Povežite se sa nama

FOKUS

COVID 19 I EKONOMIJA: VLADA PREDLOŽILA NOVE MJERE: Uzmi đe nema

Objavljeno prije

na

Mart je zaboravljen. Za april i maj sljeduje pomoć nedovoljna da se makar preživi. Mnogi će poslodavci biti primorani da stave ključ u bravu svojih preduzeća. Jedino što tada neće biti gladni samo oni i otpušteni radnici i njihove porodice. Prazan će ostati i državni budžet

 

Trideset dana otkako je trećinu, ako ne i cijelu polovinu, zaposlenih u privredi poslala na prinudni odmor, Vlada i dalje nije odlučila ko će, koliko i kada platiti te ljude. I do kada će ih plaćati. Konsultacije traju, a vrijeme prolazi. Na momente izgleda kako se vlastima baš i ne žuri. Nije im nevolja.

Kao što smo i najavili u prethodnom broju Monitora, premijer Duško Marković obznanio je prošlog četvrtka nacrt, mada neki kažu kako je to jedva skica, Vladinih mjera podrške privredi, zaposlenima i socijalno ugroženim građanima. Suština tog paketa ogleda se u nekoliko predloženih mjera.

Kompanije koje su zbog epidemije korona virusa morale privremeno obustaviti rad, odlukom Vlade i Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT), dobiće za svakog zvanično zaposlenog radnika subvencije u iznosu od 70 odsto zakonom propisane minimalne zarade (to izađe nešto više od 155 eura), dok će država firmi oprostiti poreze i doprinose za kompletan iznos minimalne zarade (neto iznos – 222 eura), što znači uštedu od nekih 145 eura. Skupa, to čini pomoć od približno 300 eura po zaposlenom.

Preduzeća u sektorima čiji rad nije zabranjen, ali je značajno ugrožen u uslovima pandemije korona virusa, od države mogu očekivati polovinu bruto iznosa minimalne zarade za svakog registrovanog zaposlenog. Znači, 182 eura.

Država privatnim preduzećima obećava pomoć od 70 odsto bruto minimalne zarade za svakog zaposlenog koji je u karantinu, samoizolaciji ili je morao ostati kod kuće zbog čuvanja djece mlađe od 11 godina, nakon zatvaranja vrtića i škola sredinom prošlog mjeseca. Riječ je o iznosu od 255 eura.

Konačno, Vlada je najavila jednokratnu pomoć od 50 eura svim nezaposlenim licima na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, pod uslovom da već iz budžeta ne dobijaju novčanu naknadu ili materijalno obezbjeđenje.

Prema prijedlogu koji nam je predstavio Marković, državna pomoć odnosila bi se na april i maj. Druga polovina marta se ne pominje, pa je očito da je Vlada naumila da taj ceh petnaestodnevne blokade i prinudnog gašenja većeg dijela uobičajenih ekonomskih aktivnosti ostavi na plećima zaposlenih i njihovih poslodavaca. Ili je to ulog za pogađanje i trgovinu tokom aktuelnih usaglašavanja ponuđenog paketa. Pa ko se kako snađe.

Zvanično, o tom snalaženju gotovo da nemamo nikakvih podataka. Na sajtu Zavoda za zapošljavanje i dalje je aktuelna prošlonedjeljna informacija da se broj nezaposlenih od 15. marta do 1. aprila povećao za 111. Šta se dešava od tada?

Koliko prošlomjesečni podaci mogu biti bajati, pokazuje primjer iz Amerike. U prošlom Monitoru smo pisali da je krajem marta u  SAD-u, za nedjelju dana, bez posla ostalo rekordnih 3,3 miliona ljudi. Onda je sa lošeg krenulo nagore.  Prethodne dvije nedjelje u SAD-u je svakog radnog dana bez posla ostajalo više od milion muškaraca i žena. Pa se i broj radnih mjesta ugašenih zbog epidemije virusa primakao sasvim blizu 20 miliona. I vjerovatno ga premašio dok ste se vi našli u prilici da čitate ovaj tekst.

Mi takve podatke nemamo. U Crnoj Gori se još uvijek ne zna na koliko bi se tačno ljudi, ili preduzeća, odnosila najavljena pomoć. Ni koliko bi ona koštala državu. ,,Vjerujem da će naš prijedlog“, poručio nam je premijer Marković, „koji obuhvata brigu za preko 100 hiljada zaposlenih i više hiljada preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća, zadobiti pozitivan odgovor dobronamjernih, onih koji prepoznaju značaj i obuhvat ovih mjera“. Sami prosudite šta je ovdje činjenica, šta očekivanje a šta upozorenje. Da ne kažemo jedva prikrivena prijetnja za „nedobronamjerne“.

Slične poruke ponovio je u parlamentu, sredinom ove nedjelje, i potpredsjednik Vlade Milutin Simović. „Ovo je vrijeme kada se zajedno moramo boriti za zdravlje i život svakog građanina, da očuvamo svako radno mjesto, da očuvamo svaki biznis, od najmanjeg preduzetnika, do velikih kompanija“, ljeporječio je prvi čovjek NKT-a. Pa zasolio: „Vrijeme u kojem treba sve dosadašnje razlike među nama ostaviti po strani“. Još nas je Simović podučio kako, danas, „nema mjesta za bilo kakve populističke i partikularne interese bilo koga“.

Njegovi partijski drugovi su, istovremeno, demonstrirali jasan naum da ućare i u ovoj situaciji. Ne mareći za posljedice. Mjere NKT-a nijesu omele predsjednika DPS-a i Crne Gore Mila Đukanovića (on je odredio prioritete) da skokne do Berana, u kome njegov DPS i ne stoji baš najbolje. Pošto ljubav na usta ulazi, predsjednik je na sastanku sa predstavnicima beranskih penzionera pokazao kako bi se stvari mogle preokrenuti u korist njegove partije. ,,Predsjednik Đukanović se obavezao da će, uvažavajući složenost položaja penzionerske populacije u najkraćem roku animirati donatore za podršku…“, stoji u saopštenju upućenom iz Đukanovićevog kabineta. Onda je Crveni krst  domaćinstvima beranskih penzionera distribuirao 4.641 paket pomoći sa hranom i sredstvima za higijenu. Prethodno je, prema riječima Jelene Dubak, generalne sekretarke Crvenog krsta CG, ta organizacija dobila značajnu donaciju od kompanije Voli.

Potom se, u ime beranskih penzionera, Đukanoviću zahvalio Jovica Marković, predstavnik jednog od penzionerskih udruženja tog grada. „Zahvaljujem predsjedniku Đukanoviću na održanom obećanju… Ovo je slučaj bez presedana i treba ga pohvaliti jer je Berane jedina opština koja je opskrbljena pomoći za sve penzionere”, kazao je Marković. Zaista jeste, složićemo se. I podsjetiti kako u Crnoj Gori ima 110 hiljada penzionera.

Da Đukanovićeva trgovina dušama nije individualni marketinški trik potvrdio nam je i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović.  DPS-ov utjerivač glasova u opštini Bar, zaogrnut plaštom zvanične državne funkcije, obreo se u kancelarijama Mjesne zajednica Crmnica. Tamo je, sa predsjednikom Mjesne zajednice Tomom Uksanovićem, analizirao aktuelnu situaciju i razmatrao mogućnost obezbjeđivanja dodatnih paketa pomoći Crvenom krstu „koji bi bili distribuirani shodno potrebama u aktuelnom trenutku“ (citat iz saopštenja objavljenog na sajtu Skupštine). „U konstruktivnom razgovoru bilo je riječi i o načinima za pomoć socijalno ugroženoj kategoriju stanovništva, a potpredsjednik Gvozdenović je istakao da, pored funkcionalne, osjeća i ličnu obavezu da dodatno pomogne“ (isto).

Može li nas uhapsiti ako se naglas zapitamo – šta je ovo ako nije kupovina duša? Izgladnjelih i ustrašenih. Pošto se ista skupštinska služba ni glasom nije glasnula kada su ispod Durmitora policajci priveli poslanicu Demokrata Zdenku Popović „dok je sa još četiri osobe dijelila humanitarnu pomoć na gradskom i seoskom području“ (saopštenje Uprave policije). Zato, objasnili su,  što je prekršila privremene mjere NTK-a koje zabranjuju dostavljanje namirnica i ljekova na kućnu adresu „bez saglasnosti Operativnog štaba NKT-a“. Tako i treba poslanici kad je opozicija. Pa sama tegli pakete i promoviše se, umjesto da angažuje Crveni krst i Voli.

To je, dakle, kontekst u kome nam je Marković predstavio svoje mjere pozivajući sve dobronamjerne da im se na sav glas dive. A Simović apelovao, ili naredio, da „sve dosadašnje razlike među nama ostavimo po strani“. Možda bi i ostavili mi njih, ali ove su mjere nedovoljne da odgovore postavljenom zadatku. To nam poručuju i predstavnici oba sindikalna udruženja koja je Vlada, iz sebi znanih razloga, zaobišla prilikom formiranja radne grupe za izradu predloženog paketa mjera podrške.

Tako su  iz Saveza sindikata CG, na sastanku upriličenom u Skupštini, ocijenili kako je Vladin set ekonomskih i drugih mjera dobar, „ali da one nijesu dovoljne“. I njihove kolege iz Unije sindikata cijene da je predloženo  „sveobuhvatno i odražava jasan cilj koji se želi postići“, da bi onda iskazano oduševljenje nadopunili prilično opširnom listom korekcija i dopuna. Iz oba sindikata traže da ponuđene mjere budu znatno izdašnije i puno brže.

Unija poslodavaca se nije oglašavala nakon što je premijer Marković predstavio Vladinu ponudu. Ko je pogledao njihova dva prijedloga mjera koje treba donijeti kako bi se tokom epidemije korona virusa u Crnoj Gori sačuvala preduzeća i zaposleni, jasno mu je i zašto. Ponuđeno je premalo, pa će mnogi poslodavci biti primorani da stave ključ u bravu svojih preduzeća. I zahvale se na saradnji nekadašnjim radnicima.

Samo što tada neće biti gladni samo propali preduzetnici i otpušteni radnici sa svojim porodicama. Prazan će ostati i državni budžet. Osim ukoliko DPS ponovo ne osmisli kakve tranzitne poslove za njegovu popunu. Onako kako su to već u nekoliko navrata  radili od posljednje decenije prošlog vijeka.

Nije, zato, mali broj onih koji su se nadali, i još se uvijek nadaju, kako će se na nekom sastanku sa čelnim ljudima Vlade i DPS-a naći biznismeni profila Stanka Subotića, Veselina Barovića, Danila Mitrovića, Dušana Bana i Željka Mihailovića, kada je već Duško Knežević prinuđen da iz opravdanih razloga propusti lični angažman u ovom istorijskom trenutku. Kad ono, umjesto njih se u Vladi obrela grupa „uglednih crnogorskih ekonomista i profesora“: Veselin Vukotić, Božo Mihailović, Igor Lukšić, Gordana Đurović, Anđelko Lojpur, Nikola Milović i Vasilije Kostić. Ne zna se zašto istom skupu nijesu prisustvovali Petar Ivanović, Predrag Drecun, Aco Đukanović, Tomislav Čelebić ili makar neko od zvaničnih ili nezvaničnih vlasnika Bemaxa, najuspješnije crnogorske kompanije u ovom vijeku, ali priče ni ovako nije falilo.

U višesatnom razgovoru, stoji u Vladinom saopštenju, učesnici sastanka su u potpunosti podržali Vladine ekonomske mjere ocijenivši ih pravovremenim, odmjerenim i odgovornim. „Mjere su oročene i precizno usmjerene na one kojima je podrška sada najpotrebnija, vodeći računa o održivosti javnih finansija“. Ako ćemo da zakeramo – mjere ne mogu biti (ne)odgovorne. To mogu biti samo oni koji ih (ne)donose.

Važnije je, ipak, da se u ovom momentu zadržimo na pomenutoj „održivosti javnih finansija“. To vam je, da pojednostavimo, prilično konretan problem: može li Vlada da plati ono što treba kako bi pomogla ovdašnjoj privredi da prebrodi krizu? Ili je prinuđena da svoje mjere formuliše i promoviše u skladu sa novcem koji joj stoji na raspolaganju. A njega, sva je prilika, skoro pa da i nema.

Da ne tajimo ko je za to zaslužan. Sagledajmo samo ovogodišnje odluke koje se, iz finansijskog ugla, tiču aktuelne zdravstvene, ekonomske i političke krize.

U prvom paketu mjera Vlada je insistirala na nastavku realizacije planiranog kapitalnog budžeta. Ovogodšinjim budžetom za te aktivnosti bilo je namijenjeno 230 miliona. Veća polovina za auto-put, ali i mimo toga još 90 miliona. Za investicije tipa „izgradnja i rekonstrukcija administrativnog prostora za rad državnih organa“ (više od sedam miliona). Ili još dva miliona za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih sportskih objekata. Nekakva logika je nalagala da ti planovi budu preispitani a makar dio sredstava preusmjeren za rješavanja novonastalih, neplaniranih, ekonomskih problema. Države, njenih građana i privrede.

Markovićeva Vlada, međutim, ne samo da je ostala dosljedna svom prvobitnom naumu, nego je riješila i da avansno (unaprijed) plati izvođačima i dobavljačima  „kako bi se osigurala njihova likvidnost i održao kontinuitet rada“. Premijer nam je predočio da je „njihova realizacije od presudnog značaja za razvoj i brži oporavak privrede i standarda“. Administrativni prostor i sportski tereni!? Valjalo bi da jednom, u miru, svi skupa proanaliziramo ovu odluku.

Još je veća nepoznanica vezana za skoro 500  miliona eura koji su lani opredijeljeni za vraćanje državnih dugova koji dospijevaju tokom ove godine. Većinu tog novca (oko 350 miliona) trebalo je krajem marta vratiti stranim kupcima crnogorskih državnih obveznica. Da li je to bilo neophodno ili se, adekvatno novonastaloj situaciji, sa kreditorima mogao (morao?) postići dogovor o privremenom odlaganju te obaveze, kako bi crnogorske vlasti već postojeći novac iskoristile za pomoć sopstvenoj privredi i građanima? Odgovor na to pitanje, vjerovatno, nećemo saznati. Mada o tome izvršna vlast iz sve snage ćuti, gotovo je pa izvjesno da je prošle godine pozajmljeni novac već otišao. Možda čak i prije formalnog dospijeća duga. Prema nezvaničnim izvorima, Ministarstvo finansija sada od istih finansijera pokušava dobiti novi zajam. Ali to sada ne ide.

Država je, znači, potrošila gotovo sav novac sa kojim je ušla u krizu, a koji je mogao predstavljati osnovu za nadu da će ekonomija preživjeti udare koji je čekaju. I sada se nada.

„Ako do kraja juna izađemo iz kratkoročnih mjera, onda se još držimo optimističkog scenarija, pa u drugoj polovini godine možemo planirati neke nove kreditne linije koje će imati dobro ciljanu razvojnu komponentu…“, predočila  je Vijestima  profesorka Đurović, nakon pomenutog sastanka u Vladi. Ostali akteri su mudro ćutali.  Dok vlast i njeni, pažljivo odabrani, sagovornici maštaju o brzom i potpunom oporavku privrede, MMF predviđa da će crnogorski BDP ove godine pasti za devet odsto. Znatno više nego što je to bilo tokom krize s kraja prošle decenije (2009. je pao za nepunih šest odsto).

Analitičari su neumoljivi: „Recesija je već ušla u ekonomiju. Mnogo ljudi će izgubiti posao. Veliki broj pravnih lica će bankrotirati. Veliki broj fizičkih lica će se naći na granici životne i finansijske izdržljivosti“. A Vlada vaga i vijeća kako da kroz cijelu priču prođe sa najmanje troška. I najviše političkog profita.

Da li će život umjeti da čeka?

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

DVANAEST LISTA ZA JEDANAESTE IZBORE: Još po jednom, pa da zapjevamo

Objavljeno prije

na

Objavio:

DPS pred izbore troši budžet i povjerenje koje je proljetos stekao NKT.  Ono od čega vlast strahuje – nezadovoljstvo zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti – pokušaće da iskoriste opozicione koalicije koje predvode Demokratski front i Demokrate

 

Šest političkih partija i šest koalicija prikupilo je potrebne potpise i predalo liste za učešće na predstojećim parlamentarnim izborima. Dok čekamo da Državna izborna komisija (DIK) i formalno potvrdi predate liste, politički analitičari i istraživači javnog mnjenja već iznose prve prognoze.

Prognozeri su saglasni makar u tome da će na rezultat glasanja 30. avgusta uticati mnoštvo, što starih što novih, faktora. Od epidemije korona virusa, koja ograničava kampanju i može značajno uticati na izlaznost glasača; preko preraspodjele glasova među glasačima nacionalnih i partija tzv. građanskog bloka, zbog koje bi neki od prijavljenih učesnika mogli ostati ispod cenzusa; do motivacije i kondicije birača partija i koalicija koje će na izbore ići zaogrnuti plaštom čuvara nacionalnih, procrnogorskih i prosrpskih, interesa (DPS i SDP, odnosno, koalicije okupljene oko DF i Demokrata). Nepoznanica je, konačno, i koalicioni potencijal partija i koalicija koje bi nakon izbora mogle uzeti učešće u formiranju buduće vlasti. Kao što je neizvjestan i opstanak predizbornih koalicija u slučaju da njihov savez ne učvrsti zajedničko učešće u vlasti.

Prema analizama i prognozama, ni na ovim izborima nećemo imati apsolutnog pobjednika. Predviđanja govore da će, pojedinačno, najviše glasova osvojiti lista koja nosi ime čovjeka koji na izborima ne učestvuje – Mila Đukanovića. On je  odlučio da raspiše izbore u jeku epidemije. Analitičari vjeruju da se predsjednik DPS na taj potez odlučio kako bi njegova partija na glasanje izašla prije nego se nastupajuća ekonomska kriza pokaže u punom svjetlu.

Vlast će  pokušati da zadobije povjerenje glasača samohvalama o uspješnoj borbi protiv epidemije korona virusa. Na način na koji su to već uradile nove-stare vlasti u Hrvatskoj i Srbiji. O tome svjedoči i očekivano pozicioniranje direktora Kliničkog centra i jednog od najviše eksponiranih članova NKT Jevta Erakovića među nosioce (prvih 10) liste Odlučno za Crnu Goru!

Ipak, najteži teret sa kojim se u susret izborima suočava DPS je prošlogodišnji Zakon o slobodi vjeroispovijesti. On je protiv vlasti okrenuo SPC, veliki broj njenih vjernika ali i dio građana drugih vjeroispovijesti (pa i agnostika i ateista) koji su iskoristili priliku da učešćem u vjersko-političkim protestima iskažu nezadovoljstvo ukupnim stanjem u državi. Analitičari smatraju da su sporni Zakon i protesti koji su ga pratili, računajući i odluku Episkopskog savjeta da predlagače Zakona i poslanike koji su ga podržali isključi iz crkvenog života, DPS-u odnijeli dio glasača.  Koliko – još je rano za ozbiljne procjene. Nije sve jedno da li će glasači, koji eventualno odstupe od DPS preći u apstinente ili će svoj glas dati nekoj drugoj listi.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

EPIDEMIJA KORONE, DRUGI PUT: Žetva neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija je proglašena u martu kada je bilo 69 pozitivnih na virus korona. Sada je ozvaničena kada je broj oboljelih dostigao 1.920. Za razliku od prvog naleta sada je u opticaju mantra da je sve u redu. Nju prati  manjak informacija i povjerenja, uz maske i strah u predizbornom vremenu

 

Nacionalno tijelo za zarazne bolesti (NKT) donijelo je u utorak 21. jula odluku o ponovnom proglašenju epidemije korona virusa na teritoriji cijele države. Broj oboljelih u tom trenutku bio je 1.920, najviše u Podgorici 773. Od 1. juna umrlo je 26 ljudi od korona virusa. Kada nataje ovaj tekst, četvrtak ujutru, broj umrlih je povećan na 30.

Tokom ,,prvog talasa’’, samo devet dana od kada je registrovan prvi slučaj (17. marta)  proglašena je epidemija 26. marta. Tada je bilo 69 oboljelih, 27 u Podgorici. Sada se čekalo duže od mjesec i po. Zašto, zvaničnog objašnjenja nema. Zbog ekonomije, tačnije turizma ili izbora – svak može da tumači na svoj način.

U  martu smo bili zatvoreni u kućama, plašeni i kažnjavani. Jedina  preporuka koja sada važi je nošenje maski na otvorenom i zatvorenom. Pravilo ne važi za djecu ispod sedam godina, a masku nije potrebno nositi  na plaži i u nacionalnim parkovima. Nije propisano, ali se podrazumijeva, da se maske ne nose u prepunim kafićima i restoranima. Centar za građansko obrazovanje zatražio je od NKT da hitno pojasni ovu mjeru. Pitali su ih ,,da li učesnici javnih skupova i gosti na televizijama moraju da nose maske jer je veliki broj onih koji to ne čine’’.

Nadležni kažu da ova mjera već daje rezultate na sjeveru države, gdje je uvedena ranije nego u ostatku države. ,,Maske su mjera koja nije popularna ali daje rezultate”, izjavio je direktor Instituta za javno zdravlje (IZJ) Boban Mugoša.

Protekle sedmice broj oboljelih na 100.000 stanovnika bio  je 242, a ove je 307. Mugoša tvrdi da osim broja oboljelih, po kome smo najgori u regionu, Crna Gora ima sve parametre bolje nego druge zemlje – manju popunjenost zdravstvenog sistema i najmanji broj umrlih u okruženju. I primijetio je da se epidemijom upravlja sasvim dobro. Mugošin kolega Senad Begić ipak je upozorio da ćemo, ako ne budemo poštovali mjere, imati Bergamo.

I pored velikog broja nejasnoća i kontradiktornosti, nadležni  ponavljaju da je sve u redu i da nema grešaka u vođenju epidemije. To pogoduje ,,opuštenom ” dijelu građanstva.

Starosna granica oboljelih se spustila. Najviše ih je  u populaciji od 30 do 39 godina: ,,To nije oboljenje od kog obolijevaju samo stari i bolesni. Svako od nas može imati tešku kliničku sliku”, kazao je pomoćnik direktora Kliničkog centra CG (KCCG) Nemanja Radojević.

Pozitivnih zdravstvenih radnika je 77. Od toga je 18 doktora, 51 medicinska sestra ili tehničar, i osam nemedicinskih radnika. Najviše oboljelih je u KCCG 30, od čega 11 ljekara.

Direktor KCCG Jevto Eraković insistira na tome da su o virusu sve informacije tačne i precizne. „Ne vjerujem da bilo ko u regionu ima takve informacije”. Mali problem može biti to što već 10-ak dana na sajtovima IZJ-a i Vladinom coronainfocg.me ne možete pratiti informacije o braju oboljelih, hospitalizovanih, izliječenih. ,,U toku je obrada i klasifikacija velikog broja podataka koji su dobijeni na osnovu rezultata testova iz Njemačke. Do okončanja pomenutog procesa, grafički prikaz podataka biće privremeno obustavljen’’, navedeno je na oba sajta umjesto informacija i tabela iako su rezultati iz Njemačke odavno obrađeni i objavljeni.

,,Ove mjere i blagovremene poteze koje je donijelo NKT pokušavaju da prebace na politički teren. Ne interesuje nas nikakav politički teren već nas isključivo interesuje zdravlje građana Crne Gore”, istakao je Eraković.

Poput Erakovića, ni blagovremeni NKT nije interesovala politika kada su pozdravili batinanje građana od strane policije u Budvi, Podgorici i Nikšiću. Ili kada su se javno prepucavali sa jednom opozicionom strankom.

Akcija za ljudska prava (HRA) je ove nedjelje ponovo konstatovala da objavljivanje imena, adresa i informacija o ljudima pod sumnjom da su zaraženi virusom KOVID-19 predstavlja kršenje prava na privatnost: ,,Zaključeno je da objavljivanjem zdravstvenih podataka na internetu NKT nije unaprijedio javno zdravlje, već ga je potkopao”. Ovaj vid potkopavanja javnog zdravstva, kao i držanje pritvorenika u nehigijenskim uslovima tokom prvog talasa virusa, nije izazvao javne kritike nadležnih u zdravstvu.

Nije bilo reakcije ni na to što javnost još nije obaviještena da li su i koji članovi Vlade u samoizolaciji, nakon što su bili u kontaktu sa ministrom rada i socijalnog staranja Kemalom Purišićem koji je pozitivan na korona virus, te zašto u samoizolaciji nije bio ministar sporta i mladih Nikola Janović koji je bio u kontaktu sa oboljelim od virusa… Umjesto toga, podržavaju se smjernice NKT-a za izbore i predsjednika ovog tijela Milutina Simovića koji tvrdi da ima uslova za njihovo  održavanje.

Građani, vele,  mogu biti mirni jer što se tiče izbora, isto je kao i kada nije bilo korone: ,,Ako se sjetimo koncepcije na samom biračkom mjestu, gdje nije moglo ući više osoba istovremeno ni kad su bili redovni izbori, sadašnja uputstva jasno govore o procedurama i odnose se na svaki odlazak na javno mjesto – pa tako i na izbore. Od građana zavisi da li će se to poštovati ili ne”, objasnio je direktorom Doma zdravlja Podgorica Nebojša Kavarić.

Građani, od kojih eto sve zavisi, su za četiri mjeseca NKT-u uplatili preko osam miliona eura donacija za borbu protiv korona virusa. NKT je od doniranog novca potrošio 1,7 miliona. Monitor je već pisao da je u martu i aprilu najviše para iz donacija uplaćeno firmama bliskim vlasti Voliju i Glosariju. Privatnoj kompaniji VoliDragana Bokana, uplaćeno je ukupno 98.109 eura za 3.500 paketa pomoći stanovnicima Tuzi i 30 paketa pomoći za stanovnike Andrijevice. Najviše novca iz ovog fonda uplaćeno je firmi GlosarijBranislava Martinovića – 537.837 eura. Ostalo je nejasno kako to da je humanista Hajriz Brčak poklonio respiratore koji su prema fakturama koje je objavio javnosti koštali 4.700 i 5.000 dolara, dok je Glosarij respiratore kupovao za 19.000 eura.

O povjerenju u NKT govori i podatak da je preusmjeravanje domovima zdravlja, opštim bolnicama, bolnici u Brezoviku, isključivo bilo na zahtjev donatora.

,,MANS je više puta od Ministarstva zdravlja tražio izvode sa računa jer to tijelo ima poseban žiro-račun u komercijalnoj banci na koji su se slivale donacije i sa kojeg su se isplaćivale fakture dobavljačima. Odluke o tome kako će se platiti za respirator, opremanje kovid bolnice ili nabavku humanitarnih paketa su donošene daleko od očiju javnosti, na sjednicama NKT-a koje su bile zatvorene za javnost i sa kojih nema javno dostupnih zapisnika. Ono što jeste poražavajuće je da su od početka epidemije kompanije uključene u nabavku profitirale više nego što je uloženo u povećanje na primjer kapaciteta Instituta za javno zdravlje za testiranje na COVID -19”, kaže za Monitor Dejan Milovac iz MANS-a.

MANS je upozorio na zabrinjavajuću činjenicu da je  održano više od 50 sjednica NKT-a a da javnost nema ni elementarnu informaciju na koji način se donose odluke na tim sjednicama. Nema zapisnika. ,,Mjere NKT-a su vrlo malo objašnjene građanima, saopštavaju se kao dekreti, preko ograničenih kanala komunikacije, uz veoma ograničeno komuniciranje sa građanima”, ističe Milovac.

U zapadnoj  Evrope takav način upravljanja krizom je nezamisliv. Tamo je virus pod kontrolom. Tako tvrdi Majk Rajan, šef programa Svjetske zdravstvene organizacije za vanredne situacije, koji je kazao da zabrinjavaju trendovi u južnoj Evropi i na Balkanu. ,,Ne postoji ništa gore za narode nego kada vide da kod vlasti na lokalnom, nacionalnom, globalnom nivou postoji nedostatak kohezije i  koordinacije. Ako je raširen  osjećaj da postoji velika razlika u mišljenju oko toga šta i kako da rade, to stvara nesigurnost. Nesigurnost vodi u strah”, naglasio je Rajan.

Maske i strah, uz mantru da je sve u redu, je jedino što se kod nas  nudi u ovim predizbornim vremenima.

 

Kolektivni imunitet

U Institutu za javno zdravlje za Monitor su rekli da će rezultati seroepidemiološke studije koja za cilj ima utvrđivanje imuniteta nakon infekcije novim korona virusom, biti dostupni tek za nekoliko mjeseci.

,,Nažalost, ono što je trenutno dostupno u literaturi onemogućava zauzimanje jasnog stava po pitanju da li su antitijela protiv SARS-CoV-2 u ovom trenutku zaštitna. Opšta je pretpostavka (a mnoge su se nažalost pokazale pogrešnim kada se radi o novom korona virusu) da će prisustvo antitijela obezbijediti makar neki nivo imuniteta koji će trajati dovoljno dugo da pruži adekvatnu zaštitu’’, kažu iz IZJ-a

Ističu da kolektivni imunitet (engl. „herd immunity“ ili kako ga pogrešno i ružno prevode – imunitet stada) nastaje kada veliki dio zajednice postane imun na neku bolest. Postoje dva puta do kolektivnog imuniteta – vakcine i prirodna infekcija, objašnjavaju. ,,Ovih prvih još uvijek nemamo a podaci o imunitetu nakon prirodne infekcije su za sada jako opskurni pri čemu se ne smije zaboraviti da se prirodna infekcija nerijetko završava i smrću”. Vakcina protiv SARS-CoV-2 virusa je idealan pristup za postizanje kolektivnog imuniteta jer vakcine stvaraju imunitet bez izazivanja bolesti ili posljedičnih komplikacija, zaključuju u IZJ-u.

 

Nedostatak vakcina

Pitali smo IZJ da li nedostaju vakcine za redovnu imunizaciju, nakon što su nam se pojedini roditelji požalili da njihova djeca, koja kreću u školu, nijesu primila vakcinu.

,,Kada se radi o dostupnosti vakcina, situacija sa COVID-19 je značajno uticala na deficitarnost vakcina i njihovu raspoloživost na globalnom tržištu koja je prije svega posljedica smanjenog obima ili prekida proizvodnje kao i otežanog međunarodnog transporta vakcina koji zahtijeva posebne režime i uslove. Posebna briga u Crnoj Gori trenutno je vezana za vakcine koje proizvodi Institut Torlak u kojem je zbog privremenog suspendovanja procesa proizvodnje i reorganizacije rada i fokusiranja na COVID dijagnostiku, došlo do deficita vakcine protiv difterije i tetanusa za djecu (Ditevaxal). Očekuje se da će nove serije ove vakcine biti puštene u promet tokom ovog mjeseca”, kažu iz IZJ-a.

Ističu da ne očekuju probleme sa vakcinama za sezonski grip. Montefarm je poručio 31.000 doza. ,,Ova količina je za oko 40 posto veća nego prethodne godine. Bez obzira, očekujući poklapanje obolijevanja od gripa i novog korona virusa Institut trenutno istražuje mogućnosti za nabavku dodatnih količina vakcine protiv gripa koje bi bile namijenjene najugroženijim kategorijama stanovništva”, kažu iz IZJ-a.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

MILOVI, AMFILOHIJEVI, VUČIĆEVI: Razvrstavanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vidimo da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni da tokom izborne kampanje demonstriraju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice

 

Još trideset dana do izbora koji, tvrdi predsjednik, neće biti odloženi. Nakon višemjesečnih priprema vlast je ponudila predizbornu šargarepu upakovanu u treći paket mjera podrške građanima i privredi. Što se štapa, odnosno pendreka tiče tu smo redovno uobročeni.

I opozicija se zaputila na izbore. Nakon što su jedni drugima postali izgovor za kršenje zadate riječi o bojkotu, pristali su na političko prebrojavanje pod nikad lošijim uslovima. Drugi su krenuli prije nas, pravdaju se opozicioni lideri, dok   neki od njih  još traže model za izborni nastup. Pokazuje se kako to baš i nije lak posao. Valja premostiti sujete i dugo njegovana rivalstva, pa u najvećoj mogućoj mjeri zadovoljiti ambicije i želje finansijskih i političkih moćnika iz sjenke. Domaćih i stranih.

„Vjerujem da ćemo narednog mjeseca imati punu kontrolu nad situacijom sa koronavirusom“, prorokuje Milo Đukanović. Ili zapovijeda. „Zato kažem da ne razmišljam o odlaganju izbora“, precizira predsjednik DPS i države, informisan kako takvi zahtjevi „stižu sa raznih strana“. Bez dodatnih objašnjenja.

Ni u redovima opozicije nijesu bez vizije. „U ovom vremenu napada virusa na ljudski organizam i nasrtaja bezbožnog režima na našu vjeru, jedini siguran recept za pobjedu nad tim zlom je dogovor i zajedništvo“, cijeni Andrija Mandić u razgovoru za agenciju MINA. Pokušavajući, još jednom, da za koaliciju koja se okuplja oko DF-a obezbijedi naklonost starješina SPC. Ako ne ovih sa Cetinja, onda makar onih iz Beogradske patrijaršije. „Zajedništvo koje smo prethodnih mjeseci praktikovali u krsnom hodu samo treba pretočiti u jedinstvenu listu i bratski dogovor svih onih koji žele da Crna Gora bude drugačija, da bude bogatija, uspješnija, zemlja svih njenih građana a ne vlasništvo omanje grupe nepristojno bogatih i sebičnih ljudi“, kaže Mandić pred finalni pokušaj da na jednu listu okupi srpstvo u Crnoj Gori. Makar ono koje priznaje Aleksandra Vučića za vrhovnog komandanta.

Za sada je sasvim izvjesno da će mjesto na zajedničkoj listi sa DF-om naći Prava Crna Gora Marka Milačića. DF će do posljednjeg trena čekati odluku SNP-a. Prema insajderskim informacijama, lideri DF i SNP nalaze se pod velikim pritiskom predstavnika zvaničnog Beograda da se nađu na jedinstvenoj listi. Problem je što je unutarstranački otpor zajedničkom izbornom nastupu istog, ako ne i još većeg intenziteta. SNP ima i rezervnu varijantu – izlazak na izbore u koaliciji sa Narodnim pokretom koji ovih dana promoviše Miodrag Daka Davidović, kontroverzni biznismen, crkveni ktitor i (ne)zvanični finansijer dijela ovdašnje opozicije.

Davidović je razgovoru za portal In4s pojasnio da pokret čiji je pokrovitelj „čini grupa nezavisnih poslanika, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Demokratska srpska stranka, Miholjski zbor, Demokratska stranka jedinstva, Podgorička gospoda, kao i veliki broj slobodomislećih intelektualaca…“ Zvanično, konstituisanje pokreta najavljeno je za četvrtak 30. jul (Monitor će u to vrijeme biti u štampariji) dok će odluka o eventualnim koalicijama biti donijeta do nedjelje 2. avgusta. Samo dva dana prije isteka roka za predaju izbornih lista. „Prednost ovog pokreta je i ta što nema obaveze ni prema kome, osim prema narodu i Gospodu“, kazao je Davidović. Koji će se, prema našim saznanjima, i lično naći na izbornoj listi Narodnog pokreta (sa ili bez SNP-a). „Negdje pri dnu“, tvrde oni što vjeruju da su dobro verzirani. A to komplikuje pitanje: koja će izborna lista dobiti (najveću) podršku Srpske pravoslavne crkve.

Da će SPC i pitanje njene imovine u Crnoj Gori igrati važnu ulogu na predstojećim izborima to smo znali još od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, krajem prošle godine. Sada smo pametniji, utoliko više što vidimo  da su sve tri strane – vlast, procrkvena opozicija i sveštenstvo – spremni za demonstraciju odlučnost, ne mareći mnogo za cijenu i eventualne posljedice.

Kad iz opozicije uskliknu kako će i život dati braneći srpske i pravoslavne svetinje od nevjernika, komunista, sorošoida… (kao da su malo puta već poginuli u balkanskim ratovima posljednje decenije prošlog vijeka), vlast ima spremnu priču o vlastitom junaštvu i pregalaštvu. I obrnuto.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo