Povežite se sa nama

MONITORING

KORONA POD KONTROLOM, HAPŠENJA SE NASTAVLJAJU: Boravak u pritvoru i dalje rizičan za zdravlje

Objavljeno prije

na

Savjet za građansku kontrolu policije je upozorio da je za farbanje pritvorskih  prostorija korišćena boja koja može biti štetna za zdravlje. Na upozorenje da nije nužno one, koji se hapse zbog nepoštovanja preventivnih mjera,  zadržavati u neuslovnim protorijama, niko ne haje

 

Tokom proteklih sedam dana otkriveno je dvoje inficiranih korona virusom. U subotu je u Kliničkom centru Crne Gore preminuo 63-godišnjak pozitivan na virus. To je osma žrtva kod nas. Oporavljenih je 261, oboljelih od virusa 55, a hospitalizovanih nema (podaci od četvrtka 7. maja).

Preko hiljadu ljudi je uhapšeno zbog nepoštovanja mjera koje je izdalo Nacionalno koordinaciono tijelo za suzbijanje zaraznih bolesti. Prekršioci plaćaju od 400 do 4.000 eura, izriču im se kazne kućnog pritvora, ali prije toga većina njih bude smještena u zatvore u kojima znaju da provedu i više  dana.

Podaci dostupni Savjetu za građansku kontrolu policije, koje prvi put objavljuje u Monitoru,  govore da je od početka protivepidemijskih mjera samo u CB Podgorica procesuirano 495, a lišeno slobode 309 građana. To znači da je svega 37 odsto građana procesuirano u redovnom postupku, bez hapšenja, objašnjavaju iz Savjeta. Građanin koji je lišen slobode popodne ili predveče, prije jutra, nije išao kod državnog tužioca. Mnogima je i nakon toga nastavljeno zadržavanje. Od 48 do 72 sata u pritvoru je boravilo 140 građana, a 170 njih je zadržano do 24 sata.

,,U trenutku našeg razgovora (četvrtak ujutru), u CB Podgorica je zadržano 39 građana od čega 14 zbog  kršenja zdravstvenih propisa, a kapaciteti pritvorskih prostorija su 16 osoba/kreveta. Ostali su raspoređeni i čuvaju se po kancelarijama policijskih službenika. To nije adekvatan prostor za duži boravak zadržanih osoba, posebno ne preko noći. Građani pred tužioca i sudije izlaze iscrpljeni, bez odmora i koncentracije što se odražava i na kvalitet pravde”, kaže za Monitor predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar-Saša Zeković.

Građani u većini slučajeva priznaju krivicu, potpišu sporazum kojim se obavežu na plaćanje kazne i kućni pritvor, da što prije napuste pritvor.

Monitor je prošlog mjeseca pisao o nalazima Savjeta u kojima se konstatuje da stanje u pritvorima nije dostojno za boravak čovjeka.

Iz Savjeta  su apelovali na v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića da razmotri tužilačku praksu intenzivnog određivanja zadržavanja građana zbog nepoštovanja mjera. Te da ih zbog nepostojanja prostornih i higijenskih uslova u jeku epidemije koriste samo kao izuzetnu mjeru.

,,Tužioci nijesu pokazali razumijevanje. Nastavili su sa intenzivnim zadržavanjem onih koji krše zdravstvene propise. Policijski pritvor je i u vrijeme epidemije legitimna i potrebna opcija krivično-pravnog postupka ali zadržavanje građana, kod ovih mjera, treba sprovoditi kao krajnje sredstvo”, ističe Zeković.

Dok za tužilaštvo nema riječi hvale, Zeković ističe da  tokom epidemije nije registrovan nijedan slučaj zlostavljanja i mučenja. To je napredak u radu policije.

Savjet je obnovio apel vrhovnom državnom tužiocu, ukazujući da nema  opravdane potreba da se građani  drže u pritvoru preko noći i po nekoliko dana. „Posebno ne onda kada je pritvor već popunjen pa se zadržana lica obezbjeđuju po službenim kancelarijama policije. Materiju građana, koji su u pritvoru zbog kršenja zdravstvenih mjera, treba rješavati brzo i puštati ih čim prestaje potreba za tim”.

Na neuslovnost pritvora – dijeljenje istog kreveta, pokvarene česme, prljavi madraci i ćebad – se, bez efekta, upozorava godinama. Tokom epidemije to je povećalo rizik po zdravlje. Ipak, za manje od mjesec, nešto se uspjelo unaprijediti. Savjet konstatuje:,,Sve prostorije su imale odgovarajuće osvjetljenje. Popravljene su česme pa je pristup vodi osiguran u svakoj prostoriji za zadržavanje. Ćebad su oprana i mogu se koristiti, a madraci imaju odgovarajuću presvlaku. Sanitarni odvodi su otčepljeni, a sapun je dostupan u svim toaletima. Jedan broj česmi i dalje nije u funkciji a sanitarne prostorije zahtijevaju dalja unaprjeđenja. Uveden je, što je posebno za pohvalu, video nadzor na nedostajućim mjestima”.

Na brzu ruku obavljeno je i krečenje prostorija za zadržavanje. Tu je iskrsnuo novi problem. Korištene su uljane boje, za koje proizvođači ne preporučuju da se  koriste za unutrašnje, već samo za spoljne zidove.

,,Imajući u vidu da je prostor za zadržavanje slabo provjetren, Savjet je ocijenio da boravak u svježe ofarbanim prostorijama podiže nivo rizika i preporučio da se prostorije za zadržavanje CB Podgorica uz povećano provjetravanje ne koriste narednih 48 sati zbog emisije štetnih gasova. Savjet, u čijem je redovnom sastavu i zdravstveni stručnjak, ocjenjuje da duža izloženost isparenjima iz ovih boja individualno može da dovede do narušavanja zdravlja u smislu akutnih respiratornih alergijskih reakcija i drugih individulanih štetnih posljedica, a može i da pogorša već postojeće bolesti respiratornog trakta i da dovedu do akutnog trovanja procesom inhaliranja”, navodi se u Izvještaju Savjeta.

Monitor je, krajem prošle godine pisao, o sličnom slučaju u podgoričkoj školi Štampar Makarije. Zbog korištenja uljanih boja u svlačionicama, usljed neodgovornosti investitora i nedostatka adekvatne kontrole  ministarstava sporta i prosvjete, učenici preko tri mjeseca nijesu mogli koristiti svlačionice u sklopu sportske sale.

Da se vlastima omililo hapšenje i mimo mjera govori i slučaj  Velimira Čabarkape (29) iz Pljevalja. On je uhapšen a  državni tužilac u Pljevljima mu je odredio zadržavanje u trajanju od 72 časa jer je zaključio da se u njegovoj Fejsbuk objavi od 2. maja stiču elementi krivičnog djela povreda ugleda Crne Gore. Čabarkapa je satirično obradio državnu himnu Crne Gore: Oj svijetla majska zoro, majko naša Crna Goro,
Sinovi smo tvog kokaina i čuvari tvog heroina…

Akcija za ljudska prava (HRA) ukazala je da je Čabarkapa objavio klasičan primjer satire na temu od javnog interesa, sa dovoljnom činjeničnom osnovom, kakav štiti sloboda izražavanja: ,,On je u svojoj satiričnoj obradi govorio o opštepoznatoj činjenici šverca narkotika kroz Crnu Goru, o kojoj su međunarodne organizacije već izvijestile u brojnim izvještajima. Takođe, tekst je očigledno inspirisan i nedavnom zapljenom pola tone kokaina na crnogorskom brodu Budva u Hamburgu”.

Iz HRA su se pozvali na presude suda u Strazburu, kao i na slučaj iz Hrvatske, gdje je odbačena krivična prijava protiv nedjeljnika Novosti zbog objavljivanja pjesme Lijepa naša haubico. O utemeljenosti kritike govori i izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2019. godinu u kome se navodi da je ,,trgovina drogom nadaleko najznačajnija i najprofitabilnija kriminalna aktivnost lokalnih organizovanih kriminalnih grupa i pokretač je mnogih drugih kriminalnih aktivnosti kao što su ubistva, ubistva vezana za kriminalne klanove i trgovinu oružjem…”.

Sve ovo je nastavak politike koja nas je u najnovijem izvještaju Fridom hausa svrstao u zemlje koje nisu demokratske. Crna Gora i Srbija, prvi put od 2003, nisu demokratske države, zaključak je izvještaja ove organizacije.

Crna Gora i Srbija su u izvještaju za 2020. godinu svrstane u kategoriju vlada u tranziciji ili hibridnih režima – u kojima je vlast zasnovana na autoritarizmu kao posljedici nepotpune demokratske promjene.

,,U Crnoj Gori i Srbiji, novinari, opozicioni političari, kao i drugi za koje se smatra da predstavljaju neprijatelje vlasti suočeni su sa stalnim uznemiravanjima, zastrašivanjima, čak i nasiljem’’, piše u Izvještaju.

Iz DPS-a su odgovorili, preko poslanika Andrije Nikolića: ,,Mišljenju Fridom hausa o stanju demokratije u Crnoj Gori doprinijele su nevladine organizacije prepoznate kao protivnici vlasti i lišene objektivnosti i mjere u svojim kritikama’’. To je standard vladajuće partije.

Vladini spiskovi imena osoba u samoizolaciji, kritikovani od strane nevladinih organizacija,  i domaćih i stranih medija  naprasno su nestali sa Vladinog sajta. Objašnjenja nema.

 

Politika i litije

 

U Beranama je u srijedu organizovana Đurđevdanska litija,  uprkos mjeri zabrane javnih okupljanja tokom epidemije korona virusa.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama kazali su da ih je o ovome  obavijestio  CB Berane. U tužilaštvu utvrđuju da li je to bio organizovan događaj, i ako jeste, ko ga je organizovao.

Istog dana je u Skupštini Crne Gore ta litija pozdravljena od strane Demokratskog fronta.  Milan Knežević je pozvao mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija da na praznik Svetog Vasilija Ostroškog 12. maja zakaže litiju u Nikšiću: ,,Kako se može u Voli, a ne može se u crkvu’’, pita Knežević.

,,Na hiljade i hiljade ljudi znaju da se ovo sve radi zbog vaše izborne kampanje i da je ovaj napad na SPC, napad da ne dozvoljavate ljudima da uđu u hramove samo u funkciji zaustavljanja litija. Pokušaj da se zaustavi i zloupotrijebi borba protiv korona virusa tako što ćete se obračunati sa crkvom’’, izjavio je u Skupštini lider DF-a Andrija Mandić.

Dok DF koristi crkvu sa nadom da će preko litija doći do vlasti,  vlast ne najavljuje nove mjere o vjerskim službama.  Na to je početkom sedmice reagovala MPC: „U  posljednjim mjerama koje je NKT objavio nijednom riječju se ne pominje crkva ni vjerski obredi  – a nema šta od društvenih djelatnosti nije pomenuto”.

U Austriji, jednoj od prvih zemalja, koja je počela sa popuštanjem mjera, sa vjerskim službama će se početi od 15. maja. Obavezno je držanje rastojanja, nošenje maske, obezbjeđenje 20 kvadrata prostora po osobi, dezinfekovanje kvaka i svih predmeta koje vjernici dodiruju.

Masovna okupljanja, vlade mnogih zemalja u Evropi, su zabranile najmanje do septembra.

Predrag NIKOLIĆ

 

 

 

 

 

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo