Povežite se sa nama

MONITORING

KORONA POD KONTROLOM, HAPŠENJA SE NASTAVLJAJU: Boravak u pritvoru i dalje rizičan za zdravlje

Objavljeno prije

na

Savjet za građansku kontrolu policije je upozorio da je za farbanje pritvorskih  prostorija korišćena boja koja može biti štetna za zdravlje. Na upozorenje da nije nužno one, koji se hapse zbog nepoštovanja preventivnih mjera,  zadržavati u neuslovnim protorijama, niko ne haje

 

Tokom proteklih sedam dana otkriveno je dvoje inficiranih korona virusom. U subotu je u Kliničkom centru Crne Gore preminuo 63-godišnjak pozitivan na virus. To je osma žrtva kod nas. Oporavljenih je 261, oboljelih od virusa 55, a hospitalizovanih nema (podaci od četvrtka 7. maja).

Preko hiljadu ljudi je uhapšeno zbog nepoštovanja mjera koje je izdalo Nacionalno koordinaciono tijelo za suzbijanje zaraznih bolesti. Prekršioci plaćaju od 400 do 4.000 eura, izriču im se kazne kućnog pritvora, ali prije toga većina njih bude smještena u zatvore u kojima znaju da provedu i više  dana.

Podaci dostupni Savjetu za građansku kontrolu policije, koje prvi put objavljuje u Monitoru,  govore da je od početka protivepidemijskih mjera samo u CB Podgorica procesuirano 495, a lišeno slobode 309 građana. To znači da je svega 37 odsto građana procesuirano u redovnom postupku, bez hapšenja, objašnjavaju iz Savjeta. Građanin koji je lišen slobode popodne ili predveče, prije jutra, nije išao kod državnog tužioca. Mnogima je i nakon toga nastavljeno zadržavanje. Od 48 do 72 sata u pritvoru je boravilo 140 građana, a 170 njih je zadržano do 24 sata.

,,U trenutku našeg razgovora (četvrtak ujutru), u CB Podgorica je zadržano 39 građana od čega 14 zbog  kršenja zdravstvenih propisa, a kapaciteti pritvorskih prostorija su 16 osoba/kreveta. Ostali su raspoređeni i čuvaju se po kancelarijama policijskih službenika. To nije adekvatan prostor za duži boravak zadržanih osoba, posebno ne preko noći. Građani pred tužioca i sudije izlaze iscrpljeni, bez odmora i koncentracije što se odražava i na kvalitet pravde”, kaže za Monitor predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar-Saša Zeković.

Građani u većini slučajeva priznaju krivicu, potpišu sporazum kojim se obavežu na plaćanje kazne i kućni pritvor, da što prije napuste pritvor.

Monitor je prošlog mjeseca pisao o nalazima Savjeta u kojima se konstatuje da stanje u pritvorima nije dostojno za boravak čovjeka.

Iz Savjeta  su apelovali na v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića da razmotri tužilačku praksu intenzivnog određivanja zadržavanja građana zbog nepoštovanja mjera. Te da ih zbog nepostojanja prostornih i higijenskih uslova u jeku epidemije koriste samo kao izuzetnu mjeru.

,,Tužioci nijesu pokazali razumijevanje. Nastavili su sa intenzivnim zadržavanjem onih koji krše zdravstvene propise. Policijski pritvor je i u vrijeme epidemije legitimna i potrebna opcija krivično-pravnog postupka ali zadržavanje građana, kod ovih mjera, treba sprovoditi kao krajnje sredstvo”, ističe Zeković.

Dok za tužilaštvo nema riječi hvale, Zeković ističe da  tokom epidemije nije registrovan nijedan slučaj zlostavljanja i mučenja. To je napredak u radu policije.

Savjet je obnovio apel vrhovnom državnom tužiocu, ukazujući da nema  opravdane potreba da se građani  drže u pritvoru preko noći i po nekoliko dana. „Posebno ne onda kada je pritvor već popunjen pa se zadržana lica obezbjeđuju po službenim kancelarijama policije. Materiju građana, koji su u pritvoru zbog kršenja zdravstvenih mjera, treba rješavati brzo i puštati ih čim prestaje potreba za tim”.

Na neuslovnost pritvora – dijeljenje istog kreveta, pokvarene česme, prljavi madraci i ćebad – se, bez efekta, upozorava godinama. Tokom epidemije to je povećalo rizik po zdravlje. Ipak, za manje od mjesec, nešto se uspjelo unaprijediti. Savjet konstatuje:,,Sve prostorije su imale odgovarajuće osvjetljenje. Popravljene su česme pa je pristup vodi osiguran u svakoj prostoriji za zadržavanje. Ćebad su oprana i mogu se koristiti, a madraci imaju odgovarajuću presvlaku. Sanitarni odvodi su otčepljeni, a sapun je dostupan u svim toaletima. Jedan broj česmi i dalje nije u funkciji a sanitarne prostorije zahtijevaju dalja unaprjeđenja. Uveden je, što je posebno za pohvalu, video nadzor na nedostajućim mjestima”.

Na brzu ruku obavljeno je i krečenje prostorija za zadržavanje. Tu je iskrsnuo novi problem. Korištene su uljane boje, za koje proizvođači ne preporučuju da se  koriste za unutrašnje, već samo za spoljne zidove.

,,Imajući u vidu da je prostor za zadržavanje slabo provjetren, Savjet je ocijenio da boravak u svježe ofarbanim prostorijama podiže nivo rizika i preporučio da se prostorije za zadržavanje CB Podgorica uz povećano provjetravanje ne koriste narednih 48 sati zbog emisije štetnih gasova. Savjet, u čijem je redovnom sastavu i zdravstveni stručnjak, ocjenjuje da duža izloženost isparenjima iz ovih boja individualno može da dovede do narušavanja zdravlja u smislu akutnih respiratornih alergijskih reakcija i drugih individulanih štetnih posljedica, a može i da pogorša već postojeće bolesti respiratornog trakta i da dovedu do akutnog trovanja procesom inhaliranja”, navodi se u Izvještaju Savjeta.

Monitor je, krajem prošle godine pisao, o sličnom slučaju u podgoričkoj školi Štampar Makarije. Zbog korištenja uljanih boja u svlačionicama, usljed neodgovornosti investitora i nedostatka adekvatne kontrole  ministarstava sporta i prosvjete, učenici preko tri mjeseca nijesu mogli koristiti svlačionice u sklopu sportske sale.

Da se vlastima omililo hapšenje i mimo mjera govori i slučaj  Velimira Čabarkape (29) iz Pljevalja. On je uhapšen a  državni tužilac u Pljevljima mu je odredio zadržavanje u trajanju od 72 časa jer je zaključio da se u njegovoj Fejsbuk objavi od 2. maja stiču elementi krivičnog djela povreda ugleda Crne Gore. Čabarkapa je satirično obradio državnu himnu Crne Gore: Oj svijetla majska zoro, majko naša Crna Goro,
Sinovi smo tvog kokaina i čuvari tvog heroina…

Akcija za ljudska prava (HRA) ukazala je da je Čabarkapa objavio klasičan primjer satire na temu od javnog interesa, sa dovoljnom činjeničnom osnovom, kakav štiti sloboda izražavanja: ,,On je u svojoj satiričnoj obradi govorio o opštepoznatoj činjenici šverca narkotika kroz Crnu Goru, o kojoj su međunarodne organizacije već izvijestile u brojnim izvještajima. Takođe, tekst je očigledno inspirisan i nedavnom zapljenom pola tone kokaina na crnogorskom brodu Budva u Hamburgu”.

Iz HRA su se pozvali na presude suda u Strazburu, kao i na slučaj iz Hrvatske, gdje je odbačena krivična prijava protiv nedjeljnika Novosti zbog objavljivanja pjesme Lijepa naša haubico. O utemeljenosti kritike govori i izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2019. godinu u kome se navodi da je ,,trgovina drogom nadaleko najznačajnija i najprofitabilnija kriminalna aktivnost lokalnih organizovanih kriminalnih grupa i pokretač je mnogih drugih kriminalnih aktivnosti kao što su ubistva, ubistva vezana za kriminalne klanove i trgovinu oružjem…”.

Sve ovo je nastavak politike koja nas je u najnovijem izvještaju Fridom hausa svrstao u zemlje koje nisu demokratske. Crna Gora i Srbija, prvi put od 2003, nisu demokratske države, zaključak je izvještaja ove organizacije.

Crna Gora i Srbija su u izvještaju za 2020. godinu svrstane u kategoriju vlada u tranziciji ili hibridnih režima – u kojima je vlast zasnovana na autoritarizmu kao posljedici nepotpune demokratske promjene.

,,U Crnoj Gori i Srbiji, novinari, opozicioni političari, kao i drugi za koje se smatra da predstavljaju neprijatelje vlasti suočeni su sa stalnim uznemiravanjima, zastrašivanjima, čak i nasiljem’’, piše u Izvještaju.

Iz DPS-a su odgovorili, preko poslanika Andrije Nikolića: ,,Mišljenju Fridom hausa o stanju demokratije u Crnoj Gori doprinijele su nevladine organizacije prepoznate kao protivnici vlasti i lišene objektivnosti i mjere u svojim kritikama’’. To je standard vladajuće partije.

Vladini spiskovi imena osoba u samoizolaciji, kritikovani od strane nevladinih organizacija,  i domaćih i stranih medija  naprasno su nestali sa Vladinog sajta. Objašnjenja nema.

 

Politika i litije

 

U Beranama je u srijedu organizovana Đurđevdanska litija,  uprkos mjeri zabrane javnih okupljanja tokom epidemije korona virusa.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama kazali su da ih je o ovome  obavijestio  CB Berane. U tužilaštvu utvrđuju da li je to bio organizovan događaj, i ako jeste, ko ga je organizovao.

Istog dana je u Skupštini Crne Gore ta litija pozdravljena od strane Demokratskog fronta.  Milan Knežević je pozvao mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija da na praznik Svetog Vasilija Ostroškog 12. maja zakaže litiju u Nikšiću: ,,Kako se može u Voli, a ne može se u crkvu’’, pita Knežević.

,,Na hiljade i hiljade ljudi znaju da se ovo sve radi zbog vaše izborne kampanje i da je ovaj napad na SPC, napad da ne dozvoljavate ljudima da uđu u hramove samo u funkciji zaustavljanja litija. Pokušaj da se zaustavi i zloupotrijebi borba protiv korona virusa tako što ćete se obračunati sa crkvom’’, izjavio je u Skupštini lider DF-a Andrija Mandić.

Dok DF koristi crkvu sa nadom da će preko litija doći do vlasti,  vlast ne najavljuje nove mjere o vjerskim službama.  Na to je početkom sedmice reagovala MPC: „U  posljednjim mjerama koje je NKT objavio nijednom riječju se ne pominje crkva ni vjerski obredi  – a nema šta od društvenih djelatnosti nije pomenuto”.

U Austriji, jednoj od prvih zemalja, koja je počela sa popuštanjem mjera, sa vjerskim službama će se početi od 15. maja. Obavezno je držanje rastojanja, nošenje maske, obezbjeđenje 20 kvadrata prostora po osobi, dezinfekovanje kvaka i svih predmeta koje vjernici dodiruju.

Masovna okupljanja, vlade mnogih zemalja u Evropi, su zabranile najmanje do septembra.

Predrag NIKOLIĆ

 

 

 

 

 

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo