je pripremilo ministarstvo finansija. I tek se tu vidi (odnosno nazire, na prvo čitanje) ono o čemu pričaju premijer i njegov ministar finansija.

Spajić je na konferenciji za medije rekao kako, nakon prošlogodišnjeg strmoglava od 15 odsto, Vlada ove godine očekuje rast bruto društvenog proizvoda veći od 10 odsto. Ta projekcija je zasnovana na očekivanju da će ovogodišnja tursitička sezona donijeti 65 odsto prihoda u odnosu na rekordnu 2019. U Obrazloženju zakona o budžetu, koga nema na sajtu Vlade, čitamo: „Očekivanja u turizmu u 2021. temelje se na dostupnim informacijama i najavama iz turističkog sektora, dok najvažnija pretpostavka podrazumijeva imunizaciju stanovništva kroz dostupne vakcine u zemlji tokom 2021. godine, koja do početka ljetnje sezone uključuje target od 70 odsto odraslog stanovništva koje je vakcinisano, ili je već preležalo virus Covid-19. Ovo je i u skladu sa ekonomskim projekcijama Evropske komisije…“.

Teško je poverovati u ponuđena objašnjenja i brojke. Ali, one su tu. Lako provjerljive u svakom momentu. Skupa s podatkom da je Vlada pripremala projekcije rasta BDP i uz pretpostavku (kažu pesimističku) da će turistička sezona donijeti „samo“ 55 odsto prihoda iz ‘19. Odnosno svih 75 odsto u hrabrijoj, i potpuno nerealnoj, varijanti. „Pretpostavke kretanja u turizmu zasnivaju se i na velikom interesovanju glavnih emitivnih tržišta za turizam u Crnoj Gori, povoljnim epidemiološkim mjerama i otvorenim granicama za ulazak u zemlju, te povećanim kapacitetima turističkog sektora i najavi početka operativnog rada novoosnovane avio-kompanije, ToMontenegro, do početka sezone“, čitamo u Obrazloženju budžeta. Istovremeno dok dnevna štampa izvještava o propasti ljetnje predsezone.

A tu je i podatak, prethodna vlast bi pokušala da ga sakrije, da međunarodne finansijske institucije (MMF, Svjetska banka, Evropska komisija) projektuju sporiji oporavak crnogorske ekonomije, uz ovogodišnji rast od 5,5 do 6,8 odsto.

Prilozi predloženog zakona o budžetu pokazuju nam i kako Vlada planira, povećanjem postojećih i uvođenjem novih akciza, da dodatno popuni državnu kasu. Prema tim projekcijama, povećanje akcize na duvan i duvanske proizvode treba da donese 16,8 miliona; povećanje akcize na gazirana pića sa dodatkom šećera i uvođenje akcize na slatkiše (proizvodi od šećera, kakaoa i sladoled) još 10,2 miliona; povećanje akcize na alkolohol i alkoholna pića – 4,2 miliona; Markiranje (obilježavanje, kako bi se suzbio šverc) mineralnih ulja i njihovih derivata – 14 miliona; prihod od nelegalno stečene imovine – 40 miliona.

Iskustvo nas uči da su te projekcije nerealne. I prethodna vlada, mnogo iskusnija od sadašnje, pokušala je uvećati budžetske prihode na isti način. Pa je odustala kada su shvatili da se šverc nije smanjio nego povećao što je, zapravo, dovelo do smanjenja prihoda. A možda nova izvršna vlast pokaže više snage i volje da suzbije sivu ekonomiju.

Za pohvalu je pokušaj izrade „srednjoročnog budžetskog okvira“ (vidjeti tabelu). Tako saznajemo za vladine planove da do 2023. godine značajno uveća budžet za programe poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (sa sadašnjih 43 na 71 milion naredne godine) javne bezbjednosti i odbrane (sa 154 na 182 miliona u 2023) i zdravstva (sa ovogodišnjih 307 na 334 miliona za dvije godine).  Dok bi, istovremeno, smanjila izdatke za saobraćaj (sa skoro 200 na manje od 90 miliona), prostorno planiranje i zaštitu životne sredine (sa sadašnjih 19,5 na 17,1 milion u 2023).

Nov način pripreme budžeta omogućio nam je i da jasnije, zbog programski objedinjenih podataka, shvatimo gdje ide naš novac. Iznenadilo je saznanje da će nas planirana „sredstva za izradu i održavanje softvera“ ove godine koštati skoro 13 miliona. Najveći dio tih sredstava otići će MUP-u (5,59 miliona) „za održavanje sistema video-nadzora na graničnim prelazima; za izradu i održavanje softvera za ID dokumenta; na održavanje sistema INFOSTREAM, AFIS, za projekat Integrisanog upravljanja granicom, kao i nabavku licenci i održavanje postojećih softverskih rješenja“. Sljedeći potrošač, po veličini, je  Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija. Njima će, planirano je, pripasti iznos od 2,10 miliona.

Ostaje da se vidi da li je lakše bilo napraviti budžet ili obezbijediti neophodnu podršku za njegovo usvajanje. Uz predstavnike parlamentarne većine vladinim zvaničnicima, vjerovatno, predstoje i ozbiljni razgovori u Socijalnom savjetu, posebno sa predstavnicima poslodavaca. Pošto bi se moglo pokazati da dogovor o povećanju minimalne zarade na 250 eura nije tako jednostavno realizovati u momentu kada se mnogi, s mukom, bore da sačuvaju što više postojećih radnih mjesta i po sadašnjim uslovima. Samo da premijer u Savjetu ne zagalami onako kako je to uradio na sastanku sa prosvjetarima.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo