Povežite se sa nama

OKO NAS

NAPUŠTENIH PASA SVE VIŠE: Začarani krug nemara, gladi i agresivnosti

Objavljeno prije

na

Čopori gladnih  pasa lutalica,  minulog mjeseca, češće nego ranije,  napadali su stoku po selima, ali i ljude, osobito djecu.  Aktuelna situacija, s pandemojom, je  povećala  broj lutalica na ulicama,  učinila  ih agresivnijim. Ponovo je izostala adekvatna reakcija nadležnih službi

 

U nikšićkom naselju Gvozdenice,  u mjesnoj zajednici Ozrinići,  psi su zaklali desetak ovaca i jagnjadi  domaćina  Zlatka Nikolića.

,,Niti imam više snage, niti živaca, da zovem nadležne. Strah me samo za ovu djecu. Psi su gladni,  pa neće birati koga da napadnu. Danas je država, a i čitav svijet, pogođena pandemijom. Ekonomija je stala i država zavisi od stočara i poljoprivrednika. Mučim se, radim, godinu čekam jagnje i onda dođu psi i sve unište. Najgore je što se ovo stalno dešava“, tvrde Nikolići.

Čobanin nije mogao odbraniti stado od čopora, pa su se spasile samo one ovce koje su uspjele  da pobjegnu. Nije prvi put.  U  tom dijelu nikšićke opštine godinama ne mogu da nađu način da zaštite stoku od gladnih pasa. Nikolić je zbog napada lutalica i štete koju trpi, prošle godine podnio tužbu protiv Opštine Nikšić, a sudski postupak još traje.

Nije pomoglo,  pričaju u Ozrnićima,   ni to što su se ranije obraćali više puta lokalnoj upravi, tražeći da im stoku zaštite od napuštenih životinja.

Takođe, ovog proljeća,  žabljačkom stočaru Miloradu-Miću Durkoviću,  iz sela Junča Do,  psi su zaklali  desetoro jagnjadi, a sedmoro ranili. Psi su napali stado dok je bilo na „torinama“. U tom domaćinsvtu ne nadaju se da će im šteta biti ikad nadoknađena.

„Nemam više kome da se obratim za pomoć. Pošteno i mukotrpno radimo i privređujemo, hranimo porodicu, školujemo osmoro djece… I zimus su nalijetali psi lutalice i napravili mi štetu. Zaklali su mi 12 ovaca, a dobio sam odštetu 20 eura po ovci. Žalio sam se nadležnima, apelovao da nas zaštite,  ali uzalud“, ispričao je  Durković poslije štete  koju je pretrpio.

Početkom godine, zbog pasa lutalica u Resničkoj ulici u Rasovu kod Bijelog Polja,  roditelji  nijesu smjeli da  puste djecu bez pratnje u školu.

Napuštene životinje napale su i petnaestogodišnjeg dječaka A.Š. iz Tucanja  u petnjičkoj opštini. Čopor je dječaka presreo kad je krenuo da obiđe stoku, a od ozbiljnijih povreda spasile su ga samo duboke gumene čizme. Istoj porodici, ranije, napuštene životinje napale su stado i pričinile veću štetu. I njihovi apeli nadležnima nijesu koristili.

Čopori gladnih pasa, početkom aprila, napadali su stoku u više  kolašinskih i mojkovačkih sela.  Stočari kažu da su prinuđeni na stalni oprez, ovog proljeća više nego ranijih godina.

„Psi su gladni i  zbog toga  agresivniji. Razumijem strah ljudi, ali ne može odgovornost biti na životinjama, već na onima koji su ih ostavili na ulici i na nadležnim službama, koje time treba da se bave“, tvrdi vlasnica privremenog  prihvatilišta za pse Kolašinka Danijela Vuksanović.

U azilu, koji je ona osnovala, sada je nekoliko stotina napuštenih životinja. Nažalost, tvrdi Vuksanovićeva, i one su gladne. Hranu za životinje do sada je obezbjeđivala donacijama, sada, objašnjava, „svi imaju prečih briga“. U kolašinskom azilu mjesta, a ni hrane, nema više ni za jednu životinju. Na ulicama tog grada ih je na desetine.

„ Zatvoreni restorani, skraćeno vrijeme rada prodavnica i zabrana kretanja, ostavljaju i te životinje bez minimuma hrane. Vrlo je  opasno da psi lutalice budu dugo gladni i sami na ulici i da to može uzrokovati njihovu kasniju agresivnost“, upozorava Vuksanović.

Problemom brojnosti napuštenih pasa na ulicama, do sada, stiče se utisak, ozbiljnije su se bavili jedino predstavnici civilnog sektora.   Nadležne opštinske službe ne nalaze način da budu efikasnije i pored činjenice da značajnu stavku u rashodima iz opštinske kase predstavljaju odštete građanima, kojima su lutalice nanijele povrede. Tako je, bez razlike, u svakoj opštini.

Predstavnici NVO Prijatelji životinja iz Podgorice prije par sedmica  obratili  su se saopštenjem za javnost u kome su prozvali nadležne u nikšićkoj Opštini da hitno reaguju.

,,Jako je važno da lokalna uprava konačno počne sa primjenom programa Uhvati, steriliši i pusti. Napominjemo da se posipanjem otrova na javnim površinama, ubijanjem u skloništima i sličnim protivzakonitim metodama ne smanjuje populacija pasa lutalica u Crnoj Gori“, navode iz te  NVO. Oni naglašavaju da je neophodno poštovanje zakonske procedure.

Prošle godine preko Bjelopoljskog  demokratskog  centra nekoliko desetina stanovnika te opštine  uputili su inicijativu Skupštini opštine za određivanje lokacije za izgradnju skloništa za napuštene životinje. Baz rezultata do sada. Već duže Opština Bijelo Polje ima potpisan ugovor sa Opštinom Berane za korišćenje azila za pse lutalice.  Iz lokalne uprave smatraju da je „ekonomičnije koristiti usluge beranskog azila,  nego graditi objekat na području bjelopoljske opštine“.

Savjet za zaštitu životinja, u čijem su sastavu  predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Veterinarske komore i NVO za zaštitu životinja,  nedavno je konstatovao “da, pored svih sprovedenih aktivnosti i napora,  još nema očekivanih rezultata na terenu, kad je riječ o rješavanju problema pasa lutalica“.

,,Uslovi i način držanja svih životinja, propisuju jedinice lokalnih samouprava, a nadzor nad  donijetim propisima treba da obavljaju  lokalne samouprave. Lokalne samopuprave treba i da obezbijede uslove za čuvanje napuštenih životinja. Na žalost, u najvećem broju opština, zaštita dobrobiti životinja nije među prioritetima. Psi lutalice su i dalje na ulicama, a sa druge strane lokalne uprave isplaćuju znatne iznose novca na ime odštete građanima zbog ujeda pasa“,  saopštili su iz Savjeta.

U nacrtu Nacionalne strategije za kontrolu populacije pasa definisano je da sve lokalne samouprave treba da donesu programe kontrole populacije pasa.  Malobrojne su opštine u kojima je taj posao započet.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo