Povežite se sa nama

OKO NAS

DO DŽEPARCA NA VEBU: Item, akaunt, euro

Objavljeno prije

na

Neko proba da zaradi motikom i lopatom, neko knjigom i olovkom a poneko – mišem i tastaturom. Od kuće, uz pomoć interneta.

 

Snalaženje. Tinejdžeri, stariji osnovci i srednjoškolci, brzo nauče šta znači ta riječ u zemlji u kojoj njihovi roditelji, sa dvije prosječne plate, jedva pokriju porodične troškove: kupe hranu, plate račune i rate za krediti i obezbijede osnovne nejestive potrebštine. Džeparac tu, najčešće, nije visoko na listi prioriteta. A i ako jeste, nije dovoljan. Zato se ovdje rano počne razmišljati o nekakvoj zaradi. I snalaženju.

Neko proba da zaradi motikom i lopatom, neko knjigom i olovkom a poneko – mišem i tastaturom. Od kuće, uz pomoć (brzog) interneta.

Počinje se praćenjem oglasa koji nude „brzu, laku i sigurnu zaradu”. Igranje nepopularnih igrica ili pregledanje reklama koje se plaća po satu  predstavlja najsporiji i najmanje zabavan način da se na internetu zaradi koji euro. Za višesatni nedjeljni ili dvonedjeljni angažman može se, ponekad, dobiti jedva pet do deset eura. A nekada ni toliko.

Stefan V. kaže da je i on prošao kroz ovu fazu, ali je brzo poželio da se oproba u nečemu konkretnijem i korisnijem (isplativijem). Pažnju mu je privukla mogućnost pravljenja logoa za strance (prema definiciji sa Vikipedije: logo je grafički znak ili ikona koja označava neki proizvod ili preduzeće). Izgledalo je da je u pitanju profitabilan i jednostavan posao, objašnjava naš sagovornik početak poslovne avanture u koju se upustio sa grupom drugara. „Za one koji ne znaju šta je logo –  to je slika koja je najčešće napravljena po izboru osobe koja ga koristi i služi za označavanje neke firme, profila ili proizvoda. E pa mi smo na početku po youtube-u nalazili razne pomoći (guidove) objašnjenja i prečice za rad u osnovnim programima poput FotoShop-a.  Da ih savladamo i usavršimo trebalo nam je nekoliko dana. I onda smo počeli da tražimo naše prve mušterije po internet forumima. Na samom početku, za jedan jednostavan logo bilo nam je plaćano 3–5 eura, tako da smo nedeljno zarađivali od 15 do 20 eura, zavisno od broja mušterija. Nije bilo mnogo, ali ni loše za početak. Vremenom shvatite kako je, na tom nivou, najteže naći kupce. A ukažu se i neke zabavnije stvari…”

Slična vrsta zarade na internetu, uz obavezno predznanje, predstavlja prevođenje kraćih i dužih tekstova na raznim sajtovima. U žargonu podgoričkih tinejdžera to je freelancovanje i predstavlja osobu koja nema određen posao već skuplja i razmatra ponude koje ima i prihvata onu koja mu najviše odgovara. U svijetu odraslih,  frilensing definišemo kao honorarni posao bez stalnog zaposlenja, ali da ne cjepidlačimo, suština je ista. Uglavnom, ovdje govorimo o prevođenju kataloga na sajtovima za internet trgovinu ili izradi titlova za filmove i serije. Zarada se kreće od pet eura po satu pa naviše, ali zahtijeva solidno, vrlo dobro ili odlično znanje engleskog jezika. A i crnogorskog.

Za one kojima učenje nije omiljena aktivnost, tu su igrice. I nekoliko načina da se spoje zadovoljstvo igranja i korist zarađivanja. „Nakon sati i dana provedenih u igranju Paladins, odlučili smo da napravimo naš prvi tim u igranju igrica”, prisjeća se svojih početaka Damjan B., jedan od naših sagovornika. Napominje da je to bilo znatno prije nego što su prenosi turnira u video igricama stigli na kanale državne televizije (RTCG) i u sportske programe na kablovskim televizijama (Sport klub ima kanal koji se bavi isključivo elektronskim igrama). „Ekipa je imala tri člana, koliko je bilo dovoljno za amaterske turnire. Mislili smo da ćemo lako doći do nekih nagrada. Ali, čim smo ušli u prvu fazu prvog turnira, vidjeli smo da smo još neiskusni i zeleni  za online turnire tog ranga, jer su nas protivnici dominatno pobojedili”.

Riješili su da se vrate koji korak unazad. „Pokušali smo da nađemo neki lakši način da zaradimo preko igrica. I vremenom to smo uspjeli.” Na platformi steam (steampowered.com), globalno najpoznatijoj i najrazvijenijoj platformi za kupovinu i igranje igrica koja ima stotine miliona igrača i milijarde eura prometa, postoji dio koji se zove community market. On igračima služi za kupovinu i prodaju itema (osobina, alatka, oružje, namirnica kojom igrač unapređuje osobine lika kojim upravlja)… koje koriste u svojim igricama. Trgovina se obavlja za stvaran novac. Uz to se najveći broj itema, sem onih najskupljih koji koštaju više stotina odnosno, hiljada eura, mogu dobiti i (vještijim) igranjem određene igrice.  „Počeli smo da prikupljamo i osvajamo te stvari i da ih nudimo na prodaju zainteresovanim igračima koji su imali manje vještine i sreće a više para od nas. Vremenom smo dobijali lak novac koji je stečen zabavom. To nisu velike svote novca (u najboljem slučaju nekoliko desetina eura), ali su dovoljne za džeparac. I, što je nabitnije, dobijaju se na zabavan način”, kaže Vuk V. Naš sagovornik smatra da bi za veći profit trebalo investirati u opremu za igru ali i direktno u kupovinu određenih itema. Ali, to već nosi i rizik od gubitka novca. „Ako nemate sreće ili dovoljno znanja, mozete „pasti u minus”, zato što ti itemi vremenom gube i dobijaju vrijednost kao i kripto valute. I ako ne procijenite dobro, kada da ih prodate, možete lako izgubiti novac”.

Redovni igrači znaju kako ima još načina za zaradu na steamu. „Vrlo profitabilna stvar koju smo takođe radili bila je prodaja naloga (accounta) za igrice koje smo prethodno razvili do određenog nivoa. Igrači koji nemaju vještinu ili vremena da igru počnu iz početka i dovedu je u tu fazu – obično je riječ o starijim igračima koji imaju posao i platu – spremni su da pristojno plate i preuzmu već razvijenu igricu. Svaki od nas je prodajom naloga makar jednom zaradio 50 eura ili više, a to nije mali novac”, tvrde naši sagovornici. Oni, ipak, napominju kako kupovanje tuđih naloga za igranje nije sasvim bezbjedno. Ako poslujete s nepoznatim i nepoštenim prodavcem accounta, lako možete ostati i bez naloga i bez novca jer on može da prijavi da mu je nalog ukraden (nedozvoljeno preuzeti korisničko ime i lozinku). „Tako da ukoliko imate namjeru da kupujete neki od accounta, poželjno je da poznajete tu osobu i da ste sigurni u to da vas neće iskoristiti i prevariti”.

KAO POLOVAN AUTO: Lista najskupljih itema za igricu Counter strike: global offensive

Naši sagovornici, učenici nekoliko podgoričkih srednjih škola (Elektro, Ekonomska, Gimnazija), s nelagodom pričaju o primitivnijoj varijanti preprodaje igračkih naloga koja je u prvoj polovini prošle godine bila popularna u ovdašnjim igraonicama. Tada je, naima, veliku popularnost stekla igrica Fortnite pa su mnogi željeli da što prije i što više napreduju u njoj kako bi se pohvalili  društvu. Zato su osnovci iz nižih razreda spremno plaćali 10, 15 pa i 20 eura za igricu sa popularnim i rijetkim skinovima (omogućavaju promjenu izgleda lika kojim igrač upravlja).

Takođe, naglašavaju kako u svijetu igrača na internet platformama, baš kao i među korisnicima platnih kartica ili elektronskog bankarstva, uvijek morate da čuvate svoje lične podatke od kradljivaca. Posebno opasni mogu biti „odlasci” na neprovjerene sajtove i platforme koje mame reklamirajući se jeftinijim ili besplatnim itemima.

Jednom od njih se, početkom godine, dogodilo da je prilikom ulaska na jedan novi sajt bio hakovan praktično u istom trenutku kada se prijavio (ulogovao). „U trenutku je moj nalog izgubio svu zaštitu, iako je imao čak i kod na telefonu koji je trebalo unijeti pri svakom korišćenju tog računa. Neko ga je preuzeo, ali nije uspio da ga iskoristi (preproda prikupljene iteme, na primjer) pošto smo se brzo obratili administratorima igrice  i prijavili krađu. Vlasništvo nad tim nalogom dokazali smo tako što smo ponovili broj kreditne kartice oca jednog od igrača iz naše grupe, preko koje je na tom nalogu izvršena prva uplata”, svjedoči orobljeni igrač. I odlazi, da na miru odigra neku partiju internet basketa „dok nijesu svi na internetu”. Možda se nešto i zaradi.

A koliki novac cirkuliše svijetom e-sporta, pokazuje nagradni fond na profesionalnim takmičenjima u gejmingu (igranju igrica). Tako su na turniru International 2019 takmičari u igranju igrice Dota 2 podijelili iznos od 30 miliona dolara.

Kad su rublje jače od eura

Ekipa igrača-srednjoškolaca sa Pobrežja priča kako su lane jednom „greškom u sistemu“, uspjeli da ostvare neočekivanu zaradu: „Blizu naše zgrade bio je jedan terminal na koji ste, pored plaćanja telefonskih i računa za struju,  mogli da uplaćujete novac na steam platformu. Terminal smo pronašli tako što nam je on omogućavao da uplate obavimo kešom, bez pozajmljivanja platne kartice od starijih ukućana, i pratećih objašnjenja. Ali, stvar je bila u tome da svotu koju uplatite u eurima, iz nekog nama nepoznatog razloga, terminal prebaci u ruske rublje. A na našu veliku sreću, ispalo je da su igrice mnogo jeftinije u rubljama nego u eurima. Čak duplo u nekim slučajevima. Tako smo jedno nedjelju dana jeftino kupovali i preprodavali igrice – naravno, ispod zvanične cijene – sve dok ta greška nije uočena. Zapravo, terminal je nestao, pa pretpostavljamo da je to bilo u pitanju.”

Luka RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SMRT PORODILJE IZ ULCINJA U BARSKOJ BOLNICI: Dug put do istine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je pokrenulo istragu o smrti mlade Ulcinjanke Drite Tafe koja je umrla u subotu od komplikacija izazvanih porođajem u Opštoj bolnici u Baru sredinom septembra. Govori se i o nizu drugih tragičnih slučajeva, ali još niko nije spreman da za to preuzme odgovornost iako su sada javnost, a posebno žene, glasnije nego ikada ranije

 

 

Ako smo ranije imali nadu da će se istina o slučaju brzo utvrditi,  nakon nalaza nekakve komisije i izjava direktora Opšte bolnice u Baru Igora Karišika svjesni smo da nas čeka dug i težak put da bi saznali istinu“, kaže za Monitor Hatidže Neljaj,.direktorka ulcinjskog SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja.

Ona ističe da u saradnji sa drugim ženskim organizacijama sa kojima su u Ulcinju u četvrtak organizovali protestno okupljanje pod nazivom Želimo istinu za Dritu,  neće stati. “Dugujemo to Driti, Asmiri, Ajli, Naidi i svim drugim ženama, njihovoj djeci i sebi samima“, poručila je Neljaj.

Iz barske bolnice su kazali, da se tri dana nakon smrti porodilje nijesu oglašavali, “kako bi se provjerile sve činjenice uvidom u postojeću medicinsku dokumentaciju i uzele izjave od svih učesnika u liječenju pacijentkinja Drite Tafa i Asmire Aljošević“.

“Komisija za kontrolu kvaliteta u Opštoj bolnici Bar zaključila je da su u liječenju tih porodilja ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke, u skladu sa trenutno važećim protokolima“, izjavio je Igor Karišik,  direktor te zdravstvene institucije.

Driti Tafi je 13. septembra urađen treći carski rez. No, tom prilikom je došlo do podvezivanja mokraćovoda. Tafa je hitno upućena u Klinički centar Crne Gore (KCCG), gdje joj je instalirana spoljašnja sonda, kako ne bi došlo do zastoja bubrega. Nakon novih analiza i snimanja, postavljena joj je sonda u organizam, ali je brzo došlo do sepse i u subotu, 2. novembra, Drita je preminula.

Dr Karišik tvrdi da je u barskoj bolnici komplikacija brzo prepoznata i da je pravovremeno reagovano. “Da nije bilo prepoznavanja komplikacije, radilo bi se o ljekarskoj grešci. Da nije pravovremeno reagovano, govorili bismo o krivici. Oba elementa greške i krivice u ovom slučaju nema”, istakao je.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ULCINJSKI PUT DO LUKE: Studija do nove godine, a onda…

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinj je jedini grad na Primorju koji nema luku ili marinu, za kojima je potreba očigledna.  Do kraja godine biće urađen dokument koji će pokazati kojom maršrutom treba dalje ići

 

 

„Ovo je san koji su generacije čekale, i od danas ćemo početi da ga ostvarujemo, vraćajući Ulcinju vjekovnu tradiciju pomorstva. Studija izvodljivosti je prvi korak koji radi Opština Ulcinj za izgradnju luke na svojoj teritoriji. Znamo kako, šta treba raditi da bi Ulcinj imao pomorsku luku i u budućnosti razvijenu djelatnost na moru“, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.

On je prošle sedmice sa predstavnikom hrvatske firme Marecon, čije je sjedište u Rijeci, Ivanom Žigom, potpisao ugovor o izradi Studije izvodljivosti za izgradnju luke u Limanu.

Najavljeno je da će za tri mjeseca inženjeri te kompanije, koji su učestvovali u izgradnji pomorskih građevina duž cijele hrvatske obale, izraditi ovaj dokument koji će pokazati što je optimalno da se napravi ispod zapadnih zidina ulcinjskog Starog grada: marina ili luka.

Iz lokalne samouprave tvrde da će se nakon toga krenuti u izradu glavnog projekta, koji bi trebao biti gotov početkom 2026. godine, a da bi radove na budućem objektu morala da finansira Vlada Crne Gore.

Ideju o gradnji jednog takvog objekta u Limanu pozdravila je i opozicija u Ulcinju navodeći da ovaj grad sa svojim geografskim položajem, slavnom pomorskom tradicijom i turističkom budućnošću zaslužuje da ima luku.

Daleko je, dakle, još do prave luke ili marine u Ulcinju. Oni sa boljim pamćenjem sjetiće se da je u ljeto 2018. godine, upravo u zgradi lokalne uprave, predstavljen projekat izgradnje marine u Limanu koja je trebalo da ima oko 160 vezova, za plovila veličine od 5-15 metara. Navodilo se da bi “ta marina sa Pristanom, kao najfrekventnijim dijelom grada, bila povezana tunelom ispod Starog grada, a koji bi bio širok četiri metra, te isto toliko visok. Iz tunela bi lift vodio prema Starom gradu.”

Iz Opštine su optimistički poručivali da se do kraja godine mogu završiti sve administrativne procedure i nakon toga krenuti u traženje investitora. Ali, eto, poslije punih šest godina lako se može zaključiti da u akvatorijumu Limana nema ničega novog dok na tom prekrasnom dijelu ulcinjske obale niču nove zgrade i apartmani.

Prije dvije godine iz Vlade Crne Gore je objavljeno da bi, nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bilo da se marina nalazi u Port Mileni, koja je prirodna marina i koja je oduvijek bila mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici čamaca sklanjali svoja plovila.

I Prostorno-urbanističkim planom Ulcinja je na Port Mileni predviđena izgradnja marine i privezišta sa 100 vezova. Prema procjenama eksperata iz osamdesetih godina 20. vijeka, marina u Port Mileni trebalo je da ima oko 400 vezova. Međutim, zbog ogromne nelegalne gradnje i uzurpacije opštinskog zemljišta u protekle četiri decenije moralo je doći do drastičnog umanjenja gabarita jednog takvog objekta.

Zato su se Ulcinjani, posebno ribari, morali zadovoljavati tek lučicom Kacema, koja se nalazi ispod istočnih zidina Starog grada, ali koja je u vrijeme jačeg nevremena nefunkcionalna, pa oni svoja plovila moraju izvlačiti na kopno ili ih sklanjati u Port Milena ili u Bojanu.

Već godinama se najavljuje i gradnja ribarske luke na početku Velike plaže, na prostoru od oko 81.000 metara kvadratnih, sa oko 80 vezova,. Sredstva za ovaj projekat obezbijeđena su iz programa MIDAS 2 sa Svjetskom bankom još 2018. godine.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je saopštilo da očekuje da će građevinski radovi na rtu Đerane početi nakon ljetnje turističke sezone 2025. i da će izgradnja ribarske luke trajati dvije godine. Vrijednost radova procjenjuje se na 15 miliona eura.

“Ulcinj je dijete mora. Stoga je on uvijek napredovao postajući znamenito pomorsko, gusarsko ili trgovačko mjesto, kada su njegovi stanovnici bili okrenuti moru i Mediteranu. Posljednjih decenija smo, na svoju štetu, išli nekim drugim putevima. Sada je pravo vrijeme da se vratimo na staru maršrutu kako bi izgradnjom luke i/ili marine ovaj grad krenuo u novu razvojnu fazu”, kaže ulcinjska novinarka Arjona Resuljani.

Ona smatra da je realizacija projekta luke uz još nekoliko drugih infrastrukturnih objekata i izgradnju većih hotela preduslov da Ulcinj bude, kako to vole kazati naši zvaničnici, najveća razvojna šansa Crne Gore za 2030. godinu, odnosno veliki regionalni centar turizma.

 

Planovi za luku već gotovo pet stoljeća

Iako je Ulcinj imao prirodne luke (Valdanos, rijeka Bojana i Port Milena) koji su brodove štitili od južnih i sjevernih vjetrova, ipak je vazda postojala potreba da se bliže gradu sagradi veća luka. O tome je, na primjer, vladu u Veneciji izvjestio mletački sindik Đustiniani, koji je u Ulcinju boravio 1553. godine u studijskoj posjeti. On je predlagao da se od Starog grada u pravcu istoka napravi lukobran i da Mala plaža postane luka za ulcinjske brodove.

Ni ta se ideja nije realizovala, a Ulcinj je tri stoljeća kasnije imao oko 400 malih i velikih brodova, odnosno jednu od najvećih flota na čitavom Mediteranu.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO JE NOVINAR SAŠA RADOVIĆ POSTAO PERSONA  NON GRATA U OPŠTINI ZETA: Karleuša, priganice, mediji  i politika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovogodišnji Dan zetskih kolača i priganica koji  je predstavljen kako  najveći spektakl  u istoriji ove mlade opštine zbog nastupa Jelene Karleuše,  sjenku je svojim izvještavanjem, tvrde u Opštini Zeta, bacio novinar RTCG Saša Radović. Traže od rukovodstva Javnog servisa da ga oštro kazni, a oni su sa svoje strane novinara proglasili personom non grata

 

 

Pjevačica Jelena Karleuša je proteklog vikenda održala koncert u okviru festivala Dan zetskih kolača i priganica u kompleksu Plavnica u Zeti. Pred početak koncerta u Zeti saobraćajni haos, pa su mediji saopštili da je i muzička zvijezda od gužve jedva uspjela da dođe do bine.

Najveći muzički događaj od osnivanja ove opštine poklopio se sa praznovanjem Svete Petke. A pjevačicin  nastup je javno u televizijskoj emisiji ranije dogovorio poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

,,Zeta, čuvena po svojoj bogatoj istoriji i tradiciji, dočekala me je kao niko nikad. Hvala svima koji su bili u nepreglednim kilometarskim kolonama, hvala policiji Crne Gore, hvala Milanu Kneževiću i ministaru saobraćaja Maji Vukićević na divnom gostoprimstvu. Znam da mene Crnogorci vole kao i ja njih, ali je ovo prevazišlo sva moja očekivanja iako su mnogi govorili da ja u Podgorici neću zapevati”, izjavila je nakon koncerta Karleuša.

Njen koncert  bio je zakazan za 9. maj ove godine, ali ga je uprava Hotela Podgorica otkazala. Odluka je uslijedila nakon javnog Karleušionog oglašavanja povodom pitanja Rezolucije o Srebrnici. Ona je između ostalog navela da ,,Crna Gora po ko zna koji put glasa protiv Srbije, a da se pola Crnogoraca nalazi u toj istoj Srbiji i ne vidi neki moralni problem ili politički problem”. Onda je održala lekciju iz ,,istorije”, balkanskim narodima: ,,Jer svakom Crnogorcu je ded Srbin, svakom Hrvatu je ded ubijao Srbe, svakom Bošnjaku ded nije došao ni iz Turske, ni iz Saudijske Arabije jer smeta ono “ić” i razumevanje srpskog jezika, a svakom Albancu sa Kosova je ded bio u plemenskoj bandi koja je napadala srpsku vojsku koja se povlačila prema Grčkoj u Prvom svetskom ratu”.

Da se vratimo u sadašnjost. Dodatnu pozornost na ovaj spektakl, kako karakterišu iz Opštine Zeta, privukao je novinar RTCG Saša Radović svojim izvještavanjem o njemu. Radović poznat po svom opuštenom stilu izvještavanja, kao i po zabavno-humorističkom serijalu Zabjelo Republika, pitao je direktoricu Turističke organizacije Tatjanu Bojanić zašto je izbor baš pao na Karleušu, i da li (aludirajući na njen repertoar i stihove pjesme ,,Karli bič“)  „kokain ide s priganicama. Nakon uključenja tvrdi da ga je Bojanić upitala ,,Znači tako vi radite? A ostajete li duže da snimate?, pa dodala ,,U redu, snimite to što ste mislili, pa ćemo poslije toga razgovarati!”

,,Tu rečenicu sam, kao dugogodišnji novinar, koji je prošao mnogo toga, shvatio  kao direktnu prijetnju. Na šta je mislila tačno, mogu samo da pretpostavim, i kako bi ona ili neko drugi, ‘razgovarao’ sa mnom i ‘učio’ me poslu novinara”, saopštio je Radović. Dodao je da su odmah otišli sa manifestacije: ,,Sve ovo se dešavalo pred vozačem i snimateljem TVCG kao svjedocima. Danas sam cijeli dan pretrpan porukama. Ne samo iz Crne Gore, nego iz cijelog regiona, i 99 posto je pohvalno. Mene sada brine da će uticaj i pritisak politike i političara me po ko zna koji put kazniti u mojoj kući, TVCG i osjećam zabrinutost i stres. Nadam se da će oni koji rukovode kućom znati da se odupru tome”.

Da je bojazan novinara bila s razlogom, odmah su potvrdili iz Opštine Zeta koji su zatražili od RTCG da kazni Radovića zbog kako tvrde, ,,skandaloznog i nedopustivog” izvještavanja. ,,Manifestacija ,,Dani zetskih kolača i priganica” koju su posjetile hiljade i hiljada građana iz svih gradova Crne Gore i regiona od ranih jutarnih časova, prošla je bez ijednog incidenta, jedino se Saša Radović, porijeklom Zećanin, osjetio fizički ugrožen od Tatjane Bojanić. Iako televizijski snimak pokazuje da je jedino gospođa Bojanić trebalo da strahuje od fizičkog nasrtaja Radovića”, saopštili su iz Opštine Zeta.

Reagovali su i iz Sindikata medija koji su političare koji konstruišu i pozivaju na kažnjavanje, podsjetili na Zakon o nacionalnom javnom emiteru koji govori o nezavisnosti novinara: „Novinar i drugi zaposleni koji učestvuje u kreiranju programskog sadržaja Javnog medijskog servisa nezavisan je u svom radu i djeluje u interesu javnosti”. I upozorili da po istom zakonu ,,ne može prestati radni odnos, ne može mu biti umanjena zarada, promijenjen status u redakciji ili utvrđena odgovornost zbog stava ili mišljenja koje je izrazio u skladu sa profesionalnim standardima i programskim pravilima.“

Opština Zeta se žalila generalnom direktoru Borisu Raoniću i Savjetu RTCG. Traženo je da se pokrene hitna istraga u vezi sa postupanjem novinara Saše Radovića, kao i da se on disciplinski kazni.

,,Podsjećamo i da je pitanje etike nadležnost ombudsmana kojeg Javni servis uporno nema, da Savjet Javnog servisa ni na koji način ne može da preuzme ulogu ombudsmana ili kažnjava zbog načina na koji neko izvještava, a da Javni servis od aprila kada je donijet nezakonti Etički kodeks nije u stanju da formira etički odbor koji bi mogao da pokrene pitanje disciplinske odgovornosti”, upozorili su iz Sindikata medija.

Iz Opštine Zeta nijesu se zaustavili na ovome – zbog najave koncerta, kako tvrde u TO Zeta, svjetski poznate dive, Opština je najavila da će obavijestiti i Delegaciju EU u Crnoj Gori i sve relevantne adrese. Naveli su i da Radović,,u kontinuitetu sije mržnju i pokušava da diskredituje ljude koji imaju karijeru o kojoj on vjerovatno može samo da sanja“. Da je stvar otišla predaleko govori i to da je Opština Zeta proglasila novinara  personom non grata sa kojim neće imati više nikakvu saradnju, jer je, kako saopštiše,  on kao zetski potomak vrijeđao njih i njihove goste.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo