Povežite se sa nama

MONITORING

LABAVLJENJE MJERA: Strah i sumnja ostali

Objavljeno prije

na

Odmah po ublažavanju mjera, iz Instituta za javno zdravlje su upozorili da slike sa podgoričkih ulica upozoravaju da se ne smije zaboraviti fizička distanca i izbjegavanje kontakata. Uz mnogo nepozananica, poplavu dezinformacija i teorija zavjere, stručnjaci upozoravaju da je izvjestan drugi talas virusa

 

Ublažavanje preventivnih mjera, između ostalog, donosi mogućnost boravka na otvorenom do 23 sata, radno vrijeme prodavnica do 22 sata i otvaranje parkova i prostora za rekreaciju. Ukidanje mjera, najavljeno je iz Vlade, sprovodiće se u više faza, sljedećih mjesec i po. Premijer Duško Marković kazao je predstavnicima turističke privrede i hotelijerima da će već od 4. maja biti stvorene pretpostavke za rad malih i srednjih preduzeća, a da je za drugu polovinu maja planirano omogućavanje rada u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, poštujući epidemiološka pravila i procedure.

Precizan plan nije predstavljen građanima. Nadležni i dalje insistiraju na odgovornosti, poštovanju mjera i obaveznom držanju distance. ,,Na ovaj način smo dali mogućnost građanima da osjete kako su bili odgovorni i da zbog toga treba da budu nagrađeni”, izjavila je Vesna Miranović, šefica operativnog štaba za sprečavanje korona virusa.

,,Nagrada” je došla nakon što je tokom proteklih sedam dana broj novozaraženih bio najmanji do sada – 25, uz povećanje broja oporavljenih sa 55 na 116.  I zemlje koje imaju gore parametre od Crne Gore najavile  su da će početi sa ukidanjem preventivnih mjera.

Nakon uspješnog suzbijanja virusa, stanovnicima Tuzi ukinute su posebne mjere dosadašnje zabrane, tako da i za njih važe pravila kao i za građane ostalih opština.

Situacija je stavljena pod kontrolom, kako si rekli iz Instituta za javno zdravlje, i u podgoričkom naselju Vrela Ribnička, čliji su stanovnici u karantinu od 4. aprila. Početkom sedmice na društvenim mrežama objavljeni su snimci na kojima se vide stanovnici tog naselja kako protestuju protiv mjera pred policijom. Iako su iz Instituta rekli da su Vrela kandidovana da uđu u razmatranje za popuštanje mjera, karantin u ovom naselju će trajati do subote.

O stanju na Vrelim Ribničkim  Elvis Beriša, iz Građanske inicijative UPRE, za Monitor kaže: ,,Crveni krst je 17. aprila podijelio 358 paketa hrane i isto toliko paketa higijene. Ovo je treći put da se paketi hrane distribuiraju ovim porodicama u mjesec dana koliko traje izolacija. Osim tih paketa hrane, 243 porodice su od Crvenog krsta dnevno dobijale i po dva hljeba i jogurt”

Beriša objašnjava da je Crveni krst dijelio i opremu za djecu do dvije godine.

,,Mještani naselja su ipak nezadovoljni količinom jer, kako kažu, zbog velikog broja članova u domaćinstvima nije lako preživjeti sa osnovnim namirnicama koje im potraju tri do četiri dana, najviše“, kaže Beriša.

Nakon 38 dana od prvih registrovanih slučajeva zaraženih korona virusom, nijedan slučaj nije zabilježen u opštinama Kotor, Cetinje, Kolašin, Mojkovac, Šavnik, Berane, Rožaje, Petnjica, Žabljak, Gusinje, Plužine i Pljevlja.

Iako na teritoriji Opštine Cetinje nije bilo zaraženih virusom, bolnica Danilo I  je pružala zdravstvene usluge pacijentima iz drugih opština. ,,Imali smo tri osobe koje su bile u kontaktu sa pozitivno testiranima iz Budve, ali su svi bili negativni. Zahvaljujući saradnji sa koleginicom iz Budve, uspijevali smo ići korak ispred.Tragali smo za svima koji rade u Budvi a potencijalno su bili u kontaktu sa pozitivnim slučajevima, određivali izolaciju do dobijanja rezultata”,  kaže za Monitor epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

Ona objašnjava da je ista praksa bila i u Podgorici, Tuzima i Ulcinju.  ,,Zahvaljujući dobroj saradnji sa policijom, došli smo do građana koji su bili u potencijalnom riziku od zaražavanja usljed kontakta sa pozitivno testiranim osobama. Svaki kontakt sa građanima koristili smo i za edukaciju i predočavanje značaja poštovanja mjera koje su propisane. Ta uzajamna saradnja sačuvala nas je od lošeg scenarija”.

U ovoj opštini nijedan zdravstveni radnik nije zaražen virusom. Radi pređenja: u  Srbiji je od KOVID-19 preminulo 12 ljekara. ,,Bili smo prilično  rigorozni prilikom prijema pacijenata od početka epidemije i u testiranju i korišćenju lične zaštitne opreme. Izradili smo svoj upitnik kojim smo obavljali i trijažu i procjenu rizika. Ukoliko bi upitnik pokazao i najmanji rizik, sprovodili smo testiranje. Na ulazu u cetinjsku bolnicu svaki pacijent je od početka epidemije dobijao masku i edukaciju o higijeni ruku”.

Isti dan kada su popustile mjere, iz Instituta je saopšteno: ,,Slike sa podgoričkih ulica ukazuju da očigledno nismo dovoljno naučili. A tako je lako: distanca, higijena, izbjegavanje kontakta”.

Uz mnogo nepozananica, poplavu dezinformacija i teorija zavjere, stručnjaci upozoravaju da je izvjestan drugi talas virusa, koji bi u optimističkom scenariju mogao da nas zapljusne tek početkom zime.

,,Treba se čuvati drugog talas zaražavanja kad se mjere ukinu. Drugi talas španske groznice odnio je mnogo više života. Mjere fizičke distance, higijene ruku, nošenje zaštitne maske u zatvorenim objektima gdje boravi više ljudi (prodavnice) će pomoći da se Crna Gora sačuva od dramatičnih scenarija kakve smo vidjeli u Italiji. U međuvremenu poznavanje patofiziologije bolesti, pa i potencijalni tretmani liječenja će se usavršavati”, ističe Popović-Samardžić. Do tada ponešto zavisi i od nas. I naše opreznosti.

 

Odgovor na pandemiju

 

Vlada je 20. aprila objavila dokument Odgovor na pandemiju COVID-19 u kome je sumirala dosadašnje učinke. U njemu se navodi da je zaključno sa 19. aprilom u 8:00 časova u Crnoj Gori ukupno oboljelo 308 osoba: „Importovanih” je 27 slučajeva, a iz kontakta je 250. Za 31 osobu je istraživanje u toku.

Na milion stanovnika broj oboljelih, u regionu, je najmanji u Crnoj Gori 0,63 odsto, najviši je u Srbiji 7 odsto, slijedi Hrvatska sa 4, BiH sa 3,3, Albanija 2,8 i Sjeverna Makedonija 2 odsto.

U izvještajnom periodu, navodi se u dokumentu, u Crnu Goru su doputovala 9.562 crnogorska državljana, a iz nje je otputovalo 16.036 stranih državljana.

Iz Ministarstva zdravlja dugo nije bilo moguće dobiti informaciju o broju respiratora, u Vladinim dokumentu se navodi da, zaključno sa 18. aprilom, crnogorski zdravstveni sistem raspolaže sa 151 aparatom: Klinički centar Crne Gore 82 aparata za mehaničku ventilaciju; Respiratorni centri: JZU OB Nikšić 14; JZU OB Bar 15; JZU OB Berane 12; Ostale bolnice: JZU SB Brezovik 3; JZU OB Bijelo Polje 7; JZU OB Pljevlja 3; JZU OB Cetinje 4;

JZU OB Kotor 4; JZU SB Risan 5; PZU OB Meljine 2.

U dokumentu se navodi da su proitiv 994 lica podnesene krivične prijave zbog kršenja privremenih mjera. Najviše je kršena mjera izlaska iz objekta stanovanja u propisanom vremenu – 452, zatim mjera prisustva i zadržavanja više od dva lica na javnom mjestu – 79, zabrana međugradskog saobraćaja 56… Najviše prijava je podneseno u Podgorici, slijede Bar 177, pa Nikšić 135.

 

Blaži režimi

 

Jedna od prvih evropskih zemalja koja je najavila popuštanje preventivnih mjera je Austrija. Za razliku od prakse kod nas, tamošnja Vlada je građanima objasnila kako će njihovo ukidanje teći – početkom maja otvoriće se trgovinski centri i uslužne djelatnosti. Planirano je da nastava za maturante počne 4. maja, ostali učenici će se vraćati u škole od sredine sljedećeg mjeseca. Ugostiteljski objekti bi od sredine maja ponovno u svojim prostorima smjeli primati goste, uz obavezne mjere poput zaštitnih maski za osoblje, gornju granicu broja gostiju i dovoljan razmak između stolova.

Češki predsjednik Miloš Zeman najavio je mogućnost da ova zemlja zatvori granice na godinu dana. On je poručio građanima da uživaju u ljepoti svoje zemlje ovog ljeta, budući da bi putovanja u druge države, zbog pandemije mogla biti zabranjena godinu dana.

Danska je prva zemlja koja je otvorila škole, taj primjer slijedi Njemačka, a sa djelimičnim otvaranjem škola počeće od 11. maja i u Holandiji.

Zemlje koje su najviše pogođene virusom opreznije su. Italijanski premijer Đuzepe Konte najavio je će do kraja ove sedmice predstaviti mjere ublažavanja ograničenja radi pokretanja privrede i postepenog izlaska iz krize izazvane epidemijom. Vlada Španije je ove sedmice dopustila djeci izlazak iz domova, nakon talasa kritika da je zatvorenost u kuće štetna za fizičko zdravlje i psihičko stanje djece.

U Srbiji se od utorka primjenjuju ublažene mjere – otvorene su pijace, a policijski sat je skraćen za sat vremena, pa traje od 18 do pet sati. Dozvoljeno je starijima od 65 godina da mogu triput nedjeljno prošetati po pola sata najdalje 600 metara od mjesta prebivališta u vrijeme policijskog sata, i to od vremenu od 18 do sat poslije ponoći.

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će tokom ove sedmice  javnosti predstaviti paket ublažavanja mjera, koji će se sprovoditi u tri faze. U BiH su najavili da će sa ublažavenjem mjera otpočeti sljedeće sedmice.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo