Povežite se sa nama

MONITORING

KORONA POD KONTROLOM: Vraćanje na staro

Objavljeno prije

na

Epidemija je stavljena pod krontoru, kažu iz Instituta za javno zdravlje. Ublažavanje preventivnih mjera dovelo je do preispitivanja grešaka tokom izolacije

 

Nakon tri dana bez novozaraženih, u srijedu je registrovan još jedan slučaj oboljelog od korona virusa, u četvrtak ujutru analizom 122 uzorka nije potvrđen nijedan slučaj virusa. Iz Instituta za javno zdravlje navode da je epidemija stavljena pod kontrolu, ali da i dalje svi moraju biti na oprezu. Tokom proteklih sedam dana još dvoje ljudi je umrlo od virusa – preminuli su imali preko 80 godina i druga hronična oboljenja. Od virusa u Crnoj Gori je umrlo sedam ljudi, ukupno oboljelih je 322, a oporavljenih 203.

Najviše inficiranih u regionu, na milion stanovnika, bilježi Srbija (8.724), slijedi Sjeverna Makedonija (1.442), Slovenija (1.418), pa Crna Gora. Hrvatska (2.062), BiH (1.677) i Albanija (766) imaju procentualno manje zaraženih od Crne Gore (podaci od četvrtka). Najveća smrtnost u odnosu na broj inficiranih je u Sloveniji 6,28 odsto (89 umrlih), u Sjevernoj Makedoniji je 5,06 (73), Albaniji 3,92 (30), BiH 3,8 (65), Hrvatskoj 3,25 (67), Crnoj Gori 2,18 i Srbiji 1,98 odsto (173 umrlih).

Crna Gora ima dobru statistiku i u odnosu na evropske zemlje sa kojima se može upoređivati po broju stanovnika – Luksemburg (590.000 stanovnika) zarazenih 3.769, umrlih 89; Malta (420.000 stanovnika) zaraženih 463, umrlih četiri; Estonija (1,3 miliona stanovnika) zaraženih 1666, umrlih 50; Kosovo (1,8 miliona stanovnika) zaraženih 799, umrlih 22.

Hoće li i kako popuštanje preventivnih mjera uticati na širenje virusa, saznaćemo sljedećih nedjelja. Uz obavezno nošenje maske, od sljedeće sedmice, 4. maja, otvaraju se individualne trgovine, frizerski i kozmetički saloni, zanatske radnje, servisi, fitnes centri, knjižare, stomatološke ordinacije, auto-škole, taksi i rent-a-car usluge, muzeji i galerije.

Odluku Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti da se omogući odlazak do vikendica u drugim opštinama neki su ocjenili kao diskriminatorsku. Ko ima vikendicu može, a ostali će morati da sačekaju 1. jun za kada je planirano uspostavljanje drumskog, željezničkog i plovnog gradskog i međugradskog saobraćaja uz odgovarajuće mjere zaštite.

Za 18. maj najavljeno je otvaranje restorana, kafića, hotelskih terasa, plažnih barova, plaža i tržnih centara.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio je izvještaj Crna Gora i korona – stanje nacije u prvih šest sedmica. U njemu nas podsjećaju na vandredno stanje bez proglašenja, nepoznanice oko formiranja NKT-a uz partijsko kadriranje i marginalizaciju nezavisnih stručnjaka, zatim na netrtansparentar rad Vlade, Skupštinu koja je bila na respiratoru, opoziciju u samoizolaciji… ,,Interesantno je da nije notiran nijedan javno izražen disonantan zvaničan glas iz pravosuđa i nezavisnih institucija u odnosu na odluke i mjere Vlade”, navodi se u izvještaju CGO.

Preko 900 uhapšenih zbog nepoštovanja mjera malo je ko pominjao. Nakon što je Savjet za građansku kontrolu policije upozorio na nehigijenske uslove smještaja uhapšenih u pritvorskim jedinicama i rizik od zaraze, iz Uprave policije su objasnili da su prepoznali problem i da uhapšene smještaju u posebne pritvore. Čak 62 osobe za koje postoji osnovana sumnja da su prekršili naredbe Ministarstva zdravlja, bilo je u zatvoru krajem prošle nedjelje.

O tome da i drugdje usljed brige za zdravlje opadne briga za poštovanje ljudskih prava, govori za Monitor inženjer Žarko Vujović iz Torina: ,,Obavezna je potvrda o razlogu izlaska, sa pravcima kretanja. Policija kontroliše, patrola te zaustavi, traži deklaraciju i lični dokument. Torinežani dosljedno poštuju zabrane. Građani kakve država samo poželjeti može, poslušni i pokorni. Uglavnom vjeruju državnoj TV. Ovo ‘državno’ građanstvo, najviše optužuje sebe, i upire prst i bijes prema onima koji ne poštuju karantin i odredbe. Normalno su primili vijesti o GPS aplikaciji na telefonu, kojom institucije mogu pratiti vaše kretanje. Manji broj smatra to kršenjem ličnih prava. Malo njih sumnja u slogan da je ‘naše zdrastvo najbolje na svijetu’, što uporno propagira TV, insistirajući da niko nije napravio tako dobre mjere, i da nas svi kopiraju u tome. Niti jedna kritika ili eto bar malo sumnje”.

Vujović kao pozitivne primjere navodi ljudsku požrtvovanost i volontere, i pjesmu sa balkona: ,,Čitav grad bruji, čuje se pjesma, dovikivanje, pozdravljanje, muzika. Na stotine instrumenata, odjednom sve oživi i više niste sami’’.

Otkako je „policijski sat“ pomjeren na 23, kod nas se više ne čuje aplauz za medicinske radnike. Umjesto toga, desetak medicinskih radnika u Nikšiću aplauzom je dočekalo predsjednika države i DPS-a Mila Đukanovića. Njegova partija je samo par dana ranije bila uzdržana u parlamentu na predlog da se medicinarima povećaju plate. Ne mari. Ljekari  specijalisti, sa svim povećanjima ove i najavljenim za sljedeću godinu, primaju ispod 1.000 eura, dok je direktorici državnog preduzeća Plantaže Verici Maraš plata tokom prošle godine povećana 2.200 eura, pa sada iznosi 7.367 eura.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović inače zrači optimizmom. Obećava buduća povećanja plata. Onima koji se potrude tokom epidemije,  bonus od 15 odsto. Hvalio je i dosadašnje učinke. „Protekle tri godine crnogorski zdravstveni sistem bilježi višemilionska ulaganja, usuđujem se reći, najizdašnija i najsveobuhvatnija za tako kratak period. Samo u periodu od 2017. do 2019. godine u medicinsku opremu je uloženo 15,2 miliona eura, a u građevinske radove oko 6,6 miliona”, izjavio je Hrapović.

Ova vlast u posljednjih 30 godina nije izgradila nijednu bolnicu – posljednja je otvorena prije 43 godine. Premijer Duško Marković je najavio da će   ukupni finansijski iznos donacija biti usmjeren na izgradnju i opremanje savremene Infektivne klinike u Podgorici.

Pored donacija, izgradnju bolje zdravstvene infrastrukture u Crnoj Gori pomoći će i EU. Evropska komisija je najavila finansijsku podršku  Zapadnom  Balkanu od tri milijarde i 300 miliona eura radi što boljeg odgovora na hitne zdravstvene i humanitarne potrebe zbog pandemije, kao i da se pomogne društveni i ekonomski oporavak u regionu.

Društvene mreže su preplavili specijalisti teorija zavjere, posebno se ostrvivši na 5G mrežu i vakcinu protiv korona virusa, koje još neće biti. Iz Svjetske zdravstvene organizacije najavljuju da vakcina protiv korone mora biti dostupna svima na svijetu. Iz Instituta za javno zdravlje i UNICEF-a su povodom Svjetske nedjelje imunizacije, koja su obilježava od 24. do 30. aprila, pozvali roditelje da se postaraju da njihova djeca prime rutinske vakcine. Iz Instituta su upozorili da je epidemija pokazala kako izgleda svijet bez vakcine.

Iz Instituta za javno zadravlje navode da još ne razmišljaju o ukidanju zabrane većih javnih okupljanja, a da će otvaranje granica biti jedna od posljednjih mjera. Upozorajavu da se još ne može govoriti da je pandemija pri kraju. Situacija u Crnoj Gori zavisiće i od stanja u regionu, Evropi i svijetu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo