Povežite se sa nama

OKO NAS

NOVI ZAKONI O ENERGETICI: Zaustaviti štetočine

Objavljeno prije

na

Više nacionalnih organizacija civilnog društva, podržanih od Svjetske  organizacije za zaštitu prirode (WWF), već dugo pozivaju Vladu da ukine podsticaje za proizvodnju energije u mHE. Novi  zakon o energetici prilika je za to

 

Dok su građani Crne Gore bili skoncetrisani na borbu protiv korona virusa, a život u državi stao, Ministarstvo ekonomije pokretalo je važan segment postupaka za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o energetici. Provobitno, javana raspava o tom aktu trebalo je da traje do kraja aprila, no, prije nekoliko dana, Ministarstvo je produžilo rok za sugestije i komentare do 8. maja.

Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o energetici trebalo bi da  precizira odredbe kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti u oblasti gasa i toplotne energije. Takođe, kako su predlagači objasnili, trebalo bi da budu precizirane i odredbe koje  propisuju „povoljnije uslove za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ili visokoefikasne kogeneracije za sopstvene potrebe“.

U NVO sektoru novi zakon vide kao priliku da Crna Gora riješi dugogodišnji problem netransparentnog razvoja i odlučivanja u energetskom sektoru, a koji se pokazao kao izuzetno štetan za društvo i životnu sredinu. Prije svega, misle na  povlašćenu proizvodnju struje u malim hidroelektranama (mHE). „Tu sav teret proizvodnje električne energije snose građani Crne Gore, koji moraju živjeti s devastiranim rijekama i uništenom životnom sredinom”.

Ekološki pokret Ozon smatra da će donošenje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o energetici pokazati da li je Vladi bitniji javni ili privatni interes vlasnika mHE. „Ti projekti su izazvali trajne štete po rječne i povezane ekosisteme i životne probleme mještanima u svim lokalnim zajednicama u kojima su izgrađene“. Oni preciziraju: „Mi smo ubijeđeni,  kroz raniju  komunikaciju sa nadležnima iz Ministarstva ekonomije, da je njima jasno da su mHE promašeni projekti i da štete investicionom ambijentu, jer su koncesije dobile firme bez  iskustva u energetskim projektima, javnosti nepoznatog porijekla imovine. Nadamo se da će prevladati struka.”

U civillnom sektoru se nadaju da će resorno ministarstvo  i Vlada  razmotriti  argumente koji su im predstavljeni i učiniti iskorak u korist društva. „To je jedini način da počnemo ostvarivati snove o ekološkoj državi“.

U komentarima civilnog sektora na nacrt zakona istaknuto je da  je potrebno ukinuti podsticaje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.  Dosadašnja praksa, tvrde, pokazala je kako proizvode višemilionsku štetu dijelu  društva i državi te pogoduju samo nekolicini privatnih investitora.

„Ukoliko Ministarstvo ekonomije, kao nosilac procesa izmjene zakona, ne uvaži konkretne i argumentovane predloge domaćih i međunarodnih organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom životne sredine, i ukine podsticaje za proizvodnju energije iz malih hidroelektana, biće potpuno jasno da postoje privilegovani krugovi bliski krovnim donosiocima odluka u zemlji, čiji su interesi iznad interesa građana i države Crne Gore“ – saopštili su iz Ozona.

Sve mHE, koje su bile aktivne 2018. godine jedva da  su proizvodile 3,6 odsto ukupne proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Skoman udio u proizvodnji električne energije nije spriječio Vladu na neskromno viskoke podsticaje preko leđa građana. Nacionalni akcioni plan za obnovljive izvore Crne Gore procjenjuje da će godišnji trošak podsticaja mHE dostići 26,7 miliona eura do ove godine. Izvori solarne energije bi dobili samo 2,9 milona eura.

Koncesionari za male hidroelektrane dužni su da plaćaju koncesionu naknadu u visini od 5-6 odsto godišnje proizvodnje električne energije. To je zanemraljivo u poređenju sa podsticajima koje dobijaju. Podaci Poreske uprave pokazuju da je u periodu 2014–2017. godine država dobila manje od pola milona od koncesionih naknada za korišćenje vode za proizvodnju električne energije u mHE.

„Kroz novo zakonsko rješenje potrebno je jasno propisati da razvoj energetskih djelatnosti treba da bude radi zaštite javnog interesa, a koji predstavlja zajednički, opšti interes svih pripadnika jedne društveno-političke zajednice. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora ne smije da ugrožava održivi razvoj i zaštitu životne sredine, a što se dominantno odnosi na projekte izgradnje mHE za koje je praksa od nepunih deset godina u Crnoj Gori pokazala niz negativnih i štetnih posljedica za stanovništvo, životnu sredinu i ukupno sve potrošače”, apeluju iz NVO Eko-Tim.

Civilni sektor ocjenjuje da je vrijeme je da se institucije posvete osmišljavanju sistema koji će na ekonomski pravedan i socijalno pravičan način osigurati ekološki prihvatljivu energetsku budućnost zemlje.

Brojne studije, rađene u Evropskoj uniji, kontinuirano  ukazuju na negativan uticaj mHE na životnu sredinu. Zbog toga je u Evropi  srušeno oko 400, u Sjedinjenim Američkim Državama od 1993. do 2017. godine više od 1.000 objekata te vrste.

Broj hidroelektrana ispod 10 megavata u zemljama Zapadnog Balkana je između 2009. i 2018. godine učetvorostručen, sa 108 na najmanje 488.

Finansijski podsticaji za mHE na Zapadnom Balkanu štetni su po životnu sredinu, a koristi od subvencija imaju bogati poslovni ljudi koji su bliski vlastima, potvrdila je i studija koju je prošle godine objavio CEE Bankwatch Network.

                                                                                          Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo