Povežite se sa nama

MONITORING

VIŠE UHAPŠENIH NEGO OBOLJELIH OD KORONA VIRUSA: Pritvor rizičan po zdravlje

Objavljeno prije

na

Podatak da je tri puta više uhapšenih zbog kršenja mjera preventive od korona virusa, nego zaraženih, dosta govori o ovdašnjem mentalitetu. O nečem drugom, o naslilništvu vlasti, govori to što se pritvoreni drže u nehigijenskim, prenatrpanim prostorijama, ,,nedostojnim za boravak čovjeka”, uz rizik od zaraze

 

Crna Gora je ušla u petu sedmicu epidemije korona virusa. Tokom proteklih sedam dana zabilježen je najmanji  broj novooboljelih do sada – 40. Od prva dva slučaja otkrivena 17. marta tokom prve sedmice broj oboljelih je bio 51, druge nedjelje 69, a treće 128.

Protekle  sedmice broj umrlih od virusa je udvostručen. U Kliničkom centru CG je u nedjelju umro 74-godišnji muškarac, dan kasnije 79-godišnjak. Obojica su pored korona virusa imali i druga oboljenja.

Sa četiri smrtna slučaja, 46 oporavljenih i 288 oboljelih, u utorak su iz Instituta za javno zdravlje (IZJ) došle optimističke najave da će, ako građani nastave da se pridržavaju mjera, epidemija biti stavljena pod kontrolu. Međutim, nakon što je u srijedu otkriven prvi slučaj oboljenja u opštini Plav, kod pacijenta koji se duže od deset dana liječi od povrede u beranskoj bolnici, iz IZJ ponovo upozoravaju: ,,Primijetili smo da je mali broj slučajeva zadnjih dana uzrokovao uljuljkanost i opuštanje. Ovaj slučaj nosi ozbiljan epidemiološki potencijal i treba da budemo spremni da u narednim danima očekujemo povećanje broja slučajeva”, poručio je epidemiolog Senad Begić, zamjenik direktora IZJ. U srijedu uveče nije bilo novih slučajeva među 103 testirana, a u četvrtak ujutru saopšteno je da je virus potvrđen kod još dvije osobe – broj oboljelih je 290.

Policija je od početka primjene privremenih mjera Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) procesuirala blizu 900 osoba, koje su ih kršile.  To je pokazatelj da je mnogo neodgovornih. Osim onih koji su hapšeni zbog šetnje u nedozvoljeno vrijeme, vožnje većeg broja osoba od dozvoljenog i u pijanom stanju, ima i onih koji su igrali karte, roštiljali…

Novu dimenziju ovog problema otvorila je Podgoričanka Nataša Kolćević  koja je saopštila da je njen osamnaestogodišnji sin Aleksa Kolčević, nakon privođenja zbog kršenja mjera NKT, u betonjerci i prostorijama Uprave policije boravio bez zaštite i sa 20 drugih osoba. Iz Uprave policije su odgovorili da poštuju sve propise Instituta za javno zdravlje.

Savjet za građansku kontrolu policije nema primjedbe na postupanje policije i poštovanje preporuka, ali ima na uslove u kojima se uhapšeni drže: ,,Urednost prostorija i čistoća madraca i ćebadi mora biti bolja, jer zatečeno stanje nije dostojno za boravak čovjeka’’, navodi se u izvještaju Savjeta o prostorijama za zadržavanje u cetinjskom Odjeljenju bezbjednosti. Slično je konstatovano, nakon inspekcije, i za prostorije za zadržavanje u Danilovgradu.

Najgore stanje je u Podgorici u kojoj je i najveći broj oboljelih od korona virusa. Dvojica Podgoričana privedenih zbog kršenja privremenih mjera, dvije noći su morali da dijele krevet, u sedam prostorija za zadržavanje nema osvjetljenja, u tri ne rade česme, madraci i ćebad nijesu dovoljno čisti, niti provjetreni. Osim toga, u prostorijama za zadržavanje Centra bezbjednosti Podgorica nema dovoljno ćebadi, a na madracima odgovarajućih navlaka. To je konstatovao predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković, nakon što je 11. aprila 2020. godine, od 19 do 21.30 sati, boravio u CB Podgorica, kako bi kontrolisao poštovanja ljudskih prava pri primjeni policijskih ovlašćenja.

Zeković za Monitor kaže da je u uslovima bitnog zadiranja u građanske slobode, usljed protivepidemijskih mjera, neophodan djelotvoran nadzor nad postupcima Vlade.

On ističe: ,,Bez opravdanja je činjenica da se godinama ne može riješiti problem video nadzora i urednih sanitarnih prostorija, ili još gore, zamijeniti sijalice, popraviti česme ili oprati ćebad u policijskom pritvoru. Zbog takvog neprofesionalnog odnosa, trpe ljudska prava zadržanih građana, ali i međunarodni ugled Crne Gore. Od naše posljednje posjete, i javno predstavljenog izvještaja, nije urađeno gotovo ništa na unaprjeđivanju uslova pritvora. Sada, u uslovima epidemije zarazne bolesti, registrujemo i problem prenatrpanosti”.

Ministarstvu unutrašnjih poslova uputili smo pitanja što će i kada uraditi da poprave uslove u pritvorskim jedinicama. Odgovor nijesmo dobili.

U saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve nakon hapšenja mitropolita Amfilohija i deset sveštenika, zbog okupljanja ispred crkve, navodi se da je Savjet za građansku kontrolu rada policije utvrdio da je u tom slučaju policija napravila čitav niz propusta, među kojima je i neadekvatna zaštita, sebe i drugih, od moguće zaraze virusom.

Savjet je uputio apel v.d. vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću da razmotri tužilačku praksu intenzivnog određivanja zadržavanja građana zbog nepoštovanja mjera, te da ih zbog nepostojanja prostornih i higijenskih uslova u jeku epidemije koriste samo kao izuzetnu mjeru: ,,Savjet vjeruje da je riječ o krivičnom djelu koje i ne zahtijeva neko duže vrijeme za prikupljanje dokumentacije i drugih dokaza protiv osumnjičenog, pa mjeri zadržavanja nije neophodno tako često pribjegavati’’.

Pribjegava se hapšenju i mimo mjera. Posljednji u nizu je slučaj Radovana Rakočevića kome je Osnovno tužilaštvo u Bijelom Polju odredilo zadržavanje do 72 sata, jer je objavom na Fejsbuku, navodno, širio strah i paniku. Rakočević je na svoj profil postavio tekst srpskog tabloida Alo u kojem je objavljena lažna vijest da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zaražen korona virusom. On je pušten na slobodu nakon što su istražni organi odbili predlog za određivanje pritvora. Realno: kad bi se hapsili svi koji ovdje javno lažu, naši zatvorski kapaciteti bi bili puniji od košnica.

Lakoća naših vlasti u posezanju za tom mjerom primijećena je i u Briselu. Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero reagovala je na hapšenja u Crnoj Gori, i pozvala vlasti da pronađu balans između podržavanja slobode izražavanja i proporcijalnog postupanja, u pokušajima da se izbjegne širenje panike i dezinformacija za vrijeme pandemije korona virusa.

Dok neke hapse i izlažu riziku, za građevinske magnate pravila ne važe. Društvenim mrežama se dijele slike građevinskih radnika koji, nakon završenog radnog dana zbijeni u grupi čekaju prevoz, kao i fotografije punog autobusa koji prevoze građevinare.

Uprkos ispadima, preventivne mjere daju rezultate. Primjer ohrabrenja su Tuzi, čiji su građani dostojanstveno i disciplinovano ispoštovali mjere izolacije. Zaustavljeno je širenje zaraze.  NKT je početkom ove nedjelje dalo saglasnost da se ublaže privremene mjere u ovoj opštini.

 

Trošenje donacija

Kako su i obećali iz NKT, i ovog ponedjeljka su na uvid dali kako se troši novac koji građani i ostali doniraju. Monitor je pisao da je protekle nedjelje najviše novca, od blizu milion potrošenih eura, otišlo firmama bliskih režimu – Glosarij za nabavku respiratora više od pola miliona eura, i Voliju za pakete pomoći blizu 100.000 eura.

Od donacija je ove nedjelje potrošeno 372.965 eura. Kritike su urodile plodom, pa nabavka paketa pomoći građanima ne ide preko privatnih kompanija nego preko Crvenog krsta i za tu potrebu je utrošeno najviše novca – 250.000 eura. Ostali novac je potrošen za potrebe zdravstvenih ustanova, ali, za razliku od prošle nedjelje, nije objavljeno što je tačno kupljeno. Samo su objavili – preusmjeravanje na zahtjev donatora.

 

Crna Gora i region

U regionu je, prema podacima od 15. aprila, u odnosu na broj stanovnika najviše zaraženih korona virusom registrovano u Srbiji, na drugom mjestu je Slovenija, a na trećem Sjeverna Makedonija. Crna Gora je na četvrtom mjestu, slijede Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Albanija.

Najmanju stopu smrtnosti ima Crna Gora 1,39 odsto, najveću Albanija 5,19 odsto. Stopa smrtnosti u Sloveniji je 4,89, Sjevernoj Makedoniji 4,85, BiH 3,66, Srbiji 2,03, Hrvatskoj 1,95.

Crna Gora je druga u regionu po broju testiranih, iza Slovenije i ispred Hrvatske i ostalih zemalja. Iz Instituta za javno zdravlje, u srijedu su saopštili, da je urađeno 3.874 testova.

 

Crkve u pandemiji

Mitropolija crnogorsko-primorska SPC vaskršnje liturgije služiće bez vjernika. Odluka je donijeta nakon konsultacija sa ljekarima koji su ih uspjeli uvjeriti da opasnost od virusa nije prošla. Iz Mitropolije su pozvali vjernike da poštuju sve mjere i uputstva struke.

Sinod Srpske pravoslavne crkve tražio je od vlasti u Srbiji da se 19. aprila za pravoslavni Vaskrs ublaže mjere, i da se omogući vjernicima odlazak u crkve uz poštovanje distance. U Srbiji su, nakon ovog predloga, uveli policijski čas od 84 sata – od od petka 17. aprila u 17 časova do utorka 21. aprila u 5 sati.

Uskršnje mise u katoličkim hramovima služene su bez prisustva vjernika, a za isti način obilježavanja predstojećeg praznika odlučile su se i pravoslavne crkve u Rusiji i Grčkoj. Izuzetak je Bjelorusija, gdje su vlasti obznanile da neće braniti odlazak na liturgiju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VESNA MEDENICA, OSTAVKE I PRAVOSUĐE: Decenije čekanja na nezavisno sudstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vesna Medenica je na visokim pravosudnim funkcijama skoro dvije decenije. Najbolja ocjena njenog rada su brojne nerazriješene afere dok je bila vrhovna državna tužiteljica, poput afere Telekom. A o stanju u sudstvu pod njenim vođstvom dovoljno govore i izvještaji iz Brisela, u kojima se iz godine u godinu ponavlja – zabrinutost. Njena ostavka preduslov je za reforme. Ali neće biti dovoljna

 

Sedmica je protekla u čekanju potvrde da će predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica podnijeti ostavku na tu poziciju, na kojoj treći mandat, kako su konstatovali i u Briselu, krcka – neustavno. Da će Medenica podnijeti ostavku, objavile su Vijesti, pozivajući se na izvore u sudstvu. Medenica je, navodno, na sjednici Vrhovnog suda kolegama najavila da odlazi.

U međuvremenu, iz pobjedničke koalicije takođe su pozvali Vesnu Medenicu da podnese ostavku. Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović saopštio je Vijestima da misli da je i diplomatska aktivnost nove parlamentarne većine doprinijela da predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica najavi podnošenje ostavke na tu funkciju.

Rekao je da je pitanje njenog trećeg, neustavnog mandata pomenuo i kod predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prilikom nedavnih konsultacija za sastav nove vlade. Abazović je pozvao i druge da krenu stopama Medenice, apostrofirajući i v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića.

Osvrćući se na neophodne reforme u pravosuđu, Abazović je dodao da te reforme traju dugo. ,,Mi ćemo to morati da uradimo. Ali nešto što možemo da uradimo odmah, jeste da ljudi koji su targetovani od strane EU i ogromne većine javnosti kao veliki balast ukupnom napretku integracionog procesa, sami odu… Mislim da je najbolje, najpoštenije i najpravednije da oni to sami prepoznaju, da sami istupe”, kazao je. Lider URA je kazao i da  misli da postoji ozbiljna i ogromna sprega organizovanog kriminala i predstavnika sudstva, tužilaštva i Uprave policije.

 

Medenica se do kraja nedjelje nije oglasila da potvrdi ili demantuje ovu informaciju.  Ali je nakon sastanka sa šeficom delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadorkom Oanom Kristinom Popa, poručila da nakon svih postignutih rezultata sudske vlasti ne pristaje da bude označena kao barijera demokratskim procesima Crnoj Gori. Da li to znači da podnosi ostavku ili ne, ostalo je nejasno, ali je jedno sasvim sigurno – da su rezultati u pravosuđu proteklih decenija barijera demokratskim procesima u Crnoj Gori.

To je naznačeno i u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, u kom se po ko zna koji put izražava zabrinutost zbog stanja u pravosuđu.

Pored upozorenja na uobičajene boljke, poput korupcije, slobode medija, kriminala, naznačeno je da nije bilo pomaka u rasvjetljavanju ključnih afera, dok, kako stojinezavisno sudstvo ostaje izazov. Takođe, osvrnuli su se na treći mandat predsjednice Vrhovnog suda, ali i drugih sudskih funkcionera.

„Ostaju izazovi, posebno u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa. Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost  zbog načina na koji je Sudski savjet tumačio ustavni i zakonski okvir, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu. To nije u skladu s preporukama GRECO-a”, navodi se u Izvještaju Evropske komisije.

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POČECI MONITORA: Svaki broj – podvig

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije pisaće mašine, jedan telefaks, puno entuzijazma i nastao je prvi broj. A već treći je mogao biti i posljednji. Da su osnivači i redakcija na prvi crnogorski nezavisni nedjeljnik gledali kao na posao, a ne misiju vrijednu ogromnih odricanja. I nije se mislilo koliko će Monitor trajati – mjesec, godinu, važno je bilo da izlazi što duže. I bude što bolji

 

Te 1990, posljednje godine mira na prostoru SFRJ-a, u januaru je osnovan Liberalni savez a u oktobru Monitor. Posljednjih godina često možete sresti one koji se kunu da su librali od prvog dana i one koji su tih devedesetih krili Monitor u Pobjedu. Vrijeme je pokazalo vrijednosti.

Naziv Monitor izabran je zbog toga što ova latinska riječ ima značenje opominjač, savjetodavac i ono iz kompjuterske ere – ekran na kojem se prate događaji i procesi. Monitor je opravdao svoj naziv.

Prvi Monitor koji je izašao 19. oktobra, štampan je u Sarajevu, pošto u Crnoj Gori to tada nije bilo moguće (bilo je načina, ali nije bilo volje). Jugoslavija je još bila živa, pa je procijenjen nerealni tiraž od 20.000 primjeraka. List je, faktički, bankrotirao poslije trećeg broja, svjedočio je kasnije jedan od osnivača, profesor Miodrag Perović. Ali, pare nijesu bile ono što je pokretalo one koji su stvarali list. ,,Sada se to teško može shvatiti. Nije Monitor bila obična novina, već zračak nade, negdje gdje je išlo drugačije mišljenje, svjetlost. Bila je to žeđ za slobodom”, priča Esad Kočan.

,,Kad smo planirali tiraž ja sam bubnuo oko 20.000, neki su me podržali. Očekivali smo da Crna Gora i Jugoslavija jedva čekaju glas razuma. Kada je broj izašao na kioske vidjeli smo da se Crna Gora i Jugoslavija spremaju za neki drugi scenario”, prisjeća se Kočan.

Dvije pisaće mašine, jedan telefaks, redakcijski sastanci po stanovima, puno entuzijazma i nastao je prvi broj. ,,Prvi broj se štampao u Sarajevu, u Oslobođenju. U Sarajevo smo išli Miško Perović, PuŠo Matović i ja”, prisjeća se Milka Tadić-Mijović. ,,Prelomili smo taj prvi broj kod Marka Špadijera u njegovom stanu. Noć prije štampe u Hotelu Evropa u Sarajevu gledajući špiglo shvatimo da nam nedostaju tri strane. Miško je imao Ekonomist pa je preveo jedan tekst, tako smo kompletirali prvi broj. Kada se broj odštampao, sve utovarimo u auto pa do Beograda. Zorom smo stigli na Trg Marksa i Englesa ispred Borbe i ostavili dio tiraža za Srbiju, pa onda odmah u kola i put Crne Gore. Sada se pitam kako smo uopšte sve to izdržali, psihički i fizički. A opet tako se dobro sjećam da sav umor nestane kada izađe novi broj”, kaže ona.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MONITOROVA ANKETA: Našem poslu nikad kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pitali smo intelektualce, aktiviste, analitičare, blogere, pisce  –  Šta vam je Monitor značio ovih 30 godina?

 

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Slobodna misao i otpor zaboravu

Slobodna i kritička misao, provokativna analiza, otpor zaboravu i opominjuće sagledavanje procesa u crnogorskom društvu – to su moje ključne asocijacije za nedjeljnik Monitor. Zajednički smo se borili i za državu i za demokratiju i za društvo progresa, a protiv nepravde, nazadnih ideja i autokratije. Zajednički smo se i izborili i za državu, a ove godine i za potrebni impuls za demokratsku konsolidaciju Crne Gore. Slijedi nam novo vrijeme zajedničkog pregnuća da naše društvo stane u red modernih i naprednih, a institucije počnu raditi u korist javnog interesa.

Članovima redakcije Monitora, osnivačima, vlasnicima i svim saradnicima želim srećan trideseti rođendan uz nadu da će ideje i ideali ljepote, dobra i pravde postati temeljne u životu u našoj političkoj zajednici i voditi je ka daljem potrebnom razvoju. Vjerujem da će i u ovoj novoj demokratskoj epohi Monitor imati posebnu važnu ulogu – da tekstovima svojih autora neprestano drži budnim čitaoce, oplemenjuje demokratsku političku kulturu u Crnoj Gori i kroz refleksije svojih saradnika istražuje načine da život u našem društvu za najveći broj građana i građanki čini još boljim, a donosioce odluka još odgovornijim za riječi i djela.

 

LJUPKA KOVAČEVIĆ, ANIMA:  Svetionik u tami

Čekam Monitor petkom kao što sam kao djevojčica čekala Zabavnik iako Monitor nikada nije zabavan, ni lagodan kao što to nije  ni život u Crnoj Gori od njegovog nastanka.  30 godina, od prvog broja, Monitor je mučno svjedočanstvo i hrabra kritika režima i svih pojava koje ukazuju na patologiju društva. Značio mi je  glas razuma, orjentir, doslednost, istrajnost, kritičko promišljanje, osudu nepravdi, podršku ugroženih  i  pismenost. Posebno cijenim istrajavanje  na pamćenju zločina koji su učinjeni u naše ime, kritiku sistema i antifašizam.  Po mom ubjeđenju visoki profesionalni i etički standardi. Mala grupa ljudi, okupljena istim vrijednostima, kao svetionik u tami, ukazuje na put kojim se mora ići da bi se smanjila nepravda i stvorilo društvo socijalne pravde i mira. Monitor, za mene, nije pesimističan, u sebi nosi duh otpora  i stvara nadu da je promjena i bolji svijet moguć. Oduševljavaju me naslovnice  i lirski elmenti koje prepoznajem  na neočekivanim mjestima.

Postojanje Monitora mi kao aktivistkinji  smanjuje  osjećanje inferiornosti  kada se u regionu govori o  nezavisnim medijima i kritičkom promišljanju društvenih pojava  zato što u CG ima malo  glasova, bez obzira odakle dolaze (obrazovanje, kultura, mediji, NVO)  na koje se  u tom smislu, može biti ponosan. Na Monitor može.

Zahvalna sam  ljudima koji ga stvaraju na tridesetogodišnjem druženju. Treba slaviti  i nastaviti kao uvijek i kao na početku. Jedna od parola feministkinja  koja treba da zvuči podsticajno i optimistički   glasi – ženskom poslu nikad kraja, važi za Monitor – vašem poslu nikad kraja!

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo