Povežite se sa nama

MONITORING

LABAVLJENJE MJERA: Strah i sumnja ostali

Objavljeno prije

na

Odmah po ublažavanju mjera, iz Instituta za javno zdravlje su upozorili da slike sa podgoričkih ulica upozoravaju da se ne smije zaboraviti fizička distanca i izbjegavanje kontakata. Uz mnogo nepozananica, poplavu dezinformacija i teorija zavjere, stručnjaci upozoravaju da je izvjestan drugi talas virusa

 

Ublažavanje preventivnih mjera, između ostalog, donosi mogućnost boravka na otvorenom do 23 sata, radno vrijeme prodavnica do 22 sata i otvaranje parkova i prostora za rekreaciju. Ukidanje mjera, najavljeno je iz Vlade, sprovodiće se u više faza, sljedećih mjesec i po. Premijer Duško Marković kazao je predstavnicima turističke privrede i hotelijerima da će već od 4. maja biti stvorene pretpostavke za rad malih i srednjih preduzeća, a da je za drugu polovinu maja planirano omogućavanje rada u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, poštujući epidemiološka pravila i procedure.

Precizan plan nije predstavljen građanima. Nadležni i dalje insistiraju na odgovornosti, poštovanju mjera i obaveznom držanju distance. ,,Na ovaj način smo dali mogućnost građanima da osjete kako su bili odgovorni i da zbog toga treba da budu nagrađeni”, izjavila je Vesna Miranović, šefica operativnog štaba za sprečavanje korona virusa.

,,Nagrada” je došla nakon što je tokom proteklih sedam dana broj novozaraženih bio najmanji do sada – 25, uz povećanje broja oporavljenih sa 55 na 116.  I zemlje koje imaju gore parametre od Crne Gore najavile  su da će početi sa ukidanjem preventivnih mjera.

Nakon uspješnog suzbijanja virusa, stanovnicima Tuzi ukinute su posebne mjere dosadašnje zabrane, tako da i za njih važe pravila kao i za građane ostalih opština.

Situacija je stavljena pod kontrolom, kako si rekli iz Instituta za javno zdravlje, i u podgoričkom naselju Vrela Ribnička, čliji su stanovnici u karantinu od 4. aprila. Početkom sedmice na društvenim mrežama objavljeni su snimci na kojima se vide stanovnici tog naselja kako protestuju protiv mjera pred policijom. Iako su iz Instituta rekli da su Vrela kandidovana da uđu u razmatranje za popuštanje mjera, karantin u ovom naselju će trajati do subote.

O stanju na Vrelim Ribničkim  Elvis Beriša, iz Građanske inicijative UPRE, za Monitor kaže: ,,Crveni krst je 17. aprila podijelio 358 paketa hrane i isto toliko paketa higijene. Ovo je treći put da se paketi hrane distribuiraju ovim porodicama u mjesec dana koliko traje izolacija. Osim tih paketa hrane, 243 porodice su od Crvenog krsta dnevno dobijale i po dva hljeba i jogurt”

Beriša objašnjava da je Crveni krst dijelio i opremu za djecu do dvije godine.

,,Mještani naselja su ipak nezadovoljni količinom jer, kako kažu, zbog velikog broja članova u domaćinstvima nije lako preživjeti sa osnovnim namirnicama koje im potraju tri do četiri dana, najviše“, kaže Beriša.

Nakon 38 dana od prvih registrovanih slučajeva zaraženih korona virusom, nijedan slučaj nije zabilježen u opštinama Kotor, Cetinje, Kolašin, Mojkovac, Šavnik, Berane, Rožaje, Petnjica, Žabljak, Gusinje, Plužine i Pljevlja.

Iako na teritoriji Opštine Cetinje nije bilo zaraženih virusom, bolnica Danilo I  je pružala zdravstvene usluge pacijentima iz drugih opština. ,,Imali smo tri osobe koje su bile u kontaktu sa pozitivno testiranima iz Budve, ali su svi bili negativni. Zahvaljujući saradnji sa koleginicom iz Budve, uspijevali smo ići korak ispred.Tragali smo za svima koji rade u Budvi a potencijalno su bili u kontaktu sa pozitivnim slučajevima, određivali izolaciju do dobijanja rezultata”,  kaže za Monitor epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

Ona objašnjava da je ista praksa bila i u Podgorici, Tuzima i Ulcinju.  ,,Zahvaljujući dobroj saradnji sa policijom, došli smo do građana koji su bili u potencijalnom riziku od zaražavanja usljed kontakta sa pozitivno testiranim osobama. Svaki kontakt sa građanima koristili smo i za edukaciju i predočavanje značaja poštovanja mjera koje su propisane. Ta uzajamna saradnja sačuvala nas je od lošeg scenarija”.

U ovoj opštini nijedan zdravstveni radnik nije zaražen virusom. Radi pređenja: u  Srbiji je od KOVID-19 preminulo 12 ljekara. ,,Bili smo prilično  rigorozni prilikom prijema pacijenata od početka epidemije i u testiranju i korišćenju lične zaštitne opreme. Izradili smo svoj upitnik kojim smo obavljali i trijažu i procjenu rizika. Ukoliko bi upitnik pokazao i najmanji rizik, sprovodili smo testiranje. Na ulazu u cetinjsku bolnicu svaki pacijent je od početka epidemije dobijao masku i edukaciju o higijeni ruku”.

Isti dan kada su popustile mjere, iz Instituta je saopšteno: ,,Slike sa podgoričkih ulica ukazuju da očigledno nismo dovoljno naučili. A tako je lako: distanca, higijena, izbjegavanje kontakta”.

Uz mnogo nepozananica, poplavu dezinformacija i teorija zavjere, stručnjaci upozoravaju da je izvjestan drugi talas virusa, koji bi u optimističkom scenariju mogao da nas zapljusne tek početkom zime.

,,Treba se čuvati drugog talas zaražavanja kad se mjere ukinu. Drugi talas španske groznice odnio je mnogo više života. Mjere fizičke distance, higijene ruku, nošenje zaštitne maske u zatvorenim objektima gdje boravi više ljudi (prodavnice) će pomoći da se Crna Gora sačuva od dramatičnih scenarija kakve smo vidjeli u Italiji. U međuvremenu poznavanje patofiziologije bolesti, pa i potencijalni tretmani liječenja će se usavršavati”, ističe Popović-Samardžić. Do tada ponešto zavisi i od nas. I naše opreznosti.

 

Odgovor na pandemiju

 

Vlada je 20. aprila objavila dokument Odgovor na pandemiju COVID-19 u kome je sumirala dosadašnje učinke. U njemu se navodi da je zaključno sa 19. aprilom u 8:00 časova u Crnoj Gori ukupno oboljelo 308 osoba: „Importovanih” je 27 slučajeva, a iz kontakta je 250. Za 31 osobu je istraživanje u toku.

Na milion stanovnika broj oboljelih, u regionu, je najmanji u Crnoj Gori 0,63 odsto, najviši je u Srbiji 7 odsto, slijedi Hrvatska sa 4, BiH sa 3,3, Albanija 2,8 i Sjeverna Makedonija 2 odsto.

U izvještajnom periodu, navodi se u dokumentu, u Crnu Goru su doputovala 9.562 crnogorska državljana, a iz nje je otputovalo 16.036 stranih državljana.

Iz Ministarstva zdravlja dugo nije bilo moguće dobiti informaciju o broju respiratora, u Vladinim dokumentu se navodi da, zaključno sa 18. aprilom, crnogorski zdravstveni sistem raspolaže sa 151 aparatom: Klinički centar Crne Gore 82 aparata za mehaničku ventilaciju; Respiratorni centri: JZU OB Nikšić 14; JZU OB Bar 15; JZU OB Berane 12; Ostale bolnice: JZU SB Brezovik 3; JZU OB Bijelo Polje 7; JZU OB Pljevlja 3; JZU OB Cetinje 4;

JZU OB Kotor 4; JZU SB Risan 5; PZU OB Meljine 2.

U dokumentu se navodi da su proitiv 994 lica podnesene krivične prijave zbog kršenja privremenih mjera. Najviše je kršena mjera izlaska iz objekta stanovanja u propisanom vremenu – 452, zatim mjera prisustva i zadržavanja više od dva lica na javnom mjestu – 79, zabrana međugradskog saobraćaja 56… Najviše prijava je podneseno u Podgorici, slijede Bar 177, pa Nikšić 135.

 

Blaži režimi

 

Jedna od prvih evropskih zemalja koja je najavila popuštanje preventivnih mjera je Austrija. Za razliku od prakse kod nas, tamošnja Vlada je građanima objasnila kako će njihovo ukidanje teći – početkom maja otvoriće se trgovinski centri i uslužne djelatnosti. Planirano je da nastava za maturante počne 4. maja, ostali učenici će se vraćati u škole od sredine sljedećeg mjeseca. Ugostiteljski objekti bi od sredine maja ponovno u svojim prostorima smjeli primati goste, uz obavezne mjere poput zaštitnih maski za osoblje, gornju granicu broja gostiju i dovoljan razmak između stolova.

Češki predsjednik Miloš Zeman najavio je mogućnost da ova zemlja zatvori granice na godinu dana. On je poručio građanima da uživaju u ljepoti svoje zemlje ovog ljeta, budući da bi putovanja u druge države, zbog pandemije mogla biti zabranjena godinu dana.

Danska je prva zemlja koja je otvorila škole, taj primjer slijedi Njemačka, a sa djelimičnim otvaranjem škola počeće od 11. maja i u Holandiji.

Zemlje koje su najviše pogođene virusom opreznije su. Italijanski premijer Đuzepe Konte najavio je će do kraja ove sedmice predstaviti mjere ublažavanja ograničenja radi pokretanja privrede i postepenog izlaska iz krize izazvane epidemijom. Vlada Španije je ove sedmice dopustila djeci izlazak iz domova, nakon talasa kritika da je zatvorenost u kuće štetna za fizičko zdravlje i psihičko stanje djece.

U Srbiji se od utorka primjenjuju ublažene mjere – otvorene su pijace, a policijski sat je skraćen za sat vremena, pa traje od 18 do pet sati. Dozvoljeno je starijima od 65 godina da mogu triput nedjeljno prošetati po pola sata najdalje 600 metara od mjesta prebivališta u vrijeme policijskog sata, i to od vremenu od 18 do sat poslije ponoći.

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će tokom ove sedmice  javnosti predstaviti paket ublažavanja mjera, koji će se sprovoditi u tri faze. U BiH su najavili da će sa ublažavenjem mjera otpočeti sljedeće sedmice.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PRAVNI STAV VESNE MEDENICE DA SUDOVI NE MOGU PRESUĐIVATI O ODLUKAMA SKUPŠTINE PROTIV TVORACA: Formula za smjenu DPS kadrova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko se „ukorijeni“, pravni stav Vesne Medenice mogao bi se kao bumerang obiti o glavu upravo onima koji su ga i osmislili u ratu protiv kritičara –  DPS-u. To može biti model kako da se nova vlast riješi DPS kadrova u nezavisnim tijelima i savjetima imenovanih u Skupštini. Tako bi se pravno nasilje prethodne većine okrenulo protiv svog tvorca

 

Osnovni sud u Podgorici poništio je ovog mjeseca odluku Skupštine kojom je izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković razriješena sa mjesta članice  Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK). Direktorica MANS-a razriješena je sa te pozicije u parlamentu u julu 2018. godine glasovima tadašnje vladajuće koalicije. Njeno razrješenje bilo je jedno u nizu uklanjanja predstavnika civilnog sektora i kritičara vlasti sa pozicija u važnim državnim institucijama, čime je vlast u stvari obavljala  čistku „nepodobnih“ kadrova. Na isti način, je ranije, pred kraj 2017,  u parlamentu smijenjen i dio članova Savjeta RTCG koji su bili kritički orijentisani: Goran Đurović i Nikola Vukčević.  Takođe, u julu 2018, glasovima većine, sa funkcije viceguvernerke Centralne banke razriješena je i Irena Radović.

Svi oni su potražili sudsku pomoć. Osnovni sudovi nerijetko su odlučivali u njihovu korist. No, vlast je uzvratila. Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica  27. juna 2019.  iznijela je  pravni stav – da se odluke Skupštine o izboru, imenovanju ili razrješenju javnih funkcionera ne mogu pobijati  u upravnom sporu niti u parničnom postupku. Taj stav doveo je do toga da su više sudske instance počele da vraćaju na ponovno suđenje presude u korist razriješenih.

Da je pravni stav Medenice, odnosno Vrhovnog suda, sporan ukazala je i Evropska komisija. U izvještaju EK o napretku Crne Gore  iz 2020. navodi se da „pravna situacija koju je izazvao načelni pravni stav Vrhovnog suda zabrinjava jer uskraćuje pravnu zaštitu protiv odluka Skupštine i ugrožava pravo na djelotvoran pravni lijek“. Tako je i Evropska komisija potvrdila stavove dijela ovdašnjih pravnih stručnjaka i civilnog sektora – da je stav Medenice suprotan Ustavu,  i međunarodnoj praksi i konvencijama.

U najnovijoj presudi u slučaju Vanje Ćalović i sutkinja Zekić ponovila je isti stav i odbila kao neosnovan prigovor o nenadležnosti suda u slučajevima koji se odnose na razrješenja i odluke Skupštine. Ona je istakla da preispitivanje zakonitosti odluka Skupštine ni u kom slučaju ne može predstavljati miješanje sudske grane vlasti u autonomna ovlašćenja zakonodavne vlasti već da je riječ o odnosu vlasti, koji počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli.

Advokat Siniša Gazivoda za Monitor ponavlja da je stav Vrhovnog suda prema kojem se odluke Skupštine o razrješenju javnih funkcionera ne mogu pobijati pred sudom „suprotan i shvatanjima Evropskog suda za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. novembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DOGOVORI TUŽILACA SA OPTUŽENIMA MIMO PREPORUKA EK: Mnogo više sporazuma nego lani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska osnovna i viša tužilaštva su za 11 mjeseci ove godine sklopila gotovo isti broj sporazuma o priznanju krivice koliko sva tužilaštva prošle godine

 

Od tužilačkog procesuiranja porodice Marović i pripadnika njihove organizovane kriminalne grupe, pa do suđenja za pokušaj terorizma, poznatijeg kao „državni udar“,  u javnosti postoje oprečna mišljenja oko upotrebe pravnog instituta sporazuma o priznanju krivice u našem pravosuđu. Dok su tužioci i advokati često isticali da je institut ostvario svoju svrhu bržeg i efikasnijeg rješavanja sudskih sporova, uz smanjenje troškova postupka, mnogi pravni eksperti smatraju da se ovaj institut zloupotrebljava kako bi se nekima pomoglo, a nekima odmoglo.

Upotreba ovog pravnog instituta, koji podrazumijeva dogovor tužioca i optuženog o kazni, koji se pred sudom formalizuje u vidu sporazuma, sve češće se primjenjuje u crnogorskim tužilaštvima. To je primijetila i Evropska komisija (EK), na šta je ukazala u nekoliko posljednjih izvještaja o napretku Crne Gore u pregovaračkim poglavljima. U posljednjem takvom dokumentu, jedna od preporuka za Poglavlje 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) bila je da se „preduzmu konkretne mjere kako bi se ograničila upotreba sporazuma o priznanju krivice na izuzetne slučajeve, kako bi se unaprijedila transparentnost i kredibilitet pravosudnog odgovora na organizovani kriminal kroz odvraćajuću i konzistentniju kaznenu politiku“. Na isti način preporučuju da se smanji upotreba sporazuma u slučajevima korupcije.

„Cjelokupni pravosudni sistem mora postati učinkovitiji, operativniji i odvraćajući, uključujući način na koji se predmeti organizovanog kriminala vode na sudovima. Sudski su postupci pretjerano dugi zbog čestih odlaganja ročišta. Ta duga kašnjenja, ali i nedostatak povjerenja između tužilaštva i sudova, nakon nekih kontroverznih oslobađajućih presuda posljednjih godina, dovela su do široke upotrebe sporazuma o priznanju krivice od strane tužilaštva. Osumnjičeni kriminalci, koji u istrazi postanu svjedoci saradnici, izuzeti su iz 46 pravnih postupaka, bez obzira na težinu krivičnog djela. Kao rezultat toga, uprkos nekim primjetnim izuzecima, pravosudni odgovor čini se uopšteno blagim, a kazne, novčane kazne i oduzimanje imovine nesrazmjerno su niski u poređenju sa težinom krivičnog djela“, navodi se u izvještaju.

Istraživanje Monitora pokazuje da se broj sporazuma u crnogorskim tužilaštvima, prema zvaničnim podacima, drastično uvećava. Tokom 2020. godine samo u osnovnim i višim tužilaštvima sklopljeno je, prema podacima do kojih je došao Monitor, 365 sporazuma o priznanju krivice. To je, prema izvještaju Tužilačkog savjeta za prošlu godinu, malo manje od ukupnog broja sklopljenih sporazuma u svim tužilaštvima u 2019. godini (371), a ostalo je više od mjesec do kraja godine.

Na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva objavljeno je 15 sporazuma o priznanju krivice, dok je, prema nezvaničnim informacijama, u toj instituciji sklopljeno mnogo više. Prošle godine je ovo tužilaštvo, koje je i bacilo kontroverzu na institut sporazuma o priznanju krivice, sklopilo 49 takvih sporazuma. Ove godine je, prema nezvaničnim informacijama, sklopljeno znatno više.

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici potpisalo je ove godine 200 sporazuma o priznanju krivice, što je duplo više u odnosu na prošlu godinu, kada ih je bilo stotinu. Sporazumi su najčešće zaključivani za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Od 200 potpisanih sporazuma, osnovni sudovi u Podgorici i Danilovgradu prihvatili su 179. Tih 21 odbijenih, i još jedan na Cetinju, jedini su sporazumi od 365 sklopljenih, koje su odbili sudovi. Pasivna uloga sudija, koji rutinski prihvataju ponuđene sporazume, glavna je zamjerka pravnih eksperata.

Ove godine su sudije samo tri osnovna suda, gdje se vode postupci za lakša krivična djela, odbili da prihvate sporazume koje su ponudili tužioci. Sudije viših sudova u Podgorici i Bijelom Polju, u kojima se sudi za najteža krivična djela, prihvatili su sve sporazume koje su im ponudili tužioci. Na primjer, Viši sud u Podgorici prihvatio je svih 122 sporazuma o priznanju krivice, koje su ponudili tužioci Višeg državnog tužilaštva u Podgorici. Od tih 122, u 113 slučajeva riječ je bila o krivičnom djelu neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

„Najviše sporazuma o priznanju krivice, nih 113 zaključeno je zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, sa kaznama zatvora u rasponu od šest mjeseci do dvije i po godine, a većina sporazuma sadrži i novčanu kaznu kao sporednu, koja je iznosila do 10.000 eura“, navodi se u odgovoru podgoričkog Višeg tužilaštva.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

FIJASKO ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU: Tri godine kasnije ni jednog prostornog plana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa donošenjem Prostornog plana CG i Plana generalne regulacije neobjašnjivo se kasni. Izrada Prostornog plana ograničena je do 2021. godine, dok se PGR očekuje krajem 2022. godine. Vlada je izdvojila 2,5 miliona eura za ova dva planska dokumenta

 

Na vanrednoj sjednici crnogorskog parlamenta održanoj 26. septembra 2017. godine usvojen je kontroverzni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, čije je donošenje pratila burna rasprava u stručnoj i laičkoj javnosti, sa brojnim osporavanjima valjanosti i primjenjivosti novotarija koje je u oblasti planiranja prostora i urbanizma predvidio. Novim konceptom prostornog planiranja uvedena je potpuna centralizacija sistema planiranja u Crnoj Gori, svi poslovi iz ove oblasti oduzeti su lokalnim samoupravama i prenijeti u nadležnost Ministarstva održivog razvoja i turizma. Tadašnji ministar MORT-a Pavle Radulović govorio je da Vlada želi da preuzme odgovornost za haotično stanje koje je vladalo u sektoru planiranja prostora Crne Gore, ali je do sada uspjela samo u tome da od haosa napravi potpunu anarhiju, iz koje tri godine kasnije, kao da nema izlaza.

Smjernicama novog zakona ukidaju se svi urbanistički planovi na nivou opština i uvode dva bazna planska dokumenta za cijelu državnu teritoriju, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Novi planovi nisu donijeti, starima je u mnogim opštinama u međuvremenu istekla važnost, odobrenja za gradnju se  i dalje izdaju, ne zna se na osnovu kojih planskih dokumenata, što vodi u sivu zonu nezakonitih odluka koje se masovno donose.

Od strateških planskih dokumenata na snazi je Prostorni plan posebne namjene za obalno područje (PPPNOB), koji se često koristi kao osnov za izdavanje urbanističkih uslova za izradu projektne dokumentacije.

Sa donošenjem PPCG i Plana generalne regulacije (PGR) neobjašnjivo se kasni. Odluku o izradi PPCG Vlada je donijela krajem 2018. godine ali je godinu dana kasnije, u decembru 2019. imenovala rukovodica izrade Plana i odredila sredstva za taj posao u iznosu od 500.000 eura. Na čelu stručnog tima postavljena je Svetlana Jovanović, diplomirani planer. Ona je i autor Plana obalnog područja koji je dobio niz negativnih kritika stručne javnosti i građana šest primorskih opština na koje se odnosi. Ovaj planski dokument kojim je urbanizovan atraktivan prostor Crnogorskog primorja, ocijenjen je kao investitorski plan, urađen za potrebe vlasnika kapitala „koji imaju pare i hoće da grade“. Njime su urbanizovane mnoge očuvane oaze u primorskim gradovima, pa se postavlja pitanje da li će rješenja iz PPPNOB biti inkorporirana u nove planove PPCG i PGR.

Rok za izradu Prostornog plana CG je 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora o izradi, što znači  do 2021. godine. Postojeći Prostorni plan na snazi je do kraja 2020, pa će u narednom periodu, do izrade novog, Crna Gora ostati bez krovnog plana u hijerarhiji prostorno-planskih dokumenata ili će se naložiti njegovo produženo trajanje.

Odluku o izradi Plana generalne regulacije, koji predstavlja plan nižeg reda, Vlada je donijela u maju ove godine. Za šeficu radnog tima određena je arhitektica Ksenija Vukmanović, iz podgoričkog projektnog biroa CAU, autorka velikog broja državnih planskih dokumenata. Ugovor o angažmanu potpisan je tek u septembru, pa je rad na izradi ovog važnog dokumenta u početnoj fazi. Vlada je izdvojila 2 miliona eura za izradu PGR, koji će se raspodijeliti između šezdesetak članova radnog tima i brojnih saradnika.

Planom generalne regulacije biće poništeni svi do sada doneseni prostorni i detaljni urbanistički planovi uključujući i planove posebne namjene za zaštićene oblasti. Ovaj komplikovan plan obuhvata 9 područja. Tu su tri oblasti Crne Gore, sjeverni, središnji i primorski region, područja 5 nacionalnih parkova,  Biogradska gora, Durmitor, Lovćen, Skadarsko jezero i Prokletije. Izdvojen je i prostor prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora sa zaštićenom okolinom, koje je pod zaštitom UNESCO.

Za svako od područja imenovani su šefovi radnih timova. Posao izrade plana za prostor 13 opština na sjeveru Crne gore pripao je arhitektici Jadranki Popović. Posao planiranja središnjeg regiona, glavnog grada Podgorica, prijestonice Cetinje, opština Danilovgrad i Nikšić  vodiće  arhitektica Dragana Radulović, (CAU).

Primorje, odnosno južni region, podijeljen je na dva dijela. Prvi, prostor opština Ulcinj, Bar i Budva pod kontrolom je Ksenije Vukmanović, rukovodioca izrade PGR. Preostale tri primorske opštine, Tivat, Kotor i Herceg Novi planiraće se pod dirigentskom palicom arhitekte Mladena Krekića.

Za nacionalne parkove nadležan je planer Saša Karajović. Za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa u dijelu prostora Boke koji je pod zaštitom UNESCO, odgovoran će biti arhitekta Boris Ilijanić. Međutim, za oba južna regiona u segmentu prostornog planiranja angažovana je i Svetlana Jovanović, koja je istovremeno i šefica izrade Prostornog plana CG.

Rok za izradu plana PGR od 24 mjeseca teče od sptembra ove godine do kraja 2022. godine. Do tada, novoj Vladi preostaje da iznađe rješenja u vezi sa planovima čija je važnost istekla, što je naročito izraženo na području Opštine Budva u kojoj su urbanistički planovi Budve, Bečića, Pržna i Petrovca prestali da važe.

Raspodjela poslova na izradi dva strateška državna plana pokazala je nastavak višegodišnje prakse Ministarstva održivog razvoja koje je vrijedne projekte dodjeljivalo privilegovanim planerskim biroima i favorizovanim arhitektama. Ubjedljivo najveći broj poslova, čiji je naručilac Ministarstvo održivog razvoja, dobijala je privatna firma CAU, Centar za arhitekturu i urbanizam sa povezanom firmom Synthesis. Obje firme povezuju se sa višegodišnjim ministrom tog resora Branimirom Gvozdenovićem. Značajan dio tog kolača uzimao je i RZUP, koji je u vlasništvu Aca Đukanovića.

Firme su od Ministarstva dobijale visokobudžetne poslove izrade planske dokumentacije za lokacije na kojoj grade vodeći strani investitori, za velike turističke komplekse, zdravstvene centre, luke i marine, nacionalne parkove, stambena naselja, javne prostore u zoni morskog dobra… Bio je to svojevrstan monopol  u organizaciji MORT-a na prostor Crne Gore, po kome je imala priliku da crta i projektuje mala grupa planera i arhitekata u biroima bliskim ministru i sa njim povezanim investitorima.

Novi Zakon o planiranju donio je promjene u tom pogledu. Ministarstvo je na sebe preuzelo sve poslove oko donošenja planova. Prvi put pojavljuje se u ulozi obrađivača plana, što je bio posao ovlašćenih privatnih biroa. Mnoge firme ostale su zbog toga bez posla i ugasile se. Neke, poput CAU ili RZUP,  preorijentisale su se na projektovanje, nadzor… ne bave se više planiranjem.

Za potrebe izrade Prostornog plana CG i RGP Ministarstvo je objavilo javni poziv na koji su se zainteresovani javljali pojedinačno i posao dobili na osnovu svojih ranijih referenci. Međutim, među šefovima planerskih timova opet su stara imena, planeri i arhitekte iz vremena ministra Gvozdenovića. Stiče se utisak da Crna Gora oskudijeva u ovim profesijama, te da sve planove, bilo oni loši ili ne, rade jedni te isti ljudi. Pojedini kao da su osvojili licencu na neku oblast, poput dvorskog arhitekte Mladena Krekića, koji intenzivno obrađuje atraktivne lokacije na primorju. Autor je više prostornih planova, državnih studija lokacije, PUP-a Kotor, arhitektonskih rješenja stambenih i zdravstvenih kompleksa, hotela, marina, aerodroma… Radio je Plan izmjena i dopuna DSL ArsenalPorto Montenegro, i to u dva navrata, 2013. i 2019, kojim je u potpunosti izašao u susret potrebama vlasnika, rješenjem o povećanju spratnosti objekata  i izgradnji prvih kula, devetospratnica u marini Porto Montenegro.

Kakav će stav po osnovu očuvanja prostora zauzeti prilikom izrade dijela regulacionog plana, vidjećemo na javnom izlaganju koje se željno iščekuje.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo