Povežite se sa nama

Izdvojeno

OPSTANAK MEDIJA U DOBA KORONE: Od lošeg ka gorem

Objavljeno prije

na

Iako navikli na krizu mediji u Crnoj Gori i regionu suočili su se sa do sada najvećim izazovom. Kao prvo ,,rješenje” vlasnici posežu za otpuštanjem zaposlenih i smanjenjem plata. A dok im oglašivači otkazuju reklame i država sporo pomaže, čuju se pohvale o informativnom i edukativnom pregnuću profesionalnih medija

 

Nesiguran, stresan, ponekad rizičan i slabo plaćen posao, karakteristike su rada u medijima. Epidemija korona virusa je mnogima povećala obim posla i svima donijela dodatnu nesigurnost.

Prvi medij koji se odlučio na rezove je Radio-televizija Crne Gore. Generalni direktor RTCG Božidar Šundić dao je otkaz svim honorarcima u javnom servisu pozivajući se na zaključke Vlade i hitne mjere u vezi sa virusom. ,,Obavještavam vas da od prvog aprila RTCG neće angažovati nijednog honorarnog saradnika. Molim da se svima zahvalite na saradnji. Čim se steknu uslovi, biće ponovo angažovani”, obavijestio je Šundić menadžment.

RTCG je krajem prošle godine imala 723 zaposlena, 717 za stalno, tako da ova odluka neće mnogo rasteretiti troškove javnog servisa. Sam Šundić je, prošle godine, objasnio da je 250 radnika višak, te da 70 odsto budžeta ide na plate i honorare, a trebalo bi, po njegovoj računici, 51 odsto. Javni servis se finansira od novca poreskih obveznika, a tokom prošle i pretprošle godine imali su na raspolaganju blizu 14 miliona eura godišnje.

Kada se RTCG sa stabilnim finansiranjem odlučila na ovakav potez, šta da očekuju zaposleni u privatnim medijima koji se finansiraju od prodaje i reklama. Činjenica da pojedini privatni mediji imaju veću gledanost i uživaju daleko veće povjerenje od javnog servisa u toj računici ne pomažu puno.

,,Kao i ostale djelatnosti, epidemija je i medije pogodila i otežala im rad. Prvo su se povukli oglašivači, gotovo svi. Štampanje je ograničeno u proteklih mjesec dana, a i zbog ograničenog kretanja građani teže mogu da dođu do novina”, kaže zamjenik glavnog urednika Dana Nikola Marković.

Direktori medija tvrde da je urušeno marketinško tržište, a drastičan pad interesovanje za oglašavanje potvrđuju i marketinški stručnjaci.

Milena Perović-Korać, direktorica nezavisnog nedjeljenika Monitor, kaže da tokom pandemije nije bilo povećanog obima posla, ali je marketing, odnosno oglašavanje smanjeno: ,,Ostalo je par stalnih, većih oglašivača. Još je rano govoriti o smanjenju plata i otpuštanju radnika, a poslovanje će svakako posebno zavisiti od narednog perioda, i stanja crnogorske privrede ubuduće”.

,,Plašim se da će većinu tereta podnijeti zaposleni novinari i ostali. U pojedinim medijima, posebno lokalnim emiterima, vjerovatno će doći do  otpuštanja zaposlenih. To nije dobro ni za koga u društvu, veća količina posla će se preliti na manji broj ljudi, a onda će doći i do pada kvaliteta”, smatra Nikola Marković.

A za kvalitetan rad, u doba epidemije, mediji su po prvi put dobili pohvalu i iz Vlade. ,,Zahvaljujem crnogorskim štampanim i elektronskim medijima na kvalitetnom i profesionalnom izvještavanju u zajedničkim nastojanjima da se zaštitimo od epidemije”, napisao je, krajem marta, premijer Duško Marković na Tviteru.

Urednik Dana smatra da su skoro svi mediji pokazali visok nivo profesionalizma: ,,Niko nije širio paniku, lažne vijesti, dezinformacije. Kakva god uređivačka politika bila i razjedinjenost na medijskoj sceni, ipak se u ovom vremenu krize držalo do pravila esnafa i kodeksa novinara”. Marković ističe i da su u trenutku kad su oslabile demokratske kontrole i kada je uvedeno  neformalno vanredno stanje ,,mediji jedini koji mogu da ukazuju na propuste i zloupotrebe moći. Zato je važno da mediji koliko-toliko normalno funkcionišu”.

Medijima koji su i u normalnim okolnostima ugroženi, a pojedini i na meti visokih državnih funkcionera, ovoga puta mimo premijerove hvale stigla je i pomoć. Iz Ministarstva kulture kazali su nam da su se ekonomske mjera podrške privredi, odnosile i na kompanije u oblasti medija, a to su odlaganje poreza i doprinosa za tri mjeseca, te moratorijum na kredite. Pored ovoga Vlada je, do sada, za medijski sektor u Crnoj Gori obezbijedila: oslobođanje plaćanja obaveza u iznosu od 100.000 eura prema Agenciji za elektronske medije (AEM) i Prava autora muzike (PAM) za period od 90 dana (mart, april i maj); odgađanje plaćanja obaveza u iznosu od 200.000 eura prema Radio-difuznom centru za period od 90 dana (mart, april i maj) i prema PAM-u za narednih 90 dana (jun, jul i avgust); direktnu finansijsku podršku za finansiranje programa u štampanim i elektronskim medijima u okviru djelovanja COVID 19, u iznosu od preko 310.000 eura, kroz konkurse Ministarstva kulture i Filmskog centra Crne Gore i jednokratnu uplatu prema lokalnim javnim radio-televizijskim emiterima.

Vlada je 24. aprila, zadužila Investiciono-razvojni fond da formirao novu kreditnu liniju kako bi se pomoglo medijima da ublaže ili smanje posljedice izazvane pandemijom korona virusa. U Ministarstvu kulture kažu da je taj fond već formiran. Kredit je namijenjen za održavanje likvidnosti elektronskih i štampanih medija registrovanih u Crnoj Gori. Maksimalni iznos kredita je do 600.000 eura uz kamatnu stopu od 2% i rok povraćaja do osam godina, a uz grejs period do dvije godine. Sredstva kredita mogu se koristiti za: obrtna sredstva, kao što su troškovi materijala, repromaterijala i proizvodnih usluga; za isplatu neto zarada zaposlenima za period trajanja mjera zaštite (do tri mjeseca); i za troškove zakupa za period trajanja mjera zaštite (do tri mjeseca).

,,Pomoć i kreditna linija su dobrodošli, ali bojim se da to neće biti dovoljno da svi mediji prežive. Država dodatno treba da obrati pažnju na otežan rad medija, jer je to posao od javnog interesa”, ističe Nikola Marković.

Perović-Korać problematizuje vladine mjere zbog diskriminatorskog odnosa kojim je sužen broj onih koji će pomoć dobiti: ,,Vlada je raspisala konkurs za pomoć štampanim, ali isključivo dnevnim novinama, čime su isključeni svi drugi štampani mediji, pa i nedjeljnici. Takođe, omogućena je kreditna linija, ali je jedan od preduslova, koji se tiče plaćenih poreza, onemogućio dobar dio medija sa tolerišućim kašnjenjima u plaćanju poreza, da se za njih prijavi. Poreske vlasti tolerišu ogromne poreske dugove brojnim privilegovanim kompanijama, a sada se traži gotovo potpuno izmirenje da bi se primila pomoć koja je po svim parametrima nužna”.

Predsjednica Sindikata medija Marijana Camović-Veličković navodi da je dnevnim štampanim medijima već raspoređeno 150.000 eura – Pobjedi, Vijestima i Danu po 43.000, a Dnevnim novinama 19.500. Uz oslobađanje plaćanja naknade za emitovanje, za tri mjeseca, i ostale mjere, Camović kaže da je dosadašnja pomoć značajna. Ona pita zašto  Vlada nije uslovila pomoć – ,,da oni kojima se pomaže ne smiju da otpuštaju radnike jer je onda pitanje koja je svrha te pomoći, tj. kome se i zašto pomaže novcem građana”.

,,Kriza postoji, ali mjere jesu preduzete i ona ne smije biti izgovor za dodatno degradiranje prava zaposlenih. Mi u SMCG smatramo da vodeće crnogorske redakcije već duže vrijeme rade sa minimumom zaposlenih koje su preopteretili, a uprkos tome otpuštanja su već bilježena ove godine. Što je još gore, odmah nakon što su dobili nenadanu novčanu pomoć neki mediji su najavili nova otpuštanja pravdajući to smanjenjem broja oglašivača”, ističe Camović-Veličković.

Ona naglašava da najznačajniji privatni mediji i nisu toliko neprofitabilni koliko se želi prikazati javnosti: ,,Samo u 2018. prihod im je bio 36 miliona eura, a čist profit 300.000 eura, dok je prošle godine taj profit bio tri puta veći, tako da opet ne stoji priča da su na prosjačkom štapu i da ih je kriza pogodila u mjeri da ne mogu da opstanu”.

Da su medijima, usljed pandemije, prihodi drastično smanjeni i da su gurnuti na granicu preživljavanja, dok se u isto vrijeme od njih očekuje da obavljaju veći posao nego ikad, smatra Vuk Maraš, izvršni direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope. ,,Mediji su se pokazali kao ključni faktor, ne samo u informisanju građana, već i u njihovoj edukaciji kako bi se spriječilo širenje pandemije. Finansijske probleme medija u ovim vanrednom uslovima nadležni jesu prepoznali, kroz određene mjere pomoći, ali obim i trajanje krize pokazuju da je veća pomoć neophodna”.

Maraš smatra da vlade regiona moraju hitno proširiti obim pomoći medijima.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović je, krajem protekle sedmice, primio predsjednika Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoja Zovka i predsjednicu Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Maju Sever koji su mu predstavili prijedlog mjera za pomoć medijima. HND i SNH predložili su da Vlada za novinare i medije donese posebne mjere budući da nijesu bili obuhvaćeni dosadašnjim mjerama. Kao ključne mjere istakli su osnivanje kriznog fonda putem kojega bi se pomoglo novinarima neprofitnih i lokalnih medija, te slobodnim novinarima, fotoreporterima, snimateljima i ostalim medijskih radnicima. Predložili su zaštitu zaposlenih u medijima tako što će se finansijska pomoć države usloviti obavezom vlasnika medija da ne otpuštaju zaposlene niti im smanjuju plate.

Dragan Sekulovski, izvršni direktor Udruženja novinara Sjeverne Makedonije, izjavio je da su novinarska udruženja zatražila od Vlade hitne subvencije za medije: ,,Takođe smo tražili da se medijima pomogne kao i  ostalim privrednim sektorima koji su najviše pogođeni krizom i taj je zahtjev djelimično prihvaćen – mediji su dio prvih sektora koji će koristiti ovu državnu pomoć”.

On navodi da je krajem marta medijski regulator vratio godišnje naknade u iznosu od 1,2 miliona eura, te da je to značajna pomoć privatnim televizijama i radio stanicama. ,,I pored toga što je najavljena pomoć, neki mediji su počeli s otpuštanjem novinara. Imali smo slučaj s nekoliko internet medija kompanije NET Media Group Dooel – vlasnik je petorici novinara uručio otkaze bez ikakvog posebnog objašnjenja”, navodi Sekulovski.

Borka Rudić, generalna sekretarica udruženja BiH novinari, kazala nam je da, uprkos brojnim zahtjevima, država na svim nivoima administrativne vlasti (država, pa dva entiteta, Brčko District i 14 različitih vlada, itd…) nije poduzela bilo kakve mjere pomoći, podrške i zaštite medijske industrije.

,,BH novinari se zalažu za formiranje posebnog Fonda za pomoć medijima. Prema informacijama kojima raspolažemo, prošle godine je izdvojeno više od tri miliona eura za podršku telekomunikacijskom i medijskom sektoru. Ta sredstva, koliko znamo, nisu potrošena niti su preusmjerena za druge potrebe. BH novinari će insistirati da se taj iznos u potpunosti ili djelimično odredi za formiranja fonda za pomoć medijima u BiH”, najavljuje Rudić.

Ona ističe da se u BiH govori o padu komercijalnih prihoda u medijskoj industriji za čak 80 odsto. Sljedstveno tome počela su i otpuštanja zaposlenih – u kompaniji Oslobođenje otpušteno 10 novinara i još sedam uposlenika u televiziji Kanal O, koja djeluje u okviru Oslobođenja. Sarajevski Radio Stari Grad je prekinuo saradnju i ugovor sa tri zaposlena. Otpuštanja novinara u ova dva medija izazvali su burne rekcije u javnosti, posebno što je među otpuštenima bio i jedan broj starijih novinara i novinarki, koji će teško naći drugi posao. U javnom servisu BHRT su svim zaposlenim smanjene plate za 10 odsto, zbog pada naplate RTV takse.

,,Strahujem da nam tek slijedi suočavanje sa masovnijim otkazima u medijima, jer ćemo ekonomske i finansijske posljedice pandemije Covida19 tek početi osjećati u idućih šest mjeseci, kao i posledice drastičnog smanjenja komercijalnih prihoda i potpunog zastoja u svim životnim oblastima”, zaključuje Rudić.

Ni u Srbiji država nije predvidjela nikakve posebne mjere pomoći medijima već važe iste mjere kao i za sve ostale privredne subjekte, objašnjava Tamara Filipović-Stevanović iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS).

NUNS je tražio da se umanje porezi i doprinosi ili da se mediji oslobode plaćanja ove obaveze, a država je donijela odluku da se ove obaveze mogu odložiti do kraja godine, a onda plaćati u ratama od početka 2021.

,,Za sada nemamo informaciju da je bilo, niti da je najavljeno neko masovnije otpuštanje radnika u medijima, ali pribojavamo se smanjenja plata jer je komercijalni prihod od oglašivača u medijima jako skroman ukoliko ga uopšte ima, a to se naročito odnosi na lokalne medije”, kaže Filipović-Stevanović.

Vlada Srbije je 28. marta donijela Zaključak kojim se određuje informisanje stanovništva o stanju i posljedicama zarazne bolesti COVID-19. Zaključak je ostavljao opasnu mogućnost da bi mediji i novinari mogli odgovarati za širenje dezinformacija i u slučaju da sagovornik (u svojstvu nezavisnog eksperta, građanina, političara, medicinskog radnika i sl.) komentariše postojeća rješenja koja država preduzima u toku pandemije, što u potpunosti parališe dijalog o trenutno važnoj temi u državi, ističe Filipović-Stevanović. Ovaj Zaključak je povučen nakon četiri dana, ali je u tom periodu novinarka Ana Lalić pritvorena zbog obavljanja svog posla u javnom interesu, a 27.04. krivična prijava protiv Ane Lalić je povučena čime je dokazano da je ova mjera imala za cilj da ograniči slobodan protok informacija.

Filipović-Stevanović zaključuje da je opšta slike stanja medijskih sloboda dosta pogoršana od početka pandemije, te da su postojali ozbiljni pokušaji države da ograniči slobodu medija.

U prilogu slobode medija u Crnoj Gori, nedavno je u izvještaju Crna Gora i korona – stanje nacije u prvih šest sedmica, Centra za građansko obrazovanje (CGO) objavljeno da ,,nijedan medij i medijska organizacija nijesu našli ništa sporno u konferencijama za novinare Nacionalnog koordinacionog tijela bez novinara”. Pres konferencije bez novinara bila je jedna od prvih Vladinih mjera, a ukinuta je nedavno. I u Srbiji je takva praksa bila uspostavljena, pa je morala biti ukinuta nakon kritika nezavisnih medija i medijskih udruženja. Ovo već nema veze sa krizom i finansiranjem, više je stvar vlasničkih i unutarredakcijskih odnosa i dogovora.

Predrag NIKOLIĆ

 

Ovaj članak je dio projekta koji Institut za medije spovodi uz podršku britanskog Ministarstva vanjskih poslova, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici I Nacionalnog fonda za demokratiju iz SAD-a. Stavovi izrečeni u ovom tekstu isključiva su odgovornost Instituta za medije I autora I ni na koji način ne odražavaju stavove donatora projekta.

www.mminstitute.org

http://www.mminstitute.org/20200508.html 

Komentari

FOKUS

VREMENSKA PROGNOZA VLADINE SUDBINE: Pretežno nestabilno sa mogućim padavinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije sporno da aktuelna Vlada nema podršku u parlamentu. Ali je upitan način na koji bi se to nepovjerenje moglo formalno iskazati, bez saradnje zvanično nepomirljivih protivnika. Izvjesna je samo politička neizvjesnost koja će se produžiti, kakav god da bude epilog opozicione inicijative

 

Uoči godišnjice formiranja prve višestranačke Vlade bez učešća Demokratske partije socijalista, u parlament je stigla i zvanična inicijativa za njeno rušenje.

Prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi podržalo je svih 40 poslanika opozicije. Od ponedjeljka traju nagađanja da li će se u redovima skupštinske većine naći nedostajući 41. glas, neophodan da se obori Vlada Zdravka Krivokapića.

Premijer je optimista. On cijeni da je inicijativa opozicije „politički  marketing za lokalne izbore u Podgorici“. Krivokapić se, očigledno, uzda u pretpostavku da u vladajućoj većini nema onih koji bi bili sremni da ga sruše paktirajući sa DPS-om. I pored evidentnog, i javno iskazanog, nezadovoljstva (ne)radom njegovog kabineta koje unutar vladajuće većine traje  od formiranja Vlade.

,,Volja građana je tada (na prošlogodišnjim izborima – prim. Monitora) bila uperena protiv režima koji je ostavio mnogo posljedica”, podsjetio je  Krivokapić insistirajući kako on „ne vidi“  da bi iko iz tročlane koalicije na vlasti to mogao da preokrene.

Javni nastupi zvaničnika vladajuće većine tome idu u prilog.

,,Što god iz DF-a mislili o aktuelnoj Vladi i zloupotrebi izborne volje građana od premijera Zdravka Krivokapića i njegovog neformalnog zamjenika Milojka Spajića, glasanje za inicijativu opozicije o nepovjerenju Vladi, ne dolazi u obzir”, tvitovao je poslanik DF-a Nikola Bajčetić. I obrazložio na čemu se temelji stav koalicije kojoj pripada: DPS je neprijatelj Crne Gore, a s neprijateljima nema saradnje”.

Izrečeno je pritvrdio i Dragan Ivanović, poslanik SNP-a (zajedno sa DF-om dio koalicije Za budućnost Crne Gore): „Sigurno je da niko od nas neće rušiti Vladu s DPS-om, iako smo nezadovoljni Vladom”.

Demokrate su ponovile stav da oni ovu Vladu neće rušiti. Da bi i kolegama iz vladajuće većine poručile da bi podrška nekoga od njih opozicionoj inicijativi za smjenu izvršne vlasti značilo da je taj neko  uzeo novac. ,,Da li je uzeo milion ili 21 milion – nas to apsolutno nije briga. Ko god odluči da podrži inicijativu koju je uputila opozicija, to će biti ista ona korupcija oličena u liku i djelu Darka Pajovića i Pozitivne Crne Gore”, saopštio je u parlamentu poslanik Demokrata Vladimir Martinović.

To je i  elementarno upućenima, dovoljno da prepoznaju  da je Bečić potencijalno paktiranje sa DPS-om unaprijed osumnjičio poslanike Abazovićeve  koalicije Crno na bijelo (GP URA i CIVIS). Iz DF-a su bili radikalniji. Poslanik Jovan Vučurović, je poimenice prozvao koleginicu Boženu Jelušić:  „Postoje sumnje da je upravo ona taj džoker u koga se uzda DPS prilikom izglasavanja nepovjerenja Vladi“. Pa, kao bajagi, ograda: „A mi se, pored svih glasina, uzdamo u poslanicu Jelušić da neće popustiti“.

Iz URA su uzvratili. „Nema straha od povratka DPS-a na vlast. Građani mogu da budu relaksirani, DPS se vratiti neće“, kazao je predsjednik Pokreta i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, podsjećajući da je URA podržala sve dosadašnje inicijative Vlade. Za razliku od nekih koalicinih partnera (DF). Poslanik URA-e Miloš Konatar je podsjetio kako je Krivokapićeva Vlada „možda jedina Vlada u svijetu koja u svojih godinu dana možda i jače napade trpjela od strane poslanika parlamente većine nego od opozicije”. Uz napomenu: ,,Nije normalno da isti ti koji su od početka htjeli da ruše Vladu, pa i oni koji su htjeli da je rekonstruišu, danas love izdajnike po parlamentu, po Crnoj Gori, pominju se avioni, kamioni, prodaja, izdaja…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PEJOVIĆ OPET ŠALJE RADNIKE KUĆI: Ekologija i struja zatvaraju KAP

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove nedjelje uprava KAP-a najavila je radnicima da se pripreme za postepeno gašenje ćelija i potpuni prestanak proizvodnje aluminijuma od 15. decembra zbog visokih cijena struje od 1. januara. Istovremeno, drama oko KAP-a, koja traje decenijama, mogla bi da dobije svoj epilog i zbog ekologije

 

„Šta si mi ovo poslao, se*em ti se u titulu? Je..ću ti majku, vidjećeš ti, pokazaću ti ja“, zaprijetio je vlasnik Kombinata aluminijuma Podgorica Veselin Pejović direktoru Agencije za zaštitu životne sredine Milanu Gazdiću. Razlog: Agencija je Pejoviću ispostavila rješenje o naplati eko naknade od 800.000 eura u roku od 15 dana, pod prijetnjom prinudne naplate.

Gazdić je prijavio prijetnje policiji. Pejović je uhapšen. Nakon saslušanja tužilaštvo je ocjenilo da u radnjama Pejovića nema elementa krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Ovog puta je sve ostalo na prijetnjama za razliku od incidenta iz 2015. kada je na beogradskom aerodromu Pejović nasrnuo na Nebojšu Medojevića. Kasnije je ponovio da će pljuvati i šamarati Medojevića gdje god ga vidi, da bi se nakon reakcija javnosti pravdao da su njegove riječi izvučene iz konteksta. Napad nije.

Prije nego što je izgubio takt i počeo sa uvredama i psovkama, Pejović je zaprijetio Gazdiću da će ga prijaviti Specijalnom državnom tužiocu. Izgleda da ga je dodatno razjarilo to što je Gazdić odgovorio da to slobodno učini.

SDT inače ni nakon osam godina nije utvrdilo da li, i ko treba da odgovara zbog nepravilnosti u vezi 137 miliona eura državnih garancija datih KAP-u. Državna revizorska institucija utvrdila je nepravilnosti u reviziji državnih garancija za 2010. i 2011. Potpise na sporne ugovore o državnim garancijama, bez procjene opravdanosti te pomoći i kontragarancija, stavili su u ime Vlade tadašnji ministri finansija i ekonomije Igor Lukšić i Branko Vujović, premijer u tom periodu bilo je Milo Đukanović, aktuelni predsjednik države. A KAP-om je upravljao ruski oligarh Oleg Deripaska.

I pored neažurnosti SDT-a, Pejović je Miliovju Katniću podnio krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapća, potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, ministra ekologije, prostornog planiranja i turizma Ratka Mitrovića i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića. Prijavu je podnesena zbog udruženog kriminalnog djelovanja i zloupotrebe funkcija koje obavljaju a sve na štetu Pejovićeve kompanije Uniprom, koja gazduje KAP-om.

Izu Uniproma tvrde da je jasno da su ekološki otpad, povodom kojeg je došlo do incidenta sa Agencijom, ostavili Rusi, tačnije CEAC, jer je Uniprom preuzeo KAP u stečaju tek 2015. godine. „U nemogućnosti da naknadu naplati od CEAC-a a ni od KAP AD u stečaju, nakon pet godina ona mijenja dispozitiv rješenja dana 22. 11. 2021. godine. U dispozitivu mijenja subjekta koji je obavezan na plaćanje naknade, tako što sada tu obavezu ustanovljava na privredno društvo Uniprom d.o.o. Nikšić za iznos od 348.000 eura, a zatim i rješenja za sljedeće godine, stvarajući obavezu za Uniprom u iznosu većem od 700.000 eura“, naveo je Pejović.
Iz Agencije tvrde da su u posljednja dva mjeseca uspjeli da od Pejovićeve kompanije naplate 137.000 eura zaostalih eko naknada i naknada zbog zagađenja životne sredine. Te takse i kazne nijesu plaćene od 2016. godine. Direktor Agencije Gazdić je 1. oktobra donio rješenje kojim su preinačena sva prethodna, koja KAP nije platio, a kojima je Pejoviću bilo naloženo da ih plaća sukcesivno, svakog mjeseca do kraja godine. Sva rješenja ispostavljena su Unipromu, koji je preuzeo organizaciju proizvodnje tokom stečajnog postupka prodaje imovine KAP-a. Uz obrazloženje da je upravo Uniprom korisnik postrojenja, pa samim tim i obveznik plaćanja eko naknade u skladu sa propisima.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ARAPI GASE DUVANSKI KOMBINAT: Glavni grad pohitao da proda svoje akcije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat

 

Duvanski kombinat se gasi. Tako su prije nekoliko dana saopštili predstavnici većinskog vlasnika Novog duvanskog kombinata, kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata –  Grand lnternational FZ-LLC. Menadžer kompanije Grand International FZ-LLC Ahmad Ibrahim Hamdan kaže da je kompanija sada u procesu prestanka obavljanja svoje djelatnosti.

Tako će, prema najavama,  prestati proizvodnja duvana, koja u Podgorici postoji od 1903. godine, kada je kralj Nikola osnovao fabriku Monopol duvana. Kasnije je to privredno društvo promijenilo mnogo oblika organizovanja i imena, a posljednje je Novi duvanski kombinat Podgorica (NDKP), pod kojim posluje i danas. Njega su osnovali Vlada Crne Gore i Glavni grad Podgorica, nakon što je u stečaj otišao stari Duvanski kombinat.  Njegova imovina prodata je građevinskom preduzeću Zetagradnja. Danas na mjestu, gdje je nekada bila fabrika, niče novi stambeni kvart.

Arapska kompanija preuzela je duvanski kombinat 2016.  Jedina se prijavila na tenderu za dokapitalizaciju NDKP-a. Ponudila je ulaganje od 20 miliona eura i zapošljavanje 75 radnika. Zaposlili  su šezdesetak radnika. Krajem maja 2018. godine počeli su sa probnom proizvodnjom, dok krajem septembra 2019. godine na dvije proizvodne linije počinju sa proizvodnjom cigareta. Kompanija Grand International FZ-LLC u julu ove godine kupila je i dio akcija u duvanskom kombunatu od Glavnog grada za nešto više do dva miliona eura. Vlada Crne Gore vlasnik je 1,16 odsto akcija. Međutim, firma je cijelo vrijeme poslovala sa gubitkom, a 2020. godinu završili su sa gubitkom od 3,4 miliona eura.

Interesantno, Glavni grad je  prodao svoje akcije u Duvanskom kombinatu dan nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da su inspektori počeli kontrolu tog preduzeća, po nalogu bivšeg rukovodioca Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića. Odluku o prodaji akcija su obrazložili lošim poslovanjem tog preduzeća u prošloj godini. Novac od prodaje će, kako je tada saopšteno, iskoristiti za razvojne projekte.

Prema saopštenju arapske kompanije, najviše ih je zaboljela odluka Vlade da zabrani skladištenje cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar. Vlada je krajem jula donijela takvu odluku, a zaključkom je, između ostalog, zatražila i uvođenje pojačanog nadzora u Slobodnoj zoni Novi duvanski kombinat. Iz preduzeća su saopštili da su više puta bili predmet kontrole carinskih organa i Poreske uprave.

,,Nakon čega nijesu utvrđene bilo kakve nepravilnosti, niti date primjedbe. Takođe, bili smo i predmet kontrole međunarodne organizacije koja se bavi borbom protiv krijumčarenja cigareta – OLAF, koja je dala pozitivno mišljenje na naše poslovanje. Nažalost, Grand International FZ-LLC i mendžment Novog duvanskog kombinata nije naišao na razumijevanje i podršku od strane Vlade Crne Gore. Obraćajući se u više navrata zvaničnim dopisima i propratnom dokumentacijom, a u vezi sa našim budućim investicijama i zainteresovanošću za otkup vlasničkog udjela države u Novom duvanskom kombinatu, unapređenjem i razvojem proizvodnje duvana, rješavanjem pitanja otpada, kao i nekih pitanja vezano za funkcionisanje Slobodne zone u skladu sa međunarodnim standardima, nijesmo dobili nijednu povratnu informaciju, kao ni odgovor na bilo koje zvanično obraćanje”, navodi Hamdan u pismu premijeru Zdravku Krivokapiću.

U Vladi, prema informacijama Monitora, sumnjaju da se i u Novom duvanskom kombinatu odvijaju nelegalne aktivnosti povezane sa švercom cigareta. Ali još nema zvaničnih saopštenja šta su pokazale brojne kontrole poslovanja NDKP-a. Zbog toga su, na predlog Damjanovića, naložili pojačan nadzor ovog preduzeća. To je ranije javno rekao i Abazović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 3. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo