Povežite se sa nama

FOKUS

TROŠENJE NOVCA ZA BORBU PROTIV KORONE: Donacije za DPS tajkune

Objavljeno prije

na

Vlast bez objašnjenja pare od donacija daje na raspolaganje sebi bliskim privilegovanim firmama, a Vlada traži od Skupštine dozvolu da dijeli novac kome želi, bez nadzora i jasnih kriterijuma. Očekuju da će građani povjerovati da oni nijesu oni isti iz vremena prije pandemije

 

Ušli smo u četvrtu nedjelju sa korona virusom za koju stručnjaci upozoravaju da je vrhunac epidemije. Od 140 uzoraka uzetih u srijedu samo je jedna osoba bila pozitivna na korona virus. Jutarnji i presjek u četvrtak je pokazao – od 107 testiranih troje je bilo pozitivno na virus.  Blagi optimizam provijava iz najave pomoćnika direktora Kliničkog centra Crne Gore Nemanje Radojevića da bi ukoliko se nastavi trend malog broja novooboljelih moglo doći do obnavljanja operacionih zahvata kod pacijenata sa malignim oboljenjima. Ukoliko to ne zahtijeva respiratornu podršku.

Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) u srijedu veče je objavilo nove mjere kojima se zabranjuje prisustvo i zadržavanje na svim javnim mjestima više od jedne osobe, a nedjeljnom se iz stana, kuće ne smije izaći od 11 do ponedjeljka u 5 ujutru. Razlog: ,,Značajno povećanje broja građana na ulicama i javnim površinama juče i danas. To predstavlja nedopustiv nivo kršenja naredbi i preporuka o potrebnoj fizičkoj distanci i ostanka u objektima stanovanja’’, navodi se u saopštenju NKT.

U NKT su zadovoljni odvijanjem situacije u Tuzima, u kojima je, 24. marta, oko 15.000 stanovnika stavljeno u karantin i gdje je nakon prvih dramatičnih vijesti zaustavljeno širenje virusa. ,,Tog dana otkriveno je 15-ak novoinficiranih, iz mjesta blizu Tuzi.  Te noći zvaničnici djeluju panično.  Potpredsjednik Vlade Milutin Simović  kaže da počinje bitka za Tuzi, a samim tim i CG. Predsjednik Opštine Nik Đeljošaj, poziva stanovništvo da da besu kako će poštovati mjere po kojima   se  cjelokupno stanovništvo ovog područja, stavlja u potpunu izolaciju”, priča za Monitor istoričar i novinar Dževdet Pepić. Od tada, objašnjava on,  u Tuzima ništa ne radi sem opštinskog Kriznog štaba, Komunalne policije, policije i onih koji nose najveći teret – 80 volontera.

Poštovanje mjera je  urodilo plodom – rast broja oboljelih je zaustavljen u opštini koja je, par dana,  bila prva u Crnoj Gori po broju oboljelih. ,,Prateći društvene mreže, a i neke lokalne političare, i govoreći o disciplinovanosti stanovništva, moglo se ‘nazrijeti’ da je za to glavnu ulogu imala ‘besa’.Ja mislim da je priličnu  ulogu, odigrao i strah, a u rijetkim prilikama i policija”, kaže Pepić. „O tome  da li je bilo potrebe za baš ovako rigoroznim mjerama, kako se snabdijevalo stanovništvo, o ‘hvalospjevima’ nekih lokalnih političara, imaćemo vremena da razgovaramo. Još je neizvjesno do kada će  ove mjere važiti za Tuzi“.

Prvi slučaj infekcije korona virusom u naselju Vrela Ribnička u Podgorici potvrđen je 2. aprila. U ovom izbjegličkom romskom naselju virus je otkriven kod muškarca. Srećom njegovo 10 djece i supruga nijesu zaraženi.

U Vrelima Ribničkim je veliki epidemiološki rizik zbog guste naseljenosti i velikog broja kontakata, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). NKT je  4. aprila stavilo u karantin stanovnike naselja na Vrelima Ribničkim koje obuhvata 23 zgrade.

Elvis Beriša iz Građanske inicijative UPRE za Monitor kaže ,,Procjene su da bi se virus mogao značajno proširiti  unutar romske zajednice zbog načina života, velikog broja članova u domaćinstvu, prinuđenosti da žive u skučenim objektima jedni pored drugih”.

On uvažava mjere Vlade, ali   smatra da se one,  s obzirom na loše stanje u naseljima gdje živi romska i egipatska populacija,  ne mogu sprovesti ako se ne preduzmu dodatne akcije.,,Neophodno je hitno obezbijediti medicinsku zaštitu (maske, rukavice, sredstva za dezinfekciju), a posebno prehrambene pakete. Ne možemo tražiti od ljudi koje je godinama prije zadesio virus siromaštva, da ostanu kući, ako znamo da nemaju nijedan obrok dnevno.

Beriša ukazuje kako  je potrebno  da Vlada i IJZ informacije o mjerama koje preduzimaju prevedu  na romski jezik kako bi ti ljudi shvatili o čemu se radi. ,,Crveni krst je  8.  aprila, na Svjetski dan Roma, dodijelio pakete hrane svim izolovanim porodicama na Vrelima Ribničkim. Međutim, preostaje da se porodicama koje nijesu izolovane, a koje jednako žive u lošim uslovima, bez ikakvih primanja, obezbijede  paketi hrane i higijene. Ostaje i pitanje, šta će se desiti nakon deset dana, kada će ljudi biti opet bez hrane,  a ne mogu da zarađuju za obrok”, upozorava Beriša.

Građani još ne mogu da u apotekama kupe maske, iako ih nadležni sve češće preporučuju kao obavezan vid zaštite. Od početka epidemije isti je zvanični odgovor – samo što nijesu stigle.

Nakon što je iz Kine, krajem protekle sedmice, stigao kontigent od 17 tona medicinske opreme riješen je problem zaštite za većinu medicinskih radnika. U samoizolaciji je 180 zdravstvenih radnika, a 20 ih je zaraženo virusom – šest ljekara, jedan stomatolog, deset medicinskih sestara i jedna radnica na higijeni. Jedan ljekar je u bolnici, njegovo stanje je stabilno.

Iz NKT tvrde da su svi medicinari zaraženi van radnog mjesta. Epidemiološkinja i predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović-Samardžić problematizuju tu tvrdnju  iznoseći sumnju da je na to mogao uticati donedavni nedostatak zaštitne opreme.

Teško vrijeme pokrenulo je solidarnost. Na sajtu coronainfocg.me dnevno  se može pratiti koliko građani  uplaćuju za borbu protiv korona virusa. Ljudi pomažu, koliko mogu. Neko sa hiljadu i više eura, a neko simbolično dva ili pet.

Koordinaciono tijelo je razmotrilo Izvještaj o donacijama uplaćenim od otvaranja računa, 19. marta do 6. aprila u 9:00 sati. Navedeno je da uplate u izvještajnom periodu iznose 6.738.838,93 eura i 56.000,00 američkih dolara, a odliv sa računa 978.406,59 eura. Javnost je dugo mogla da prati samo priliv novca, ovog ponedjeljka na uvid je stavljeno i kako se pare od donacija troše, uz obećanje da će to biti praksa svakog ponedjeljka.

Ove nedjelje sva tri mobilna operatera otvorili su poseban broj na koji građani mogu uplatiti po jedan euro na račun Crvenog krsta. Crvenom krstu od novca koji je sakupilo NKT proslijeđeno je 65.000 eura za nabavku 1.500 paketa pomoći za penzinere i RE populaciju.

Privatnoj kompaniji Voli, Dragana Bokana, uplaćeno ukupno 98.109 eura za 3.500 paketa pomoći stanovnicima Tuzi i 30 paketa pomoći za stanovnike Andrijevice.

Najviše novca iz ovog fonda uplaćeno je firmi Glosarij, Branislava Martinovića – 537.837 eura. Privatna veledrogerija Glosarij koja je po prometu ljekova, medicinskih sredstava i potrošnog medicinskog materija, posljednjih godina u udjelu na tržištu pretekla državni Montefarm, taj novac je potrošila za kupovinu 28 respiratora. Iz ove firme su istakli da su respiratore isporučili crnogorskom zdravstvu po nabavnoj cijeni.

Glosariju je za 17 respiratora uplaćeno 320.824 eura, dok je druga nabavka od 11 respiratora koštala 217.013 eura. Na društvenim mrežama se postavlja pitanje kako to da je humanista Hajriz Brčak poklonio respiratore koji su prema fakturama koje je objavio javnosti koštali 4.700 i 5.000 dolara, dok je Glosarij respiratore kupovao za 19.000 eura. Ovo, kao i pitanje po kojem kriterijumu su baš ove dvije privatne kompanije, i pored velike konkurencije, uz postojanje državnog Montefarma, izabrane za ovaj posao, iz NKT još uvijek nijesu pojasnili.

Probuđena je sumnja da na ovaj način profit završava u džepovima DPS tajkuna.

Milutin Đukanović, šef poslaničkog kluba DF-a, za Monitor kaže da danima bezuspješno pokušavaju da od nadležnih saznaju ko su članovi Nacionalnog koordinacionog tijela: ,,Po našim saznanjima u njemu je šest članova Predsjedništva DPS-a – ministri Milutin Simović, Mevludin Nuhodžić i Predrag Bošković, direktor KCCG Jevto Eraković, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović’’.

On ističe da je zabrinjavajuće što u vremenu krize Skupština ne postoji.

Premijer Duško Marković je krajem marta tražio od poslanika da se izjasne o izmjeni Zakona o finansiranju političkih subjekata i kampanja, te da se ukinu ograničenja finansiranja za vrijeme ugrožavanja javnog zdravlja. ,,Novca ima da se pomogne građanima koji traže finansijsku pomoć’’, izjavio je Marković.

Vlada je, 2. marta, utvrdila Predlog izmjena pomenutog zakona kojim se omogućava isplata socijalnih davanja u izbornoj godini u slučaju ratnog i vanrednog stanja, kao i u slučaju epidemije ili pandemije zaraznih bolesti.

Iz Instituta Alternativa su upozorili da je ovaj Predlog prva stvar koju će Vlada pitati Skupštinu – da joj dozvoli da dijeli novac pojedincima iz tekuće budžetske rezerve. Ističu: ,,Vlada traži dozvolu da dijeli novac kome želi, bez nadzora, bez kriterijuma, van sistema socijalne zaštite i daleko od očiju javnosti’’. Zvuči dobro poznato iz vremena, posebno predizbornih, prije pandemije.

,,Mi ovoj Vladi vjerujemo oko zloupotrebe budžetskih sredstava isto koliko i prije korona virusa – vrlo malo’’, zaključili su iz Instituta Alternativa.

Za povjerenje, kao i odbranu od virusa, nijesu dobri dvostuki aršini. Građane zbog prevoza više od dvije osobe u vozilu hapsi policija i uz krivičnu prijavu procesuira ih nadležnom tužilaštvu, uz do sada potvrđene zatvorske kazne od mjesec dana. NKT je ove nedjelje konstatovalo da pojedini privredni subjekti, a prije svih kompanije koje izvode građevinske radove, prevoze zaposlene u uslovima koji isključuju obaveznu fizičku distancu.  Nikom ništa,  nema kazne. Iz NKT im je sugerisano da upodobe prevoz zaposlenih i organizaciju rada naredbama i preporukama.

Ohrabrujuće je što vrhunac epidemije u Evropi postepeno jenjava. Najavljeno je da Austrija poslije Uskrsa labavi drastične mjere u borbi protiv korona virusa. Biće otvorene male radnje, dok bi od početka maja trebalo da se otvore sve prodavnice i frizerski saloni. Prvi slučajevi oboljelih od korona virusa u Austriji potvrđeni su 25. februara, 21 dan prije otkrivanja prvog slučaja u Crnoj Gori.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) upozoravaju  Evropu na oprez.  Regionalni direktor SZO za Evropu dr Hans Kluge poručuje: ,,Opasno je da mislimo da smo došli do krajnje tačke. Virus nam ne ostavlja prostor ni za najmanju grešku. Svi se radujemo Uskrsu i ljepšem vremenu, ali to ne znači da je vrijeme da spustimo  gard”.

 

Skandali

Nakon što je Vlada objavila spisak osoba u izolaciji, protekle nedjelje desio se još jedan skandal – na društvenim mrežama našao se spisak preko 60 oboljelih od korona virusa.

Iz Vlade su osudili objavljivanje spiska i istakli da se time urušava kredibilitet institucija i podrivaju napori koje sprovode. Brzo su zaboravili svoj spisak sa imenima ljudi u samoizolaciji sa pozivom građanima i komšijama da reaguju ukoliko primijete da neko krši mjeru samoizolacije.

Policija je u utorak uhapsila službenika IT sektora podgoričkog doma zdravlja M.R. koji se sumnjiči da je prošle sedmice spisak sa imenima zaraženih od korona virusa u Podgorici neovlašćeno proslijedio kolegama. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata.

Mladen Tomović, advokat osumnjičenog, za Monitor kaže da je M.R. u svojoj odbrani izjavio da je postupao po nalozima pretpostavljenih te da nije bio na bilo koji način upoznat da se radi o povjerljivim podacima. Ističe i da  ničim nije dokazano da je navedeno djelo učinjeno  sa umišljajem.

,,U konkretnom slučaju ne postoji osnovana sumnja da je navedeno djelo učinjeno od strane osumnjičenog, jer je on navedeni spisak dobio od strane nadređenog, koji mu je spisak poslao takođe sa e-maila, a koji je proslijeđen sa mobilnog telefona, bez bilo kakvog upozorenja ili naznake da spisak sadrži lične podatke ili da se radi o podacima povjerljive prirode”, ističe Tomović.

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević smatra da je objavljivanje spiska oboljelih neposredno inspirisala Vlada, objavljujući prezimena i adrese svih ljudi i djece u izolaciji, koji su bili pretpostavljeni oboljeli: ,,Vladinim geslom na Tviteru ‘Neka svako zna ko ga od komšija i sugrađana dovodi u opasnost’ otvorena je Pandorina kutija. Razlika između čina objave spiska pretpostavljenih oboljelih i objave spiska oboljelih je neznatna, pa i reakcija Vlade da je ovo sada drastično kršenje ljudskih prava za razliku od njihove prethodne odluke nije baš uvjerljiv”.

U reagovanju porodice osumnjičenog navodi se neprocesuiranje odgovornih za objavljivanje Vladinog spiska sa matičnim brojevima 22. marta uz konstataciju:,,Ne možemo da se otrgnemo osjećaju da se zbog javnosti moralo naći žrtveno jagnje, a naš M.R. je očigledno bio najjeftiniji za žrtvovanje’’.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLADIN LIJEK ZA GLAVOBOLJU: Obećavaju povišicu, pripremaju nove dažbine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… iščekuju informacije o iznosu/procentu obećane povišice, iz Vlade sve glasnije najavljuju kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje

 

Iz nedjelje u nedjelju, na sjednicama Vlade slušamo o povišicama plata zaposlenima u državnoj administraciji i javnom sektoru. Prošle nedjelje najavljene su veće zarade policajcima iz Specijalnog policijskog odjeljenja koji rade sa tužilaštvom i zaposlenima iz IT sektora u javnoj upravi. Vlada je pripremila prijedlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Usvoje li se one, ubuduće šefovi kabineta ministara, načelnici, inspektori, savjetnici, referenti… iz sve tri grane državne vlasti i lokalnih samouprava, sve skupa oko 20.000 državnih službenika, platu neće primati po osnovu postojećeg Zakona i ranije propisanih koeficijenata (od 9,4 do 2,6) već će o njoj, uz pomoć sindikata, pregovorati po osnovu Opšteg kolektivnog ugovora (kad bude potpisan). Što bi trebalo da im donese veće zarade.

Između sjednica, ministri objašnjavaju kako je stanje u državnoj  kasi ,,neodrživo”, žale se na ,,naslijeđene probleme”  i tragaju za kreditorom spremnim da pozajmi novac (do 350 miliona) predviđen nedavnim rebalansom budžeta za 2022.  Prema saznanjima Monitora zajmodavca smo izgleda pronašli u Njemačkoj. Samo još da saznamo koliko je on spreman pozajmiti i kolike će biti kamate.

Onda slijedi malo prazničkog opuštanja, pa potraga za novim kreditima. Svejedno da li će na vlasti biti 43. ili 44. Vlada. Prema prijedlogu Zakona o budžetu za narednu godinu državnoj kasi nedostajaće oko 700 miliona.

Para treba više nego ikad. Samo za uvećane neto plate i penzije – okruglo 1.000.000.000 (milijardu) eura. Procente povišica ne znamo, ali imamo obećanje resornog ministra da će oni biti približni stopi ovogodišnje inflacije. Ugrubo, između 15 i 20 odsto.

Dok prosvjetni radnici, policajci, nemedicinsko osoblje u državnom sistemu zdravstva, državna i lokalna administracija… sa nestrpljenjem iščekuju informacije o iznosu/procentu ponuđene povišice, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić najavljuje kako se ,,ozbiljno razmatra” ponovna naplata doprinosa za zadravstveno osiguranje. Riječ je o državnim dažbinama koje su programom Evropa sad ukinute od ove godine zbog čega je, pored ostalog, došlo do značajnog povećanja neto zarada u Crnoj Gori.

,,To moramo da uradimo kako bismo obezbijedili održivost sistema zdravstva”, saopštio je Šćekić obrazlažući da je program Evropa sad ozbiljno ugrozio održivost zdravstvenog sistema. I da je o tome kako, kada i kome vratiti obavezu plaćanja doprinosa za zdravstvo već razgovarao sa ministrom finansija.  ,,Nijesmo konkretizovali, ali svakako da smatramo da kroz institucije sistema mora da se vrate izdvajanja za doprinose za zdravstveno osiguranje”.

U prvi mah, bilo je neobično da tako krupno finansijsko pitanje – doprinosi za zdravstveno osiguranje donijeli su, lani, državnoj kasi više od 180 miliona – ne pronalazimo u predloženom budžetu za ovu godinu. Pošto je period od 12 mjeseci, u najboljem slučaju, vremenski okvir u kome bi aktuelna Vlada u tehničkom mandatu mogla da projektuje svoje poteze. Taman kada smo pomisllili  da su premijer Dritan Abazović i njegovi preostali ministri zagledani u budućnost mnogo dalje nego što bi trebali, ministar Damajnović je, koliko-toliko, pojasnio stvari.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Viši sud je početkom novembra odbio molbu da Lazović bude pušten iz pritvora. Onda je, sredinom mjeseca, prihvatio. Prema različitim medijskim navodima, odluko je donijelo vijeće Višeg suda kojim je presjedavala sutkinja Suzana Mugoša (javnosti poznata kao predsjednica Sudskog vijeća u slučaju državni udar i, odnedavno, kandidatkinja  za mjesto vrhovnog državnog tužioca), odnosno, neimenovani sudija/sutkinja za istrage Višeg suda). Pet dana kasnije, Krivično vanraspravno vijeće Višeg suda prihvata žalbu SDT-a, pa ukida odluku kojom je Lazoviću dozvoljen izlazak iz pritvora. Nalaže ponovno odlučivanje o istom zahtjevu. Nastavak slijedi.

Pravda, uz to što je spora ali dostižna, u Crnoj Gori je i nepredvidiva. Pošto zavisi od mnogo čega. Ponajviše od toga da li se konkretna odluka sviđa ili ne sviđa onima koji su, u tom trenutku, na vlasti.

Kako je sve to moguće? Dio odgovora na to pitanje dobili smo tokom istrage o navodnim zloupotrebama Vesne Medenice, u vrijeme dok je gazdovala crnogorskim pravosuđem. Tada je od hijerarhijski potčinjenih tražila da presude donose onako kako im to ona „savjetuje“.

Bivši sudija Osnovnog suda u Kotoru Jovan Stanković svjedočio je kako je Medenicu poslušao u oba slučaja kada mu se obratila. „Da sam odbio, zamjerio bih joj se, shvatio sam da mi može vrlo lako stvoriti goleme probleme u pravosuđu, a sa druge strane otvorio bih prostor za dalje pritiske da se taj predmet što prije završi…“, prenijeli su mediji izvode iz Stankovićevog svjedočenje u tužilaštvu. Gdje se, navodno, pokajao ali i relativizovao svoj prestup konstatujući kako „u krajnjem“ oštećene stranke imaju pravo žalbe: „Ovu grešku, mogu jedino da pravdam time da ja, kao i sve sudije parničari u Crnoj Gori, predmete često lomim preko koljena… U tim uslovima se ponekad donose odluke sa jasnim falinkama samo da bi se predmet riješio…”.

Stanković je podnio ostavku na sudijsku funkciju. Ostavljajući priznanje o jasnim falinkama  koje se ugrade u presudu, pa ona može pasti kad god to poželi neko dovoljno moćan. Ili postati pravosnažna, ako nadležni zažmure.

Nova vlast se nije odrekla ,,prava” da utiče na istrage i presude. Sačuvali su jedan od glavnih alata za neprimjereni uticaj na sudije i tužioce. Premijer Dritan Abazović sa svojim saradnicima, u kontinuitetu,  objavljuje izvode iz popisa javnih funkcionera i činovnika koji su dobili stan ili stambeni kredit na račun poreskih obveznika. I najavljuje da će neke od tih odluka konačan epilog dobiti na sudu. Međutim, ni Abazović ni njegov prethodnik Zdravko Krivokapić nijesu odlučili da izmijene propise zatečene iz DPS ere i tako Vladi, makar privremeno, uskrate pravo da stanovima nagrađuje i kupuje lojalnost. Prema nezvaničnim saznanjima Monitora, takvih prijedloga je bilo iz pojedinih ministarstava, makar u mandatu aktuelne Vlade, ali nijesu primljeni sa odobravanjem na najvišem nivou.

Zato nije manjkalo volje da se pravosuđu došapne kome i kako bi trebalo suditi.

Tek što je prva crnogorska višestranačka Vlada bez DPS-a (tzv. ekspertska) položila zakletvu, novoizabrani ministar pravde Vladimir Leposavić  najavio je mogućnost da nova većina izglasa zakon o amnestiji ukoliko Apelacioni sud potvrdi prvostepenu, osuđujuću, presudu za pokušaj terorizma liderima DF-a Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću. Tu se nije zaustavio.

,,Pošto je to slučaj koji traje, po svim kriterijumima i mjerilima struke i ono što je moja pozicija kao ministra pravde – ne bih smio da komentarišem slučaj. Međutim, nemamo taj luksuz da ne komentarišemo. Mislim da je, od samog početka, barem u onom dijelu u kojem su optuženi politički lideri u zemlji, taj postupak pun stvari koje predstavljaju pravni skandal…”, skicirao je Leposavić buduću presudu. ,,Kao pravnik mogu kazati da je taj postupak zreo za ponavljanje. To je moj lični stav i vidjećemo kako će sud da odluči i da to obrazloži. I to je podložno javnosti kao i naš rad”.

Dogodilo se, potom, da se ministrov lični stav podudarao sa profesionalnim mišljenjem Vijeća Apelacionog suda. Suđenje je, početkom 2021, vraćeno na početak, pred novim sudskim vijećem. Do danas nije održano nijedno ročište.

,,Bojimo se da će presuda (Apelacionog suda) biti dokaz da se ‘preventivno’ djelovanje ministra pravde, u vidu nečuvenog pritiska na pravosuđe, isplati, i da će patentirano od novih vlasti kompromitovati i urušiti čitav pravosudni sistem“, navodi se u saopštenju DPS-a nekon što je ukinuta presuda osuđenima u slučaju državni udar.

Onda je pravosuđe krenuo pritiskati njihov partijski šef Milo Đukanović. Nakon što su, protjerivanjem Milivoja Katnića u penziju i izborom Vladimira Novovića za novog glavnog SDT-a, uozbiljene istrage Specijalnog tužilaštva pa privedeni i pritvoreni Vesna Medenica, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i nekadašnji čelnici Plantaža predvođeni Veselinom Vukotićem, oglasio se predsjednik Đukanović. Da bi poručio kako onaj koji se ,,olako opredijelio da dovede u pitanje (njihov) moralni lik, bez dovoljno pouzdane sumnje, ne može računati da ubuduće obavlja te poslove”. Ali, najavio je Đukanović, može očekivati da će se ,,u daljem razvoju pravnog sistema i demokratske odgovornosti izvesti i pitanje krivične odgovornosti za takva postupanja”. Samo da se DPS vrati na svoje mjesto.

Bilo bi naivno pomisliti da je Đukanović, tek nakon gubitka apsolutne vlasti, primijetio (ne)odgovornost tužilaca u pojedinim predmetima. Kada je suđeno osnivačima CKB Milki Tatar i Bosi Ljumović (pravosnažno oslobođene) ili advokatu Goranu Rodiću i njihovim saradnicima (takođe pravosnažno oslobođeni) Đukanović je bio neinformisan. Ili nije brinuo za moralni lik onih  koje smo mogli prepoznati kao oponente sistema vrijednosti koji je on gradio.

Đukanovićeve riječi nijesu se dopale Marku Kovaču, aktuelnom ministru pravde. ,,Apelujemo na sve, a naročito na najviše predstavnike državnih institucija, da se uzdrže od izjava koje mogu da se tumače kao pritisak na rad državnog tužilaštva ili sudstva. Izjava predsjednika Crne Gore, kako je sam rekao, možda jeste jeres u javnosti, ali ono što je mnogo važnije jeste da se ona može smatrati neprimjerenim uticajem na rad SDT-a ali i sudstva”, napisao je Kovač na Tviteru.

Nakon odluke Višeg suda da Vesna Medenica izađe iz pritvora, Kovač, i dalje ministar pravde, zaboravlja na priču o neprimjerenim pritiscima. Pa kaže kako primjećuje „drugačije postupanje u odnosu na slične situacije“, uz najavu da će donijeta odluka „svakako biti za dalju analizu“. Potom se ministar pravde osvrće i na druge predmete koji su u fokusu stručne i laičke javnosti:  ,,Ozbiljno ćemo pristupiti tim slučajevima i svakako u komunikaciji sa nadležnim tužilaštvom informisati sve kako bi negdje poslali poruku da nećemo dozvoliti bilo kakve nezakonitosti, izvrgavanje pravde i pokušaj da se mimo zakonskih procedura određene stvari riješe”.

Začudo, ministar pravde nije uočio sličnu opasnost kada se premijer Abazović obreo u tužilaštvo prvog radnog dana po izbijanju duvanske afere u koju su upleteni i službenici i funkcioneri Uprave carina i prihoda. I zbog koje je njegov partijski saradnik i tadašnji direktor Uprave Rade Milošević saslušan u SDT-u. Da bi potom podnio ostavku. Abazović je, piše u Vladinom saopštenju, sa v.d. VDT Majom Jovanović i Vladimirom Novovićem razgovarao ,,o podršci Vlade u rješavanju prostornih kapaciteta tužilaštva”. I o rješavanju ,,drugih tekućih problema” u funkcionisanju rada tužilaštva koji se tiču administrativnih i prostornih nedostataka. Samo, izgleda, nijesu pričali o saslušanju Miloševića, o čemu je tih dana brujala Crna Gora.

Konačno, ko se još sjeća Svetozara Marovića? Dok su bili opozicija, političari sadašnje većine svako malo su zapitkivali ,,kad će Marović biti izručen Crnoj Gori”, a Katniću i Saviću spočitavali da su ga pustili da pobjegne. Kako su postali većina, taj interes je naglo iščilio.

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE: JOŠ 600 MILIONA DUGA: Budžet na recke

Objavljeno prije

na

Objavio:

U kontekstu poslovice o ispružanju po mjeri gubera, nama će naredne godine biti gole noge od iznad koljena do vrhova prstiju. Možda samo ozebemo ili blago prehladimo. A, možda, navučemo  i kakvu ozbiljnu upalu

 

Dolazi zima  pa su iz Vlade riješili da nas ugriju obećanjima o boljem sjutra. Koje može početi već od 1. januara. Pod uslovom da (neka) parlamentarna većina usvojin predloženi budžet za 2023. godinu. I da ova Vlada ostane u mandatu kako bi realizovala predočeni plan državnih finansija.

Zvuči bajkovito  imajući u vidu obećanja o većim platama za budžetske korisnike (planirani neto trošak – 470 miliona), većim penzijama (530 miliona), izdašnijim socijalnim davanjima (190 miliona), rekordnim ulaganjima u tzv. kapitalni budžet (200 miliona)… Pa sve do toga da će za račun Vojske Crne Gore (135 miliona), prvi put biti opredijeljeno više od dva odsto BDP-a, u skladu sa preporučenim NATO standardima. Od čega će 80 miliona, koje ćemo uzajmiti, otići na nabavku nove opreme i naoružanja.

Ima toga još, pojasnio je premijer Dritan Abazović opisujući djelove predloženog budžeta uglavnom superlativima; najbolji, najveći, prvi put.

„Prvi put su predviđeni rast plata u javnoj administraciji, prosvjeti i Ministarstvu unutrašnjih poslova, odnosno u policiji. Prvi put se uvodi dječiji dodatak za svu djecu Crne Gore i prvi put su predviđena sredstva za novorođenčad”, ustvrdio je premijer, uz  konstatacije da nas čeka ,,najveći kapitalni budžet koji je Crna Gora ikad imala”, da će ekonomija naredne godine rasti ,,više od sedam odsto”, dok će bruto društveni proizvod naredne godine preći iznos od pet milijardi eura.

O poplavi optimizma nosilaca izvršne vlasti svjedoči i to što, prema njihovim očekivanjima, naredna godina više nije teška nego neizvjesna. Valjda i zato što se, da iskoristimo još dva podatka dobijena od premijera Abazovića, ,,ova Vlada nijednom nije zaduživala”, dok u državnoj kasi ,,sada ima 200 miliona eura u depozitima”.

Mali problem leži u tome što su od navedenih osam činjenica  četiri netačne dok su preostale četiri poluistine. Ili, u najboljem slučaju, pretpostavke/spekulacije koje odstupaju od očekivanih ekonomskih projekcija Svjetske banke i MMF-a.

Ovo nije prvi rast plata budžetskih korisnika. Dječji dodatak je ozakonjen još prošle godine i postoji, kao izdatak, i u ovogodišnjem budžetu. Kapitalni budžet nije najveći do sada a ova Vlada se jeste zaduživala. I još  traži zajmodavca uz čiju pomoć će ispuniti obavezu iz važećeg Zakona o budžetu za 2022, i obezbijediti kredit od 350 miliona eura za potrebe javnih finansija. Za sada je pribavljeno manje od četvrtine tog novca. A slijede nova zaduženja. Bude li kreditora.

Što se optimističkih najava tiče: prema predviđanjima iz predloženog budžeta za narednu godinu crnogorska ekonomija u 2023. neće rasti 7,7 već 4,4 odsto (realni rast). Malo. I što se tiče neophodnog dostizanja onih koji su od nas bolji, i kada se analizira podatak da se zadužujemo po cijeni (kamati) većoj od očekivanog ekonomskog rasta. Premijer govori o 200 miliona u državnim depozitima. U predlogu budžeta za 2023. piše – 100 miliona. U istom dokumentu su predviđena ,,sredstva za novorođenčad” (sedam miliona) ali još ne postoji zakonski osnov za njihovu isplatu. Vjerujemo li zvaničnoj statistici, BDP bi već ove godine trebalo da pređe prag od pet milijardi eura. I ako smo na ta vrata zakucali još davne 2019. godine. Tada je, prema podacima Monstata, crnogorski BDP bio 4,95 milijardi eura.

Ministar finansija bio je znatno precizniji od predsjednika Vlade. Budžet za narednu godinu biće 2,85 milijardi eura a za njegovu realizaciju nedostajaće oko 700 miliona eura, predočio je Aleksandar Damjanović. Objašnjavajući kako su u Vladi, planirajući budžet za narednu godinu, naglasak stavili na ,,očuvanje životnog standarda građana”, resorni ministar je objasnio da će konačan iznos zaduženja u 2023. godini zavisiti, ponajviše, od toga koliko ćemo se zadužiti do kraja ove. ,,Mjera zaduženja koju napravimo u ovoj godini, u novembru i decembru, biće mjera startnih depozita naredne godine. Na te startne depozite treba nadovezati iznos kredita i vjerovatno ćemo razgovarati oko nekih 700 miliona eura nedostajućih sredstava”.

Damjanović i njegovi saradnici iz Ministarstva finansija nijesu do kraja uračunali nekoliko faktora koji mogu imati ozbiljan uticaj na  budžetske projekcije. Počnimo od uticaja parlamenta na konačan sadržaj zakona o budžetu za narednu godinu.

Iskustvo nas uči da poslanici, u decembru, ne propuštaju priliku da se dopadnu biračima tražeći nove rashode iz državne kase. Milojko Spajić  je lani ,,kupio” podršku poslanika većine operacijom million po poslaniku. Tako smo dobili dječji dodatak za sve mlađe od 18 godina (50 miliona eura godišnje) i naknadu za majke sa troje i više djece. Ovaj trošak ne možemo naći, pojedinačno prikazan, u predlogu budžeta za narednu godinu ali se uz pomoć dostupnih podataka o realizaciji ovogodišnjeg budžeta može izračunati da je u pitanju, približno, isti iznos (50 ili, preciznije, nešto više od 47 miliona). Ili, sve skupa, 100 miliona eura.

Drugi se problem može pojaviti tokom pregovora sa budžetskim korisnicima koji traže povećanje zarada. Vlada je prvo napravila prijedlog budžeta za narednu godinu pa će, tek onda, početi pregovore o povišici za zaposlene u prosvjeti, policiji, pravosuđu, državnoj administraciji, nemedicinskom osoblju u sektoru zdravstva… Recimo da svi oni, bespogovorno, prihvate ponudu Vlade. Kolika će im biti povišica?

Ministar Damjanović nedjeljama signalizira da je Vlada spremna da njihove zarade uveća za procenat približan ovogodišnjoj inflaciji. Iz Monstata su, početkom nedjelje, objavili da su potrošačke cijene za 12 mjeseci, u odnosu na oktobar prošle godine, u prosjeku porasle za 16,8 odsto. ,,Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama mlijeko, sir i jaja, odjeća, meso, cipele i ostala obuća, kratkotrajna dobra za rutinsko održavanje domaćinstva, frizerske i ostale usluge za ličnu njegu, ostali uređaji, predmeti i proizvodi za ličnu njegu, hljeb i žitarice”, stoji u njihovom saopštenju. Uz jasnu naznaku da inflacija iz mjeseca u mjesec nastavlja da raste.

Dan kasnije dobili smo prilku da zavirimo u prijedlog budžeza za narednu godinu. Tamo su projekcije pravljene na osnovu računice (procjene) o inflaciji od 12 odsto. A jedan odsto u toj priči državi donosi trošak od nekih pet miliona eura godišnje. Plus srazmjerno uvećanje ukupnog fonda potrebnog za isplatu penzija (i one se usklađuju sa rastom zarada i cijena).

Ministar Damjanović ostaje optimista. ,,Trudimo se da planiramo realan i održiv budžetski okvir koji će u najvećoj mjeri zadovoljiti elemente čuvanja životnog standarda građana, podrške privredi, odnosno, stvaranje prostora da kroz rast privredne aktivnosti i rast infrastrukturnih projekata dobijemo neku održivu stabilnost”.

I eto nas kod jednog izuzetno važnog ali prečesto zanemarenog dijela državnog budžeta. Kapitalne investicije. U planu su ulaganja od skoro 206 miliona koje treba realizovati, uglavnom, preko Uprave za saobraćaj i Uprave za kapitalne projekte. A tu je i mogućnost (ideja) da se država zaduži dodatnih 200 miliona ukoliko, tokom naredne godine, bude u prilici da nastavi gradnju auto-puta do Andrijevice. To podrazumijeva da se prethodno izradi kompletna projektna dokumentacija i provede tender za izbor izvođača. Vratimo se, zato, onome što je realno.

Tri najveća programa u predloženom kapitalnom budžetu odnose se na izgradnju putne infrastrukture i niskogradnje (110 miliona), turističku djelatnost (27 miliona) i funkcionisanje Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore (13,6 miliona).  Od 90 miliona namijenjenih Direkciji za saobraćaj 78 odnosi na rekonstrukciju u sanaciju postojećih puteva. Još pet za auto-put. Za nove saobraćajnice preostaje manje od 10 odsto planiranih investicija. Ne računajuću državna ulaganja lokalnu infrastrukturu. Na tom popisu već prepoznajemo projekte koji se prenose iz godine u godinu. Poput rekonstrukcije Ulice Zmaj Jovine i Bulevara Veljka Vlahovića u Podgorici, koji svoje mjesto u državnom budžetu imaju još, čini se, od 2019. Tako počinju pomalo da liče na auto-put.

Slično bude kada pogledamo i dio kapitalnog budžeta koji se odnosi na projekte izgradnje i rekonstrukcije objekata u oblasti obrazovanja.  Za izgradnju i rekonstrukciju sedam vrtića u Baru, Podgorici, Beranama, Bijelom Polju i Plavu ukupno 70.000 eura. Baš će mnogo uraditi sa tim novcem.  Za podgoričke osnovne škole na Zabjelu, Maslinama, Karabuškom polju i Siti kvartu, još po 10.000 svakoj. Isti iznos namijenjen je i izgradnji novog Kliničkog centra Crne Gore. Opa! A sve kažu nema investicija u zdravstvo i obrazovanje. Zato je za rekonstrukciju zapadne tribine stadiona FK Sutjeska u Nikšiću namijenjeno 2.000.000. Sumnjamo da će biti dovoljno.

Uz potrebu da se uzajmljuje novac kako bi ispunili preuzete obaveze, iz vlasti nerado govore i o potrebi vraćanja starih dugova. Naredne godine dužni smo da vratimo 447 miliona (osnovni dug i kamata), 2024. čeka nas obaveza otplate duga od 561,5 miliona dok nam za tri godine na naplatu stiže iznos od 938,8 miliona eura. I tu će se kola slomiti ukoliko, u međuvremenu, dramatično ne uvećamo prihode u državnoj kasi ili, još dramatičnije, ne redukujemo rashode iz iste.

Prema predloženom budžetu državi nedostaje jedan od svaka četiri eura koja planira potrošiti. U kontekstu poslovice o ispružanju po mjeri gubera, nama će naredne godine biti gole noge od iznad koljena do vrhova prstiju. Možda samo ozebemo ili blago prehladimo. A, možda, navučemo  i kakvu ozbiljnu upalu. Koja bi, prema sadašnjem stanju finansijskog zdravlja države Crne Gore, lako mogla postati hronična. Ako ne i fatalna.

Zoran RADULOVIĆ      

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo