Povežite se sa nama

OKO NAS

USLOVI ZA IZVOĐENJE NASTAVE FIZIČKOG VASPITANJA: Korona vratila omladinu sportu

Objavljeno prije

na

Pusta, polomljena igrališta i klupe, mladi koji hodaju gradom zagledani u pametne telefone – to su bile slike svakodnevice omladine Podgorice.  Zatvaranje škola i jednomjesečna kućna izolacija, učinili su da se tinejdžeri, nakon popuštanja mjera prevencije, masovno fizički aktiviraju. Ulice Podgorice ovih dana pune su mladih koji uživaju u vožnji bicikala, trotineta, rolera

 

Novonastala vanredna situacija usljed širenja virusa KOVID-19, zatvaranje škola i jednomjesečna kućna izolacija, učinili su da se tinejdžeri, nakon popuštanja mjera prevencije, masovno fizički aktiviraju. Ulice Podgorice ovih dana pune su mladih koji uživaju u vožnji bicikala, trotineta, rolera… Na sportskim terenima u kvartovima opet se igra basket. Trenerka stil živi širom grada.

Prije korone, situacija je bila sasvim drugačija. Pusta, polomljena igrališta i klupe. Mladi koji hodaju gradom zagledani u pametne telefone. Fotografisanje za Instagram kao omiljeni sport. Kafane, kladionice, rijetki rekreativci na biciklima. To su bile slike svakodnevice omladine glavnog grada. Sada, nakon mjesec dana izolacije, Podgorica ima drugo, ljepše lice koje liči na neki evropski ,,smart city” sa manjim brojem automobila, čistijim vazduhom i najrazličitijim vidovima alternativnog saobraćaja.

Kako su nam kazali srednjoškolci, prije zatvaranja škola, nastavi fizičkog vaspitanja prisustvovali su samo učenici koji vole sport. Profesori, kažu, imaju razumijevanja, pa se nezainteresovanima progleda kroz prste. Uslovi za izvođenje nastave u srednjim školama variraju od loših do skoro idealnih.

– Sve zavisi od profesora. Novi, mladi profesori u početku forsiraju rad, ali kasnije i oni popuste. Fizičko radi samo onaj ko želi, uglavnom momci. Ja nemam potrebu za tim. Vrijeme provedem učeći sa drugaricama neki drugi predmet. To je super opcija. Opreme i prostora imamo, uslovi u sali su odlični. Imamo mnogo sekcija – skijašku, biciklističku, planinarsku, plivačku, koje rade punom parom – rekla je M.M. učenica Gimnazije ,,Slobodan Škerović”.

I dok u Gimnaziji učenici imaju priliku da se uz rekreaciju organizovano druže i zabavljaju i tokom vanškolskih aktivnosti, u nekim srednjoškolskim obrazovnim ustanovama dešavaju se ogromni propusti, pa se časovi fizičke kulture uopšte i nijesu realizovali.

– Za četiri godine mog obrazovanja samo sam par puta ušla u salu za fizičko. Taj čas skoro nikada nismo imali. Vrijeme iskoristimo da odmorimo od škole u obližnjem kafiću ili prošetamo. Profesore fizičkog tada često vidimo u kafićima preko puta škole – rekla nam je A.P. učenica Srednje ekonomske škole ,,Mirko Vešović”.

Razloge za izbjegavanje nastave fizičkog vaspitanja, čiji je uticaj od presudne važnosti za psihofizički razvoj adolescenata, treba tražiti i u pojavi novih tehnologija, koje osvajaju umove omladine, vezujući ih za kompjuter i surfovanje po internetu.

-Imamo teren u kvartu, super je, ali dešava se da nemaš s kime da igraš basket, svi su na netu i mrzi ih da izlaze napolje – kaže S.L.

Osim toga, tinejdžeri uglavnom provode vrijeme u kafićima, igrajući tombolu ili ispunjavajući tikete za sportske kladionice ili su na ulici. Istraživanja govore o porastu bolesti zavisnosti od droge, alkohola i kocke među mladima. Starosna granica zavisnika iz godine u godinu sve je niža. Čini se da bi nekadašnja kampanja Sportom protiv droge (2010), danas bila potrebnija mladima pružajući im jasniji uvid na moguću drugačiju stvarnost. A možda je i izolacija zbog korone to mnogo brže postigla.

– U dvorištu moje zgrade izgrađen je novi košarkaški teren. Puno djece se tu igra. Tereni su u mnogo boljem stanju nego ranije. Napokon se nešto počelo mijenjati – rekao je M.Ž.

Direktor SSŠ „Vaso Aligrudić” Veselin Pićurić istakao je da se nastava fizičkog obrazovanja zahvaljujući novim mladim profesorima odvija redovno, kao i da su učenici u prilici da u okviru tog predmeta nauče i osnove plesa. On je dodao da su sportski tereni na otvorenom obnovljeni prije tri godine u saradnji sa Ministarstvom sporta i stalno su dostupni rekreativcima u okolini. Međutim, sala za fizičko vaspitanje i dalje je neuslovna.

-Sportska sala, sagrađena početkom 70-ih, je dotrajala i nikada nije generalno rekonstruisana. Krov prokišnjava, stari drveni prozori su propali, pa svake godine moramo da popravljamo parket. Ona jedina nije obnovljena u okviru programa Energetska efikasnost u javnim ustanovama prije tri godine. Koristi je oko 3.000 učenika iz Elektrotehničke, Hemijske i Građevinske škole. Ta djeca zaslužuju normalnu salu i adekvatne uslove –  objašnjava Pićurić.

Uprkos različitim startnim pozicijama, čini se da su najsrećniji oni đaci koji imaju dobrog nastavnika u osnovnoj školi, koji uspijeva da ispuni svoju misiju uprkos postojećim ograničenjima – da kod mladih kroz zabavu i druženje razvije dobru navike rekreacije, često zahvaljujući svojim idejama, entuzijazmu i vannastavnim aktivnostima.

-Svi profesori koji vode djecu na takmičenja, to rade jer vole svoj posao. A suština nije biti prvi, kao što neki misle, već je važno učestvovati. Često povedem djecu na utakmicu, skijanje, plivanje… I tokom ovog perioda krize, nastava fizičkog se odvija na internet platformama, a djeca šalju svoje video sadržaje sa uspješno urađenim vježbama. Svi mi radimo, a svako na svoj način. Naši gosti na časovima su i naši prijatelji, glumci, pjevači, sportisti, koji sa djecim razgovaraju o tome zašto vole sport. Važno je da ne doživljamo sportove kao konkurenciju, već da se fokusiramo na to da probudimo kod djece želju da se bave nekim sportom. Tek tada je naša misija je uspjela, a nije nam lako, jer se borimo protiv tehnologije, nedostatka slobodnog vremena i svega ostalog što čini savremeni život – poručio je nastavnik fizičkog vasputanja u OŠ „Pavle Rovinski“ Velimir Vlahović.

Dobro bi bilo da se dobre ideje i navike ustale, a loše svedu na što manju mjeru.

 

Sportski baloni kao alternativa

Školske sale i otvoreni tereni nisu jedina mjesta gdje se mladi bave sportskim aktivnostima. Za vrijeme loših vremenskih prilika omladina se opredjeljuje za korišćenje sportskih balona iako su nezadovoljni kvalitetom vazduha unutar istih. ,,Forsiram otvoreni prostor, zdravije je, jedino ako vremenski uslovi nisu dobri, opredjeljujem se za balone, mada je unutra zagušljivo. Termini nisu skupi, zavisi, svako da po 1,5 do 2,5 eura – to nije skupo kad se više njih okupi da igra”, kaže nam srednjoškolac M.K.
Cijene termina su djeci prihvatljive, a novac koji se ostvari od sportskih balona koristi se u školske svrhe. ,,Od prihoda ostvarenih iznajmljivanjem školskog prostora vlasnicima sportskih balona, 70 odsto ide školi, a 30 odsto Fondu za talente Ministarstva prosvjete”, rekla nam je  direktorica OŠ ,,Pavle Rovinski” Dijana Laković.
U Gimnaziji „Slobodan Škerović“ uprava škole na inovativan način planira da uloži prihod koji ostvaruju od balona. ,,Ugovori sa vlasnicima sportskih balona ističu naredne godine. Ostvarena dobit koristi se za potrebe škole. U planu razvojnog plana mog drugog mandata planirala sam da iza Gimnazije bude napravljen park i eventualno da se vrati atletska staza”, najavila je direktorica Gimnazije Zoje Bojanić.

 

Rekonstrukcija i izgradnja sala

U Ministarstvu prosvjete ističu da posljednjih godina puno novca ulažu u izgradnju i obnavljanje postojeće sportske infrastrukture.

Samo prošle godine rađeno je, samostalno ili u saradnji sa drugim subjektima, na čak 16 projekata koji se odnose na rekonstrukcije ili izgradnju sala širom Crne Gore. Opremljene su, izgrađene ili rekonstruisane sale OŠ „Ristan Pavlović“ u Pljevljima, Pomorske škole u Kotoru, OŠ „Marko Miljanov“ u Bijelom Polju, OŠ „Salko Aljković“ u Pljevljima, Gimnazije na Cetinju, osnovne škole u Rožajama, Gimnazije u Tuzima, OŠ „Blažo Jokov Orlandić“ u Baru, OŠ ,,Oktoih” u Podgorici, OŠ ,,Orjenski bataljon” u Bijeloj i mnoge druge, te sportski tereni u Plavu i Gusinju. Ubrzo kreće rekonstrukcija i sale za rožajsku gimnaziju i srednju stručnu školu, a gradiće se se i sala za OŠ „Lovćenski partizanski odred“ na Cetinju

Irena ČEJOVIĆ
Elena DABETIĆ

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo