Povežite se sa nama

MONITORING

LABAVLJENJE MJERA: Strah i sumnja ostali

Objavljeno prije

na

Odmah po ublažavanju mjera, iz Instituta za javno zdravlje su upozorili da slike sa podgoričkih ulica upozoravaju da se ne smije zaboraviti fizička distanca i izbjegavanje kontakata. Uz mnogo nepozananica, poplavu dezinformacija i teorija zavjere, stručnjaci upozoravaju da je izvjestan drugi talas virusa

 

Ublažavanje preventivnih mjera, između ostalog, donosi mogućnost boravka na otvorenom do 23 sata, radno vrijeme prodavnica do 22 sata i otvaranje parkova i prostora za rekreaciju. Ukidanje mjera, najavljeno je iz Vlade, sprovodiće se u više faza, sljedećih mjesec i po. Premijer Duško Marković kazao je predstavnicima turističke privrede i hotelijerima da će već od 4. maja biti stvorene pretpostavke za rad malih i srednjih preduzeća, a da je za drugu polovinu maja planirano omogućavanje rada u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, poštujući epidemiološka pravila i procedure.

Precizan plan nije predstavljen građanima. Nadležni i dalje insistiraju na odgovornosti, poštovanju mjera i obaveznom držanju distance. ,,Na ovaj način smo dali mogućnost građanima da osjete kako su bili odgovorni i da zbog toga treba da budu nagrađeni”, izjavila je Vesna Miranović, šefica operativnog štaba za sprečavanje korona virusa.

,,Nagrada” je došla nakon što je tokom proteklih sedam dana broj novozaraženih bio najmanji do sada – 25, uz povećanje broja oporavljenih sa 55 na 116.  I zemlje koje imaju gore parametre od Crne Gore najavile  su da će početi sa ukidanjem preventivnih mjera.

Nakon uspješnog suzbijanja virusa, stanovnicima Tuzi ukinute su posebne mjere dosadašnje zabrane, tako da i za njih važe pravila kao i za građane ostalih opština.

Situacija je stavljena pod kontrolom, kako si rekli iz Instituta za javno zdravlje, i u podgoričkom naselju Vrela Ribnička, čliji su stanovnici u karantinu od 4. aprila. Početkom sedmice na društvenim mrežama objavljeni su snimci na kojima se vide stanovnici tog naselja kako protestuju protiv mjera pred policijom. Iako su iz Instituta rekli da su Vrela kandidovana da uđu u razmatranje za popuštanje mjera, karantin u ovom naselju će trajati do subote.

O stanju na Vrelim Ribničkim  Elvis Beriša, iz Građanske inicijative UPRE, za Monitor kaže: ,,Crveni krst je 17. aprila podijelio 358 paketa hrane i isto toliko paketa higijene. Ovo je treći put da se paketi hrane distribuiraju ovim porodicama u mjesec dana koliko traje izolacija. Osim tih paketa hrane, 243 porodice su od Crvenog krsta dnevno dobijale i po dva hljeba i jogurt”

Beriša objašnjava da je Crveni krst dijelio i opremu za djecu do dvije godine.

,,Mještani naselja su ipak nezadovoljni količinom jer, kako kažu, zbog velikog broja članova u domaćinstvima nije lako preživjeti sa osnovnim namirnicama koje im potraju tri do četiri dana, najviše“, kaže Beriša.

Nakon 38 dana od prvih registrovanih slučajeva zaraženih korona virusom, nijedan slučaj nije zabilježen u opštinama Kotor, Cetinje, Kolašin, Mojkovac, Šavnik, Berane, Rožaje, Petnjica, Žabljak, Gusinje, Plužine i Pljevlja.

Iako na teritoriji Opštine Cetinje nije bilo zaraženih virusom, bolnica Danilo I  je pružala zdravstvene usluge pacijentima iz drugih opština. ,,Imali smo tri osobe koje su bile u kontaktu sa pozitivno testiranima iz Budve, ali su svi bili negativni. Zahvaljujući saradnji sa koleginicom iz Budve, uspijevali smo ići korak ispred.Tragali smo za svima koji rade u Budvi a potencijalno su bili u kontaktu sa pozitivnim slučajevima, određivali izolaciju do dobijanja rezultata”,  kaže za Monitor epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

Ona objašnjava da je ista praksa bila i u Podgorici, Tuzima i Ulcinju.  ,,Zahvaljujući dobroj saradnji sa policijom, došli smo do građana koji su bili u potencijalnom riziku od zaražavanja usljed kontakta sa pozitivno testiranim osobama. Svaki kontakt sa građanima koristili smo i za edukaciju i predočavanje značaja poštovanja mjera koje su propisane. Ta uzajamna saradnja sačuvala nas je od lošeg scenarija”.

U ovoj opštini nijedan zdravstveni radnik nije zaražen virusom. Radi pređenja: u  Srbiji je od KOVID-19 preminulo 12 ljekara. ,,Bili smo prilično  rigorozni prilikom prijema pacijenata od početka epidemije i u testiranju i korišćenju lične zaštitne opreme. Izradili smo svoj upitnik kojim smo obavljali i trijažu i procjenu rizika. Ukoliko bi upitnik pokazao i najmanji rizik, sprovodili smo testiranje. Na ulazu u cetinjsku bolnicu svaki pacijent je od početka epidemije dobijao masku i edukaciju o higijeni ruku”.

Isti dan kada su popustile mjere, iz Instituta je saopšteno: ,,Slike sa podgoričkih ulica ukazuju da očigledno nismo dovoljno naučili. A tako je lako: distanca, higijena, izbjegavanje kontakta”.

Uz mnogo nepozananica, poplavu dezinformacija i teorija zavjere, stručnjaci upozoravaju da je izvjestan drugi talas virusa, koji bi u optimističkom scenariju mogao da nas zapljusne tek početkom zime.

,,Treba se čuvati drugog talas zaražavanja kad se mjere ukinu. Drugi talas španske groznice odnio je mnogo više života. Mjere fizičke distance, higijene ruku, nošenje zaštitne maske u zatvorenim objektima gdje boravi više ljudi (prodavnice) će pomoći da se Crna Gora sačuva od dramatičnih scenarija kakve smo vidjeli u Italiji. U međuvremenu poznavanje patofiziologije bolesti, pa i potencijalni tretmani liječenja će se usavršavati”, ističe Popović-Samardžić. Do tada ponešto zavisi i od nas. I naše opreznosti.

 

Odgovor na pandemiju

 

Vlada je 20. aprila objavila dokument Odgovor na pandemiju COVID-19 u kome je sumirala dosadašnje učinke. U njemu se navodi da je zaključno sa 19. aprilom u 8:00 časova u Crnoj Gori ukupno oboljelo 308 osoba: „Importovanih” je 27 slučajeva, a iz kontakta je 250. Za 31 osobu je istraživanje u toku.

Na milion stanovnika broj oboljelih, u regionu, je najmanji u Crnoj Gori 0,63 odsto, najviši je u Srbiji 7 odsto, slijedi Hrvatska sa 4, BiH sa 3,3, Albanija 2,8 i Sjeverna Makedonija 2 odsto.

U izvještajnom periodu, navodi se u dokumentu, u Crnu Goru su doputovala 9.562 crnogorska državljana, a iz nje je otputovalo 16.036 stranih državljana.

Iz Ministarstva zdravlja dugo nije bilo moguće dobiti informaciju o broju respiratora, u Vladinim dokumentu se navodi da, zaključno sa 18. aprilom, crnogorski zdravstveni sistem raspolaže sa 151 aparatom: Klinički centar Crne Gore 82 aparata za mehaničku ventilaciju; Respiratorni centri: JZU OB Nikšić 14; JZU OB Bar 15; JZU OB Berane 12; Ostale bolnice: JZU SB Brezovik 3; JZU OB Bijelo Polje 7; JZU OB Pljevlja 3; JZU OB Cetinje 4;

JZU OB Kotor 4; JZU SB Risan 5; PZU OB Meljine 2.

U dokumentu se navodi da su proitiv 994 lica podnesene krivične prijave zbog kršenja privremenih mjera. Najviše je kršena mjera izlaska iz objekta stanovanja u propisanom vremenu – 452, zatim mjera prisustva i zadržavanja više od dva lica na javnom mjestu – 79, zabrana međugradskog saobraćaja 56… Najviše prijava je podneseno u Podgorici, slijede Bar 177, pa Nikšić 135.

 

Blaži režimi

 

Jedna od prvih evropskih zemalja koja je najavila popuštanje preventivnih mjera je Austrija. Za razliku od prakse kod nas, tamošnja Vlada je građanima objasnila kako će njihovo ukidanje teći – početkom maja otvoriće se trgovinski centri i uslužne djelatnosti. Planirano je da nastava za maturante počne 4. maja, ostali učenici će se vraćati u škole od sredine sljedećeg mjeseca. Ugostiteljski objekti bi od sredine maja ponovno u svojim prostorima smjeli primati goste, uz obavezne mjere poput zaštitnih maski za osoblje, gornju granicu broja gostiju i dovoljan razmak između stolova.

Češki predsjednik Miloš Zeman najavio je mogućnost da ova zemlja zatvori granice na godinu dana. On je poručio građanima da uživaju u ljepoti svoje zemlje ovog ljeta, budući da bi putovanja u druge države, zbog pandemije mogla biti zabranjena godinu dana.

Danska je prva zemlja koja je otvorila škole, taj primjer slijedi Njemačka, a sa djelimičnim otvaranjem škola počeće od 11. maja i u Holandiji.

Zemlje koje su najviše pogođene virusom opreznije su. Italijanski premijer Đuzepe Konte najavio je će do kraja ove sedmice predstaviti mjere ublažavanja ograničenja radi pokretanja privrede i postepenog izlaska iz krize izazvane epidemijom. Vlada Španije je ove sedmice dopustila djeci izlazak iz domova, nakon talasa kritika da je zatvorenost u kuće štetna za fizičko zdravlje i psihičko stanje djece.

U Srbiji se od utorka primjenjuju ublažene mjere – otvorene su pijace, a policijski sat je skraćen za sat vremena, pa traje od 18 do pet sati. Dozvoljeno je starijima od 65 godina da mogu triput nedjeljno prošetati po pola sata najdalje 600 metara od mjesta prebivališta u vrijeme policijskog sata, i to od vremenu od 18 do sat poslije ponoći.

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će tokom ove sedmice  javnosti predstaviti paket ublažavanja mjera, koji će se sprovoditi u tri faze. U BiH su najavili da će sa ublažavenjem mjera otpočeti sljedeće sedmice.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo