Neko proba da zaradi motikom i lopatom, neko knjigom i olovkom a poneko – mišem i tastaturom. Od kuće, uz pomoć interneta.
Snalaženje. Tinejdžeri, stariji osnovci i srednjoškolci, brzo nauče šta znači ta riječ u zemlji u kojoj njihovi roditelji, sa dvije prosječne plate, jedva pokriju porodične troškove: kupe hranu, plate račune i rate za krediti i obezbijede osnovne nejestive potrebštine. Džeparac tu, najčešće, nije visoko na listi prioriteta. A i ako jeste, nije dovoljan. Zato se ovdje rano počne razmišljati o nekakvoj zaradi. I snalaženju.
Neko proba da zaradi motikom i lopatom, neko knjigom i olovkom a poneko – mišem i tastaturom. Od kuće, uz pomoć (brzog) interneta.
Počinje se praćenjem oglasa koji nude „brzu, laku i sigurnu zaradu”. Igranje nepopularnih igrica ili pregledanje reklama koje se plaća po satu predstavlja najsporiji i najmanje zabavan način da se na internetu zaradi koji euro. Za višesatni nedjeljni ili dvonedjeljni angažman može se, ponekad, dobiti jedva pet do deset eura. A nekada ni toliko.
Stefan V. kaže da je i on prošao kroz ovu fazu, ali je brzo poželio da se oproba u nečemu konkretnijem i korisnijem (isplativijem). Pažnju mu je privukla mogućnost pravljenja logoa za strance (prema definiciji sa Vikipedije: logo je grafički znak ili ikona koja označava neki proizvod ili preduzeće). Izgledalo je da je u pitanju profitabilan i jednostavan posao, objašnjava naš sagovornik početak poslovne avanture u koju se upustio sa grupom drugara. „Za one koji ne znaju šta je logo – to je slika koja je najčešće napravljena po izboru osobe koja ga koristi i služi za označavanje neke firme, profila ili proizvoda. E pa mi smo na početku po youtube-u nalazili razne pomoći (guidove) objašnjenja i prečice za rad u osnovnim programima poput FotoShop-a. Da ih savladamo i usavršimo trebalo nam je nekoliko dana. I onda smo počeli da tražimo naše prve mušterije po internet forumima. Na samom početku, za jedan jednostavan logo bilo nam je plaćano 3–5 eura, tako da smo nedeljno zarađivali od 15 do 20 eura, zavisno od broja mušterija. Nije bilo mnogo, ali ni loše za početak. Vremenom shvatite kako je, na tom nivou, najteže naći kupce. A ukažu se i neke zabavnije stvari…”
Slična vrsta zarade na internetu, uz obavezno predznanje, predstavlja prevođenje kraćih i dužih tekstova na raznim sajtovima. U žargonu podgoričkih tinejdžera to je freelancovanje i predstavlja osobu koja nema određen posao već skuplja i razmatra ponude koje ima i prihvata onu koja mu najviše odgovara. U svijetu odraslih, frilensing definišemo kao honorarni posao bez stalnog zaposlenja, ali da ne cjepidlačimo, suština je ista. Uglavnom, ovdje govorimo o prevođenju kataloga na sajtovima za internet trgovinu ili izradi titlova za filmove i serije. Zarada se kreće od pet eura po satu pa naviše, ali zahtijeva solidno, vrlo dobro ili odlično znanje engleskog jezika. A i crnogorskog.
Za one kojima učenje nije omiljena aktivnost, tu su igrice. I nekoliko načina da se spoje zadovoljstvo igranja i korist zarađivanja. „Nakon sati i dana provedenih u igranju Paladins, odlučili smo da napravimo naš prvi tim u igranju igrica”, prisjeća se svojih početaka Damjan B., jedan od naših sagovornika. Napominje da je to bilo znatno prije nego što su prenosi turnira u video igricama stigli na kanale državne televizije (RTCG) i u sportske programe na kablovskim televizijama (Sport klub ima kanal koji se bavi isključivo elektronskim igrama). „Ekipa je imala tri člana, koliko je bilo dovoljno za amaterske turnire. Mislili smo da ćemo lako doći do nekih nagrada. Ali, čim smo ušli u prvu fazu prvog turnira, vidjeli smo da smo još neiskusni i zeleni za online turnire tog ranga, jer su nas protivnici dominatno pobojedili”.
Riješili su da se vrate koji korak unazad. „Pokušali smo da nađemo neki lakši način da zaradimo preko igrica. I vremenom to smo uspjeli.” Na platformi steam (steampowered.com), globalno najpoznatijoj i najrazvijenijoj platformi za kupovinu i igranje igrica koja ima stotine miliona igrača i milijarde eura prometa, postoji dio koji se zove community market. On igračima služi za kupovinu i prodaju itema (osobina, alatka, oružje, namirnica kojom igrač unapređuje osobine lika kojim upravlja)… koje koriste u svojim igricama. Trgovina se obavlja za stvaran novac. Uz to se najveći broj itema, sem onih najskupljih koji koštaju više stotina odnosno, hiljada eura, mogu dobiti i (vještijim) igranjem određene igrice. „Počeli smo da prikupljamo i osvajamo te stvari i da ih nudimo na prodaju zainteresovanim igračima koji su imali manje vještine i sreće a više para od nas. Vremenom smo dobijali lak novac koji je stečen zabavom. To nisu velike svote novca (u najboljem slučaju nekoliko desetina eura), ali su dovoljne za džeparac. I, što je nabitnije, dobijaju se na zabavan način”, kaže Vuk V. Naš sagovornik smatra da bi za veći profit trebalo investirati u opremu za igru ali i direktno u kupovinu određenih itema. Ali, to već nosi i rizik od gubitka novca. „Ako nemate sreće ili dovoljno znanja, mozete „pasti u minus”, zato što ti itemi vremenom gube i dobijaju vrijednost kao i kripto valute. I ako ne procijenite dobro, kada da ih prodate, možete lako izgubiti novac”.
Redovni igrači znaju kako ima još načina za zaradu na steamu. „Vrlo profitabilna stvar koju smo takođe radili bila je prodaja naloga (accounta) za igrice koje smo prethodno razvili do određenog nivoa. Igrači koji nemaju vještinu ili vremena da igru počnu iz početka i dovedu je u tu fazu – obično je riječ o starijim igračima koji imaju posao i platu – spremni su da pristojno plate i preuzmu već razvijenu igricu. Svaki od nas je prodajom naloga makar jednom zaradio 50 eura ili više, a to nije mali novac”, tvrde naši sagovornici. Oni, ipak, napominju kako kupovanje tuđih naloga za igranje nije sasvim bezbjedno. Ako poslujete s nepoznatim i nepoštenim prodavcem accounta, lako možete ostati i bez naloga i bez novca jer on može da prijavi da mu je nalog ukraden (nedozvoljeno preuzeti korisničko ime i lozinku). „Tako da ukoliko imate namjeru da kupujete neki od accounta, poželjno je da poznajete tu osobu i da ste sigurni u to da vas neće iskoristiti i prevariti”.
KAO POLOVAN AUTO: Lista najskupljih itema za igricu Counter strike: global offensive
Naši sagovornici, učenici nekoliko podgoričkih srednjih škola (Elektro, Ekonomska, Gimnazija), s nelagodom pričaju o primitivnijoj varijanti preprodaje igračkih naloga koja je u prvoj polovini prošle godine bila popularna u ovdašnjim igraonicama. Tada je, naima, veliku popularnost stekla igrica Fortnite pa su mnogi željeli da što prije i što više napreduju u njoj kako bi se pohvalili društvu. Zato su osnovci iz nižih razreda spremno plaćali 10, 15 pa i 20 eura za igricu sa popularnim i rijetkim skinovima (omogućavaju promjenu izgleda lika kojim igrač upravlja).
Takođe, naglašavaju kako u svijetu igrača na internet platformama, baš kao i među korisnicima platnih kartica ili elektronskog bankarstva, uvijek morate da čuvate svoje lične podatke od kradljivaca. Posebno opasni mogu biti „odlasci” na neprovjerene sajtove i platforme koje mame reklamirajući se jeftinijim ili besplatnim itemima.
Jednom od njih se, početkom godine, dogodilo da je prilikom ulaska na jedan novi sajt bio hakovan praktično u istom trenutku kada se prijavio (ulogovao). „U trenutku je moj nalog izgubio svu zaštitu, iako je imao čak i kod na telefonu koji je trebalo unijeti pri svakom korišćenju tog računa. Neko ga je preuzeo, ali nije uspio da ga iskoristi (preproda prikupljene iteme, na primjer) pošto smo se brzo obratili administratorima igrice i prijavili krađu. Vlasništvo nad tim nalogom dokazali smo tako što smo ponovili broj kreditne kartice oca jednog od igrača iz naše grupe, preko koje je na tom nalogu izvršena prva uplata”, svjedoči orobljeni igrač. I odlazi, da na miru odigra neku partiju internet basketa „dok nijesu svi na internetu”. Možda se nešto i zaradi.
A koliki novac cirkuliše svijetom e-sporta, pokazuje nagradni fond na profesionalnim takmičenjima u gejmingu (igranju igrica). Tako su na turniru International 2019 takmičari u igranju igrice Dota 2 podijelili iznos od 30 miliona dolara.
Kad su rublje jače od eura
Ekipa igrača-srednjoškolaca sa Pobrežja priča kako su lane jednom „greškom u sistemu“, uspjeli da ostvare neočekivanu zaradu: „Blizu naše zgrade bio je jedan terminal na koji ste, pored plaćanja telefonskih i računa za struju, mogli da uplaćujete novac na steam platformu. Terminal smo pronašli tako što nam je on omogućavao da uplate obavimo kešom, bez pozajmljivanja platne kartice od starijih ukućana, i pratećih objašnjenja. Ali, stvar je bila u tome da svotu koju uplatite u eurima, iz nekog nama nepoznatog razloga, terminal prebaci u ruske rublje. A na našu veliku sreću, ispalo je da su igrice mnogo jeftinije u rubljama nego u eurima. Čak duplo u nekim slučajevima. Tako smo jedno nedjelju dana jeftino kupovali i preprodavali igrice – naravno, ispod zvanične cijene – sve dok ta greška nije uočena. Zapravo, terminal je nestao, pa pretpostavljamo da je to bilo u pitanju.”
Luka RADULOVIĆ