FOKUS
TROŠENJE NOVCA ZA BORBU PROTIV KORONE: Donacije za DPS tajkune

Vlast bez objašnjenja pare od donacija daje na raspolaganje sebi bliskim privilegovanim firmama, a Vlada traži od Skupštine dozvolu da dijeli novac kome želi, bez nadzora i jasnih kriterijuma. Očekuju da će građani povjerovati da oni nijesu oni isti iz vremena prije pandemije
Ušli smo u četvrtu nedjelju sa korona virusom za koju stručnjaci upozoravaju da je vrhunac epidemije. Od 140 uzoraka uzetih u srijedu samo je jedna osoba bila pozitivna na korona virus. Jutarnji i presjek u četvrtak je pokazao – od 107 testiranih troje je bilo pozitivno na virus. Blagi optimizam provijava iz najave pomoćnika direktora Kliničkog centra Crne Gore Nemanje Radojevića da bi ukoliko se nastavi trend malog broja novooboljelih moglo doći do obnavljanja operacionih zahvata kod pacijenata sa malignim oboljenjima. Ukoliko to ne zahtijeva respiratornu podršku.
Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) u srijedu veče je objavilo nove mjere kojima se zabranjuje prisustvo i zadržavanje na svim javnim mjestima više od jedne osobe, a nedjeljnom se iz stana, kuće ne smije izaći od 11 do ponedjeljka u 5 ujutru. Razlog: ,,Značajno povećanje broja građana na ulicama i javnim površinama juče i danas. To predstavlja nedopustiv nivo kršenja naredbi i preporuka o potrebnoj fizičkoj distanci i ostanka u objektima stanovanja’’, navodi se u saopštenju NKT.
U NKT su zadovoljni odvijanjem situacije u Tuzima, u kojima je, 24. marta, oko 15.000 stanovnika stavljeno u karantin i gdje je nakon prvih dramatičnih vijesti zaustavljeno širenje virusa. ,,Tog dana otkriveno je 15-ak novoinficiranih, iz mjesta blizu Tuzi. Te noći zvaničnici djeluju panično. Potpredsjednik Vlade Milutin Simović kaže da počinje bitka za Tuzi, a samim tim i CG. Predsjednik Opštine Nik Đeljošaj, poziva stanovništvo da da besu kako će poštovati mjere po kojima se cjelokupno stanovništvo ovog područja, stavlja u potpunu izolaciju”, priča za Monitor istoričar i novinar Dževdet Pepić. Od tada, objašnjava on, u Tuzima ništa ne radi sem opštinskog Kriznog štaba, Komunalne policije, policije i onih koji nose najveći teret – 80 volontera.
Poštovanje mjera je urodilo plodom – rast broja oboljelih je zaustavljen u opštini koja je, par dana, bila prva u Crnoj Gori po broju oboljelih. ,,Prateći društvene mreže, a i neke lokalne političare, i govoreći o disciplinovanosti stanovništva, moglo se ‘nazrijeti’ da je za to glavnu ulogu imala ‘besa’.Ja mislim da je priličnu ulogu, odigrao i strah, a u rijetkim prilikama i policija”, kaže Pepić. „O tome da li je bilo potrebe za baš ovako rigoroznim mjerama, kako se snabdijevalo stanovništvo, o ‘hvalospjevima’ nekih lokalnih političara, imaćemo vremena da razgovaramo. Još je neizvjesno do kada će ove mjere važiti za Tuzi“.
Prvi slučaj infekcije korona virusom u naselju Vrela Ribnička u Podgorici potvrđen je 2. aprila. U ovom izbjegličkom romskom naselju virus je otkriven kod muškarca. Srećom njegovo 10 djece i supruga nijesu zaraženi.
U Vrelima Ribničkim je veliki epidemiološki rizik zbog guste naseljenosti i velikog broja kontakata, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). NKT je 4. aprila stavilo u karantin stanovnike naselja na Vrelima Ribničkim koje obuhvata 23 zgrade.
Elvis Beriša iz Građanske inicijative UPRE za Monitor kaže ,,Procjene su da bi se virus mogao značajno proširiti unutar romske zajednice zbog načina života, velikog broja članova u domaćinstvu, prinuđenosti da žive u skučenim objektima jedni pored drugih”.
On uvažava mjere Vlade, ali smatra da se one, s obzirom na loše stanje u naseljima gdje živi romska i egipatska populacija, ne mogu sprovesti ako se ne preduzmu dodatne akcije.,,Neophodno je hitno obezbijediti medicinsku zaštitu (maske, rukavice, sredstva za dezinfekciju), a posebno prehrambene pakete. Ne možemo tražiti od ljudi koje je godinama prije zadesio virus siromaštva, da ostanu kući, ako znamo da nemaju nijedan obrok dnevno.
Beriša ukazuje kako je potrebno da Vlada i IJZ informacije o mjerama koje preduzimaju prevedu na romski jezik kako bi ti ljudi shvatili o čemu se radi. ,,Crveni krst je 8. aprila, na Svjetski dan Roma, dodijelio pakete hrane svim izolovanim porodicama na Vrelima Ribničkim. Međutim, preostaje da se porodicama koje nijesu izolovane, a koje jednako žive u lošim uslovima, bez ikakvih primanja, obezbijede paketi hrane i higijene. Ostaje i pitanje, šta će se desiti nakon deset dana, kada će ljudi biti opet bez hrane, a ne mogu da zarađuju za obrok”, upozorava Beriša.
Građani još ne mogu da u apotekama kupe maske, iako ih nadležni sve češće preporučuju kao obavezan vid zaštite. Od početka epidemije isti je zvanični odgovor – samo što nijesu stigle.
Nakon što je iz Kine, krajem protekle sedmice, stigao kontigent od 17 tona medicinske opreme riješen je problem zaštite za većinu medicinskih radnika. U samoizolaciji je 180 zdravstvenih radnika, a 20 ih je zaraženo virusom – šest ljekara, jedan stomatolog, deset medicinskih sestara i jedna radnica na higijeni. Jedan ljekar je u bolnici, njegovo stanje je stabilno.
Iz NKT tvrde da su svi medicinari zaraženi van radnog mjesta. Epidemiološkinja i predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović-Samardžić problematizuju tu tvrdnju iznoseći sumnju da je na to mogao uticati donedavni nedostatak zaštitne opreme.
Teško vrijeme pokrenulo je solidarnost. Na sajtu coronainfocg.me dnevno se može pratiti koliko građani uplaćuju za borbu protiv korona virusa. Ljudi pomažu, koliko mogu. Neko sa hiljadu i više eura, a neko simbolično dva ili pet.
Koordinaciono tijelo je razmotrilo Izvještaj o donacijama uplaćenim od otvaranja računa, 19. marta do 6. aprila u 9:00 sati. Navedeno je da uplate u izvještajnom periodu iznose 6.738.838,93 eura i 56.000,00 američkih dolara, a odliv sa računa 978.406,59 eura. Javnost je dugo mogla da prati samo priliv novca, ovog ponedjeljka na uvid je stavljeno i kako se pare od donacija troše, uz obećanje da će to biti praksa svakog ponedjeljka.
Ove nedjelje sva tri mobilna operatera otvorili su poseban broj na koji građani mogu uplatiti po jedan euro na račun Crvenog krsta. Crvenom krstu od novca koji je sakupilo NKT proslijeđeno je 65.000 eura za nabavku 1.500 paketa pomoći za penzinere i RE populaciju.
Privatnoj kompaniji Voli, Dragana Bokana, uplaćeno ukupno 98.109 eura za 3.500 paketa pomoći stanovnicima Tuzi i 30 paketa pomoći za stanovnike Andrijevice.
Najviše novca iz ovog fonda uplaćeno je firmi Glosarij, Branislava Martinovića – 537.837 eura. Privatna veledrogerija Glosarij koja je po prometu ljekova, medicinskih sredstava i potrošnog medicinskog materija, posljednjih godina u udjelu na tržištu pretekla državni Montefarm, taj novac je potrošila za kupovinu 28 respiratora. Iz ove firme su istakli da su respiratore isporučili crnogorskom zdravstvu po nabavnoj cijeni.
Glosariju je za 17 respiratora uplaćeno 320.824 eura, dok je druga nabavka od 11 respiratora koštala 217.013 eura. Na društvenim mrežama se postavlja pitanje kako to da je humanista Hajriz Brčak poklonio respiratore koji su prema fakturama koje je objavio javnosti koštali 4.700 i 5.000 dolara, dok je Glosarij respiratore kupovao za 19.000 eura. Ovo, kao i pitanje po kojem kriterijumu su baš ove dvije privatne kompanije, i pored velike konkurencije, uz postojanje državnog Montefarma, izabrane za ovaj posao, iz NKT još uvijek nijesu pojasnili.
Probuđena je sumnja da na ovaj način profit završava u džepovima DPS tajkuna.
Milutin Đukanović, šef poslaničkog kluba DF-a, za Monitor kaže da danima bezuspješno pokušavaju da od nadležnih saznaju ko su članovi Nacionalnog koordinacionog tijela: ,,Po našim saznanjima u njemu je šest članova Predsjedništva DPS-a – ministri Milutin Simović, Mevludin Nuhodžić i Predrag Bošković, direktor KCCG Jevto Eraković, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović’’.
On ističe da je zabrinjavajuće što u vremenu krize Skupština ne postoji.
Premijer Duško Marković je krajem marta tražio od poslanika da se izjasne o izmjeni Zakona o finansiranju političkih subjekata i kampanja, te da se ukinu ograničenja finansiranja za vrijeme ugrožavanja javnog zdravlja. ,,Novca ima da se pomogne građanima koji traže finansijsku pomoć’’, izjavio je Marković.
Vlada je, 2. marta, utvrdila Predlog izmjena pomenutog zakona kojim se omogućava isplata socijalnih davanja u izbornoj godini u slučaju ratnog i vanrednog stanja, kao i u slučaju epidemije ili pandemije zaraznih bolesti.
Iz Instituta Alternativa su upozorili da je ovaj Predlog prva stvar koju će Vlada pitati Skupštinu – da joj dozvoli da dijeli novac pojedincima iz tekuće budžetske rezerve. Ističu: ,,Vlada traži dozvolu da dijeli novac kome želi, bez nadzora, bez kriterijuma, van sistema socijalne zaštite i daleko od očiju javnosti’’. Zvuči dobro poznato iz vremena, posebno predizbornih, prije pandemije.
,,Mi ovoj Vladi vjerujemo oko zloupotrebe budžetskih sredstava isto koliko i prije korona virusa – vrlo malo’’, zaključili su iz Instituta Alternativa.
Za povjerenje, kao i odbranu od virusa, nijesu dobri dvostuki aršini. Građane zbog prevoza više od dvije osobe u vozilu hapsi policija i uz krivičnu prijavu procesuira ih nadležnom tužilaštvu, uz do sada potvrđene zatvorske kazne od mjesec dana. NKT je ove nedjelje konstatovalo da pojedini privredni subjekti, a prije svih kompanije koje izvode građevinske radove, prevoze zaposlene u uslovima koji isključuju obaveznu fizičku distancu. Nikom ništa, nema kazne. Iz NKT im je sugerisano da upodobe prevoz zaposlenih i organizaciju rada naredbama i preporukama.
Ohrabrujuće je što vrhunac epidemije u Evropi postepeno jenjava. Najavljeno je da Austrija poslije Uskrsa labavi drastične mjere u borbi protiv korona virusa. Biće otvorene male radnje, dok bi od početka maja trebalo da se otvore sve prodavnice i frizerski saloni. Prvi slučajevi oboljelih od korona virusa u Austriji potvrđeni su 25. februara, 21 dan prije otkrivanja prvog slučaja u Crnoj Gori.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) upozoravaju Evropu na oprez. Regionalni direktor SZO za Evropu dr Hans Kluge poručuje: ,,Opasno je da mislimo da smo došli do krajnje tačke. Virus nam ne ostavlja prostor ni za najmanju grešku. Svi se radujemo Uskrsu i ljepšem vremenu, ali to ne znači da je vrijeme da spustimo gard”.
Skandali
Nakon što je Vlada objavila spisak osoba u izolaciji, protekle nedjelje desio se još jedan skandal – na društvenim mrežama našao se spisak preko 60 oboljelih od korona virusa.
Iz Vlade su osudili objavljivanje spiska i istakli da se time urušava kredibilitet institucija i podrivaju napori koje sprovode. Brzo su zaboravili svoj spisak sa imenima ljudi u samoizolaciji sa pozivom građanima i komšijama da reaguju ukoliko primijete da neko krši mjeru samoizolacije.
Policija je u utorak uhapsila službenika IT sektora podgoričkog doma zdravlja M.R. koji se sumnjiči da je prošle sedmice spisak sa imenima zaraženih od korona virusa u Podgorici neovlašćeno proslijedio kolegama. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata.
Mladen Tomović, advokat osumnjičenog, za Monitor kaže da je M.R. u svojoj odbrani izjavio da je postupao po nalozima pretpostavljenih te da nije bio na bilo koji način upoznat da se radi o povjerljivim podacima. Ističe i da ničim nije dokazano da je navedeno djelo učinjeno sa umišljajem.
,,U konkretnom slučaju ne postoji osnovana sumnja da je navedeno djelo učinjeno od strane osumnjičenog, jer je on navedeni spisak dobio od strane nadređenog, koji mu je spisak poslao takođe sa e-maila, a koji je proslijeđen sa mobilnog telefona, bez bilo kakvog upozorenja ili naznake da spisak sadrži lične podatke ili da se radi o podacima povjerljive prirode”, ističe Tomović.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević smatra da je objavljivanje spiska oboljelih neposredno inspirisala Vlada, objavljujući prezimena i adrese svih ljudi i djece u izolaciji, koji su bili pretpostavljeni oboljeli: ,,Vladinim geslom na Tviteru ‘Neka svako zna ko ga od komšija i sugrađana dovodi u opasnost’ otvorena je Pandorina kutija. Razlika između čina objave spiska pretpostavljenih oboljelih i objave spiska oboljelih je neznatna, pa i reakcija Vlade da je ovo sada drastično kršenje ljudskih prava za razliku od njihove prethodne odluke nije baš uvjerljiv”.
U reagovanju porodice osumnjičenog navodi se neprocesuiranje odgovornih za objavljivanje Vladinog spiska sa matičnim brojevima 22. marta uz konstataciju:,,Ne možemo da se otrgnemo osjećaju da se zbog javnosti moralo naći žrtveno jagnje, a naš M.R. je očigledno bio najjeftiniji za žrtvovanje’’.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
FOKUS
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću, nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost. Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena” koji su bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića
Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.
Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.
Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta Mićunović i Davidović mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.
Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.
Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.
“Najpoznatiji je po ilegalnom švercu cigareta” preko kojeg je korumpirao i podrivao nezavisnost crnogorskih institucija ali i šire po Zapadnom Balkanu. Dovodi se u vezu sa “zloupotrebom javne imovine, eksproprijacijom privatne imovine”, sve “radi lične dobiti ili političkih ciljeva, ili mita”.
Ovi navodi nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost, Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima Mićunovića i Davidovića, koji su bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića. Oni su i lični prijatelji sa doskorašnjim vladarom zemlje uprkos Davidovićevom formalno opozicionom angažmanu nakon raskola u DPS-u. Mićunovića veže sa Đukanovićem i zajednička optužnica talijanskog tužilaštva za šverc cigareta sa mafijom na drugoj strani Jadrana koja nije dokazana na sudu. Davidović je i kum bivšeg predsjednika Crne Gore pokojnog Momira Bulatovića koji ga je pred kraj svog mandata abolirao od optužbi za manipulacije u trgovini cigaretama kojima je navodno oštetio tadašnju republičku kasu za više od deset miliona njemačkih maraka i zbog čega je na kratko uhapšen.
Za razliku od Mićunovića koji je uvijek slovio za žestokog momka i stajao sa one strane zakona (iako to sudski nikada nije dokazano) Davidović je bio načelnik nikšićke policije, ministar trgovine u tzv. Srpskoj autonomnoj oblasti (SAO) Hercegovina koju je osnovala Srpska demokratska stranka (SDS) Radovana Karadžića pred početak sukoba 1991. godine. Vlasnik je i firme Neksan koja se bavi proizvodnjom alkoholnih i bezalkoholnih pića, trgovinom gorivom i građevinskim poslovima. Davidović je nekoliko puta uskakao sa svojim resursima da spasi Željezaru Nikšić, u kojoj je nekada radio kao ekonomista, od stečaja i bankrotstva što mu je kod običnog stanovništva donijelo određene simpatije. Mediji su izvještavali da se Neksan, zajedno sa još nekim državnim i privatnim firmama bliskim vrhu režima, bavio fiktivnim izvozom goriva na Kosovo 2009. godine dok je gorivo istakano i prodavano u zemlji bez plaćenih aksciza državi. Nije bilo demantija ali ni provjera pravosudnih organa, a kamoli optužnice.
Dakin pokušaj samostalnog političkog organizovanja kroz Narodni pokret je neslavno prošao. Poznat je i kao veliki ktitor Srpske crkve (SPC) i često viđan u društvu episkopa i drugih poglavara. Preživio je i atentat u Beogradu 2019. godine upravo kada je bio u društvu tadašnjeg episkopa nikšićko-budimljankog i sadašnjeg crnogorsko – primorskog mitropolita Joanikija Mićovića.
Mićunović se uvijek držao podalje od istupa u javnosti i nikada nije odgovarao direktno na optužbe protiv njega. To je po pravilu prepuštao ljudima iz bezbjednosnog sektora, kao što su bivši direktor policije Veselin Veljović ili medijima pod kontrolom DPS-a. Osnovana je i Facebook grupa Brano Micunović – Ponos Crne Gore gdje su svi kritičari dotičnog označavani “saradnicima stranih službi i neprijateljima Crne Gore”, prije svega tadašnji poslanik Nebojša Medojević. Veljović je na prozivke u Skupštini javno rekao da “Mićunović nema nikakve povezanosti sa Šarićem ili sa konkretnom operacijom Balkanski ratnik” u kojoj je zaplijenjeno 5.7 tona kokaina u Južnoj Americi. Odmah nakon toga, da li slučajno, otpao je i projekat izgradnje prioritetne dionice auto puta Bar – Boljare koju je trebao graditi odavno bankrotirani splitski Konstruktor.
Srpsko tužilaštvo za organizovani kriminal je u slučaju Darka Šarića pominjalo Mićunovića kao osobu sa kojom je Šarić u bliskim odnosima. Srbijanski tužiltelji su u zahtjevu za prisluškivanje Šarića naveli Mićunovića kao organizatora šverca droge i cigareta u međunarodnim razmjerama ali optužnica nikada nije dizana protiv njega. Štaviše, na suđenju Šariću i njegovoj grupi, na zahtjev advokata odbrane Borivoja Borovića, Mićunovićevo ime je zatamnjeno, jer on “nije bio predmet ni optužnice ni istrage”.
Mićunović je, kada se radi o crnogorskom pravosuđu, takođe rođen pod sretnom zvijezdom. Maratonsko suđenje za ubistvo iz bezobzirne osvete na nosilima voženog i već ranjenog Radovana Raca Kovačevića ispred Urgentnog bloka Kliničkog centra CG, završeno je oslobađajućom presudom i to dva puta. Vrhovni sud je tada kao drugostepena instanca ukinula prvu presudu i vratila je sudiji Radomanu Mandiću na ponovno odlučivanje usljed brojnih propusta i mijenjanja izjava svjedoka koji su simultano oboljeli od amnezije i samo mogli primijetiti “dlakavu ruku” koja puca ali ne i osobu. Kada je Mandić po drugi put oslobodio Mićunovića, nevoljno tužilaštvo predvođeno Vesnom Medenicom (takođe bliskom prijateljicom vladarske porodice Đukanović) se opet formalno žalilo. Umjesto tada “nekooperativnog” Vrhovnog suda, žalbu je dočekalo vijeće novoosnovanog Apelacionog suda čiji izvjestilac Milivoje Katnić je pripremio opravosnaženje oslobađajuće presude Mićunoviću nakon što je “vještačenjem utvrđeno da je oštećeni Kovačević već bio mrtav na nosilima”. Prema tome nije ni moglo biti ubistva.
Mjesec dana po finalno oslobađajućoj presudi Medenica se preselila na čelo Vrhovnog suda i riješila svaki budući nedostatak kooperativnosti tamošnjih sudija sa vladajućom partijom. Istražni sudija u slučaju ubistva Kovačevića, Mušika Dujović je postao predsjednik Apelacionog suda dok će Milivoje Katnić postati šef novoosnovanog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koje je formirano tobože radi borbe protiv kriminala i korupcije, i na zahtjev EU. Katnić će kasnije nemilosrdno progoniti sve neprijatelje vlasti i zaobići one koje treba zaobići, između ostalog i Daku Davidovića, bilo da se radi o tzv. Državnom udaru ili nečemu drugom.
Nakon američke objave sankcija reakcije crnogorske javnosti su veoma uzdržane. Osim ministra pravde Andreja Milovića koji je rekao da nadležni trebaju ispitati američke navode (uz isticanje da njegovo ministarstvo nije nadležno) maltene da nije bilo reakcije ni političkih partija ni pojedinaca iz bilo kog tabora. Iz vana se samo glasnuo bivši crnogorski diplomata i sada univerzitetski profesor Vesko Garčević koji je rekao da su Amerikanci “poslali jasne poruke sadašnjim i bivšim vlastima” te da je ovo prilika “za dalje jačanje saradnje sa SAD u pravosudnoj oblasti” jer je to u saglasju “sa našom ambicijom da budemo članica EU u bliskoj budućnosti”.
Ako saradnja bude ista kao između Katnića i američkih vlasti dok je “istraživao” Aferu Telekom u kojoj se indirektno pominje Đukanović, sve će se završiti na ćutanju. Na to je crnogorska javnost odavno navikla.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
FOKUS
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje

Krajem oktobra, prestižni američki list Vol Strit Žurnal je objavio opširnu priču o Lovu na najpoznatijeg kripto bjegunca. U razgovoru sa američkim novinarima, tada mandatar Milojko Spajić je rekao: „ Iza (Kvonovog zatvorskog) pisma stoje njegovi politički protivnici i srpska tajna služba“. Srpska BIA nije odgovorila na zahtjev Vol Strit Žurnala na komentar Spajićeve izjave. Nisu zabilježene bilo kakve reakcije na Spajićeve navode ni iz Vlade Srbije ni od medijski svuda prisutnog predsjednika Aleksandra Vučića
Lansiranje Afere Kvon u susret parlamentarnim izborima 11. juna ove godine, kako bi se urušio očekivani rezultat Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića, je dobio nastavak po izboru 44. Vlade. Premijer i PES su uzvratili udarac odmah nakon konstitutivne sjednice Vlade. Na prvoj narednoj sjednici 9. novembra Vlada je u odlukama o kadrovskim rješenjima u posljednjoj , 26. tački navela da je donijela „Rješenje o razrješenju Artana Kurtija sa dužnosti generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB)“. Radi se o osobi koja je, po ranijem saopštenju PES-a, imala važnu ulogu u Aferi Kvon i koja je, navodno, stajala iza famoznog pisma koje je korejski prevarantski kralj kripto valuta i međunarodni bjegunac Do Kvon poslao iz Istražnog zatvora u Spužu na adresu tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i šefa Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Vladimira Novovića – u predvečerje izbora.
U pismu je Kvon pomenuo Spajića u negativnom kontekstu gdje mu je navodno Spajić tražio da se uključi u finansiranje njegove izborne kampanje i tvrdio da „ima dokaze o komunikacijama i uplatama od drugih lica“ te da „stoji na raspolaganju za dalji kontakt, ukoliko su potrebna dodatna objašnjenja“. Nakon tog pisma Abazović je teatralno sazvao sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost i, po Monitorovim izvorima, tražio od Novovića da uhapsi i procesuira Spajića što je ovaj odbio. O sadržaju pisma i nepotkrijepljenim i/ili sumnjivim navodima zatočenog i pritiješnjenog Kvona Monitor je već ranije pisao.
Prije smjene Kurtija, krajem oktobra, prestižni američki list Vol Strit Žurnal (Wall Street Journal –WSJ) je objavio opširnu priču o Lovu na najpoznatijeg kripto bjegunca na kojoj su radili mjesecima 4 novinara i još 4 novinarska saradnika. U razgovoru sa američkim novinarima, tada mandatar za sastav 44. Vlade Crne Gore Milojko Spajić je rekao: „ Iza (Kvonovog zatvorskog) pisma stoje njegovi politički protivnici i srpska tajna služba“. Srpska Bezbedonosno informativna agencija (BIA) nije odgovorila na zahtjev Vol Strit Žurnala na komentar Spajićeve izjave. Nijesu zabilježene bilo kakve reakcije na Spajićeve navode ni iz Vlade Srbije ni od medijski svuda prisutnog predsjednika Aleksandra Vučića.
Treba se podsjetiti da su se Vučićeve vlasti angažovale protiv Spajića i tokom predsjedničke nominacije. Tada je prvi put Srbija podijelila sa crnogorskom Državnom izbornom komisijom (DIK) podatke o Spajićevom srbijanskom državljanstvu i prebivalištu. Nakon toga je on diskvalificiran iz predsjedničke trke i data podrška Vučićevom prijatelju i savezniku Milu Đukanoviću da opet pokuša da zasjedne kao predsjednik.
Spajić je uvjerenja da je Kvon prevaren da napiše pismo u nadi da će ga zatim crnogorske vlasti vođene Abazovićem pustiti uz kauciju i dozvoliti mu da pobjegne iz zemlje – vjerovatno nešto slično kako je izašao iz Srbije.
WSJ navodi da je Kvon početkom septembra 2022. godine pobjegao iz Singapura, gdje mu se počeo zatvarati krug zbog velikih prevara, i da je preko Dubaija stigao u Beograd i uselio se u stan u blizini Knez Mihajlove, svega nekoliko dana prije nego će južnokorejske vlasti izdati nalog za njegovo hapšenje. Ubrzo će slijediti i Crvena potjernica Interpola. Međutim, Kvon je u online razgovorima sa svojim partnerima i saradnicima koje je vodio iz Beograda tvrdio da ima dogovor sa lokalnim vlastima dok je u jednom drugom razgovoru tvrdio da mu je od srpske policije dopušteno da ostane i nakon što su saznali za Interpolov nalog za hapšenje. Štaviše. 12. oktobra prošle godine, Kvon je zajedno sa Čang Džun Hanom, koji će kasnije takođe biti uhapšen u Crnoj Gori , u Srbiji osnovao kompaniju Codokoj22 D.O.O. dok katastarski podaci pokazuju da je decembra 2022. godine Han posjedovao stan od 400 kvadrata u elitnom dijelu Beograda. Na zahtjeve Vol Strita za intervju nije bilo nikakvih odgovora iz srbijanskog MUP-a, Ministarstva pravde ni iz Vrhovnog javnog tužilaštva.
Spajić je novinarima WSJ rekao da ga je Kvon pozvao u posjetu i da su kafenisali oko sat vremena. Spajić tvrdi da nije u to doba znao da je Kvon u bjekstvu. Vlasti Južne Koreju su preko Interpolovih kanala locirale Kvona u Srbiji a zvanični zahtjev za ekstradicijom je poslat Beogradu krajem decembra prošle godine. Interesantno je da srbijanske vlasti nisu uhapsile Kvona ali je zato Kvon, vjerovatno dobivši obavijest od lokalnih vlasti da je lociran, prekinuo svu aktivnost na drustvenoj mreži twitter. Krajem januara, kako Vučićeve vlasti nisu odgovarale na zahtjeve Interpola i Južne Koreje, u Beograd je stigla delegacija korejskih tužilaca i zvaničnika Ministarstva pravde. Tokom nekoliko dana razgovora sa srbijanskim kolegama, istražitelji su dobili podatke o Kvonovoj srpskoj kompaniji kao i internet adresu. Srbi su takođe „obećali da će isporučiti Kvona ako ga uhvate“ po riječima tužioca Dena Sung-hana koji je dao intervju američkim novinarima. Polovinom februara je i američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEEC) podigle tužbu protiv Kvona zbog prevare i laganja rekavši da je izvukao 100 miliona dolara iz kompanije poslije kraha. U martu ove godine i američko Ministartvo pravde je krenulo u istragu protiv Kvona. Do hapšenja je došlo, ali tek krajem marta i to na podgoričkom aerodromu u pokušaju Kvona i njegovog saradnika da se ukrcaju na privatni let za Dubai. Kvonov ulazak u Crnu Goru nije registrovan od strane granične policije.
Istog dana uveče kada je Vlada razriješila Kurtija sa pozicije u ANB-u, Mportal je objavio vijest da je ministar pravde Andrej Milović dostavio dokument Glavnom specijalnom tužiocu (GST) Vladimiru Novoviću u kome iznosi da su službenici Ministarstva pravde Nataša Radonjić i Tanja Popović nezakonito očistile kaznenu evidenciju Kurtija rješenjem od 08.06.2020. godine. To je urađeno uprkos „činjenici da je molba osuđenog za brisanje ove osude, pravosnažno odbijena kao neosnovana od strane Višeg suda u Podgorici“. Stoga Milović traži od SDT-a da ispita da li su pomenute „izvršile neko od krivičnih djela protiv službene dužnosti“ Takođe, od SDT-a traži i da „ispita i razloge zbog kojih prethodni ministar g. Marko Kovač …u vremenu imenovanja generalnog inspektora u ANB i pored indicija da je (Kurti) nezakonito brisan iz Registra kaznene evidencije i zahtjeva javnosti da se utvrdi istina u ovom slučaju“, nije preduzeo zakonom propisane radnje da se nedvosmisleno utvrdi da li Kurti ispunjava zakonske uslove za tu važnu poziciji. Naime Kurti je dva puta pravosnažno osuđen, jednom kao maloljetnik 2004. godine na 10 mjeseci zatvora, i jednom kao punoljetno lice 2009. godine, opet na 10 mjeseci zatvora zbog pokušaja ubistva Rikarda Oroša u Ulcinju.
I pored toga Vlada Dritana Abazovića ga je postavila za generalnog inspektora ANB-a 22.07.2022. dok je na tadašnje primjedbe potpredsjednika Raška Konjevića premijer odgovorio „prema njegovim informacijama ničega nema u kaznenoj evidenciji vezano za Kurtija“ te da je to „jedino relevantno“. Dodao je da Crnoj Gori treba takav profil ličnosti – kao kontrolor za ANB. Abazovićevo pokrivanje i zalaganje za Kurtija je ukazivalo na činjenicu da je on osoba od njegovog povjerenja i da će uraditi sve što se od njega traži kao „profil koji treba Crnoj Gori“, tj. u prijevodu njemu lično, i u skladu sa praksom privatnih institucija iz doba Mila Đukanovića i DPS-a.
Dva dana nakon predstavke ministra Milovića SDT-u oglasio se i Kurti rekavši da je SDT-u podnio krivičnu prijavu protiv novog ministra pravde zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj jer je ranije Mportal integralno objavio sadržaj dopisa SDT-a, pretpostavljajući/sugerirajući da je sam ministar poslao dokument ovom miloističkom portalu. Kurti je rekao da Milović ima lični animozitet prema njemu jer je „objavom podataka iz kaznene evidencije prekoračio granice svog ovlašćenja direktnim umišljajem” i da je cilj bio njegova „diskreditacija i ocrnjivanje ličnosti“.
Dan poslije Kurtijeve reakcije, portal javnog servisa RTCG će objaviti dopis tadašnjeg državnog sekretara ministarstva pravde Bojana Zekovića iz kraja juna 2022. godine gdje traži od ministra Kovača provjere o brisanju Kurtija iz kaznene evidencije „zbog naglašenog interesovanja medija“ jer bi provjerom „otklonili sumnje i odbacili optužbe za nezakonito postupanje Minstarstva“. Zeković je tražio i da ukoliko se utvrdi greška da se ispravi i utvrdi odgovornost u slučaju zloupotrebe. Od toga nije bilo ništa. RTCG navodi da Kovač nije odgovorio na njihova pitanja glede navoda Zekovića iako mu je ostavljeno dovoljno vremena. Dan nakon objave RTCG, oglasio se i bivši ministar Kovač zbog „pokušaja lične diskreditacije, najprije od Mportala a zatim …Pobjede u sadejstvu sa ministrom pravde (Milovićem), i funkcionerom SDP-a g. Zekovićem“. Kovač tvrdi da je sam inicirao provjeru nakon medijskih izvještaja i da je utvrdio da se „donijelo rješenje o brisanju navedene osude i da se tadašnja generalna direktorica Nataša Radonjić rukovodila „jednakim postupanjem prema svim punoljetnim licima u skladu sa odredbama KZCG i ZKP“ i da je to u skladu sa odlukom Ustavnog suda iz polovine juna 2019. i praksom sudova u postupcima rehabilitacije. Stoga je ministar Kovač „ocijenio da ne postoje razlozi zbog kojih bi trebalo pokrenuti postupak poništenja rješenja o brisanju osude“ i pozvao tužilaštvo da sve ispita. Kovač se nije osvrnuo na pravosnažnu sudsku presudu kojom je odbijena rehabilitacija Kurtija kao i naknadno obavještenje Kurtija Ministarstvu pravde od 20.02.2018. da odustaje od pokretanja postupka rehabilitacije.
Ostaje da se vidi kako će se Afera Kvon odvijati i da li će njen glavni crnogorski akter, po navodima PES-a, Dritan Abazović, proći bez posljedica. Abazović je u nedavnom intervjuu za Novu pitao „šta je trebalo, da se pismo čuva, stavi u fioku i da se njime ucjenjuje poslije Milojko Spajić?“ umjesto da se šalje Novoviću. Zaključio je da „bi volio da stvari izađu na vidjelo“. Novović i SDT su na potezu.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
FOKUS
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu

Povećanje minimalne penzije za 50 odsto: da li je to ozbiljna socijalna politika, demagogija ili samo površnost skopčana sa odsustvom odgovornosti predstavnika novih vlasti?
U noći prećutanog ekspozea, premijer Milojko Spajić najavio je da će od prvog januara minimalna penzija iznositi 450 eura. Za 150 eura (50 odsto) veća od sadašnjeg minimalca koji jedva prelazi 300 eura.
Od tada premijer ima preča posla – provjerava zatečeno stanje u državnoj kasi, pokušava organizovati novembarski popis stanovnika, domaćinstava i stanova, adekvatno smjestiti sve članove novoizabrane vlade, valjda priprema i budžet za narednu godinu – pa informacije o najavljenom (selektivnom) povećanju penzija dobijamo “iz druge ruke”, od njegovih saradnika iz pokreta Evropa sad.
Tako je poslanik PES-a Vasilije Čarapić poručio (Okvir, RTCG) da će predstojeće povećanje minimalne penzije predstavljati “uvođenje koncepta razdvajanja zarađenog i socijalnog dijela penzije”. I da penzije veće od 450 eura neće biti povećene, osim redovnog usklađivanja sa rastom zarada i inflacijom, prije usvajanja programa Evropa sad 2. A to se, kaže, očekuje “u narednih godinu dana”. I zavisi od politike vlade.
Upitan da li takav koncept predstavlja diskriminaciju u odnosu na penzionere koji su radili duže, a na ime doprinosa za penziono osiguranje uplaćivali više od svoje zarade, Čarapić je odgovorio: “Mislim da to nije diskriminacija jer je mnogo veća diskriminacija da neko krepava od gladi s 300 eura”.
Ostalo je da sami zaključimo da li je to odgovorna socijalna politika, demagogija ili samo površnost skopčana s odsustvom odgovornosti predstavnika novih vlasti.
Dokumenata (programa) koji bi potvrdili ili osporili takve pretpostavke još nema. Bez njih, zahvaljujući postojećoj zvaničnoj statistici, znamo da penziju manju od obećanih 450 eura sada prima oko 75.000 crnogorskih penzionera, odnosno, oko 2/3 od ukupno110 hiljada penzionera u Crnoj Gori. Prosječna penzija isplaćena prošlog mjeseca iznosila je 425 eura, dok je prosječna penzija za puni staž iznosila nešto više od 460 eura, pa neće biti obuhvaćena povišicom. Za koju ne znamo ni da li će startovati u januaru, kada se bude isplaćivala decembarska penzija, ili će se povećanje računati od januara, a isplatiti mjesec kasnije.
Na osnovu podataka koje sada imamo, može se sa približnom tačnošću izračunati da će, kada zaživi najavljeni potez Spajićeve vlade, istu penziju primati neko ko je postao penzioner sa 15 godina (legalnog) radnog staža uz plaćanje minimalnih zakonom propisanih doprinosa za penziono osiguranje, i onaj ko je radio 25 godina i svo vrijeme uplaćivao doprinose na iznos prosječne plate. Iako je drugi, izračunali su statističari, tokom radnog vijeka na račun Fonda PIO uplatio četiri puta više novca.
Pošteno?
“Već postoji veliki nemir među dijelom penzionera koji kažu da sada primaju 350 eura, a radili su 40 godina i sada će i neko sa 15 godina staža imati istu penziju kao oni”, kazao je Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković, “sa tim se ne smijemo igrati, moramo krajnje odgovorno da se odnosimo prema penzionoj politici”.
Neobrazložena odluka nove vlade, preciznije – najava njenog predsjednika, nameće još nekoliko zanimljivih pitanja vezanih za korelaciju plata i penzija.
Počnimo od toga da naredna godina može donijeti krajnje neobičnu situaciju da će minimalna plata i penzija biti izjednačene – po 450 eura. Manimo se sada priče da li je to (ne)pravedno. Pa sagledajmo najavljenu mogućnost iz perspektive tržišta rada.
Zanimanja za koja poslodavci nude minimalnu ili tek nešto veću platu od nje, već su uveliko deficitarna radnom snagom. Godinama svjedočimo kako je teško naći radnika/cu za posao u trgovini ili hotelu, a izjednačavanje minimalne plate i penzije svakako neće doprinijeti rješenju tog problema. Suprotno, davnošnji stereotip po kome izbor između rada i ležanja Crnogorce ne tjera na premišljanje sada može dobiti i egzaktno provjerljivo, obrazloženje. Zašto naporno raditi 8, 9 ili, praznicima i tokom sezone, 12 sati dnevno ,ako se isti novac može dobiti dok, kao penzioner, sjedite kod kuće. Ili, honorarno, ostvaruje dodatni prihod.
Neki će se, zato, umjesto u potragu za poslom, dati u traženje načina da ostvare penziju. Drugi će, opet, izračunati da je glupo plaćate nemale doprinose za penziono osiguranje (15 odsto bruto plate, plus 5,5 odsto koje plaća poslodavac) kada oni, faktički, ne utiču na iznos koji ćete primati kao penzioner. A definitivno ne prave razliku vrijednu ozbiljnog izdatka (danas je to nešto manje od 150 eura za pomenutu, prosječnu, platu).
Zato bi se ponovo mogli suočiti sa doskorašnjim trendom rada na crno. Bez plaćanja poreza i doprinosa. Samo što bi ovoga puta, za razliku od prošlih vremena, na tome mogli insistirati radnici a ne poslodavci. Isplati se, ukoliko vas ne uhvate i kazne.
Takve najave podstiču i kalkulacije da bi Spajićeva vlada, uz podršku parlamentarne većine, izmjenama propisa mogla potpuno, ili makar u velikoj mjeri, ukinuti plaćanje obaveznih doprinosa. Onih koji su preostali nakon što je Evropom sad 1 ukinuto plaćanje doprinosa za zadravstveno osiguranje, a finansiranje zdravstvenog sistema u potpunosti prebačeno na teret države. Po cijenu pada kvaliteta zdravstvenih usluga kome svjedočimo duže od godinu.(Nedostupnost ljekara specijalista, manjak medicinske opreme, nedostatak ljekova neophodnih za hronične i teške bolesnike…).
To dovodi do pitanja odakle će država finansirati najavljeni poduhvat. Povećanje minimalne penzije za 50 odsto, uz obuhvat od približno 2/3 sadašnjih penzionera, to svakako jeste.
Prve procjene govore da će za tu “investiciju” državi trebati između osam i 10 miliona mjesečno, odnosno oko 100-120 miliona godišnje. Spajić najavljuje da će se to finansirati iz “redovnih budžetskih prihoda”. Istovremeno, govori o tome kako u državnoj kasi nije zatekao onoliko novca koliko su obećavali njegovi prethodnici, i da se vlada mora potruditi da preokrene zatečeni deficit (manjak prihoda u odnosu na potrošnju). Pošto ni krediti nijesu rješenje. “Situacija u Trezoru je teška i veće su kamatne stope. Nije vrijeme za velika zaduživanja”, presabira se premijer. Ali ne odustaje od obećanih povećanja plata i penzija.
Za penzije se, trenutno, troši oko 600 miliona eura godišnje. Većina tog novca obezjeđuje se doprinosima zaposlenih kojih je, jesenas, nešto oko 220 hiljada. Problemi bi mogli nastati i prije nego bi vlada, eventualno, ukinula postojeći penzioni sistem “generacijske solidarnosti” i preuzela finansiranje Fonda PIO bez doprinosa poslodavaca i zaposlenih.
Nije riječ samo o novih 100 miliona koje treba “izmisliti” za povećanje minimalne penzije. Ukoliko se tokom godine srazmjerno povećaju i penzije koje su sada veće od 450 eura, ukupan trošak mogao bi se popeti na 300 miliona. Plus troškovi najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade. Na njih, navodno, treba sačekati 12 mjeseci ali će oni, i tada, donijeti državi novi trošak od minimum 700 miliona za isplatu penzija. A, kao što je koji red ranije pomenuto, možda i 900.
Sve te računice prave se uz pretpostavku da će crnogorska ekonomija ići naprijed, a da će budžetski prihodi biti veći od sadašnjih. I to znatno veći. Tu imamo makar jedan veliki problem. Stranci, prije svega Ukrajinci i Rusi koji trenutno žive i rade u Crnoj Gori svojom su zaradom (porezi i doprinosi) i potrošnjom (akcize i PDV) omogućili da državni budžet relativno lako nadomjesti gubitak od 150 – 180 miliona, nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje početkom 2022. godine. Ne mali doprinos tome dala je i dvocifrena inflacija, ali to nije bitan dio ove priče.
Računa se da je Ukrajinaca i Rusa sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori negdje oko 80 – 100 hiljada. Dakle, možda je riječ o svakom petom stanovniku koji zaista živi i radi u ovoj državi. Procjenjuje se, uz to, da je njihova mjesečna potrošnja znatno veća od domicilnih potrošača. Šta ukoliko se oni u dogledno vrijeme vrate kući?
Nema naznaka da je ta kalkulacija, na bilo koji način, uključena u optimističke projekcije kojima smo zasuti od zvaničnika pokreta Evropa sad iz izvršne i zakonodavne vlasti. Dok njihovi koalicioni partneri zagonetno ćute. Ne znamo da li su oni saglasni ili neinformisani o budućim naumima Spajića i njegovih partijskih drugova.
“U slučaju smanjenja doprinosa za PIO – ne i ukidanja, jer nigdje ne piše da je moguće ukidanje doprinosa – glavna opcija koju MMF nudi kako bi se dostigla dugoročna održivost penzionog sistema jeste pooštravanje kriterijuma za odlazak u penziju”, navodi se u analizi Fideliti konsaltinga u kojoj se pretpostavlja da ćemo, promijeni li se penzioni sistem generacijske solidarnosti, morati podići starosnu granicu za odlazak u penziju. Možda čak i na 70 godina. “A ko misli da će da prima veće plate i penzije, duže živi a manje radi, taj vjeruje i u Deda Mraza i irvase koji lete.”
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
-
DRUŠTVO4 sedmice
UNIVERZITET CG-FAKULTET LIKOVNIH UMJETNOSTI TUŽENI ZA MOBING: Kazna zbog iznošenja mišljenja
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS2 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
Izdvojeno4 sedmice
MONITOROVA ANKETA: Test tek slijedi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
FOKUS4 sedmice
PROGRAM NOVE VLADE: Nepročitana bajka
-
FOKUS7 dana
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
Izdvojeno4 sedmice
SLUČAJ ANDRIJE MANDIĆA: Pragmatični vojvoda