Povežite se sa nama

OKO NAS

PLEMENITA TRADICIJA U ULCINJSKOJ FAMILIJI BRIŠKOVIĆ: Šest generacija narodnih ortopeda

Objavljeno prije

na

U pitomom selu Kolomzi, na pet kilometara od centra Ulcinja, živi porodica Brisković čiji su članovi poznati po tome što s koljena na koljena efikasno, nesebično i besplatno pomažu svima koji imaju problem sa kostima ili kičmom

 

„Ne postoji familija u Ulcinju, Baru i šire koja barem jednom nije zatražila pomoć od Zefe, njegovih sinova ili unuka. Vrata njihove kuće u Kolomzi su  otvorena za sve nevoljnike. U bilo koje doba dana ili noći, oni su bili i jesu spremni da pomognu. Njihove vrijedne ruke su često bile jedini lijek mnogima”, kaže ulcinjski hroničar i publicista Ismet Karamanaga.

Najpoznatiji od šest generacija narodnih ortopeda u porodici Brisković bio je Zefa, koji je preminuo prije tri godine, a koji je gotovo sedam decenija nesebično pomagao ljudima. Domaćima i turistima. Gotovo cio radni vijek ovaj plemeniti čovjek je proveo u Hotelsko-turističkom preduzeću Ulcinjska rivijera gdje je radio kao jedini fizioterapeut. O njegovim vještinama se pročulo u regionu i po Evropi. Zefino umijeće i ljekovitosti ulcinjskog pijeska bili su jedinstvena kombinacija za oporavak i liječenje mnogih gostiju, posebno od išijasa i reume. Oni su se, izliječeni i radosni, ponovo vraćali u Ulcinj.

„Zefa je bio je izuzetno tih, skroman i radišan čovjek, divnih manira, markantan, uvijek elegantan. Humanista. Gosti su mu se obraćali sa ‘doktore’. Svojim znanjem i nesebičnom predanošću bio je jedan od simbola tog zlatnog doba našeg turizma”, objašnjava Karamanaga.

Kako navode Zefini sinovi Nikola i Leka, ova vještina se u porodici Brisković, koja potiče iz Šestana u Krajini, prenosi s koljena na koljeno. Zna se da je njihov čukunđed Leka zbog pružanja pomoći ljudima dobio priznanje od kralja Nikole, dok je njihov otac Zefa, zbog nesebične pomoći povrijeđenima na Primorju nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine dobio zahvalnicu od tadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.

Zefa je naročito bio uspješan kada su bili u pitanju iščašenja, lomovi i uganuća ruku i nogu ili problemi s kičmom. U sekundi bi i uz osmjeh njegove vješte ruke namještale polomljene ekstremitete. Rješavao bi probleme tamo đe su ljekari bili nemoćni ili đe su za liječenje bile potrebne godine.

„Ovo je nama dar od Boga. Ja nikakvu školu za ovo nijesam učio”, govorio je Zefa.

Ne pamti se da je nekome naudio iako je u životu imao na hiljade hitnih slučajeva. Bilo je onih koji bi mu došli savijeni i pogrbljeni. „Bio je i u Americi, i kada su doktori vidjeli kako radi, čudom su se čudili i molili su ga da ostane. Ali, tata je to odbio“, kažu njegovi sinovi.

Pričaju i o slučaju gospođe iz Boke koja je o Zefi saznala iz štampe. „Rekla nam je da je bila kod svih doktora u Jugoslaviji zbog problema s kičmom i niko nije mogao da joj otkloni teške bolove. Tata ju je najprije pregledao, istegao krsti ‘na naš način’ i ona je ubrzo ustala zdrava i prava. Sve do smrti se redovno javljala“, kažu Briskovići.

Prisjećju se i ovog događaja. Zefa je imao problem sa astmom i ležao u bolnici u Brezoviku, u Nikšiću. Kada su čuli ko im je pacijent, dolazile su kod njega medicinske sestre, osoblje bolnice, pa i njihovi rođaci i poznanici. Pomogao je tamo desetinama ljudi.

„Zefa, ti si ovđe otvorio ordinaciju“, govorio je tati doktor koji ga je liječio. „Doktore, ako vi kažete da ne treba da im pomažem, onda ću prestati“, rekao je Zefa. Doktor mu uzvratio: „Nastavi, pomaži ljudima, jer da ja imam tvoje znanje, ostavio bih moju diplomu“.

Navode i slučaj kada je traktor prešao čovjeku iz Vladimirskih Kruta preko noge i gotovo mu je razmrskao. Bio je to otvoreni lom. Poslije tri neđelje tretmana kod Zefe prohodao je i niko nije mogao ni pomisliti da mu je noga nekada bila slomljena.

Zefa je ljudima savjetovao da pođu prvo kod doktora i tamo obave neophodne preglede i snimanja, pa, ako smatraju potrebnim, opet dođu kod njega. Nikada nije potcjenjivao profesiju i znanje diplomiranih ljekara.

Kada su ga upitali što o njemu misle doktori, govorio je: „Uglavnom dobro, ali su neki i ljubomorni. Ima onih koji i dolaze za pomoć kod nas“.

Nije zabilježeno da je u prethodnih 150 godina neko ostao uskraćen za pomoć Briskovićevih bez obzira na nacionalnost, vjersku pripadnost ili socijalni status. Niti da su naplaćivali za svoje umijeće iako su se od toga mogli obogatiti. Tako je, na primjer, Zefa radio u hotelu Olimpik, Leka je zapošljen u Auto-školi Ferrari, a Nikola u Osnovnom sudu u Ulcinju.

„Osjećamo istinsko zadovoljstvo kada nekome pomognemo. Nikome nikada ništa nijesmo naplatili. Ako neko ostavi nešto iz ćefa, onda u redu, ali da mu mi nešto tražimo kao protivuslugu, to se nije desilo. Niti će”, kažu Leka i Nikola, koji su nastavili prekrasnu tradiciju porodice Brisković. Svoje umijeće prenijeli su na svoje sinove: Joza, Kristijana, Andrijana i Đovanija.

                                                                                                                          Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo