Povežite se sa nama

MONITORING

LABAVLJENJE MJERA: Strah i sumnja ostali

Objavljeno prije

na

Odmah po ublažavanju mjera, iz Instituta za javno zdravlje su upozorili da slike sa podgoričkih ulica upozoravaju da se ne smije zaboraviti fizička distanca i izbjegavanje kontakata. Uz mnogo nepozananica, poplavu dezinformacija i teorija zavjere, stručnjaci upozoravaju da je izvjestan drugi talas virusa

 

Ublažavanje preventivnih mjera, između ostalog, donosi mogućnost boravka na otvorenom do 23 sata, radno vrijeme prodavnica do 22 sata i otvaranje parkova i prostora za rekreaciju. Ukidanje mjera, najavljeno je iz Vlade, sprovodiće se u više faza, sljedećih mjesec i po. Premijer Duško Marković kazao je predstavnicima turističke privrede i hotelijerima da će već od 4. maja biti stvorene pretpostavke za rad malih i srednjih preduzeća, a da je za drugu polovinu maja planirano omogućavanje rada u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, poštujući epidemiološka pravila i procedure.

Precizan plan nije predstavljen građanima. Nadležni i dalje insistiraju na odgovornosti, poštovanju mjera i obaveznom držanju distance. ,,Na ovaj način smo dali mogućnost građanima da osjete kako su bili odgovorni i da zbog toga treba da budu nagrađeni”, izjavila je Vesna Miranović, šefica operativnog štaba za sprečavanje korona virusa.

,,Nagrada” je došla nakon što je tokom proteklih sedam dana broj novozaraženih bio najmanji do sada – 25, uz povećanje broja oporavljenih sa 55 na 116.  I zemlje koje imaju gore parametre od Crne Gore najavile  su da će početi sa ukidanjem preventivnih mjera.

Nakon uspješnog suzbijanja virusa, stanovnicima Tuzi ukinute su posebne mjere dosadašnje zabrane, tako da i za njih važe pravila kao i za građane ostalih opština.

Situacija je stavljena pod kontrolom, kako si rekli iz Instituta za javno zdravlje, i u podgoričkom naselju Vrela Ribnička, čliji su stanovnici u karantinu od 4. aprila. Početkom sedmice na društvenim mrežama objavljeni su snimci na kojima se vide stanovnici tog naselja kako protestuju protiv mjera pred policijom. Iako su iz Instituta rekli da su Vrela kandidovana da uđu u razmatranje za popuštanje mjera, karantin u ovom naselju će trajati do subote.

O stanju na Vrelim Ribničkim  Elvis Beriša, iz Građanske inicijative UPRE, za Monitor kaže: ,,Crveni krst je 17. aprila podijelio 358 paketa hrane i isto toliko paketa higijene. Ovo je treći put da se paketi hrane distribuiraju ovim porodicama u mjesec dana koliko traje izolacija. Osim tih paketa hrane, 243 porodice su od Crvenog krsta dnevno dobijale i po dva hljeba i jogurt”

Beriša objašnjava da je Crveni krst dijelio i opremu za djecu do dvije godine.

,,Mještani naselja su ipak nezadovoljni količinom jer, kako kažu, zbog velikog broja članova u domaćinstvima nije lako preživjeti sa osnovnim namirnicama koje im potraju tri do četiri dana, najviše“, kaže Beriša.

Nakon 38 dana od prvih registrovanih slučajeva zaraženih korona virusom, nijedan slučaj nije zabilježen u opštinama Kotor, Cetinje, Kolašin, Mojkovac, Šavnik, Berane, Rožaje, Petnjica, Žabljak, Gusinje, Plužine i Pljevlja.

Iako na teritoriji Opštine Cetinje nije bilo zaraženih virusom, bolnica Danilo I  je pružala zdravstvene usluge pacijentima iz drugih opština. ,,Imali smo tri osobe koje su bile u kontaktu sa pozitivno testiranima iz Budve, ali su svi bili negativni. Zahvaljujući saradnji sa koleginicom iz Budve, uspijevali smo ići korak ispred.Tragali smo za svima koji rade u Budvi a potencijalno su bili u kontaktu sa pozitivnim slučajevima, određivali izolaciju do dobijanja rezultata”,  kaže za Monitor epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

Ona objašnjava da je ista praksa bila i u Podgorici, Tuzima i Ulcinju.  ,,Zahvaljujući dobroj saradnji sa policijom, došli smo do građana koji su bili u potencijalnom riziku od zaražavanja usljed kontakta sa pozitivno testiranim osobama. Svaki kontakt sa građanima koristili smo i za edukaciju i predočavanje značaja poštovanja mjera koje su propisane. Ta uzajamna saradnja sačuvala nas je od lošeg scenarija”.

U ovoj opštini nijedan zdravstveni radnik nije zaražen virusom. Radi pređenja: u  Srbiji je od KOVID-19 preminulo 12 ljekara. ,,Bili smo prilično  rigorozni prilikom prijema pacijenata od početka epidemije i u testiranju i korišćenju lične zaštitne opreme. Izradili smo svoj upitnik kojim smo obavljali i trijažu i procjenu rizika. Ukoliko bi upitnik pokazao i najmanji rizik, sprovodili smo testiranje. Na ulazu u cetinjsku bolnicu svaki pacijent je od početka epidemije dobijao masku i edukaciju o higijeni ruku”.

Isti dan kada su popustile mjere, iz Instituta je saopšteno: ,,Slike sa podgoričkih ulica ukazuju da očigledno nismo dovoljno naučili. A tako je lako: distanca, higijena, izbjegavanje kontakta”.

Uz mnogo nepozananica, poplavu dezinformacija i teorija zavjere, stručnjaci upozoravaju da je izvjestan drugi talas virusa, koji bi u optimističkom scenariju mogao da nas zapljusne tek početkom zime.

,,Treba se čuvati drugog talas zaražavanja kad se mjere ukinu. Drugi talas španske groznice odnio je mnogo više života. Mjere fizičke distance, higijene ruku, nošenje zaštitne maske u zatvorenim objektima gdje boravi više ljudi (prodavnice) će pomoći da se Crna Gora sačuva od dramatičnih scenarija kakve smo vidjeli u Italiji. U međuvremenu poznavanje patofiziologije bolesti, pa i potencijalni tretmani liječenja će se usavršavati”, ističe Popović-Samardžić. Do tada ponešto zavisi i od nas. I naše opreznosti.

 

Odgovor na pandemiju

 

Vlada je 20. aprila objavila dokument Odgovor na pandemiju COVID-19 u kome je sumirala dosadašnje učinke. U njemu se navodi da je zaključno sa 19. aprilom u 8:00 časova u Crnoj Gori ukupno oboljelo 308 osoba: „Importovanih” je 27 slučajeva, a iz kontakta je 250. Za 31 osobu je istraživanje u toku.

Na milion stanovnika broj oboljelih, u regionu, je najmanji u Crnoj Gori 0,63 odsto, najviši je u Srbiji 7 odsto, slijedi Hrvatska sa 4, BiH sa 3,3, Albanija 2,8 i Sjeverna Makedonija 2 odsto.

U izvještajnom periodu, navodi se u dokumentu, u Crnu Goru su doputovala 9.562 crnogorska državljana, a iz nje je otputovalo 16.036 stranih državljana.

Iz Ministarstva zdravlja dugo nije bilo moguće dobiti informaciju o broju respiratora, u Vladinim dokumentu se navodi da, zaključno sa 18. aprilom, crnogorski zdravstveni sistem raspolaže sa 151 aparatom: Klinički centar Crne Gore 82 aparata za mehaničku ventilaciju; Respiratorni centri: JZU OB Nikšić 14; JZU OB Bar 15; JZU OB Berane 12; Ostale bolnice: JZU SB Brezovik 3; JZU OB Bijelo Polje 7; JZU OB Pljevlja 3; JZU OB Cetinje 4;

JZU OB Kotor 4; JZU SB Risan 5; PZU OB Meljine 2.

U dokumentu se navodi da su proitiv 994 lica podnesene krivične prijave zbog kršenja privremenih mjera. Najviše je kršena mjera izlaska iz objekta stanovanja u propisanom vremenu – 452, zatim mjera prisustva i zadržavanja više od dva lica na javnom mjestu – 79, zabrana međugradskog saobraćaja 56… Najviše prijava je podneseno u Podgorici, slijede Bar 177, pa Nikšić 135.

 

Blaži režimi

 

Jedna od prvih evropskih zemalja koja je najavila popuštanje preventivnih mjera je Austrija. Za razliku od prakse kod nas, tamošnja Vlada je građanima objasnila kako će njihovo ukidanje teći – početkom maja otvoriće se trgovinski centri i uslužne djelatnosti. Planirano je da nastava za maturante počne 4. maja, ostali učenici će se vraćati u škole od sredine sljedećeg mjeseca. Ugostiteljski objekti bi od sredine maja ponovno u svojim prostorima smjeli primati goste, uz obavezne mjere poput zaštitnih maski za osoblje, gornju granicu broja gostiju i dovoljan razmak između stolova.

Češki predsjednik Miloš Zeman najavio je mogućnost da ova zemlja zatvori granice na godinu dana. On je poručio građanima da uživaju u ljepoti svoje zemlje ovog ljeta, budući da bi putovanja u druge države, zbog pandemije mogla biti zabranjena godinu dana.

Danska je prva zemlja koja je otvorila škole, taj primjer slijedi Njemačka, a sa djelimičnim otvaranjem škola počeće od 11. maja i u Holandiji.

Zemlje koje su najviše pogođene virusom opreznije su. Italijanski premijer Đuzepe Konte najavio je će do kraja ove sedmice predstaviti mjere ublažavanja ograničenja radi pokretanja privrede i postepenog izlaska iz krize izazvane epidemijom. Vlada Španije je ove sedmice dopustila djeci izlazak iz domova, nakon talasa kritika da je zatvorenost u kuće štetna za fizičko zdravlje i psihičko stanje djece.

U Srbiji se od utorka primjenjuju ublažene mjere – otvorene su pijace, a policijski sat je skraćen za sat vremena, pa traje od 18 do pet sati. Dozvoljeno je starijima od 65 godina da mogu triput nedjeljno prošetati po pola sata najdalje 600 metara od mjesta prebivališta u vrijeme policijskog sata, i to od vremenu od 18 do sat poslije ponoći.

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će tokom ove sedmice  javnosti predstaviti paket ublažavanja mjera, koji će se sprovoditi u tri faze. U BiH su najavili da će sa ublažavenjem mjera otpočeti sljedeće sedmice.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo