Povežite se sa nama

OKO NAS

TIHI UBICA – NARKOMANIJA MEĐU MLADIMA U CRNOJ GORI: Beznađe koje raste

Objavljeno prije

na

Do droge mladi u Crnoj Gori mogu da dođu i za pola sata. Nerijetko je konzumiraju i u dvorištu škola, najčešće marihuanu, a u porastu je i upotreba teških psihoaktivnih supstanci. Mnogi od njih uporedo pate i od psihičkih poremećaja. O tome se nedovoljno govori, a fali i podrška cjelokupnog društva, saglasni su sagovornici Monitora

 

,,Konzumiraju drogu gdje stignu, uglavnom u školskom dvorištu. Biraju mjesta gdje ih kamere ne mogu usnimiti, a oni koji žele da dođu do „robe“ njima prilaze. U većini slučajeva radi se o marihuani“, tvrdi učenik A.S. iz Elektrotehničke škole Vaso Aligrudić u Podgorici.
Da je narkomanija jedan od gorućih problema mladih u Crnoj Gori pokazalo je i prošlogodišnje istraživanje Ombudsmana Djeca i bolesti zavisnosti u Crnoj Gori. Prema tom istraživanju, koje je obuhvatilo 37 osnovnih i 25 srednjih škola, marihuanu koristi više od 11 odsto učenika, dok u prosjeku preko osam učenika konzumira teške droge. ,,Polovina zavisnika od teških droga koristi jednu supstancu, a druga polovina dvije i više supstanci. Učenici u Crnoj Gori u značajno većoj mjeri od prosjeka EU zemalja koriste ilegalne (teške) droge”, navodi se u istraživanju. Čak 16 odsto učenika tvrdi da se nedozvoljene supstance često konzumiraju u školi, a pored ovoga, u porastu je i upotreba sintetičkih droga, koje su jeftine i lako dostupne.
,,Oni za koje znam da koriste marihanu to rade iza škole. A ranije i kod požarnih stepenica. Najproblematičnija je laka dostupnost droga”, kaže učenik Ž.K. iz Ekonomske škole Mirko Vešović u Podgorici. Preko 25 odsto učenika koje je obuhvatilo istraživanje Ombudsmana iznosi sličan stav. Do droge, ukoliko se želi doći, potrebno je zabrinjavajućih od pola do nekoliko sati.
Dijana Milošević iz JU Kakaricka Gora, ustanove za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci u Podgorici, za Monitor kaže da od marihuane uglavnom sve počinje: ,,Period adolescencije je sam po sebi najveći krizni period svakog pojedinca kada se prirodno javlja problem identiteta, poteškoće u prihvatanju autoriteta, kao i sklonost eksperimentisanju sa „zabranjenim stvarima”. Sve ovo pogoduje da adolescent dođe u kontakt sa psihoaktivnim supstancama. Uporno opstaje zabluda među mladima da marihuana nije droga ili je „laka droga” olakšava ulazak u ovaj problem, zato što je najčešće upravo marihuana prva supstanca koju zavisnici konzumiraju. Osim što ostavlja posljedice na psihu konzumenta, ovo je zabluda koja ih može koštati života”.
Prema njenim riječima, razlozi zašto se mladi upuštaju u narkomaniju su uglavnom nezadovoljstvo, zabrinutost ili pobuna protiv autoriteta, dosada, porodični problemi, vršnjačko nasilje kao i to što smatraju da su im cigarete, alkohol ili droga neka vrsta „pristupnice” određenoj grupi vršnjaka.
,,Iza sale naše škole često možete vidjeti starije momke koji djeci daju marihuanu. To je gotovo svakodnevica i omiljeno mjesto za okupljanje”, kaže još jedan učenik Elektrotehničke škole Vaso Aligrudić.
Monitor se ovim povodom obratio većini srednjih škola u Podgorici. Na pitanje na koji način rade na suzbijanju ovog problema, ni poslije više nedjelja čekanja, nije stigao odgovor.
,,Ne radi se dovoljno sa adolescentima u školama kada je riječ o narkomaniji, ali razlog za to nije u školama, već u nedovoljnoj uključenosti institucija, koje bi trebalo više da se bave ovim problemom. Ne možemo očekivati da se škola bavi i obrazovanjem djece i da bude policajac i neko ko će pored ostalih obaveza raditi sa djecom na suzbijanju ove pojave. Zato im treba pomoć i od institucija, kao i od civilnog sektora. Ovom pojavom se moraju se svi zajedno baviti, a svake godine sve je više izražena u obrazovnim ustanovama”, kažu za Monitor iz NVO Euromost, čiji je jedan od glavnih ciljeva doprinos u borbi protiv droge i svih oblika zavisnosti.
Zloupotreba droga raste svuda u svijetu, pa tako i u našoj zemlji, bez obzira na akcije koje se sprovode i kroz zdravstveni, obrazovni, pravni sistem, ističe psihološkinja Nataša Vuković, koja u sklopu akcija NVO Euromost radi sa vršnjačkim edukatorima. ,,Broj uživaoca droga postaje naročito izražen među mladima, među srednjoškolcima, pa i starijim osnovcima. Nijedna droga nije bezopasna. Neophodna je kontinuirana, sistemska i sistematska akcija cjelokupnog društva. Cilj prije svega mora biti da djeca i mladi nikada ne posegnu za drogom”.
Prema njenim riječima, neadekvatna pomoć i nedostatak oslonca porodice, prvenstveno roditelja koji nisu uspjeli da ostvare odnos povjerenja sa svojom djecom, i koji nisu uspjeli da „nametnu“ poželjne uzore, čine da mladi postanu „laka meta“.
„Proslave osamnaestih rođendana su posebno problematične. Dešava se da se iznajme stanovi, gdje se miješaju i po dvije ili tri vrste droga i velike količine alkohola. Uglavnom se radi o maturantima iz gimnazije. Moja kćerka je otišla na jedan takav rođendan i zvala me u šoku i strahu da je pokupim. Nije znala šta se dešava tamo. A tek roditelji o tome nemaju pojma”, kaže za Monitor Patricija Pobrić, direktorka NVO Naša Akcija.
Ona tvrdi da dubljem ulasku u narkomaniju nerijetko prethode već neke kriminalne radnje: ,,Obično se još u trećem razredu srednje škole mladi regrutuju da kupuju lične karte za glasanje od strane starijih učenika. Ta djeca krenu poslije i u narkomaniju. Oni su „nosilje“ i lako ih je uloviti za sitni kriminal. Od tog novca kasnije kupuju motore i automobile”.
Mnogi u narkomaniju uđu jer očekuju da će im droga olakšati svakodnevno suočavanje sa problemima. Mnogi i iz radoznalosti, sa onim, dobro poznatim – ‘samo da probam’. Na pitanje zašto neko postaje zavisnik, a neko ne, naročito ako su osobe rasle u sličnim okolnostima ili čak u istoj porodici, Nataša Vuković kaže da nema jasnog i sigurnog odgovora: ,,Jedini siguran zaključak je da jasno treba savjetovati svakog da i ne proba psihoaktivnu supstancu jer se unaprijed ne zna da li je neko osjetljiv na nju, što bi značilo da i jednokratno unošenje već stvara psihičku potrebu za ponovnim uzimanjem supstance. Takvi pacijenti u praksi postoje i za njih je zajednička karakteristika da im se „droga odmah dopala”.
Iz Euromosta kažu da se, pored suzbijanja preprodaje droga, mora raditi i na unapređivanju prevencije narkomanije kod mladih: ,,Euromost je nakon obuke prvih vršnjačkih edukatora, sada proširio radionice, osim u Bijelom Polju, i u drugim opštinama na sjeveru, kao što su Plav, Gusinje i Rožaje. Brojnost učesnika najbolje pokazuje kolika je njihova zainteresovanost. Ali, da bi u tome bilo nekog uspjeha, potrebno non-stop komunicirati sa mladima i slušati šta oni govore. Nema prevelike vajde u tome da dođe neko od stručnjaka i da im objašnjava šta je droga i kako izgleda”.
Nataša Vuković za Monitor ističe da su za narkomaniju usko vezani mentalni problemi kod mladih osoba. Njega uma i mentalnog zdravlja je još uvijek tabu tema u Crnoj Gori. ,,Istina je da posljednjih godina sve više mladih ljudi traži pomoć i savjet psihologa, ali još uvijek stidljivo, skoro uvijek uz molbu da se nigdje ne evidentira posjeta i da roditelji ne saznaju, jer je njima, najčešće, vrlo teško da prihvate činjenicu da im dijete ide kod psihologa ili psihijatra”, kaže ona.
I odnos države je sličan. ,,U našoj zemlji ne postoji ustanova u kojoj bi se liječili mladi ljudi koji imaju neku duševnu bolest”, upozorava Vuković.
U Crnoj Gori se u Institutu za javno zdravlje (IJZ) od 2013. godine vodi Nacionalni registar za narkomaniju, ali on funkcioniše samo na osnovu podataka iz zdravstvenih ustanova. O onima koji nisu prijavljeni nema informacija. Prema posljednjim procjenama, u Crnoj Gori ima više od 15.000 zavisnika od droga.
Koliko je od toga mladih i djece, ne zna se precizno. Rezultati istraživanja obeshrabruju. Sagovornici Monitora saglasni su u jednom – nedostaje komunikacije i saradnje između institucija, škola, roditelja i mladih. A problem zavisnosti nije problem pojedinca, već čitavog društva.

Milo POPOVIĆ
Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

KRIZA MOJKOVAČKE VLASTI: Hoće li morati ispočetka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odbornici SNP-a niti dolaze na sjednice SO Mojkovac nit’ govore o tome šta im smeta kod koalicionih partenera sa kojima su na vlasti. Bitne odluke od kojih zavisi  kvalitet života u tom gradu čekaju na dogovor vlasti. Ili rasplet aktuelne krize na neki drugi način

 

Razgovori kojima je trebalo da počne rješavanje krize vlasti u Mojkovcu  još nijesu  ni zakazani.

Socijalistička narodna partija (SNP), koja je, u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, dio vlasti u tom gradu, bojkotovala je dvije sjednice Skupštine opštine (SO). Mojkovački parlament čine 14 odbornika koalicije koju je predvodila Demokratska partija socijalista (ostali u opoziciji), osim koalicije Za budućnost Mojkovca, četiri Demokrata, po dva iz Građanskog pokreta URA i koalicije Ne damo Mojkovac i jedan iz Ujedinjene Crne Gore. Nedolaskom dva, od tri, odbornika SNP-a i uz odstustvo opozicionih odbornika DPS-a, nije bilo moguće obezbijediti kvorum za odžavanje sjednice dva puta, tokom aprila. Zbog toga se, za sada, o zakazivanju nove ne razmišlja.

Iz SNP, navodno, koalicionim partnerima ne saopštavaju čime su nezadovoljni.  Zvanično, šturo i neprecizno  objašnjenje SNP-a  za nedolazak na sjednicu lokalnog parlamenta je „da se mora pažljivo napraviti potpuni koncept i strategija daljeg djelovanja i razvoja i zajednički pristupiti realizaciji tih programa”. Kažu i da „neće po automatizmu glasati sve što dođe kao predlog od izvršne vlasti u tom gradu“.  I demantuju  „insinuacije da će SNP, u Mojkovcu,  sarađivati sa bilo kim,  mimo postojeće koalicije”.

Konačno, najavljuju da će „dalje saradnja unutar kolaicije na vlasti zavisiti  od konstruktivnog pristupa koalicionih partnera”. Šta je bilo do sada nekonstruktivno, u SNP-u, za sada nijesu spremni da podijele sa javnošću. „Nije za novine“, odogovaraju iz te stranke na pitanja o tome čime su ih naljutili koalicioni partneri.

Predsjednik SO Marko Janketić (Demokrate)  je Monitoru kazao da ne zna kada će moći zakazati dva puta odlaganu sjednicu. Podsjeća da za to, prema poslovniku, još ima vremena, ali da bi, kako kaže, „dobro bilo da se nesporazumi rješavaju što prije“. Pomaka u razgovorima sa SNP-om, u odnosu na minuli mjesec, međutim, nema.

„Još nije bilo razgovora sa SNP-om, iako je trebalo da se sastanemo minule sedmice. Pomaka nema, pa, nažalost, ništa novo ne mogu reći.  Mislim da bi trebalo prvo da se stavari riješe u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, pa onda da se razgovora i na nivou vladajuće kaolicije u Mojkovcu. Ni dalje nemam jasno saopšten razlog SNP-a za bojkot sjednica SO“, tvrdi Janketić.

Razgovore u okviru koalicije Za budućnost Mojkovca, kako kažu u DF-u,  očekuju ubrzo. No, ista očekivanja imali su i sredinom aprila.  Kako  su nezvanično rekli, ni njima, do sad,  SNP  nije jasno saopštio  šta im se ne dopada u načinu rada  nove  mojkovačke vlasti. ,,Tačne razloge nedolaska odbornika SNP-a na sjednice SO ćemo vrlo brzo saznati. Predstoje nam razgovori, a sigurna sam i dogovor. To dugujemo građanima Mojkovca. Najvažnije je istaći da nije riječ o borbi za fotelje”, kazao je šef odborničkog kluba DF-a Radovan Vidojević, prije nekoliko sedmica.

Vidojević je tada bio siguran da ,,SNP neće sarađivati s bilo kim izvan vladajće koalicije”.  U to su u DF-u, kažu, sigurni i sada.

Iz GP URA, koja je dio vladajuće koalicije, kažu da koalicija Za budućnost Mojkovca treba što prije da kaže „ako više ne nastupaju zajedno ili da hitno riješe unutarkoalicione probleme“. Potpredjednik Opštine i predsjednik Opštinskog odbora (OO) GP  URA Ivan Ašanin  objašnjava „da Mojkovac ne može da čeka i da se ne smije dozvoliti  prolongiranje rješavanja problema“.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

HIDROENERGIJA NE ODUSTAJE OD KALUDARSKE RIJEKE: Male elektrane veliki problem

Objavljeno prije

na

Objavio:

U selu Kaludra kažu da su vlasnici Hidroenergije obećavali brda i doline, ali da je lokalno stanovništvo uvidjelo da od toga neće biti ništa. ,,Mi imamo primjer susjednog sela Šekular, gdje je potpuno devastirana priroda i napravljena velika ekološka šteta, a mještani nemaju nikakve koristi”

 

Bivša Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata raskinula deset ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidrolektrana, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, ali među njima nije ona na beranskoj rijeci Kaludarska, gdje je vlasnik kompanija Hidroenergija Montenegro.

Osim Kaludarske rijeke u Beranama, izgradnja preostalih mHE predviđena je, između ostalih, i na vodotocima Bjelojevićka i Štitarica. Tako se nije ostvarilo obećanje bivšeg premijera iz njegovog ekspozea sa početka mandata, kada je najavio da će Vlada na čijem je čelu izvršiti reviziju i preispitivanje svih koncesionih ugovora i donijeti deklaraciju o trajnoj zabrani izgradnje malih elektrana na crnogorskim vodotocima.

Vlasnici Hidroenergije su Oleg Obradović i Ranko Radović. Obradović preko Hemere ima 40 odsto udjela, a Radović 60 odsto udjela. Radović je tih 60 odsto udjela otkupio od Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, vlasnika kompanije Bemaks. Prije toga je bio njihov izvršni direktor u Hidroenergiji Montenegro.

Preduzeće Hidoenergija Montenegro osnovano je u Beranama u jesen 2007. godine, dok je DPS bio na vlasti u ovoj sjevernoj opštini. Obradović je tada došao u svoj rodni grad i preko kompanije Hamera Capital napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im zauzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Kasnije se ispostavilo da, prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata, Opština Berane, kao ni opštine Andrijevica i Plav, nikada nijesu upisane kao suvlasnici Hidroenergije.

Ove tri opštine trebalo je da budu vlasnici deset odsto akcija, i da taj „kolač“ dijele proporcionalno učešću i broju hidrocentrala na svojoj teritoriji, ali su na kraju, nikada objašnjenim akrobacijama u Centralnom registru, ostali bez ičega.

Mediji su prenijeli da je plan Hidroenergije bio da  izgradi ukupno 13 mini hidroelektrana na području beranske opštine, a vrijednost investicija bila je procijenjena na 28 miliona eura. Tada je saopšteno da je Hidroenergija Montenegro koncesije dobila na 27 godina.

Sve odobrene lokacije su u slivu Lima. Pet u području Šekularske rijeke, i čak osam na beranskoj Bistrici. Onda se doznalo da je u taj plan naknadno uključeno još sedam malih elektrana na vodotoku Kaludarske rijeke.

,,Time bi praktično čitava rijeka bila u cijevima. Vodozahvat posljednje hidrocentrale bi bio kod manastira Ćelije, a mašinsko postrojenje dolje kod Djevojačkog krša. Na tom potezu je svuda državno zemljište i zato su mislili da će im to lako proći. Naravno da mi ne bi to dozvolili. Naš manastir i njegova okolina bi bili devastirani”, kažu u MZ Kaludra.

Kada se radi o gradnji mHE na Kaludarskoj rijeci, valjalo bi se prisjetiti da je Vlada premijera Duška Markovića ugrabila i samo desetak dana prije glasanja o novoj Vladi ovlastila ministarku ekonomije Dragicu Sekulić da potpiše ugovor kojim se za dvije godine produžava koncesija Hidroenergiji za izgradnju i korišćenje malih hidroelektrana na tom vodotoku.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

SKORO DVIJE GODINE BORBE MJEŠTANA REČINA PROTIV PROJEKTA mHE SKRBUŠA: Nit’ koncesionar gradi, nit’ Vlada brani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Borba protiv gradnje male hidroelektrane (mHE) dijela mještana i vlasnika imanja u kolašinskom selu Rečine uskoro će ući u treću godinu, a još se ne zna hoće li taj projekat biti nastavljen. Dodatno, kako tvrde mještani, odlukama sudova, ali i postupcima koji su u toku, a koje je protiv njih pokrenuo koncesionar, spriječeni su da nastave proteste

 

Na rijeci Skrbuša istoimenu mHE gradi Hydro Logistics doo iz Podgorice. Već u drugoj fazi izgradnje dio mještana i vlasnika imanja sela Rečine, kroz koje protiče ta rijeka, oštro su se usprotivili projektu i spriječili koncesionara da nastavi radove. S druge strane, dio mještana je podržavao gradnju mHE, a svoju odluku su argumentovali, kako su objasnili, „velikodušnim obećanjima koncesionara o ulaganja u sesoku infrastrukturu”.

U međuvremenu, uz proteste, pokrenuto je više sudskih sporova, a koncesionar je od sudova tražio da im se omogući nastavak gradnje. Tačnije, da sud privremenim mjerama onemogući blokadu puta prema gradilištu. Takođe, vlasnik firme Hydro logistics Slaven Burzanović  i njegov brat Ivan podnijeli su krivične prijave protiv mještanina Vasilija Ivanovića i ekološkog aktiviste Denisa Mekića, tvrdeći da su im, na jednom od protesta, prijetnjama ugrozili sigurnost. Sudski postupak je u toku, a mještani tvrde da su višestruko oštećeni od kolašinskog Osnovnog suda. Podsjećaju i da su više puta sa protesta privođeni u policiju, te da su im, zbog spečavanja koncesionara da priđe gradilištu, to jest, blokade seoskog puta, pisane prekršajne prijave.

„Skoro dvije godine traje borba protiv gradnje mHE Skrbuša i do sada nije bilo raskida ugovora. Iako smo dobili uvjerenja od ljudi koji rade na tome da se to privodi kraju, djelovanje nove Vlade i ministra koji je zadužen za to pitanje ostaje nepoznanice. Nemamo od njih bilo kakva obećanja ili informacije. Sve vrijeme smo prepušteni Sudu u Kolašinu, koji je u više navrata slijepo ispunjao želje koncesionara. Donošene su privremene mjere mještanima, bez ikakvih dokaza i, prema mojem mišljenju, bez pravnog osnova”, kaže za Monitor Ivanović.

Vlada je, krajem prošle godine, koncesionaru „dala razuman rok od 90 dana za  završetak radova faze II u skladu sa članom 23.3 Ugovora o koncesiji”.  Taj rok je već istekao, ali iz doskorašnjeg Ministarstva kapitalnih invensticija (MKI) nijesu odgovorili na pitanja kakav je sada status projekta mHE na Skrbuši.

Koncesionar je značajno prije isteka roka izvršio I fazu ugovorne obaveze, piše u informaciji iz tog resora iz decembra prošle godine. Međutim, okasnilo se u narednoj fazi. U okviru II faze, prema ugovoru o koncesiji, trebalo je da bude izgrađen objekat mHe. Ministarstvo tada nije uvažilo primjedbe koncesionara, među kojima su kao razlog za kašnjenje radova, naveli i proteste mještana.

„Protesti i slične aktivnosti u vezi izgradnje mHE predstavljaju rizik koncesionara u skladu sa članom 25.3 Ugovora o koncesiji i koncedent nije dužan da produžava rok za izgradnju faze II ukoliko bi se takvi protesti dešavali. Osim navedenog, koncesionar je sa uspjehom ishodovao sudskim putem privremenu mjeru – zabranu ometanja radova u skladu sa Rješenjem Osnovnog suda u Kolašinu I.br.15/21 od 30. 7. 2021. godine. Stoga, protesti nisu valjan razlog da se dozvoli produženje, već su oni rizik koji je svojevoljno prihvatio”, piše u Informaciji koja se odnosi na realizaciju ugovora o koncesiji za izgradnju mHE na vodotoku Skrbuša iz decembra prošle godine. Ipak, Hydro logistics-u su tada dozvolili još dodatnih tri mjeseca da okonča II fazu radova.

Između ostalih, u kolašinskom osnovnom sudu vodi se postupak po tužbi Hydro Logistics-a  protiv pet Kolašinca zbog „uznemiravanja prava svojine”. Hidro Logistics je učesnike protesta tužila zbog uzmemravanja prava svojine, nakon što je Sud donio donio rješenje o privremenoj mjeri, „kojom je zabranjeno sprječavanja investitoru da pristupi svojim parcelama”.

Protesti mještana Rečina zbog gradnje mHE Skrbuša dešavali su se na javnoj površini – putu, pa protestanti nijesi uznemiravali prava svojine investitora firme Hydro Logistics. To je pred kolašinskim Osnovnim sudom kazao Miljan Jović, punomoćnik tuženih.

„Tuženi su protestovali i ispoljavali zakonom dozvoljena prava na protest i javno okupljanje koje im je zagarantovano Članom 11 Evropske konvecije o ljudskim pravima. Nijesu bili na parcelama tužioca, pa se, u konkrentom slučaju, ne može raditi o uznemiravanju prava svojine”, tvrdi Jović.

On je sutkinji Mirjani Čepić dostavio informaciju o realizaciji ugovora o koncesiji za izgradnju mHE na dijelu vodotoka Skrbuša, iz koje se tvrdi, može konstaovati da je produženi rok za završetak druge faze istekao. Zbog toga, smatra Jović, tužba koncesionara je već pravno neodrživa”. Prema njegovim riječima, nejasno je kako se može tražiti zaštita od uzmemiravanja prava svojine „na nepokretnosti na kojoj se ne može bilo šta graditi”.

Međutim, u drugom postupku, koji se vodi protiv mještana zbog navodne ugrožene sigurnosti Burzanovića, predstavnici koncesionara su bili optimistični kada je riječ o nastavku radova.

„Ističem da je ugovor o izgradnji i dalje na snazi i da će redovi biti nastavljeni, jer su odobreni odlukom Vlade. Osjećam ugroženost, strah i nesigurnost za svoju ličnu bezbjednost, s obzirom da smo praćeni od više osoba kad krenemo na izgradnju mHE”, kazao je jedan od oštećenih.

Tokom trajanja primjerenog roka, koncesionar se obratio MKI i tražio da se razmotri mogućnost revidovanja prethodno donijete odluke o prdužetku radova. Tražili su dodatno vrijeme, navodeći brojne razloge za kašnjenje. Iz Hydro Logistics-a, između ostalog, podsjećaju Vladu da je inspektor u oktobru prošle godine, „konstatovao da su otklonjene ranije utvrđene nepravilnosti. Međutim, kako kažu predstavnici koncesionara, inspektor je „istog dana ponovo donio zabranu građenja, koju do danas nije povukao, odnosno – nije konstatovao da se može nastaviti sa izvođenjem radova”.

Kao razloga za neaktivnost na gradilištu naveli su i loše vremenske uslove, ali i kašnjenje aktivnosti CEDIS-a, koje su vezane za projekat mHE.

U Informaciji od prije dvije sedmice MKI je, uvažavajući argumentaciju Hydro logistics-a preporučilo da se „sagledaju svi razlozi koji su koncesionaru onemogućavali nastavak radova”. Iz tog resora upozorili su i na opasnost od plaćanja odštete, u slučaju raskida ugovora.

„Potrebno je sagledati sve razloge koji su onemogućili koncesionara da izvrši svoje ugovorne obaveze kao i sve postupke koje je koncesionar preduzimao u cilju otklanjanja istih. Na osnovu navedenog, procjeniti rizik potencijalne opasnosti plaćanja značajnih iznosa u slučaju pokretanja spora radi utvrđivanja naknade štete od strane koncesionara, koji je, pretpostavljamo, neminovan, i u skladu sa tim donijeti razumne zaključke”, preporuka je MKI Vladi.

Vlada Zdravka Krivokapića je tokom godinu i po mandata, zbog nepoštovanja obaveza koncesionara, raskinula deset ugovora o koncesijama za gradnju mHE. Istovremno, koncesionari su podnijeli ukupno devet tužbi Privrednom sudu za naknadu štete. Trenutno je na snazi 25 ugovora o koncesiji i dvije energetske dozvole za rekonstrukciju.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo