Povežite se sa nama

OKO NAS

PLEMENITA TRADICIJA U ULCINJSKOJ FAMILIJI BRIŠKOVIĆ: Šest generacija narodnih ortopeda

Objavljeno prije

na

U pitomom selu Kolomzi, na pet kilometara od centra Ulcinja, živi porodica Brisković čiji su članovi poznati po tome što s koljena na koljena efikasno, nesebično i besplatno pomažu svima koji imaju problem sa kostima ili kičmom

 

„Ne postoji familija u Ulcinju, Baru i šire koja barem jednom nije zatražila pomoć od Zefe, njegovih sinova ili unuka. Vrata njihove kuće u Kolomzi su  otvorena za sve nevoljnike. U bilo koje doba dana ili noći, oni su bili i jesu spremni da pomognu. Njihove vrijedne ruke su često bile jedini lijek mnogima”, kaže ulcinjski hroničar i publicista Ismet Karamanaga.

Najpoznatiji od šest generacija narodnih ortopeda u porodici Brisković bio je Zefa, koji je preminuo prije tri godine, a koji je gotovo sedam decenija nesebično pomagao ljudima. Domaćima i turistima. Gotovo cio radni vijek ovaj plemeniti čovjek je proveo u Hotelsko-turističkom preduzeću Ulcinjska rivijera gdje je radio kao jedini fizioterapeut. O njegovim vještinama se pročulo u regionu i po Evropi. Zefino umijeće i ljekovitosti ulcinjskog pijeska bili su jedinstvena kombinacija za oporavak i liječenje mnogih gostiju, posebno od išijasa i reume. Oni su se, izliječeni i radosni, ponovo vraćali u Ulcinj.

„Zefa je bio je izuzetno tih, skroman i radišan čovjek, divnih manira, markantan, uvijek elegantan. Humanista. Gosti su mu se obraćali sa ‘doktore’. Svojim znanjem i nesebičnom predanošću bio je jedan od simbola tog zlatnog doba našeg turizma”, objašnjava Karamanaga.

Kako navode Zefini sinovi Nikola i Leka, ova vještina se u porodici Brisković, koja potiče iz Šestana u Krajini, prenosi s koljena na koljeno. Zna se da je njihov čukunđed Leka zbog pružanja pomoći ljudima dobio priznanje od kralja Nikole, dok je njihov otac Zefa, zbog nesebične pomoći povrijeđenima na Primorju nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine dobio zahvalnicu od tadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.

Zefa je naročito bio uspješan kada su bili u pitanju iščašenja, lomovi i uganuća ruku i nogu ili problemi s kičmom. U sekundi bi i uz osmjeh njegove vješte ruke namještale polomljene ekstremitete. Rješavao bi probleme tamo đe su ljekari bili nemoćni ili đe su za liječenje bile potrebne godine.

„Ovo je nama dar od Boga. Ja nikakvu školu za ovo nijesam učio”, govorio je Zefa.

Ne pamti se da je nekome naudio iako je u životu imao na hiljade hitnih slučajeva. Bilo je onih koji bi mu došli savijeni i pogrbljeni. „Bio je i u Americi, i kada su doktori vidjeli kako radi, čudom su se čudili i molili su ga da ostane. Ali, tata je to odbio“, kažu njegovi sinovi.

Pričaju i o slučaju gospođe iz Boke koja je o Zefi saznala iz štampe. „Rekla nam je da je bila kod svih doktora u Jugoslaviji zbog problema s kičmom i niko nije mogao da joj otkloni teške bolove. Tata ju je najprije pregledao, istegao krsti ‘na naš način’ i ona je ubrzo ustala zdrava i prava. Sve do smrti se redovno javljala“, kažu Briskovići.

Prisjećju se i ovog događaja. Zefa je imao problem sa astmom i ležao u bolnici u Brezoviku, u Nikšiću. Kada su čuli ko im je pacijent, dolazile su kod njega medicinske sestre, osoblje bolnice, pa i njihovi rođaci i poznanici. Pomogao je tamo desetinama ljudi.

„Zefa, ti si ovđe otvorio ordinaciju“, govorio je tati doktor koji ga je liječio. „Doktore, ako vi kažete da ne treba da im pomažem, onda ću prestati“, rekao je Zefa. Doktor mu uzvratio: „Nastavi, pomaži ljudima, jer da ja imam tvoje znanje, ostavio bih moju diplomu“.

Navode i slučaj kada je traktor prešao čovjeku iz Vladimirskih Kruta preko noge i gotovo mu je razmrskao. Bio je to otvoreni lom. Poslije tri neđelje tretmana kod Zefe prohodao je i niko nije mogao ni pomisliti da mu je noga nekada bila slomljena.

Zefa je ljudima savjetovao da pođu prvo kod doktora i tamo obave neophodne preglede i snimanja, pa, ako smatraju potrebnim, opet dođu kod njega. Nikada nije potcjenjivao profesiju i znanje diplomiranih ljekara.

Kada su ga upitali što o njemu misle doktori, govorio je: „Uglavnom dobro, ali su neki i ljubomorni. Ima onih koji i dolaze za pomoć kod nas“.

Nije zabilježeno da je u prethodnih 150 godina neko ostao uskraćen za pomoć Briskovićevih bez obzira na nacionalnost, vjersku pripadnost ili socijalni status. Niti da su naplaćivali za svoje umijeće iako su se od toga mogli obogatiti. Tako je, na primjer, Zefa radio u hotelu Olimpik, Leka je zapošljen u Auto-školi Ferrari, a Nikola u Osnovnom sudu u Ulcinju.

„Osjećamo istinsko zadovoljstvo kada nekome pomognemo. Nikome nikada ništa nijesmo naplatili. Ako neko ostavi nešto iz ćefa, onda u redu, ali da mu mi nešto tražimo kao protivuslugu, to se nije desilo. Niti će”, kažu Leka i Nikola, koji su nastavili prekrasnu tradiciju porodice Brisković. Svoje umijeće prenijeli su na svoje sinove: Joza, Kristijana, Andrijana i Đovanija.

                                                                                                                          Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo