Povežite se sa nama

MONITORING

KORONA POD KONTROLOM: Vraćanje na staro

Objavljeno prije

na

Epidemija je stavljena pod krontoru, kažu iz Instituta za javno zdravlje. Ublažavanje preventivnih mjera dovelo je do preispitivanja grešaka tokom izolacije

 

Nakon tri dana bez novozaraženih, u srijedu je registrovan još jedan slučaj oboljelog od korona virusa, u četvrtak ujutru analizom 122 uzorka nije potvrđen nijedan slučaj virusa. Iz Instituta za javno zdravlje navode da je epidemija stavljena pod kontrolu, ali da i dalje svi moraju biti na oprezu. Tokom proteklih sedam dana još dvoje ljudi je umrlo od virusa – preminuli su imali preko 80 godina i druga hronična oboljenja. Od virusa u Crnoj Gori je umrlo sedam ljudi, ukupno oboljelih je 322, a oporavljenih 203.

Najviše inficiranih u regionu, na milion stanovnika, bilježi Srbija (8.724), slijedi Sjeverna Makedonija (1.442), Slovenija (1.418), pa Crna Gora. Hrvatska (2.062), BiH (1.677) i Albanija (766) imaju procentualno manje zaraženih od Crne Gore (podaci od četvrtka). Najveća smrtnost u odnosu na broj inficiranih je u Sloveniji 6,28 odsto (89 umrlih), u Sjevernoj Makedoniji je 5,06 (73), Albaniji 3,92 (30), BiH 3,8 (65), Hrvatskoj 3,25 (67), Crnoj Gori 2,18 i Srbiji 1,98 odsto (173 umrlih).

Crna Gora ima dobru statistiku i u odnosu na evropske zemlje sa kojima se može upoređivati po broju stanovnika – Luksemburg (590.000 stanovnika) zarazenih 3.769, umrlih 89; Malta (420.000 stanovnika) zaraženih 463, umrlih četiri; Estonija (1,3 miliona stanovnika) zaraženih 1666, umrlih 50; Kosovo (1,8 miliona stanovnika) zaraženih 799, umrlih 22.

Hoće li i kako popuštanje preventivnih mjera uticati na širenje virusa, saznaćemo sljedećih nedjelja. Uz obavezno nošenje maske, od sljedeće sedmice, 4. maja, otvaraju se individualne trgovine, frizerski i kozmetički saloni, zanatske radnje, servisi, fitnes centri, knjižare, stomatološke ordinacije, auto-škole, taksi i rent-a-car usluge, muzeji i galerije.

Odluku Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti da se omogući odlazak do vikendica u drugim opštinama neki su ocjenili kao diskriminatorsku. Ko ima vikendicu može, a ostali će morati da sačekaju 1. jun za kada je planirano uspostavljanje drumskog, željezničkog i plovnog gradskog i međugradskog saobraćaja uz odgovarajuće mjere zaštite.

Za 18. maj najavljeno je otvaranje restorana, kafića, hotelskih terasa, plažnih barova, plaža i tržnih centara.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio je izvještaj Crna Gora i korona – stanje nacije u prvih šest sedmica. U njemu nas podsjećaju na vandredno stanje bez proglašenja, nepoznanice oko formiranja NKT-a uz partijsko kadriranje i marginalizaciju nezavisnih stručnjaka, zatim na netrtansparentar rad Vlade, Skupštinu koja je bila na respiratoru, opoziciju u samoizolaciji… ,,Interesantno je da nije notiran nijedan javno izražen disonantan zvaničan glas iz pravosuđa i nezavisnih institucija u odnosu na odluke i mjere Vlade”, navodi se u izvještaju CGO.

Preko 900 uhapšenih zbog nepoštovanja mjera malo je ko pominjao. Nakon što je Savjet za građansku kontrolu policije upozorio na nehigijenske uslove smještaja uhapšenih u pritvorskim jedinicama i rizik od zaraze, iz Uprave policije su objasnili da su prepoznali problem i da uhapšene smještaju u posebne pritvore. Čak 62 osobe za koje postoji osnovana sumnja da su prekršili naredbe Ministarstva zdravlja, bilo je u zatvoru krajem prošle nedjelje.

O tome da i drugdje usljed brige za zdravlje opadne briga za poštovanje ljudskih prava, govori za Monitor inženjer Žarko Vujović iz Torina: ,,Obavezna je potvrda o razlogu izlaska, sa pravcima kretanja. Policija kontroliše, patrola te zaustavi, traži deklaraciju i lični dokument. Torinežani dosljedno poštuju zabrane. Građani kakve država samo poželjeti može, poslušni i pokorni. Uglavnom vjeruju državnoj TV. Ovo ‘državno’ građanstvo, najviše optužuje sebe, i upire prst i bijes prema onima koji ne poštuju karantin i odredbe. Normalno su primili vijesti o GPS aplikaciji na telefonu, kojom institucije mogu pratiti vaše kretanje. Manji broj smatra to kršenjem ličnih prava. Malo njih sumnja u slogan da je ‘naše zdrastvo najbolje na svijetu’, što uporno propagira TV, insistirajući da niko nije napravio tako dobre mjere, i da nas svi kopiraju u tome. Niti jedna kritika ili eto bar malo sumnje”.

Vujović kao pozitivne primjere navodi ljudsku požrtvovanost i volontere, i pjesmu sa balkona: ,,Čitav grad bruji, čuje se pjesma, dovikivanje, pozdravljanje, muzika. Na stotine instrumenata, odjednom sve oživi i više niste sami’’.

Otkako je „policijski sat“ pomjeren na 23, kod nas se više ne čuje aplauz za medicinske radnike. Umjesto toga, desetak medicinskih radnika u Nikšiću aplauzom je dočekalo predsjednika države i DPS-a Mila Đukanovića. Njegova partija je samo par dana ranije bila uzdržana u parlamentu na predlog da se medicinarima povećaju plate. Ne mari. Ljekari  specijalisti, sa svim povećanjima ove i najavljenim za sljedeću godinu, primaju ispod 1.000 eura, dok je direktorici državnog preduzeća Plantaže Verici Maraš plata tokom prošle godine povećana 2.200 eura, pa sada iznosi 7.367 eura.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović inače zrači optimizmom. Obećava buduća povećanja plata. Onima koji se potrude tokom epidemije,  bonus od 15 odsto. Hvalio je i dosadašnje učinke. „Protekle tri godine crnogorski zdravstveni sistem bilježi višemilionska ulaganja, usuđujem se reći, najizdašnija i najsveobuhvatnija za tako kratak period. Samo u periodu od 2017. do 2019. godine u medicinsku opremu je uloženo 15,2 miliona eura, a u građevinske radove oko 6,6 miliona”, izjavio je Hrapović.

Ova vlast u posljednjih 30 godina nije izgradila nijednu bolnicu – posljednja je otvorena prije 43 godine. Premijer Duško Marković je najavio da će   ukupni finansijski iznos donacija biti usmjeren na izgradnju i opremanje savremene Infektivne klinike u Podgorici.

Pored donacija, izgradnju bolje zdravstvene infrastrukture u Crnoj Gori pomoći će i EU. Evropska komisija je najavila finansijsku podršku  Zapadnom  Balkanu od tri milijarde i 300 miliona eura radi što boljeg odgovora na hitne zdravstvene i humanitarne potrebe zbog pandemije, kao i da se pomogne društveni i ekonomski oporavak u regionu.

Društvene mreže su preplavili specijalisti teorija zavjere, posebno se ostrvivši na 5G mrežu i vakcinu protiv korona virusa, koje još neće biti. Iz Svjetske zdravstvene organizacije najavljuju da vakcina protiv korone mora biti dostupna svima na svijetu. Iz Instituta za javno zdravlje i UNICEF-a su povodom Svjetske nedjelje imunizacije, koja su obilježava od 24. do 30. aprila, pozvali roditelje da se postaraju da njihova djeca prime rutinske vakcine. Iz Instituta su upozorili da je epidemija pokazala kako izgleda svijet bez vakcine.

Iz Instituta za javno zadravlje navode da još ne razmišljaju o ukidanju zabrane većih javnih okupljanja, a da će otvaranje granica biti jedna od posljednjih mjera. Upozorajavu da se još ne može govoriti da je pandemija pri kraju. Situacija u Crnoj Gori zavisiće i od stanja u regionu, Evropi i svijetu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CANU NAJAVIO PRVU ENCIKLOPEDIJU CRNE GORE DO KRAJA 2028.: Pola vijeka čekanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

I 54 godine od početka rada na enciklopediji, političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i konstatacija da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) spremna je za finalizaciju najznačajnijeg projekta u novijoj istoriji crnogorske kulture. Prvu enciklopediju Crne Gore dobićemo do kraja 2028. godine, najavio je za RTCG potpredsjednik crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković.

,,Posao je krenuo od početka. U CANU je formirana radna grupa koja je radila punu godinu dana na poslovima pripreme za izradu enciklopedije, pripreme u pravnom, organizacijom i svakom drugom smislu”, kazao je Mirković. Objasnio je da je nedavno održana prva sljednica redakcije enciklopedije Crne Gore koja broji 18 članova i čiji je glavni odgovorni urednik predsjednik CANU Dragan Vukčević.

U junu ove godine Vlada je uslovno odobrila da se iz budžetske rezerve za CANU obezbijedi dodatnih 195.000 eura za nastavak realizacije programa Enciklopedija Crne Gore.

CANU je od Vlade zahtijevala dodatna sredstva, objašnjavajući da sredstva koja su im opredijeljena budžetom za 2024. godinu nijesu dovoljna za sprovođenje planiranih aktivnosti na tom programu. ,,Naime, u 2024. godini planirano je formiranje organa programa Enciklopedije Crne Gore: Redakcija, koja će brojiti oko 20 članova, kolegijum, novi Savjet Leksikografskog centra CANU… Prema planiranoj strukturi i organizacionoj strukturi Enciklopedije Crne Gore, u skladu sa predviđenim aktivnostima, povećan obim posla podrazumijeva mjesečne honorare za: glavnog i odgovornog urednika, sekretara redakcije, tri urednika oblasti, 13 urednika tema, urednike struka, članove organa Enciklopedije Crne Gore”, navodi se u zahtjevu CANU.

Navode još i da je potrebno angažovanje stručnih konsultanata iz pojedinih tematskih oblasti i struka, razvoj softverskog programa za rad na Enciklopediji, organizovanje stručnih skupova i edukativnih radionica u oblasti enciklopedistike,organizovanje službenih posjeta srodnim institucijama u regionu i šire…

Budžetom za 2024. godinu Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je opredijeljeno 2,87 miliona eura, a od toga je 1,6 miliona predviđeno za podršku naučnom i umjetničkom stvaralaštvu, gotovo milion za primanja, a oko 600.000 za usluge. CANU ima 66 članova i članica redovnih, vanrednih i inostranih u četiri odjeljenja.

Izrada ,,knjige znanja” Crne Gore nikako da se privede kraju. U proteklih 50 godina brojni crnogorski intelektualci okupljeni oko nekadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, CANU i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) radili su na enciklopediji. Nakon referenduma 2006. potencirano je da nema države bez enciklopedije, ali i pored mnogo uloženog truda i novca Enciklopedija Crne Gore nije štampana.

Ideja o pisanju Enciklopedije datira još od 1969. godine sa glavnim motivom da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u tadašnjim enciklopedijama, istorijama i udžbenicima bili nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani. Prema zamisli Incijativnog odbora Enciklopedija je trebalo da bude napisana bez romantičarskih predrasuda i na temelju savremene naučne misli. Odbor je procijenio da bi Enicklopedija mogla da se završi za šest godina.

Rok je i tada probijen, pa je početak njene izrade CANU najavio tek 1978. Sljedeće godine, Predsjedništvo Crne Gore, inicira osnivanje Leksikografskog zavoda Crne Gore s ciljem da on uradi Enciklopediju. Zavod je počeo rad 1982. godine. Direktor mu je bio Ratko Đurović. Redakcija Enciklopedije od 22 člana formirana je krajem 1983. godine. Đurović tada odlazi u penziju, a za direktora Leksikografskog zavoda imenovan je književnik Sreten Perović.

Orijentaciono je predviđeno da Enciklopedija ima sedam tomova i oko hiljadu autorskih tabaka, da jezik bude srpsko-hrvatski ijekavskog izgovora, pismo ćirilica i latinica, a tiraž oko 20.000 primjeraka. Do kraja 1987. na Enciklopediji su obavljeni uglavnom pripremni radovi. Najavljeno je tada da će prvi tom biti publikovan 1992. a posljednji 1999. godine.

Krajem 1988. godine predloženo je da se Leksikografski zavod pripoji CANU. Planove je poremetila smjena crnogorske vlasti u januaru 1989. godine.

Tokom 1989. i 1990. godine književnici Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Novak Kilibarda, Miodrag Ćupić, Želidrag Nikčević i Radomir Uljarević u nekoliko medijskih nastupa označili su Leksikografski zavod kao bastion stare vlasti i separatizma i tražili smjenu Sretena Perovića. Dopisnik beogradske Politike iz Crne Gore Goran Sito Rakočević pozivao je tih godina na ukidanje Leksikografskog zavoda. I bi tako. U junu 1991. ugašen je Leksikografski zavod, a prikupljena građa i alfgabetar enciklopedije predati su CANU.

Rad na enciklopediji su nakon 2000-ih nastavili CANU i DANU. Vlada je 2012. formirala komisiju da ispita dokle se došlo i šta se desilo sa materijalom za Enciklopediju koji su pripremale dvije Akademije. Što su utvrdili nije poznato.

Finansiranje Enciklopedije Vlada je obustavila 2005. godine. Iz CANU su tada tvrdili da je prvi tom bio u završnoj fazi i da je malo falilo da ga štampaju. Umjesto toga objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore.

Krajem 2014. tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović kazao je da Vlada neće da opredijeli sredstva za izradu nacionalne enciklopedije, iako je zakonom iz 2012. godine obavezala tu instituciju da završi taj projekat. ,,Enciklopedija Crne Gore se radila 13 i po godina, od toga 10 godina u Leksikografskom zavodu, a oko tri godine u CANU. Akademija je bila odgovorna da to radi, okupila je preko 400 domaćih stvaralaca, ali nijesmo imali sredstava za nastavak. Bili smo blizu završetka prvog toma, a onda se desio politički pritisak i razni napadi protiv dalje izrade enciklopedije i Akademije, zbog čega je prekinuto finansiranje. Tadašnja vlada je obustavila sve. Mi smo uložili 60 odsto novca i stali na urađenom“,  istakao je Đurović. On je tada napomenuo da zakon predviđa da CANU enciklopediju mora da završi, iako im opet ne daju sredstva.

CANU je ponovo najavila realizaciju starog-novog projekta. A i nakon 54 godine od početka rada na enciklopediji političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i glavni motiv da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani.

 

Iskustvo Rječnika

Početkom aprila 2016, CANU je objavila prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Iz CANU je najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Uz napomenu da se radi o „kapitalanom projektu koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti na prvi tom Rječnika. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijevalo je od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”….

Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Umjesto ispravljanja tada evidentiranih grešaka od ovog kapitalnog posla se odustalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo