Više nacionalnih organizacija civilnog društva, podržanih od Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF), već dugo pozivaju Vladu da ukine podsticaje za proizvodnju energije u mHE. Novi zakon o energetici prilika je za to
Dok su građani Crne Gore bili skoncetrisani na borbu protiv korona virusa, a život u državi stao, Ministarstvo ekonomije pokretalo je važan segment postupaka za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o energetici. Provobitno, javana raspava o tom aktu trebalo je da traje do kraja aprila, no, prije nekoliko dana, Ministarstvo je produžilo rok za sugestije i komentare do 8. maja.
Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o energetici trebalo bi da precizira odredbe kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti u oblasti gasa i toplotne energije. Takođe, kako su predlagači objasnili, trebalo bi da budu precizirane i odredbe koje propisuju „povoljnije uslove za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ili visokoefikasne kogeneracije za sopstvene potrebe“.
U NVO sektoru novi zakon vide kao priliku da Crna Gora riješi dugogodišnji problem netransparentnog razvoja i odlučivanja u energetskom sektoru, a koji se pokazao kao izuzetno štetan za društvo i životnu sredinu. Prije svega, misle na povlašćenu proizvodnju struje u malim hidroelektranama (mHE). „Tu sav teret proizvodnje električne energije snose građani Crne Gore, koji moraju živjeti s devastiranim rijekama i uništenom životnom sredinom”.
Ekološki pokret Ozon smatra da će donošenje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o energetici pokazati da li je Vladi bitniji javni ili privatni interes vlasnika mHE. „Ti projekti su izazvali trajne štete po rječne i povezane ekosisteme i životne probleme mještanima u svim lokalnim zajednicama u kojima su izgrađene“. Oni preciziraju: „Mi smo ubijeđeni, kroz raniju komunikaciju sa nadležnima iz Ministarstva ekonomije, da je njima jasno da su mHE promašeni projekti i da štete investicionom ambijentu, jer su koncesije dobile firme bez iskustva u energetskim projektima, javnosti nepoznatog porijekla imovine. Nadamo se da će prevladati struka.”
U civillnom sektoru se nadaju da će resorno ministarstvo i Vlada razmotriti argumente koji su im predstavljeni i učiniti iskorak u korist društva. „To je jedini način da počnemo ostvarivati snove o ekološkoj državi“.
U komentarima civilnog sektora na nacrt zakona istaknuto je da je potrebno ukinuti podsticaje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Dosadašnja praksa, tvrde, pokazala je kako proizvode višemilionsku štetu dijelu društva i državi te pogoduju samo nekolicini privatnih investitora.
„Ukoliko Ministarstvo ekonomije, kao nosilac procesa izmjene zakona, ne uvaži konkretne i argumentovane predloge domaćih i međunarodnih organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom životne sredine, i ukine podsticaje za proizvodnju energije iz malih hidroelektana, biće potpuno jasno da postoje privilegovani krugovi bliski krovnim donosiocima odluka u zemlji, čiji su interesi iznad interesa građana i države Crne Gore“ – saopštili su iz Ozona.
Sve mHE, koje su bile aktivne 2018. godine jedva da su proizvodile 3,6 odsto ukupne proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Skoman udio u proizvodnji električne energije nije spriječio Vladu na neskromno viskoke podsticaje preko leđa građana. Nacionalni akcioni plan za obnovljive izvore Crne Gore procjenjuje da će godišnji trošak podsticaja mHE dostići 26,7 miliona eura do ove godine. Izvori solarne energije bi dobili samo 2,9 milona eura.
Koncesionari za male hidroelektrane dužni su da plaćaju koncesionu naknadu u visini od 5-6 odsto godišnje proizvodnje električne energije. To je zanemraljivo u poređenju sa podsticajima koje dobijaju. Podaci Poreske uprave pokazuju da je u periodu 2014–2017. godine država dobila manje od pola milona od koncesionih naknada za korišćenje vode za proizvodnju električne energije u mHE.
„Kroz novo zakonsko rješenje potrebno je jasno propisati da razvoj energetskih djelatnosti treba da bude radi zaštite javnog interesa, a koji predstavlja zajednički, opšti interes svih pripadnika jedne društveno-političke zajednice. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora ne smije da ugrožava održivi razvoj i zaštitu životne sredine, a što se dominantno odnosi na projekte izgradnje mHE za koje je praksa od nepunih deset godina u Crnoj Gori pokazala niz negativnih i štetnih posljedica za stanovništvo, životnu sredinu i ukupno sve potrošače”, apeluju iz NVO Eko-Tim.
Civilni sektor ocjenjuje da je vrijeme je da se institucije posvete osmišljavanju sistema koji će na ekonomski pravedan i socijalno pravičan način osigurati ekološki prihvatljivu energetsku budućnost zemlje.
Brojne studije, rađene u Evropskoj uniji, kontinuirano ukazuju na negativan uticaj mHE na životnu sredinu. Zbog toga je u Evropi srušeno oko 400, u Sjedinjenim Američkim Državama od 1993. do 2017. godine više od 1.000 objekata te vrste.
Broj hidroelektrana ispod 10 megavata u zemljama Zapadnog Balkana je između 2009. i 2018. godine učetvorostručen, sa 108 na najmanje 488.
Finansijski podsticaji za mHE na Zapadnom Balkanu štetni su po životnu sredinu, a koristi od subvencija imaju bogati poslovni ljudi koji su bliski vlastima, potvrdila je i studija koju je prošle godine objavio CEE Bankwatch Network.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ