Povežite se sa nama

MONITORING

VIŠE UHAPŠENIH NEGO OBOLJELIH OD KORONA VIRUSA: Pritvor rizičan po zdravlje

Objavljeno prije

na

Podatak da je tri puta više uhapšenih zbog kršenja mjera preventive od korona virusa, nego zaraženih, dosta govori o ovdašnjem mentalitetu. O nečem drugom, o naslilništvu vlasti, govori to što se pritvoreni drže u nehigijenskim, prenatrpanim prostorijama, ,,nedostojnim za boravak čovjeka”, uz rizik od zaraze

 

Crna Gora je ušla u petu sedmicu epidemije korona virusa. Tokom proteklih sedam dana zabilježen je najmanji  broj novooboljelih do sada – 40. Od prva dva slučaja otkrivena 17. marta tokom prve sedmice broj oboljelih je bio 51, druge nedjelje 69, a treće 128.

Protekle  sedmice broj umrlih od virusa je udvostručen. U Kliničkom centru CG je u nedjelju umro 74-godišnji muškarac, dan kasnije 79-godišnjak. Obojica su pored korona virusa imali i druga oboljenja.

Sa četiri smrtna slučaja, 46 oporavljenih i 288 oboljelih, u utorak su iz Instituta za javno zdravlje (IZJ) došle optimističke najave da će, ako građani nastave da se pridržavaju mjera, epidemija biti stavljena pod kontrolu. Međutim, nakon što je u srijedu otkriven prvi slučaj oboljenja u opštini Plav, kod pacijenta koji se duže od deset dana liječi od povrede u beranskoj bolnici, iz IZJ ponovo upozoravaju: ,,Primijetili smo da je mali broj slučajeva zadnjih dana uzrokovao uljuljkanost i opuštanje. Ovaj slučaj nosi ozbiljan epidemiološki potencijal i treba da budemo spremni da u narednim danima očekujemo povećanje broja slučajeva”, poručio je epidemiolog Senad Begić, zamjenik direktora IZJ. U srijedu uveče nije bilo novih slučajeva među 103 testirana, a u četvrtak ujutru saopšteno je da je virus potvrđen kod još dvije osobe – broj oboljelih je 290.

Policija je od početka primjene privremenih mjera Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) procesuirala blizu 900 osoba, koje su ih kršile.  To je pokazatelj da je mnogo neodgovornih. Osim onih koji su hapšeni zbog šetnje u nedozvoljeno vrijeme, vožnje većeg broja osoba od dozvoljenog i u pijanom stanju, ima i onih koji su igrali karte, roštiljali…

Novu dimenziju ovog problema otvorila je Podgoričanka Nataša Kolćević  koja je saopštila da je njen osamnaestogodišnji sin Aleksa Kolčević, nakon privođenja zbog kršenja mjera NKT, u betonjerci i prostorijama Uprave policije boravio bez zaštite i sa 20 drugih osoba. Iz Uprave policije su odgovorili da poštuju sve propise Instituta za javno zdravlje.

Savjet za građansku kontrolu policije nema primjedbe na postupanje policije i poštovanje preporuka, ali ima na uslove u kojima se uhapšeni drže: ,,Urednost prostorija i čistoća madraca i ćebadi mora biti bolja, jer zatečeno stanje nije dostojno za boravak čovjeka’’, navodi se u izvještaju Savjeta o prostorijama za zadržavanje u cetinjskom Odjeljenju bezbjednosti. Slično je konstatovano, nakon inspekcije, i za prostorije za zadržavanje u Danilovgradu.

Najgore stanje je u Podgorici u kojoj je i najveći broj oboljelih od korona virusa. Dvojica Podgoričana privedenih zbog kršenja privremenih mjera, dvije noći su morali da dijele krevet, u sedam prostorija za zadržavanje nema osvjetljenja, u tri ne rade česme, madraci i ćebad nijesu dovoljno čisti, niti provjetreni. Osim toga, u prostorijama za zadržavanje Centra bezbjednosti Podgorica nema dovoljno ćebadi, a na madracima odgovarajućih navlaka. To je konstatovao predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković, nakon što je 11. aprila 2020. godine, od 19 do 21.30 sati, boravio u CB Podgorica, kako bi kontrolisao poštovanja ljudskih prava pri primjeni policijskih ovlašćenja.

Zeković za Monitor kaže da je u uslovima bitnog zadiranja u građanske slobode, usljed protivepidemijskih mjera, neophodan djelotvoran nadzor nad postupcima Vlade.

On ističe: ,,Bez opravdanja je činjenica da se godinama ne može riješiti problem video nadzora i urednih sanitarnih prostorija, ili još gore, zamijeniti sijalice, popraviti česme ili oprati ćebad u policijskom pritvoru. Zbog takvog neprofesionalnog odnosa, trpe ljudska prava zadržanih građana, ali i međunarodni ugled Crne Gore. Od naše posljednje posjete, i javno predstavljenog izvještaja, nije urađeno gotovo ništa na unaprjeđivanju uslova pritvora. Sada, u uslovima epidemije zarazne bolesti, registrujemo i problem prenatrpanosti”.

Ministarstvu unutrašnjih poslova uputili smo pitanja što će i kada uraditi da poprave uslove u pritvorskim jedinicama. Odgovor nijesmo dobili.

U saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve nakon hapšenja mitropolita Amfilohija i deset sveštenika, zbog okupljanja ispred crkve, navodi se da je Savjet za građansku kontrolu rada policije utvrdio da je u tom slučaju policija napravila čitav niz propusta, među kojima je i neadekvatna zaštita, sebe i drugih, od moguće zaraze virusom.

Savjet je uputio apel v.d. vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću da razmotri tužilačku praksu intenzivnog određivanja zadržavanja građana zbog nepoštovanja mjera, te da ih zbog nepostojanja prostornih i higijenskih uslova u jeku epidemije koriste samo kao izuzetnu mjeru: ,,Savjet vjeruje da je riječ o krivičnom djelu koje i ne zahtijeva neko duže vrijeme za prikupljanje dokumentacije i drugih dokaza protiv osumnjičenog, pa mjeri zadržavanja nije neophodno tako često pribjegavati’’.

Pribjegava se hapšenju i mimo mjera. Posljednji u nizu je slučaj Radovana Rakočevića kome je Osnovno tužilaštvo u Bijelom Polju odredilo zadržavanje do 72 sata, jer je objavom na Fejsbuku, navodno, širio strah i paniku. Rakočević je na svoj profil postavio tekst srpskog tabloida Alo u kojem je objavljena lažna vijest da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zaražen korona virusom. On je pušten na slobodu nakon što su istražni organi odbili predlog za određivanje pritvora. Realno: kad bi se hapsili svi koji ovdje javno lažu, naši zatvorski kapaciteti bi bili puniji od košnica.

Lakoća naših vlasti u posezanju za tom mjerom primijećena je i u Briselu. Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero reagovala je na hapšenja u Crnoj Gori, i pozvala vlasti da pronađu balans između podržavanja slobode izražavanja i proporcijalnog postupanja, u pokušajima da se izbjegne širenje panike i dezinformacija za vrijeme pandemije korona virusa.

Dok neke hapse i izlažu riziku, za građevinske magnate pravila ne važe. Društvenim mrežama se dijele slike građevinskih radnika koji, nakon završenog radnog dana zbijeni u grupi čekaju prevoz, kao i fotografije punog autobusa koji prevoze građevinare.

Uprkos ispadima, preventivne mjere daju rezultate. Primjer ohrabrenja su Tuzi, čiji su građani dostojanstveno i disciplinovano ispoštovali mjere izolacije. Zaustavljeno je širenje zaraze.  NKT je početkom ove nedjelje dalo saglasnost da se ublaže privremene mjere u ovoj opštini.

 

Trošenje donacija

Kako su i obećali iz NKT, i ovog ponedjeljka su na uvid dali kako se troši novac koji građani i ostali doniraju. Monitor je pisao da je protekle nedjelje najviše novca, od blizu milion potrošenih eura, otišlo firmama bliskih režimu – Glosarij za nabavku respiratora više od pola miliona eura, i Voliju za pakete pomoći blizu 100.000 eura.

Od donacija je ove nedjelje potrošeno 372.965 eura. Kritike su urodile plodom, pa nabavka paketa pomoći građanima ne ide preko privatnih kompanija nego preko Crvenog krsta i za tu potrebu je utrošeno najviše novca – 250.000 eura. Ostali novac je potrošen za potrebe zdravstvenih ustanova, ali, za razliku od prošle nedjelje, nije objavljeno što je tačno kupljeno. Samo su objavili – preusmjeravanje na zahtjev donatora.

 

Crna Gora i region

U regionu je, prema podacima od 15. aprila, u odnosu na broj stanovnika najviše zaraženih korona virusom registrovano u Srbiji, na drugom mjestu je Slovenija, a na trećem Sjeverna Makedonija. Crna Gora je na četvrtom mjestu, slijede Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Albanija.

Najmanju stopu smrtnosti ima Crna Gora 1,39 odsto, najveću Albanija 5,19 odsto. Stopa smrtnosti u Sloveniji je 4,89, Sjevernoj Makedoniji 4,85, BiH 3,66, Srbiji 2,03, Hrvatskoj 1,95.

Crna Gora je druga u regionu po broju testiranih, iza Slovenije i ispred Hrvatske i ostalih zemalja. Iz Instituta za javno zdravlje, u srijedu su saopštili, da je urađeno 3.874 testova.

 

Crkve u pandemiji

Mitropolija crnogorsko-primorska SPC vaskršnje liturgije služiće bez vjernika. Odluka je donijeta nakon konsultacija sa ljekarima koji su ih uspjeli uvjeriti da opasnost od virusa nije prošla. Iz Mitropolije su pozvali vjernike da poštuju sve mjere i uputstva struke.

Sinod Srpske pravoslavne crkve tražio je od vlasti u Srbiji da se 19. aprila za pravoslavni Vaskrs ublaže mjere, i da se omogući vjernicima odlazak u crkve uz poštovanje distance. U Srbiji su, nakon ovog predloga, uveli policijski čas od 84 sata – od od petka 17. aprila u 17 časova do utorka 21. aprila u 5 sati.

Uskršnje mise u katoličkim hramovima služene su bez prisustva vjernika, a za isti način obilježavanja predstojećeg praznika odlučile su se i pravoslavne crkve u Rusiji i Grčkoj. Izuzetak je Bjelorusija, gdje su vlasti obznanile da neće braniti odlazak na liturgiju.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREDIZBORNO ZAPOŠLJAVANJE U MINISTARSTVIMA: I trostruko više honoraraca u julu nego u januaru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore, ministarstva i većina opština nijesu željeli da odgovore na pitanja Monitora u vezi sa znatnim povećanjem zaposlenih po osnovu ugovora o djelu

 

Još od afere Snimak, i pravila „jedan zaposleni, četiri glasa“, jasni su mehanizmi Demokratske partije socijalista – zapošljavanja u zamjenu za podršku na glasačkom listiću. Akcije udomljavanja  birača, najčešće u državnim organima i javnim preduzećima, sudeći po tadašnjem snimku šestočasovne sjednice, praksa su uoči svakih izbora.

Više nezvaničnih izvora Monitora tvrde da se u javnoj upravi masovno zapošljavaju ljudi po osnovu ugovora o djelu, koje popularno nazivaju „honorarcima“. Za razliku od honoraraca koji se zapošljavaju radi obavljanja povremenih i privremenih poslova, ovi ljudi rade regularne poslove u ministarstvima, opštinama i javnim preduzećima, uz puno radno vrijeme i obaveze.  Za razliku od ugovora o radu (na određeno ili neodređeno vrijeme), ugovor o djelu se može raskinuti u bilo kojem trenutku voljom bilo koje ugovorne strane bez pravnih posljedica. To je, tvrde,  idealano  za kontrolu zaposlenih, koji u svakom trenutku mogu da izgube „državni posao“.

Prema saznanjima Monitora, državna uprava je u prvoj polovini godine značajno povećala broj zaposlenih po osnovu ugovora o djelu. U nekim resorima je u julu (mjesec pred parlamentarne izbore) bilo duplo više, a negdje i tri puta više, zaposlenih po osnovu ugovora o djelu, nego u januaru.

Najdrastičnije uvećanje bilo je u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, na čijem je čelu potpredsjednik Vlade Milutin Simović. U tom resoru je u januru bilo zaposleno njih 18 po osnovu ugovora o djelu, a u julu 58 – više od tri puta.

U Ministarstvu održivog razvoja i turizma u julu je bio 61 zaposleni po osnovu ugovora o djelu, a na početku godine  duplo manje – 29. Ministarstvo kulture u januaru je imalo devet zaposlenih „honoraraca“, a u julu ih je bilo 23. U Ministarstvu saobraćaja i pomorstva broj zaposlenih po istom osnovu porastao je sa šest na 14, dok ih je u Ministarstvu prosvjete u julu bilo 76, a početkom godine 52 zaposlena po osnovu ugovora o djelu. Isto se, prema informacijama Monitora, događa u organima uprave i u opštinama.

U posljednjem presjeku predizbornih zapošljavanja (4. avgust) objavljenom na sajtu Agencije za sprječavanje korupcije, nijesu upisana zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu, iako su, prema saznanjima Monitora, mnogi od ovih ugovora zaključeni u julu, nakon raspisivanja izbora (20. juna). Prema Zakonu, ukoliko organi javne uprave zapošljavaju nakon raspisivanja izbora, odluke o zapošljavanju, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, moraju dostaviti Agenciji. U to spadaju i zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu, odnosno obligacionim odnosima. Državnom organu koji prekrši taj član zakona slijedi novčana kazna u iznosu od 5.000 do 20.000 eura.

Nijedno od 17 ministarstava, niti Vlada Crne Gore, od petka ne odgovaraju na pitanja Monitora u vezi sa zapošljavanjem po osnovu ugovora o djelu.

PR službe gotovo svih ministarstava, kao i Vlade Crne Gore, uputile su novinara Monitora da odgovore na postavljenja pitanja potraži podnošenjem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, iako su ranije bez problema odgovarali na novinarska pitanja. Odgovore na ova pitanja je i besmisleno tražiti na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jer nije riječ o gotovoj informaciji sačinjenoj u formi dokumenta, ili o dokumentaciji, zbog čega je jasno da su PR službe samo izbjegle da odgovore na pitanja.

Da je riječ samo o odugovlačenju i izbjegavanju odgovora pokazala je situacija sa Ministarstvom finansija, koje je u januaru imalo osam,  a u julu 21 potpisan ugovor o djelu. Nakon što su ga uputili na slobodan pristup informaciji, novinar Monitora je podnio zahtjev svim ministarstvima, pa i resoru zaduženom za finansije, kojim upravlja ministar Darko Radunović. Iz službe za slobodan pristup informacijama u Ministarstvu finansija u ponedjeljak su potvrdili da postavljenj pitanja nijesu za njih već za PR službu.

„Pitanja uputite PR službi Ministarstva finansija, jer se po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama ne odgovara na pitanja već se dostavlja gotova informacija odnosno dokumentacija (kopija)“, navodi se u odgovoru službe tog resora.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I IZBORI: Kad politika zarobi struku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Direktor Instituta Boban Mugoša je ubijeđen da će izbori biti bezbjedni. Veli i da je, ukoliko što krene naopako, odgovornost na građanima. Dodatno nepovjerenje u struku utvrđuje i to što je predsjednik NKT-a Milutin Simović treći na izbornoj listi DPS-a, a direktor KCCG Jevto Eraković deveti

 

U srijedu su od korona virusa u Crnoj Gori umrle četiri osobe. ,,Nažalost, danas je najcrnji dan, prijavljena su četiri smtna ishoda”, istakao je epidemiolog Senad Begić na konferenciji za medije Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT).

Ukupan broj umrlih od početka godine je 57. Prema podacima koje je Monitoru dostavio Institut za javno zdravlje najstarija osoba imala je 98, a najmlađa 49 godina. Prosječna starost preminulih je 70 godina.

Smrtni slučajevi i još uvijek najveći postotak broja oboljelih u regionu od 210 na 100.000 stanovnika više nijesu dovoljno upozorenje. Opuštanje nadležnih i građana dovelo je i do pada povjerenja. Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša u svakom obraćanju javnosti ističe da oboljeli sve manje prijavljuju kontakte. ,,Pravi se medveđa usluga time što se ne otkrivaju kontakti. Molim da se svi kontakti prijave, kako bismo uspostavili sistem sprječavanje širenja korona virusa”, kazao je on.

Monitoru se nadavno obratila porodica sa informacijom da  se oboljelima nakon isteka dvonedjeljne samoizolacije ne radi ponovno test na korona virus. Iz Instituta su nam odgovorili: ,,Prema trenutno važećim protokolima Svjetske zdravstvene organizacije, Američkog centra za kontrolu bolesti (CDC) i drugih javnozdravstvenih agencija i autoriteta, testiranje osoba koje su u procesu oporavka od infekcije novim korona virusom više se ne preporučuje niti predstavlja strategiju neophodnu za određivanje kada će se prekinuti izolacija, osim u određenim okolnostima koje podrazumjevaju npr. teške slučajeve infekcije, osobe kod kojih su simptomi prisutni u produženom trajanju, imunokompromitovane pacijente i slično’’.

Objašnjavaju da se oporavljenom osobom smatra osoba koja najmanje tri dana nema simptome i nije uzimala nikakvu terapiju, pri čemu je ista ta osoba morala da provede najmanje dvije sedmice u izolaciji. Za ovakve osobe smatra se da nisu zarazne niti „sposobne“ da šire infekciju.  Pojasnili su i da je PCR test kod određenih osoba bio  pozitivan pet do šest nedjelja, ali to ne znači da osoba ima virus, već djelove genoma virusa koje otkriva PCR.

NKT je  u ponedjeljak donio odluku o otvaranju granica i ulazak u Crnu Goru bez dodatnih uslova za državljane Ruske Federacije i Azerbejdžana. Najavljeno je da će prvi avioni iz Moskve na tivatski aerodrom sletjeti 10. avgusta.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

U SUSRET PRESUDI DARKU ŠARIĆU: Okle milioni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hoće li i proces za pranje novca  protiv Darka Šarića u Srbiji završiti na isti način kao onaj protiv njegovog brata  u Crnoj Gori, znaće se nakon izlaska ovog broja Monitora.  Postupak ovdje se  istopio jer nije dokazano porijeklo Šarićevog novca. U Srbiji će proces za pranje novca biti okončan prije pravosnažne presude za trgovinu kokainom. A tu su i brojne Šarićeve veze sa najmoćnijim ljudima regiona

 

Suđenje Darku Šariću za pranje novca u Beogradu je završeno, a presuda će biti poznata u petak, 31. jula, kada ovaj broj Monitora bude na kioscima.

Šariću se u Beogradu za pranje novca  sudi  od 2011. godine. U optužnici se navodi da  je ovaj Pljevljak organizovao kriminalnu grupu sa kojom je oprao više od 20 miliona evra stečenih švercom kokaina. Prema tužilaštvu, Šarić je  novac u legalne tokove uglavnom ubacivao kupovinom preduzeća i nekretnina.

To nije jedini proces protiv Šarića u Beogradu. Sudi mu se paralelno i za međunarodni šverc kokaina. I taj postupak traje godinama. Šarić je u decembru 2018. godine osuđen na 15 godina, ali se i dalje čeka odluka Apelacionog suda na žalbe koje su podnijete nakon presude.

Grupa Darka Šarića razotkrivena je zajedničkom akcijom policije, regionalnih i stranih tajnih službi pod nazivom „Balkanski ratnik“. Nakon ove akcije u više zemalja u svijetu pokrenuti su postupci, a osuđujućim presudama okončana su suđenja ograncima klana Darka Šarića u Urugvaju, Italiji i Sloveniji. Suđenja na brdovitom Balkanu protiv Šarićeve grupe, ne idu, međutim, tako lako. I uglavnom se tope.

U Crnoj Gori je proces protiv brata Darka Šarića, Duška, za pranje novca okončan oslobađajućom presudom. Problem je bio to što tužilaštvo nije utvrdilo porijeklo novca. U obrazloženju oslobađajuće presude Vrhovni sud održao je lekciju tužilaštvu o tome da optužnica za pranje novca ne može biti održiva ako se ne utvrdi porijeko novca.

Vidjećemo hoće li i procesi u Srbiji završiti na isti način, imajući u vidu i to da će proces za pranje novca biti okončan prije onog koji se tiče trgovine kokainom.  U završnim riječima procesa koji se protiv Šarića vodi zbog pranja novca, njegovi advokati naveli su da tužilaštvo nije dokazalo da je ,,Šarić švercovao kokain i tako zaradio novac, a kamoli da je organizovao kriminalnu grupu koja je oprala više od 20 miliona eura”.  Njegovi zastupnici tvrde da je Šarić prije nego što su ga u Srbiji optužili za pranje novca imao ,,apsolutno legalno zarađenih više od 50 miliona eura”. Oni navode da je samo od prodaje Štampa sistema, prihodovao 30 miliona eura.

Tužilaštvo u Beogradu i rijetki mediji, ukazivali su ranije da se procesi protiv Šarića u Beogradu namjerno odugovlače, kako bi se izdejstvovalo njegovo puštanje iz pritvora. Kako je Monitor već pisao, Šarićevi branioci ranije su uspješno primijenili tu taktiku u još jednom procesu koji se u Beogradu vodio protiv njega, zbog falsifikovanja isprava, a koji je zastario.

Suđenje Šariću za pranje novca u Beogradu traje gotovo 10 godina, a odloženo je 27. puta. Samo završne riječi odlagane su od septembra 2019. godine sve do prošle nedelje.

Monitor je više puta pisao da su u Srbiji  brojni ključni ljudi istrage protiv Šarićeve grupe smijenjeni ili sklonjeni na druga radna mjesta. Dvojica sudija koji su Šarića osudili na 20 godina zatvora više nijesu dio postupka.

Bivši direktor srpske policije Milorad Veljović više puta je tvrdio da je na vrhu narkoklana neko mnogo moćniji od Darka Šarića. Pravosuđe regiona sasvim sigurno neće dati odgovor na to pitanje. Ni mnoge druge tajne slučaja Šarić. Jasno je da su Šarićevi poslovi povezivani sa moćnim imenima političara kako u Crnoj Gori i Srbiji, tako i šire.  Šarićeve kompanije su u Crnoj Gori poslovale sa brojnim opštinama i državnim kompanijama. Jedna od banaka preko kojih je tužilaštvo tvrdilo da su Šarić i njegovi prali novac je i banka porodice najmoćnijeg čovjeka u Crnoj Gori – predsjednika Mila Đukanovića. Za sada je samo  šef kabineta Ivice Dačića optužen da je davao informacije Šariću, no prisluškivani razgovori nijesu uvršteni u dokazni materijal na suđenju.

Jedna od nerasvijetljenih djelova priče o Darku Šariću je i onaj o njegovoj predaji. Prema nekim spekulacijama, Šarićeva jedina želja i uslov za predaju 2014. godine, nije bio samo da na putu ka Beogradu vidi porodicu na podgoričkom aerodromu. Neki vjeruju da je jedan od uslova bio da se od optužbi navodno sačuva njegov mlađi brat Duško. Šta je Šarić zaista tražio kao uslov za sada je tajna. Pokušaji istraživačke beogradske mreže BIRN da dođe do dokumenata o predaji nije urodio plodom, uprokos nalozima nadležnih institucija. Još jedna od spekulacija koja se vezuje za uslove Šarićeve predaje je i ona da mu je obećana kazna od najviše 10 godina robije.

Objavljena dokumenta Bezbjednosne agencije Srbije (BIA) pokazuju da je smijenjeni inspektor Rodoljub Milović dogovarao predaju Šarića sa Branislavom Branom  Mićunovićem, koji je skupa sa crnogorskim predsjednikom Đukanovićem u Italiji optuživan za šverc cigareta.  No, pošto se navodno radilo o samostalnoj akciji Milovića, srpski tužilac odbio je da učestvuje u tom dogovoru.

Mnogo je tajni koje obavijaju priču o Darku Šariću. Jedno je ipak sasvim sigurno. I on zna mnoge tajne o političkim strukturama u Srbiji, Crnoj Gori i regionu. I oni silno žele da sve to ostane tajna.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo