Povežite se sa nama

MONITORING

CRNA GORA U MORU KOKAINA: Kad porastem biću mula

Objavljeno prije

na

Širom svijeta naše pomorce sve češće hapse zbog šverca narkotika. Vlast se pravi blesava, rizikujući budućnost hiljada  pomoraca koji pošteno rade  i njihovih porodica

 

Minulog vikenda, na brodu Budva, njemački policajci i carinici pronašli su i zaplijenili 500 kilograma kokaina. Zapljena je obavljena u luci Hamburg, gdje je brod doplovio iz Maroka, iz luke Kazablanka. Uhapšen je brodski konobar Mladen Radulović (42) iz Bara, a brod je nakon četiri dana, sa novim legalnim tovarom, zaplovio ka Lagosu u Nigeriji.

Plovidba se odvija prema ranije utvrđenom planu, potvrdili su iz Barske plovidbe, državnog preduzeća koje je vlasnik Budve, zadovoljni što njemačke vlasti nijesu zaplijenile brod. Iako su na to imale pravo. Međunarodni propisi predviđaju da prevozno sredstvo iskorišćeno za šverc (vozilo, plovilo, letjelica)  može biti oduzeto ukoliko je vrijednost nelegalne robe veća od polovine njegove vrijednosti. Kokain otkriven na Budvi procijenjen je na 20 miliona eura. Vrjedniji je od broda na kome je skrivan.

Bio je to još jedan crnogorski posao. Neuspješan. Droga je otkrivena na brodu koji je, u vlasništvu crnogorske državne kompanije, plovio pod crnogorskom zastavom i sa kompletnom posadom iz Crne Gore (23 člana).

Dodamo li da je u otkrivanju neželjenog tereta, izgleda, učešća imala i ovdašnja Uprava policije, dobijamo još kompletniju sliku koja nas navodi na pomisao da Crna Gora, njene vlasti i stanovnici imaju nesrazmjerno važnu ulogu u svijetu narkobiznisa. Da li je to pogrešan zaključak?

Premijer Duško Marković je odbacio mogućnost da je država, na bilo koji način, odgovorna za ilegalni tovar na svom brodu ustvrdivši kako „brodom nije nikada upravljala crnogorska kompanija, već ga je odmah dala u zakup“. Kada kaže odmah  premijer misli na 2014. godinu kada je brod izašao iz kineskog brodogradilišta Jinling, pošto je odmah po krštenju zakupljen od londonske kompanije Sea Pioneer, iza koje, kažu, stoji jedan turski biznismen. Marković se poslije polurečenice opravdanja i rečenice samohvale (,,Crnogorska policija i tužilaštvo rade svoj posao, ovo je akcija sa DEA i evropskom policijom“) upustio u obračun sa kritičarima. „Nažalost i u ovoj situaciji se dešavaju manipulacije. Pojedini opozicionari to stavljaju na teret državi i karikiraju sa tim“, besjedio je premijer. Pokušavajući da duhovito poentira. „To bi bilo isto kao da oni nekome izdaju stan pa se kod zakupca nađe droga, pa onda bi zakupodavac odgovarao za ono šta radi zakupac”.

Vjerujući premijeru, zamislili smo se nad činjenicom da država ima kompaniju (Barsku plovidbu) u kojoj je samo izvršni direktor (Tihomir Mirković) košta skoro 2,3 hiljade eura mjesečno (neto plata) a jedini posao mu je da jednom u godinu – dvije potpiše ugovor o najmu broda. Zapravo dva, pošto Barska plovidba uz Budvu gazduje i brodom blizancem Bar. Pokazalo se, međutim, da stvari nijesu tako jednostavne. I da nam premijer, ono veče na Novoj M, nije predočio punu istinu. Da ne kažemo kako je pokušao da nas izmanipuliše.

Pomenuti turski biznismen nije, preko svoje londonske filijale, od Barske plovidbe iznajmio goli brod (ili stan, kako bi to rekao Marković) već je u vremenski najam uzeo brod sa posadom spreman za plovidbu. U toj vrsti aranžmana vlasnik oprema brod posadom i namirnicama, snosi troškove i, preko postavljenog zapovjednika broda, odgovara za poštovanje propisa tokom plovidbe. Tu više nema priče o stanu datom u zakup. Istini je mnogo bliže poređenje sa, taksi vozilom koje je vlasnik, skupa sa vozačem – svojim radnikom, iznajmio nekome da mu određenu osobu ili paket prebaci iz tačke A u tačku B. A onda policija u zaključanom gepeku pronađe drogu.

Uglavnom, navikli smo se.  Pronađenih 500 kilograma kokaina je više od deset, odnosno, jedanaest puta manja količina narkotika od one koju su policajci i carinici Venecuele zaplijenili početkom marta u svojim teritorijalnim vodama. Teretnjak Aresa plovio je za Solun a kompletna posada imala je crnogorska dokumenta. U prvi mah, uz vijest da je na brodu pronađeno nešto više od tone droge, iz Južne Amerike je stigla i informacija o hapšenju četiri pomorca iz Kotora i Cetinja. Dan, dva kasnije, nakon detaljnijeg pretresa, na brodu je otkriveno ukupno 5,7 tona kokaina i preko 50 hiljada tableta ekstazija. Tada je stigla i vijest o hapšenju svih 11 članova posade –  pomoraca iz Crne Gore. I informacija da je u pitanju rekordna zapljena narkotika u tom dijelu svijeta.

Kada  govorimo o rekordima, nema ni deset mjeseci kako su američke  federalne vlasti na brodu MSC Gajan otkrile i zaplijenile gotovo 18 tona kokaina za koji je procijenjeno da na crnom tržištu vrijedi 1,3 milijarde dolara. Vjerovali ili ne, bila je to najveća zapljena narkotika u 230 godina dugoj istoriji američke Carine. U grupi  pomoraca sa broda koje su američke vlasti povezale sa ilegalnim tovarom i uhapsile, samo jedna osoba nije bila crnogorski državljanin.  Mediji su spekulisali i da je nekoliko crnogorskih pomoraca pobjeglo iz luke u Filadelfiji, nakon što su nezvani gosti u uniformama banuli na njihov brod.

U aprilu prošle godine ovdašnja je policija pronašla 60 kilograma kokaina skrivenog na školskom brodu Jadran,  u posjedu Vojske CG. Droga je otkrivena uoči isplovljavanja broda iz Bokokotorskog zaliva i petnaestodnevnog krstarenja do obala Turske, u cilju praktične obuke studenata Pomorskog fakulteta u Kotoru. Zbog pokušaja šverca narkotika uhapšena su dva vojna lica i jedan civil. Dvije osobe, po svoj prilici organizatori nelegalnog posla, izbjegle su hapšenje.

Nadležni su, „zbog dalje istrage“, odbili da novinarima otkriju da li su organizatori tog posla bili pripadnici neke od ranije  prepoznatih kriminalnih grupa koje se bave švercom narkotika. Medijski promoteri ovdašnjih vlasti obznanili su da to nije prvi put da se na brodovima armija iz sastava NATO-a pronađe poveća količina narkotika. To je bio kraj priče o tzv. komandnoj  odgovornosti.

U avgust 2018.  godine iz luke Zelenika, nakon višemjesečnog stajanja na vezu, isplovi je brod Remus. Navodno ka obalama Libije. Brod sa 11 crnogorskih mornara – članova posade, presrela je, koji dan kasnije, kod obala Sardinije italijanska policija. Da bi na njemu pronašla 20 tona hašiša čija je vrijednost procijenjena na 150 – 200 miliona. Uhapšeni pomorci su, prema poluzvaničnim informacijama, bili u dosluhu sa jednim od zaraćenih kotorskih narkoklanova.

Uočljivo je da crnogorske vlasti nerado govore o sudbini pomoraca uhapšenih u pokušaju šverca narkotika (u međunarodnom žargonu to su mule). Djeluju jednako nezainteresovano u vezi  sa istragom na kopnu koja bi mogla dovesti do organizatora tih prljavih poslova i njihovih saradnika koji pomažu nesavjesnim pomorcima. Od pronalaska odgovarajućeg angažmana na brodu, do ukrcaja tereta… Ili treba da povjerujemo kako je brodski konobar, na svom prvom prekookeanskom putovanju, sam organizovao, nabavio, na brod unio i sakrio pola tone droge.

Stranci neće povjerovati u takve priče. Zato crnogorski pomorci gube angažmane i u kompanijama u kojima su decenijama bili jedan od prvih izbora. Sve je više luka koje brodove sa članovima posade iz Crne Gore podvrgavaju detaljnim kontrolama. To onda košta  vremena i povjerenja.

„Kad bih bila namćor, svašta bih mogla pomisliti“. Ovako je vijest o pronalasku kokaina na brodu u vlasništvu države Crne Gore komentarisala Doris Pak, uticajna evropska političarka (predsjednica žena Evropske narodne partije).  Nije jedina koja sve otvorenije sumnja u veze ovdašnje države i narkodilera. Ne pokaže li, ubrzo, vlast u Crnoj Gori spremnost da stane na put narkoklanovima i njihovim poslovima,  nije daleko dan kada ćemo na međunarodnom tržištu rada moći da konkurišemo samo za posao – mule. Ako  nas i tamo prime.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo