Povežite se sa nama

MONITORING

IZA MASKE: Suvišni ljudi

Objavljeno prije

na

Iako šturi, zvanični podaci pokazuju da Crnu Goru, polagano, zahvata plima otkaza. I nesigurnosti. Podaci Monstata ukazuju da, u ovom trenutku, 90.000 – 100.000 stalno i privremeno zaposlenih ne zna kada će i od koga primiti sljedeću platu. I kako će preživjeti do tog momenta

 

„Ne vidim način da mi ovo preživimo“, kaže bez srdžbe komšija koji se sa suprugom i troje djece, treću nedjelju nalazi u samoizolaciji. Ili kvalitet veze preko interfona nije dovoljan da prenese strah ljudi koji su, kao samozapošljeni, prinuđeni na, ne znamo koliko dugu, obustavu poslova od kojih žive. Možda je,  s početka, neku utjehu pružalo iščekivanje da Vlada izađe pred parlament sa rebalansom budžeta i konkretnim predlogom hitnih mjera pomoći onima koji su sada spriječeni da rade. I zarađuju za hranu. Radilo se o radnicima, poslodavcima ili samozapošljenima.

Prva sedmica aprila prolazi, a umjesto pomoći za odbranu ugroženih radnih mjesta, a njih je možda i sto hiljada (100.000),  stižu   otkazi. Nekome nije produžen ugovor o radu, drugome je otkazan honorarni posao, trećem/trećoj ponuđeno da potpiše sporazumni raskid radnog odnosa (na određeno vrijeme) i sačeka dok ih  pozovu „kad sve ovo prođe“.

Iznenađenje je predstavljalo samo to što su se viškova, među prvima, počele oslobađati kompanije u državnom vlasništvu.

Odlukom generalnog direktora Božidara Šundića u Radio-televiziji Crne Gore neće biti honoraraca. „Obavještavam vas da od prvog aprila RTCG neće angažovati nijednog honorarnog saradnika. Molim da se svima zahvalite na saradnji. Čim se steknu uslovi, biće ponovo angažovani”, piše u dopisu koji je Šundić uputio menadžmentu javnog servisa. Šundić nije želio da javnosti obrazloži svoju odluku, a iz medija se može saznati da je otkazivanje saradnje honorarcima obrazloženo zaključcima Vlade i hitnim mjerama u vezi sa korona virusom. Tako su čelni ljudi RTCG razumjeli poruku premijera Duška Markovića da je „svaki čovjek dragocjena vrijednost Crne Gore“.

Potom su stigle vijesti da se viška ljudi oslobađa još jedna, strateški važna, državna kompanija. Montenegro erlajns (MA) otpušta 10 radnika koje godinama (neke i više od četiri godine) drži na ugovorima na određeno i koji su po zakonu stekli pravo na stalno zaposlenje, obznanio je poslanik Nebojša Medojević. Iz MA je, kao odgovor na Medojevićeve tvrdnje, stigla obavijest da je nacionalna avio kompanija, „uvažavajući preporuku i očekivanja Vlade i premijera da se poslodavci u takvoj situaciji suzdrže u odnosu na raskid radnih odnosa“, započela proceduru produženja svih ugovora isteklih nakon 16. marta, kada su obustavljene operacije“.

I taman kada pomislite da je to saopštenje demant tvrdnji koje je iznio jedan od lidera DF, kad tamo kažu da je uprava MA početkom marta odlučila da se ugovori  na određeno vrijeme nakon  isteka neće produžavati. „Sa implementacijom ovih mjera se počelo odmah. Sve te odluke su donešene prije proglašenja pandemije COVID-19 u svijetu i pojave korona virusa u našoj zemlji“. Neko je izgleda, ipak, ostao bez posla.

Na potezu su Plantaže. Otud stižu najave o smanjenju plata, možda i za trećinu. Ponuđena alternativa je, prenose zabrinuti radnici, Zavod za zapošljavanje.

Nenadane odluke o smanjenju broja radnika u kompanijama pod kontrolom države, mogu se razumjeti i kao svojevrstan signal privrednicima da se u državu i njenu pomoć ne treba uzdati, već se ekonomski problemi – nastali odlukama, preporukama i zabranama iste te države – moraju rješavati sistemom svako za sebe. I svako po svome.

Iako šturi, zvanični podaci potvrđuju da Crnu Goru, polagano, zahvata plima otkaza. I nesigurnosti.

Prema podacima predočenim na sastanku Udruženja bankara, mogućnost da za tri mjeseca odloži plaćanje rata za uzete kredite do sada je iskoristilo više od 61.000 klijenata ovdašnjih banaka, sa kreditima ukupne vrijednosti oko 1,23 milijarde eura. I pored toga, doznajemo iz CBCG, u martu se povećao broj preduzeća čiji su računi blokirani zbog nemogućnosti plaćanja dospjelih obaveza.

Raste i broj nezaposlenih. „Blago“, kažu u Zavodu za zapošljavanje, uz podatak da je u drugoj polovini marta broj zvanično nezaposlenih porastao za 111. „Što je u skladu sa očekivanjima“, cijene u Zavodu. Oni predviđaju da će u narednom periodu borbe sa epidemijom korona virusa doći do povećanja nezaposlenosti „čiji će obim zavisiti od dužine trajanja pandemije“.

Od gubitka radnih mjesta strahuju i zvaničnici Međunarodne organizacije rada (MOR). Oni procjenjuju da bi samo u drugom kvartalu ove godine (mart – maj) pandemija COVID-19 mogla odnijeti 195 miliona radnih mjesta s punim radnim vremenom. O ozbiljnosti te procjene svjedoči podatak da je samo u SAD, u posljednjoj nedjelji marta, bez posla ostalo rekordnih 3,3 miliona ludi. Četiri puta više nego ikada ranije. „Ispalo je to kao da je ekonomski sudija zviždaljkom signalizovao kraj igre“, zabilježili su novinari Njujork Tajmsa, pokušavajući da opišu zastrašujuću brzinu kojom epidemija guta radna mjesta. Njujork Tajms prenosi i procjenu ekonomista sa uglednih američkih univerziteta (Jejl) da bi ova  kriza mogla za osam nedjelja bez posla u SAD ostaviti onoliko ljudi koliko ih je radno mjesto izgubilo tokom pet godina nedavne globalne ekonomske krize (26 miliona radnih mjesta u periodu 2007 – 2012).

Pesimističke procjene se množe i ubrzavaju. Prije samo dvadesetak dana iz MOR-a su stizala upozorenja da bi virus korone svijet mogao koštati 25 miliona radnih mjesta, tokom čitave 2020. godine. Već sada se kalkuliše sa osam puta većim gubicima. Šta slijedi? „Brojke moćno govore same za sebe“, kazao je generalni direktor MOR Gaj Rajder, „svijet rada trpi apsolutno izvanredan pad“.

Globalno, najteže su pogođeni sektori ugostiteljstva, proizvodnje i maloprodaje. Crna Gora dijeli te probleme, uvećane u onoj mjeri u kojoj su ti sektori okosnice ovdašnje privrede. I pored toga vlast ne pokazuje pretjeranu želju da se uhvati u koštac sa problemima. Mada bi morala biti svjesna da ih svaki dan oklijevanja umnožava. I poskupljuje rješenja. Vlada je prije dvije nedjelje formirala radnu grupu sa zadatkom da „u roku 5 – 7 dana“ predloži mjere koje će privredi omogućiti „da sačuvaju resurse, zaposlene i djelatnosti“.

Iz nekog razloga u tom timu nije bilo mjesta za predstavnike poslodavaca i radnika. Unija poslodavaca i reprezentativni sindikati će se sa budućim mjerama upoznati naknadno, kada im Vlada omogući da ih sagledaju.

Prema informacijama do kojih je došao Monitor, paralelno sa Vladinom radnom grupom, u Ministarstvu finansija radi poseban tim. Nije baš najjasnije po čijem nalogu. Oni, uglavnom, pokušavaju osmisliti način da se zakrpe rupe koje će se u budžetu pojaviti zbog  obustave privrednih aktivnosti i pada cijena nafte i naftnih derivata: PDV, odloženi porezi i doprinosi na zarade, akcize… kako bi održali planiranu potrošnju. Istovremeno, treba pod hitno pronaći i novac za pomoć privredi i građanima. Mada su sve procjene relativne – ne znamo koliko će kriza trajati, koga će sve pogoditi i u kojoj mjeri – skoro je izvjesno da bi za osjetniju pomoć trebalo obezbijediti stotine, a ne desetine miliona eura.

„Zavod za zapošljavanje radi na pripremi pravovremenog vida podrške poslodavcima kako bi spriječio otpuštanja radnika, odnosno pokušao sačuvati radna mjesta“, stoji na sajtu te institucije. Slična poruka stigla je i sa zajedničkog sastanka Udruženja bankara sa predstavnicima CBCG, Vlade, Skupštine, Privredne komore. Jednom riječju – DPS-a. „Treba podržati sve one firme koje ne otpuštaju uposlene, koje redovno plaćaju poreze i doprinose, koje imaju dobru istoriju saradnje sa bankama, ali i one koje imaju potencijal za rast“. Nije teško shvatiti da takve firme treba podržati u svakom trenutku, pošto njihov opis garantuje uspješnu saradnju. I zaradu. Ovaj momenat treba neka druga, znatno fleksibilnija pravila. Njih, ipak, očekujemo od Vlade, a ne od Udruženja bankara.

Ima najava da bi se Vlada do kraja sedmice mogla pozabaviti prijedlozima radne grupe i novim mjerama za podršku građanima i privredi. Prije nego ih pošalje dalje na sagledavanje. Kad god da to urade, makar i prije izlaska ovog broja Monitora, već ozbiljno kasne. Prema onome što su Vijesti dobile na uvid u Privrednoj komori, Vlada bi mogla privremeno preuzeti obavezu isplate garantovane zarade (222 eura) za zaposlene u najugroženijim sektorima. Poslodavac bi, prema tom predlogu, imao obavezu isplate ostatka zarade, „do pune plate“. Prema računici napravljenoj u Komori, država bi na taj način subvencionirala plate za nešto manje od 26.000 zaposlenih, uz mjesečni trošak od 5,8 miliona.

Nemamo prave podatke ali to ne izgleda sveobuhvatno. Prema podacima Monstata, u sektorima trgovine na veliko i malo, saobraćaja i skladištenja, pružanja usluga smještaja i hrane, komunikacija i informisanja, trgovine nekretninama, umjetnosti, zabave i rekreacije te pod stavkom ostale uslužne djelatnosti platu prima preko 75.000 ljudi. Ne računajući 15.000 – 25.000 sezonaca. Velika većina njih ne zna kada će i kako zaraditi sljedeću platu. A kada će im i ko isplatiti prethodnu. I kako preživjeti do tog momenta.

Ovdje nijesu uračunati trenutno inficirani, samoizolovani ili svi oni koji su –  nakon zatvaranja škola i vrtića – prinuđeni da ostanu kod kuće i čuvaju djecu. Vlada im je od 15. marta dala pravo da ostanu kod kuće, ali još ne pominje  novac kojim bi, makar djelimično, poslodavcima kompenzovala neplanirani  trošak. I tu govorimo o hiljadama ljudi i milionima eura.

I sve uz nadu da će aktivni dio trgovine, prerađivačka industrija i sektor građevine nastaviti da rade, bez još većih ograničenja i prepreka (20.000 radnih mjesta + sezonci). To nije izvjesno. Nije izvjesno ni da će Vlada, skupa sa Skupštinom, uspjeti u kontinuitetu da obezbijedi sredstva potrebna za isplatu penzija i zarada u javnom sektoru.

Prije željno očekivanih mjera, oglasio se i zaštitnik ljudskih prava Siniša Bjeković. Građani im se, kaže, žale i zbog otkaza uručenih tokom trudničkog bolovanja i porodiljskog odsustva. To ne može biti dobar znak. Stvari prepuštene same sebi, obavezno idu nagore.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODZEMLJE I PROMJENA VLASTI: Upozorenja Dritanu Abazoviću iz kavačkog klana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor saznaje da su lideru liste Crno na bijelo upućeni upozoravajući pozivi iz kavačkog klana. Nakon što je odbio da se sastane sa vrhom ove kriminalne grupe, poručeno mu je da će se „vidjeti ovako ili onako”. Bezbjednosne službe još nijesu odgovorile na službeni zahtjev URE da se napravi bezbjednosna procjena njihovom lideru

 

Lider pobjedničke liste Crno na bijelo Dritan Abazović više je puta saopštio javnosti da osim pritisaka koji dolaze sa domaćih i regionalnih,  adresa, prima prijetnje i iz kriminalnih krugova.

Prošle nedjelje on je u intervjuu na TV Face ponovio da ga nije strah, te da je problem sa kriminalnim strukturama koje su inkorporirane u duboku državu. „Ti ljudi mogu da budu problematični. Ovo sve nosi određene rizike i žrtve i mi smo spremni da ih podnesemo. Kakav bih bio predstavnik naroda da me pokoleba neko iz kriminalnih struktura…“

Na pitanje ko je najopasniji ko mu je prijetio, Abazović je odgovorio: „Najopasnija su ovdje dva klana koja su međunarodna poznata i koji su naš najveći brend – kavački i škaljarski klan, koji su dio velikog narkokartela. Važno je da ljudi razumiju da kriminalne strukture funkcionišu mnogo bolje nego političke“. Abazović nije tada želio da odgovori ko mu je prijetio.

Monitor saznaje, iz više izvora bliskih Abazoviću, da je lider pobjedničke liste Crno na bijelo, upozorenja primao iz jednog od ova dva klana –  kavačkog. Nakon što je odbio da se sastane sa vrhom kavačkog klana, stiglo je i upozorenje – „vidjećemo se ovako ili onako”. Na čelu kavačkog klana, prema policijskim podacima, nalazi se Slobodan Kašćelan, kome se trenutno sudi zbog kriminalnog udruživanja i zelenašenja. On je krajem prošle godine pušten da se brani sa slobode. Kašćelan je bio u bjekstvu do decembra 2018. godine kada je uhapšen u Češkoj, a početkom naredne godine izručen je Crnoj Gori. U pritvoru je proveo godinu dana, da bi bio pušten u decembru 2019, pošto je založio jemstvo od pola miliona eura.

Bezbjednosne službe još nijesu odgovorile na službeni zahtjev URE da se napravi bezbjednosna procjena njihovom lideru. URA je tražila od Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), 3. septembra, nekoliko dana nakon izbora, da napravi procjenu bezbjednosti za Abazovića. Po zakonu tu procjenu obavlja ANB na zahtjev Uprave policije (UP).

Milena PEROVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA  ELITNOG KOMPLESKA  POD LUPOM NOVE VLASTI: Ko kupuje Sveti Stefan i Miločer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok vođstvo i aktivisti  DPS-a nakon poraza na izborima kukaju za Crnom Gorom i državnim interesima koji će biti ugroženi gubitkom njihove vlasti,  najvredniji crnogorski resursi poput hotela Sveti Stefan i Miločer, zaista su ugroženi. U sjenci izborne retorike i zaklinjanja Crnoj Gori, Sveti Stefan polako, u tišini, mijenja vlasnika

 

Akcionarsko društvo Sveti Stefan Hoteli sa sjedištem u Budvi jedno je od reprezentativnih državnih preduzeća u kome je u danima poslije izbora zavladala  panika zbog promjene vlasti i posljedica koje ona donosi. Mlado Vladino preduzeće registrovano u avgustu prošle godine, nastalo izdvajanjem od najveće hotelske grupe u Crnoj Gori, HG Budvanska rivijera, preuzimanjem hotela Sveti Stefan i Miločer, zapošljava troje ljudi čiji je jedini posao praćenje realizacije Ugovora o dugoročnom zakupu ovih hotela,  odnosno naplata zakupnine koja  godišnje iznosi 1,2 miliona eura.

Elitni hoteli oduzeti su Budvanskoj rivijeri sa obrazloženjem da ova hotelska kuća ide u privatizaciju, dok će hoteli poznatog turističkog ljetovališta ostati u većinskom vlasništvu države. Mnogi, međutim, sumnjaju u obrazloženja izvršene segmentacije, smatraju da je novo akcionarsko društvo formirano radi tihe prodaje Svetog Stefana i prelaska ovog turističkog bisera u ruke bjelosvjetskih i domaćih biznismena i uticajnih političara. To se pokazuje i na djelu, jer je trgovina akcijama Svetog Stefana  na Montenegroberzi, krenula samo nekoliko dana nakon registracije novog akcionarskog društva.

Dok članovi i simpatizeri DPS-a nakon poraza na izborima kukaju za Crnom Gorom i državnim interesima koji će biti ugroženi dolaskom novih političkih snaga na vlast, prave crnogorske vrijednosti, njeni najvredniji resursi poput nekadašnjeg vodećeg turističkog brenda, hotela Sveti Stefan i Miločer, zaista su ugroženi. U sjenci izborne retorike i zaklinjanja Crnoj Gori, Sveti Stefan polako, u tišini, mijenja vlasnika,  u čemu zdušno pomaže uprava novog preduzeća.

Odbor direktora kompanije Sveti Stefan Hoteli broji pet članova, predstavnika bivše vladajuće koalicije DPS-SD i manjinskih akcionara, među kojima je najveći, srbijanska AIK Banka, koju kontroliše srpski biznismen Miodrag Kostić.

U prvi saziv novog borda direktora izabrani su Milan Vučinić (DPS), Petar Ivković (SD), Vladimir Sekulić, Savo Jasnić i Slobodan Leković. Kao članu i predsjedniku Odbora direktora Vučiniću je određena  plata u iznosu od 2.100 eura.  Izvršni direktor kompanije ***Miško Rađenović, za svoj angažman nagrađen je  platom od 1.800 eura, dok sekretar Društva, ***Saša Samardžić prima 1.200 eura. Nije poznato kolike su naknade članovima odbora, ali sigurno nisu male, ako se ima u vidu lični dohodak Vučinića u državnoj firmi čiji je jedini posao naplata kirije od zakupa za Sveti Stefan i Miločer. I neodgovorno trošenje državnog novca, koji dobrim dijelom ide na isplate enormnih plata zaposlenih, ili na sponzorstva u desetinama hiljada eura i humanitarne priloge firmama i asocijacijama iza kojih stoje provjereni DPS kadrovi.

Prema podacima Poreske uprave u prvom kvartalu ove godine naplaćena je zakupnina od 240.000 eura ali je i potrošeno oko 137.000 na zarade, razne naknade i lične rashode. Bahato se troši novac koji se ubira na ime zakupa atraktivnog crnogorskog ljetovališta.  Kada se tome doda da kompanija Adriatic properties, koja gazduje hotelima Svetog Stefana, redovno posluje sa gubicima koji se mjere milionima eura, ispada da država nema nikakave koristi od ,,ugovora stoljeća” kako je etiketiran ugovor o zakupu Sveca i Miločera zaključen u januaru 2007. godine.

Zebnja od promjena koje dolaze, od novih ljudi u državnim agencijama i preduzećima, nije bez osnova. Raskalašno trošenje novca normalna je pojava u državnim agencijama i preduzećima u kojima su uhljebljenje nalazili partijski kadrovi. Zabilježeno je da su direktor JP Morsko dobro, Predrag Jelušić i predsjednik Upravnog odbora tog preduzeća, Xhaudet Cakuli, imali mjesečna primanja po  2.800 eura.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

RAZBUKTAVANJE EPIDEMIJE: Korona parti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezultat okupljanja branitelja crkve i države je 1.630 oboljelih.  I dok iz Instituta upozoravaju da nas očekuje dramatična situacija, NKT se samougasio, a virus ne čeka konstituisanje novog

 

Kriv je administrator. Tako reče predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović, nakon što je sa njegove Fejsbuk stranice ,,greškom” osumnjičenog administratora emitovan snimak okupljanja ,,branilaca” države u Podgorici. Simović je navodno samo srcem bio na skupu na kome se prema procjenama policije okupilo 50.000 ljudi, iako odluke NKT-a propisuju da nije dozvoljeno okupljanje preko 100 ljudi.

Simovića su dostojno u odbrani države na podgoričkom trgu zamijenili drugi članovi NKT-a i sam odlazeći premijer Duško Marković. O kakvoj se ozbiljnoj družini radi, govori i to da se niko iz NKT-a nije oglašavao da upozori na epidemiološki rizik masovnog okupljanja. Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana.

U jeku globalne pandemije, sa rekordnim brojem oboljelih i umrlih, članovi NKT-a su precizno nacrtali način vladanja njihove partije u kome ono što važi za jedne nije obavezno za one koji su na njihovoj partijskoj ili ,,patriotskoj” strani. U nepoštovanju sopstvenih pravila NKT je imao pomoć policije i tužilaštva. Tokom proljeća, zbog kršenja preventivnih mjera, uhapšeno je i krivično gonjeno preko hiljadu građana, da bi se borba protiv korone tokom ljetnjeg rasta oboljelih svela na partijsko-epidemiološko sprječavanje dolaska građana na proteste u Podgoricu. Sedmicu prije izbora  u cilju sprječavanja narušavanja javnog zdravlja zbog masovnog okupljanja duže od tri sata obustavljen je saobraćaj na putevima koji iz Nikšića i Kolašina vode ka Podgorici.

Institucije su nakon izbora, uzele slobodno, pa su dan nakon izbora 31. avgusta pristalice opozicionih partija ispred Hrama u Podgorici nesmetano slavile izbornu pobjedu. Odgovor je stigao nakon tri dana na Cetinju, a 6. septembra u Podgorici, uz ćutanje NKT-a i asistenciju policije, održan je drugi patriotski kontramiting.

Rezultat okupljanja branitelja crkve i države je 1.630 oboljelih od korona virusa sa tendencijom daljeg rasta. Svakog dana registruje se preko 100 ili dvjesta oboljelih u zavisnosti od toga koliko se testova radi. Crna Gora je od korona fri države zauzela čelnu poziciju u regionu po broju oboljelih, podaci od 8. septembra, – na 100.000 stanovnika imamo 259 oboljelih, BiH 176, Kosovo 156, Albanija 142, Sjeverna Makedonija 92, Hrvastka 63, Slovenija 29. Toliko o epidemiološki bezbjednim izborima.

,,Epidemiološka situacija koja se trenutno registruje u Crnoj Gori je posljedica svih dešavanja od prije sedam do 14 dana što se vremenski poklapa sa masovnim javnim pred i postizbornim okupljanjima koja su kao takva bila zabranjena naredbama Ministarstva zdravlja”, kazali su Monitoru iz Instituta za javno zdravlje.

Iz Instituta kažu da će se epidemiološke posljedice skupa koji je organizovan u nedjelju osjetiti po isteku preioda inkubacije osoba koje su virusu eventualno bile izložene na skupu – dakle u prosjeku za sedam do 14 dana od samoga skupa: ,,U tom periodu se očekuje i dodatni priliv novooboljelih koji će biti kontakti iz zajednice osoba koje su virusu izložene na ranije održanim skupovima tako da je pred nama jedan jako težak i neizvjestan period koji će predstavljati ekstremno veliki izazov za kompletan zdravstveni sistem”.

,,Čitav je niz epidemiološki nezahvalnih elemenata vezanih za ono čemu smo bili svjedoci”, ističu iz Instituta: ,,Pored masovnosti, načina ponašanja, glasnog govora i pjevanja, ogromnog broja ljudi na malom prostoru bez zaštitnih maski, najveći broj osoba koje su prisustvovale skupovima su mlađe starosne dobi te su kao takvi vjerovatniji da neće imati razvijenu kliničku sliku što dodatno olakšava širenje virusa u populaciji i otežava borbu sa virusom, maltene onemogućavajući bilo kakvu kontrolu nad daljim širenjem infekcije”.

Od korona virusa je u Crnoj Gori do sada umrlo 114 ljudi. Ove nedjelje  umrli su majka i sin iz Pljevalja, dok su još dva člana ove porodice inficirana korona virusom. Situacija je posebno alarmantna na sjeveru države gdje se bilježe rekordne stope obolijevanja od virusa u Beranama i Rožajama.

I dok iz Instituta upozoravaju da nas očekuje dramatična situacija, odgovora odlazeće vlasti nema, a virus ne čeka konstituisanje nove. Dan nakon protesta na Trgu nezavisnosti, u ponedjeljak, 7. septembra, ostavku na članstvo u Kriznom medicinskom štabu NKT je podnio pomoćnik direktora Kliničkog centra Nemanja Radojević zbog, kako je obrazložio, ponašanja ljudi sedam mjeseci prije i u periodu nakon izbora. Ostavku je podnio i šef Kriznog medicinskog štaba Ranko Lazović zbog drugih profesionalnih obaveza.

Novi šef Kriznog medicinskog štaba, koji se bavi organizacijom zdravstvenog sistema tokom epidemije korona virusa, nakon ostavke biće Nermin Abdić, direktor Urgentnog centra KCCG. Na utakmici Budućnost-Petrovac, koja je odigrana 30. juna, a nakon koje je utvrđeno prisustvo korona virusa u podgoričkom klubu, doktor Abdić je ukazao pomoć jednom od fudbalera Budućnosti, jasno se vidi na snimku koji su mediji tada objavili. Na pitanje zašto dr Abdić nije u samoizolaciji nakon toga, iz Instituta su tada odgovorili da je Abdić ,,obaveze prema tom klubu obavljao telefonskim putem”.

Kako se nakon izbora, sem premijerovog postavljanja zastave na Tviteru i objašnjenja šefa NKT o administratorovoj grešci, nadležni političari nijesu oglašavali o razbuktavanju epidemije, pitali smo Institut da li imaju komunikaciju sa NKT-om i da li nakon izbora to tijelo uopošte postoji.

,,Komunikacija sa nekim članovima, uključujući predsjednika tog tijela i ministra zdravlja je svakodnevna”, kazali su nam iz Instituta: ,,Bez obzira na sudbinu NKT-a, Institut za javno zdravlje Crne Gore je ustanova sa gotovo stogodišnjom tradicijom koja nikada nije poklekla pred izazovima i koja je nadživjela mnoge krize pa će tako i ovu. Svi zaposleni u Institutu prosto nemaju pravo niti će se predati korona virusu, te će svoj posao nastaviti da rade predano i odano, posvećeni misiji unapređenja i očuvanja zdravlja stanovništva Crne Gore koje god tijelo upravljalo kriznom situacijom i kako god da se ono zvalo”.

Branka Bošnjak iz sada vladajuće većine ocjenila je da ,,pod hitno treba rasformirati ovakvo NKT koje je ništa drugo no partijski organ”. Najavila je formiranje ,,novog, u skladu sa važećim propisima, a koje bi činili istaknuti stručnjaci iskreno posvećeni ovom problemu, a ne obožavaoci sinekura i mandatopreži koji su davno pogazili Hipokratovu zakletvu i struku bacili pod noge partiji”.

Dobro bi bilo odvojiti struku od politike – partijsko upravljanje epidemijom pokazalo se kao katastrofalno.

 

Selektivni povratak u škole

U regionu i ostatku Evrope i pored pandemije škole su počele sa radom. U Crnoj Gori je početak odložen za 1. oktobar, a tek sedam dana nakon izbora iz Ministarstva prosvjete dali su smjernice kako će to izgledati. Naime, učenici prvih šest razreda osnovne i prvog razreda srednje škole  pohađaće nastavu u školi dok će ostali učiti online uz konsultacije u školi na svakih 15 dana saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. Kako navode sve provjere znanja testova kontrolnih pisanih zadataka za sve đake organizovaće se isključivo u školama uz poštovanje mjera.

Kako se došlo do toga i zbog čega su diskrimisani učenici starijih razreda iz Ministarstva za sada nijesu objasnili. Roditelji su reagovali burno.

Iz Udruženja Roditelji su uputili dopis Institutu za javno zdravlje i Ministarstvu prosvjete: ,,Naša organizacija je praktično zatrpana pozivima roditelja koji traže da vam se ukaže na određene nelogičnosti i, za njih, problematična rješenja. Na osnovu stavova roditelja, ali i iskustva zemalja u regionu i šire, molimo da razmotrite korekciju smjernica i to tako: da se napravi nekoliko modela koji bi se primjenjivali u zavisnosti od epidemiološke situacije u zemlji i u skladu sa situacijom u svakoj od opština i škola; zatim da postoji scenario koji predviđa da sva djeca idu u školu, do eventualnog pogoršanja epidemiološke situacije, odnosno i da stariji đaci imaju mogućnost da nastavu prate iz učionica”, navodi se u dopisu.

Uz razumijevanje problema sa prostorom u dijelu opština, navodi se dalje, vjerujemo da postoje načini da se nađu adekvatna rješenja kao što je region uradio, a imaju sličnu problematiku (više smjena, korištenje sala za fizičko, dvorišta, pomoćnih prostora, hodnika, opštinskih prostorija, ustupljenog prostora privatnika).

U Hrvatskoj se primjenjuju tri modela nastave tokom pandemije: model A koji podrazumjeva nastavu u školi, model B koji kombinuje dosadašnji online oblik nastave te nastavu u školi i model C koji školama dopušta isključivo nastavu na daljinu. U Sloveniji su uspostavljena četiri modela djelovanja (A, B, C, D) uz dva propratna (C1, C2).  Na snazi je model B, po kojem su škole otvorene svim zdravim učenicima uz pridržavanje određenih epidemioloških mjera. U slučaju pogoršanja situacije škole prelaze na model C, po kojem učenici od prvog do trećeg razreda odlaze u školu, dok viši razredi nastavu provode online.

U našem Ministarstvu prosvjete očigledno nijesu imali kad da se bave modelima, imali su preča posla oko izbora.

Predrag NIKOLILĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo