Povežite se sa nama

FOKUS

PREDSJEDNIK MEĐU ZDRAVSTVENIM RADNICIMA: Najbolji ste, najjeftiniji

Objavljeno prije

na

Jedan tužilac košta nas koliko četiri ljekara specijalista. Ako je specijalni, može da  vrijedi i koliko osam ljekara specijalista. Nije u pravu premijer, para za povišice u zdravstvu ima, ali one idu na raskošan život čuvara režima

 

Širom svijeta zdravstveni radnici pozdravljaju se aplauzima, zbog izuzetnog požrtvovanja i teške borbe sa korona virusom. U Crnoj Gori, malko je drugačije. Nikšićka bolnica, protekle sedmice: predsjednik Crne Gore Milo Đukanović stoji kraj milionski vrijednog mercedesa, čuvenog „majbaha”, a plješće mu desetak zdravstvenih radnika, koji mjesecima brane Crnu Goru od korone bez adekvatne medicinske zaštitne opreme, i sa platama s kojima majbah ne bi mogli da kupe ni kad ne bi jeli ni pili do kraja života. Umjesto da on plješće njiima. Zbog plata koje su po nekoliko puta manje od ministarskih i poslaničkih. Zbog uslova u kojima rade. Zbog toga što još nijesu napustili zemlju kao hiljade njihovih kolega.

Đukanović je čašćen aplauzom, iako je samo koji dan ranije, zahvaljujući glasovima njegove Demokratske partije socijalista (DPS), odbijen predlog opozicije da se povećaju plate zdravstvenim radnicima. Što im vlast obećava još od prije korone.

Premijer Duško Marković najavio je još prošle godine da Vlada razmatra „ne simbolično, već suštinsko povećanje zarada za zaposlene u zdravstvu”. Najavio je da će se to desiti već ove godine. No, od povišica nema ništa, iako nam je korona pokazala koliko vrijede ljekari i dobar zdravstveni sistem. Prema podacima Monstata prosječna zarada u zdravstvu iznosi – 559 eura.

Marković, upitan šta će Vlada uraditi kako bi povećala plate ljekarima, prošle godine je kazao: „To nije pitanje volje Vlade već realnog finansijskog okvira kojeg ne smijemo da ugrozimo ne samo zbog visine zarada već održivosti javnih finansija od kojih zavisi razvoj države”.

Navodno, finansijski sitem ni ove godine ne može da izdrži „suštinsko povećanje zarada” zdravstvenim radnicima. Premijer i Vlada su se poslužili malim trikom, kako bi u doba korone zamaskirali razlike između ljekarskih plata i plata ministara, poslanika, tužilaca, sudija. Svi oni imaju po nekoliko puta veće zarade od doktora specijalista. Nedavnom odlukom Vlade, zdravstveni radnici su dobili povećanje od 15 posto na martovsku platu, a paralelno premijer je najavio smanjenje plata funkcionerima u javnoj administraciji za 50 odsto za maj i jun.

Da li je dovoljno smanjiti funkcionerima plate dva mjeseca, i da li zaista nema novca u budžetu za „suštinsko” povećanje zarada ljekarima i prosvjetnim radnicima? Sudeći prema podacima o zaradama u ministarstvima, sekretarijatima, direktoratima, parlamentu, tužilaštvu, pravosuđu, novca ipak ima. Samo se ne raspodjeljuje kako treba. Ministri, direktori direktorata, državni sekretari, tužioci mjesečno dobijaju po tri, četiri hiljade eura, ne računajući kartice za gorivo, besplatnu hranu, putovanja, dnevnice i ostale privilegije. Ukoliko im i supružnici, što nije rijetko, rade na sličnim poslovima, kućni budžet, ovog nemalog broja zaposlenih na budžetu, dostiže i do osam hiljada eura mjesečno, ne računajući dodatne privilegije. Ljekari specijalisti o tome samo mogu da sanjaju.

„Meni kao specijalisti osnovna zarada sa deset godina radnog staža je 690 eura, i to nakon povećanja od 12 posto na martovsku platu”, kaže za Monitor Milena Popović Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine, inače epidemiološkinja. Ona objašnjava da će ljekar specijalista sa četiri dežurstva, koliko je maksimum,  i 20 godina radnog staža, dobiti oko – 1.100 eura. „Važno je napomenuti da nemaju svi mogućnost dežurstava. U primarnoj ih nema, u bolnicama ne dežuraju svi. Institut za javno zdravlje ih nema. Zato mi i tražimo da se govori o osnovnim zaradama”, kaže ona.

Specijalni tužilac Milivoje Katnić uspio je u jednom mjesecu prošle godine da sa dežurstvima platu nabudži na cijelih – 9. 657 eura! U ovaj iznos ne ulaze gorivo, dnevnice, prezentacije i slično. Da li zaista Katnić vrijedi koliko osam ljekara specijalista? Problem je upravo u tome što ovdašnjim vlastima vrijedi. Prva Familija može da bude mirna. Uzalud afere, majbasi, milonski satovi, banke, vile. Onih koji se zalažu za to da sudijama, tužiocima i funkcionerima u pravosuđu plate budu i do nekoliko puta veće nego ljekarima, to objašnjavaju tvrdnjom da je to važno zbog autonomije pravosuđa. Praksa je, međutim, pokazala da je sa visokim zaradama, stanovima i stambenim kreditima koje im je poklonila vlast, pravosuđe tonulo u sve dublju političku kontrolu. Čuvari vlasti i sistema nepravde koji je kreirala, postali su upravo oni najplaćeniji u tužilaštvu i sudstvu.

Katnićeva plata, prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije,  iznosi  od 2.200 do 2.800 eura. Katnić, za razliku od većine tužilaca i funkcionera u pravosuđu nije član brojnih tijela. Članstvo u njima  osnovnu platu povećava za još koju hiljadu eura. Valjda zato Katnić –  dežura. No, treba imati u vidu i da oni u tužilaštvu koji Agenciji za sprečavanje korupcije prijavljuju svoje zarade u raznoraznim tijelima, možda ne prijavljuju dežurstva.

Uzmimo za primjer vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića.  Njegova osnovna plata je tu kao i Katnićeva  – oko 2.600 eura. Stanković je, međutim, član Tužilačkog savjeta, Komisije za ocjenjivanje, Savjeta za vladavinu prava, Komisije za polaganje pravosudnog ispita. Mjesečno on, zahvaljujući tome, prihoduje u prosjeku oko 3.500 eura. Bez dežurstava, dnevnica, goriva, telefona i ostalog. Praktično, platu ne troši na osnovne potrepštine. Plus što ne mora ni da brine o krovu nad glavom. On i supruga, poslanica Draginja Vuksanović Stanković, prihoduju skupa oko 5.500 eura. Samo osnovne zarade. Posjeduju ukupno, prema zvaničnim podacima – četiri stana. Ipak, Vlada je za Stankovića izdvojila 28 hiljada eura stambenog kredita, po povoljnim uslovima. Kao da je beskućnih. Rata, cijelih – 70 eura. Prama  obveznika, tužilac je pomognut i pored činjenice što mimo svega ima oko 55.000 eura ušteđevine.

I specijalni tužilac Saša Čađenović od plate koja iznosi 2.506 eura, ne računajući dodatke koje ne prijavljuje, izdvaja cijelih 78 eura za stambeni kredit. Tako redom. Isto je i u sudstvu. Predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković dobio je u februaru prošle godine stan od 92 kvadrata od Vlade, iako u njegovom imovinskom kartonu stoji da ima kuću od 110 i stan od 52 kvadrata. Plata mu je oko 2.500 eura. Ustavni sud poznat je kao jedna od brana ove vlasti.

Prema prošlogodišnjim podacima Samostalnog sindikata zdravstva, trećina medicinskih radnika u Crnoj Gori, njih oko 3.000, nema riješeno stambeno pitanje zbog toga što se godinama za izgradnju stambenih jedinica nije izdvajalo dovoljno novca.

Šampionka u zaradama i kvadratima je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. Njena osnovna plata iznosi 2.800 eura. Dodatno mjesečno zarađuje u prosjeku još oko 1.100 eura u raznoraznim tijelima i komisijama. Dakle, oko 4.000 eura samo na plate i naknade. Bez dodataka i drugih privilegija. Vlada joj je uz sve, tri puta rješavala stambeno pitanje.

Nije vlast široke ruke samo za vrh pravosuđa. I nižerangirani tužioci i sudije prihoduju više hiljada mjesečno i uživaju u dodacima. Primjera radi,  Mirko Bulatović, rukovodilac Višeg tužilaštva u Bijelom Polju, ima platu od 1.737 eura. Od Fudbalskog saveza dobija dodatnih 187 eura, dakle mjesečno oko 2.000 eura. I nije tako puno, rekao bi neko. Ali platu svakako ne troši na gorivo. Bulatović je, recimo, prema putnim nalozima dostupnim na sajtu tužilaštva, u maju 2018. zadužio službeni mercedes na sedam dana  – iz nigdje u nigdje. Gdje je bio, ne piše. Samo da je prešao 240 km. Zgodno, sam je sebi potpisao putni nalog. Nije jedini.

Ljekar specijalista kog smo pitali ko mu plaća gorivo kad putuje službeno, odgovara smijući se kao da sluša vic. „ Ja, ko bi drugi“.

Njegov nadležni ministar Kenan Hrapović uspio je prije koju godinu, o trošku budžeta, da pređe preko 12.000 kilometara. Kao da je obilazio planetu. Hrapovićeva plata je, treba imati razumijevanja, prosječna ministarska – oko 1600 eura. Plus dodatnih 380 eura za članstvo u Savjetu za privatizaciju.

To je ono što kaže imovinski karton. Praksa pokazuje da ministar u crnogorskoj Vladi mjesečno u prosjeku izađe oko – 4.000 eura. Uz osnovnu platu ide varijabila od 40 posto, što je 640 eura tokom deset mjeseci u godini. Prekovremeni rad – još 441 euro. Gorivo – dodatnih 500 eura. Uz to iće i piće bez ograničenja i ostale ministarske blagodeti. Dnevnice da ne brojimo.

Posebna kategorija su raznorazni državni sekretari, pomoćnici ministara, direktori direktorata i ostali anonimusi koji imaju plate skoro kao ministarske, ili tužilačke. Uz sve, ne razvlače ih po novinama, kao tužioce i ministre, i gotovo su nepoznati javnosti. Oni su tihi pouzdani stub režima.

Za lustraciju. Kad ukucate u pretragu ime Goran Jovetić, ne izađe ni jedna vijest. Jovetić je državni sekretar u Ministarstvu javne uprave. Njegova plata je 1.321,64 eura plus dodatnih 751 eura prihoda po osnovu članstva u raznoraznim tijelima. Uz naknadu za autorska prava dobija dodatnih 370 eura mjesečno, dakle, ukupno – 2.442 eura. Jovetić je izgleda i zaslužni umni radnik, a niko ga i dalje ne zna. Naknade za članstvo u tijelima ne dobija u jednakim mjesečnim anuitetima, tako da nekada može mjesečno preći i četiri hiljade eura. Naravno, tu se ne računaju svi oni dodaci, poput varijabila, goriva, dnevnica i ostalog.

Jovetić je rođen pod srećnom zvijezdom, pa mu i supruga Jelena radi u Ministarstvu finansija. Njena osnovna plata je 1.025 eura. Dodatno, prema kartonu, tokom prošle godine mjesečno je prihodovala oko 828 eura iz državnog budžeta, niko ne zna po kom osnovu. To ne navodi u kartonu. Dakle, ukupno oko 1.900 eura. Jovetići, ko god da su, prihoduju mjesečno makar kao i Stankovići. Plus što smo ih pomogli sa 40.000 eura kredita koji otplaćuju – 40 eura mjesečno!

Oni su samo prmijer. Ništa posebno. Da je ova kategorija državne administracije dobro zbrinuta pokazuje i podatak da poneko uz ostale zgode upiše u imovinski karton – jahtu. Poput direktora Direktorata za socijalnu zaštitu Gorana Kuševije. Nije dao uvid u bankovni račun. A, da, dobio je od Vlade 18.000 eura stambenog kredita. Iako ima stan od oko 90 kvadrata. Osnov sticanja – ostalo. Rata stambenog kredita  – 73 eura. Doduše, njega bar poznajemo. On je onaj koji je uvijek tu da opravda Vladu i socijalne ustanove kad se ogriješe o socijalno ugrožene kategorije.

Međutim, malo ko zna ko je Zdenka Radulović. Plata joj je 3.900 eura. Ona je „ministar savjetnik“ u ambasadi Crne Gore u Parizu. I supruga Vladimira Radulovića, doskorašnjeg ambasadora Crne Gore u Belgiji, sada državnog sekratara u Ministarstvu vanjskih poslova. Radulovićeva osnovna plata sada je 1.400 eura. Osnovna. Dok je suprug bio u Belgiji, ukupno su samo od plata prihodovali oko 8.000 eura.

Državni sekretari su izreda i članovi Državne izborne komisije. Tako,  generalna sekretarka Vlade  Nataša Pešić ima platu od 1.390 eura, plus nadoknadu iz Državne izborne komisije, koja nekada bude 300, a nekih mjeseci i 1.300 eura. I još dodatnih 460 eura za članstvo u Komsiiji za polaganje stručnog ispita.

Ni poslanici ne zaostaju.  Plata poslanika DPS Branka Čavora je – 1.800 eura. Plus mjesečna naknada za zakup stana od 330 eura. I varijabila svaki drugi mjesec 200 eura. To je oko 2.300 eura bez skupštinskog restorana, goriva, putovanja i dnevnica… Nakupi se.

Zanimljiv je i primjer poslanice vladajuće partije, bivše gradonačelnice Kotora Marije Ćatović. Ona i suprug su moguće najbogatiji penzioneri u Crnoj Gori. Ćatovićeva prima 2.000 eura skupštinske plate, i dodatno – 1.300 eura penzije. Suprug ima penziju od oko 1.000 eura. Dakle, 4.000 eura, bez privilegija.

Tvorci službenih verzija lažu. Para ima. Naših. Za one koji čuvaju režim.  Milena Samardžić napominje da nijesu ljekari ti koji su tapšali Đukanoviću u Nikšiću, nego medicinske sestre. Logično. Režim čuvaju oni najbogatiji, koji se plaše da izgube povlastice, i oni najsiromašniji koji se plaše da izgube ono što im omogućava da jedva održe goli život. Zato tapšu.

Pravili smo poređenje između ljekara i opsluživača režima. Stanje u prosvjeti je još gore. Oni zaslužuju posebnu priču.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

FOKUS

NEMIRI U CRNOJ GORI: Novi talas starih virusa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u svijetu još bore sa korona virusom, mi smo se vratili u redovno stanje političke krize – nemiri i povrijeđeni na ulicama. Nerješavanje pitanja crkvene imovine dobro je došlo i vlasti  i opoziciji kao dio predizborne kampanje. Na ulicama se sukobljavaju građani, a političari se u Skupštini smješkaju iza maski sa nacionalnim obilježjima

 

Snimak iz Pljevalja na kome se vidi da osmorica policajaca tuku mladića, pokazao je da je vrijeme korona izolacije bilo bolje od normale koju je proizveo ovaj sistem. Nakon neformalnog vanrednog stanja, prijeti nam pravo. Policija u Pljevljima rastjerala je suzavcem okupljene, među kojima je bilo i djece, u Nikšiću šok bombe i suzavac, građani uzvratili kamenicama i skandiranjem ,,ustaše“, povrijeđen veći broj građana, među kojima ima maloljetnika, i 22 policajca, u Andrijevici blokiran put, hapšenja…

Oni koji protestuju traže da se iz zatvora pusti episkop budimljansko nikšićki Joanikije i osam sveštenika koji su uhapšeni nakon okupljanja više hiljada ljudi u litiji povodom slave Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Tužilaštvo je episkopu i sveštenicima odredilo 72 sati pritvora.

Tog utorka u Nikšiću javnost se uvjerila zašto u Crnoj Gori švedski model borbe protiv korona virusa nije moguć. Hiljade ljudi okupile su se ispred manastira bez distance, maski, ne hajući ni za sebe ni za bližnje, što se virusa tiče.

Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve tvrdi da je ,,sveštenstvo u dogovoru sa mitropolitom Amfilohijem i episkopom Joanikijem riješilo da zbog zdravstvenih mjera bude samo održan moleban u hramu bez molitvenog hoda. Međutim, zbog naroda koga je bilo u tolikom broju da nije mogao stati u crkvu već se izlio oko hrama i na ulice krenulo se spontano u tradicionalni hod koji ni pred bogom ni pred ljudima nije bilo alternative”.

Do ,,spontanog” okupljanja naroda ipak nije došlo u Podgorici povodom Svetog Marka, slave Podgorice, 8. maja. Iako je mitropolit Amfilohije to predložio svešteniku Veliboru Džomiću: ,,Možda bi bilo dobro da sveštenici danas od crkve Svetog Đorđa do Markovog manastira obave litiju za molitvu apostolu i jevanđelisti Marku, zaštitniku ovog grada za oslobođenje od korona virusa’’. Zato, jeste u Beranama 6. maja, na Đurđevdan, pa je tužilaštvo zbog litije podnijelo krivične prijave protiv pet sveštenika Mitropolije crnogorsko-primorske.

Ove sedmice stupile su na snagu mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za suzbijanje zaraznih bolesti kojima je omogućeno obavljanje vjerskih službi. Naglašeno je da i dalje važi zabrana javnih okupljanja, ali da ograničen broj osoba može boraviti u vjerskim objektima – na 10 kvadrata jedna, na ulazu dezinfekcija ruku, maske, distanca…

Evo, kako se to  primjenjuje u drugim  vjerskim zajednicama u Crnoj Gori. ,,Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori je na elektronskoj sjednici donio odluku koja daje čitav set konkretnih preporuka o načinu organizovanja vjerskog života u džamijama. To podrazumijeva da svi vjernici u molitvenom prostoru nose maske, dezinfikuju se na ulazu, nose svoje sedžade (molitvene ćilime) i poštuju distancu koja podrazumijeva da se u džamijama srednje veličine može naći maksimalno 25 vjernika, u manjim 20, te da na platoima ispred džamija može biti na propisanoj distanci maksimalno dvadeset vjernika”, kazali su Monitoru iz Islamske zajednice.

U IZ ističu: ,,Od samog početka primjene mjera vjernici su svjesni da je, kao i molitva, i očuvanje svojeg  i tuđih života vjerski imperativ. Nije zabilježeno kršenje mjera iako je u toku sveti mjesec ramazan koji uključuje mnogo više kolektivnih obreda nego što je uobičajeno. Vrlo odgovorno i savjesno vjernici su dali prioritet apstiniranju od nekih svojih vjerskih prava u interesu opšteg dobra. To smatramo potvrdom stvarnosti intimnog i unutarnjeg pa i porodičnog u odnosu na javno i teatralno ispoljavanje vjere”.

Don Robert Tonsati, kancelar Kotorske biskupije za Monitor kaže da nije bilo nikakvih protivljenja vjernika preventivnim mjerama: ,,Naše su crkve dovoljno prostrane da mogu odgovoriti preporukama NKT-a za odvijanje vjerskih obreda. Vjernici su upoznati s odredbama, jasno im je rečeno koji je najveći broj vjernika koji može sudjelovati istovremeno na bogoslužju, koliki mora biti razmak između njih, te su u crkvama postavljena sredstva za dezinfekciju ruku, a vjernicima je rečeno da trebaju nositi maske. Već smo na početku prije više od mjesec dana, dok je još bilo dozvoljeno imati službe s narodom, počeli primjenjivati mjere distance, dezinfekcije, pojačane higijene u crkvama i smanjivanje fizičkih kontakata i te mjere i dalje primjenjujemo, uz ove koje su nedavno propisane”. Iz Mitropolije crnogorsko-primorske nijesu odgovorili na pitanja Monitora.  Početkom ovog mjeseca iz Mitropolije su upozorili da ih vlast već duže od godinu ignoriše i da sada izbjegava dogovor oko promjene spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je bio i povod za protestne litije. Pod sloganom Ne damo svetinje. ,, Privremeno obustavljanje litija je mjera koja je pokazala našu maksimalnu odgovornost – iako, od samog početka, nije naišla na simpatije velikog broja građana’’, naveli su u obraćanju Vladi iz Mitropolije uz podsjećanje na njihovu pomoć u vrijeme pandemije bolnicama, rad narodnih kuhinja… Iz Vlade nijesu odgovarali na ove pozive. Vladajuća koalicija je požurila da što prije raspiše izbore. Predsjednik Skupštine Ivan Brajović je poslao poziv međunarodnim posmatračima da proprate još jedne ,,fer i demokratske izbore”. U DPS-u se dvoume kada da izbore raspišu, krajem jula ili početkom septembra. Kriza i nemiri su,  računaju,  garant još jedne  pobjede. Računaju i da opocione stranke neće odoljeti i da će pristati na izbre po pravilima DPS-a. Iako su se  sve potpisima poslanika obavezale da to neće učiniti, dok se ne organizuje prelazna vlada i stvore uslove da izbori ne budu pljačka.  Podjeli uloga u novom talasu protesta očito izazivaju sporenja između prosrpskih partija, pa i između DF-a i MCP-a. Episkopski savjet SPC-a je  ove nedjelje pozvao sve političke lidere da se uzdrže od bilo kakvih partijskih i političkih zloupotreba crkve. A njih je bilo i te kako. ,,Mitropolite Amfilohije Radoviću, u ime DF-a Vas pozivamo da 12. maja pozovete građane Crne Gore na litiju Svetog Vasilija u Nikšiću, da se okupimo i pošaljemo snažnu poruku da nikome nećemo dozvoliti da nam uništi naše duhovno i istorijsko nasljeđe kroz takozvane mjere NKT-a”, izjavio je u Skupštini poslanik DF-a Milan Knežević. Poziv je odaslao i lider DF-a Andrija Mandić: ,,Na hiljade ljudi znaju da se ovo sve radi zbog vaše izborne kampanje i da je ovaj napad na SPC, napad da ne dozvoljavate ljudima da uđu u hramove samo u funkciji zaustavljanja litija. Pokušaj da se zaustavi i zloupotrijebi borba protiv korona virusa tako što ćete se obračunati sa crkvom”.  Policija je po nalogu tužilaštva ove nedjelje podnijela krivične prijave protiv Mandića, Kneževića i Predraga Bulatovića jer su u Skupštini pozivali građane da se okupe u što većem broju na litiji u Nikšiću 12. maja.  Dan nakon litije, a prije večernjih sukoba, Mandić je, u srijedu, u Skupštini kazao da je pozvao sve pristalice DF-a da se okupe u Nikšiću, a na poziv mitropolita da se političari ne mješaju odgovorio: ,,Žao mi je što moram danas da poslušam zajedno sa svim poslanicima Demokratskog fronta našeg mitropolita Amfilohija. Žao mi je što znam da bi noćas bila Crna Gora blokirana i da bi se jednom završilo sa ovom diktatorskom vlašću”.

Politika lidera DF-a koji su se pored borbe sa zlom domaćim, uhvatili u koštac i sa međunarodnim satanistima, odavno daje očekivane plodove. Policija je, ove nedjelje, uhapsila maloljetnika zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne rasne i vjerske mržnje. On se sumnjiči da je na društvenoj mreži na nacionalnoj osnovi vrijeđao pomoćnika direktora Instituta za javno zdravlje Senada Begića.

I dok smo se mi vratili na ružno staro, a po društvenim mrežama i na ulici sve češće možete pročitati i čuti da je virus izmišljotina, u ostatku svijeta još se muče s pandemijom.  Nova žarišta virusa, nakon popuštanja restriktivnih mjera, u Njemačkoj, Kini  i Južnoj Koreji,  zemljama koje su se odlično nosile sa virusom, pokrenule su priču o drugom talasu. Zdravstveni stručnjaci upozoravaju na neophodnost opreza da bi se izbjegla nova žarišta.

U našoj zemlji posljednjih 10 dana nije otkriven nijedan slučaj novog oboljenja od virusa. Vlast žuri da Crnu Goru proglasi korona free turističkom adresom, a nemiri na ulici valjda dođu kao dio folklora. U Skupštini poslanici uveseljavaju gledaoce maskama sa nacionalnim obilježjima. To smo mi. S koronom i bez nje.

 

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE
Drugi talas

Na pitanja Monitora o rizicima od drugog talasa epidemije iz Instituta za javno zdravlje su nam kazali da su mnoge institucije i naučni centri vršili modeliranja potencijalnih šteta prijevremenog opuštanja intervencija i svi su nedvojbeno otkrili da takve odluke mogu dovesti do ponovnog uspostavljanja transmisije. ,,Teško je predvidjeti koliko će popuštanje jedne po jedne mjere bilo gdje u svijetu pojedinačno doprinijeti ponovnom uspostavljanju cirkulacije i transmisije virusa”.

Iz Instituta objašnjavaju da su neke intervencije, kao što je zabrana vazdušnog saobraćaja, imale brz ali jako ograničen uticaj koji je doveo do odlaganja uspostavljanja transmisije u trajanju od nekoliko dana do dvije sedmice. Takođe, jedna od studija usredsređena na efekte produženja ili opuštanja mjera za kontrolu fizičkog distanciranja u Vuhanu ukazala je da bi rano postepeno popuštanje mjera u martu, moglo dovesti do drugog talasa obolijevanja na sjevernoj hemisferi i prije jeseni.

,,Zasnovano na studijama ranijih pandemija, i kompletnom do sada stečenom znanju, svjetski eksperti su saglasni da će se i kod pandemije novog korona virusa gotovo izvjesno desiti i drugi talas”, ističu iz Instituta. Upozoravaju da kolika će biti amplituda tog talasa, odnosno koliko će ljudi oboljeti, ponajviše zavisi od nas samih i od činjenice koliko ćemo se pridržavati nefarmakoloških mjera prevencije: distance, higijene ruku i upotrebe maski.

,,Niske stope obolijevanja, uspjeh koji smo postigli u prethodnom periodu, u kombinaciji sa višim temperaturama mogu dovesti do smanjenja shvatanja (percepcije) realne opasnosti od novog korona vi,rusa među građanima što nerijetko rezultuje opuštanjem u pridržavanju pravila fizičke distance i higijene. Svako opuštanje ovoga tipa je potencijalno opasno i samo će stvoriti uslove za raniju pojavu drugog talasa”, zaključuju.

predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NOVA GODIŠNJICA NEZAVISNOSTI I STARE PODJELE: Red crkve, red nacije, red pljačke

Objavljeno prije

na

Objavio:

Partizani, četnici, ustaše, bjelaši, zelenaši, popovi i lopovi i eto DPS-u još četiri godine nekontrolisane vlasti. Eventualne saveznike može pronaći na ovoj ili onoj strani –  zavisi od trenutnih odnosa političke ponude i potražnje

 

Nakon što je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije sa sedmoricom sveštenika pušten iz pritvora u Nikšiću, u noći između petka i subote,  u Crnoj Gori više nema utamničenih pripadnika Srpske pravoslavne crkve (SPC). Potom su se sa ulica u Nikšiću, Pljevljima, Beranama, Podgorici, Budvi, Tivtu, povukli i njihovi sljedbenici. Nakon što su par dana klicali privedenim sveštenicima, zahtijevali njihovo oslobađanje, poručivali da oni svetinje ne daju a da je prvi čovjek svih ovdašnjih vlasti – lopov.

Bilo je tu i prevrnutih kontejnera, bačenih kamenica i flaša, poneka psovka na račun policije ili prolaznika druge vjere i nacije… Suštinski, ništa čega se, uz kraće ili malo duže pauze, nijesmo nagledali i naslušali od 1990. pa do kraja prošle godine, kada nas je zadesio prvi krug uličnih borbi u organizaciji političara vlasti i opozicije (DPS i DF, prije svih drugih) a pod patronatom popova SPC-a. To pokazuje da smo i dalje,  tamo gdje smo bili na kraju minulog vijeka. I, uglavnom, sa istim akterima.

Konačno, kući su otišli i policajci koji su od 12. do 15. maja obezbjeđivali te skupove „visokog rizika“. Epilog trodnevnog druženja: povrijeđeno je više od 45 demonstranata i 26 policajaca. Najgore je, čini se, prošao dvadesetjednogodišnji O.M. iz Pljevalja, inače lice sa invaliditetom. Na snimcima koji su se danima vrtjeli na regionalnim portalima vidi se kako ga nekoliko policajaca pod opremom za razbijanje demonstracija udara pendrecima, rukama i nogama. Dok jedan od njih nije uspio da ga zaštiti i odvoji od kolega.

„Na video zapisu je očigledno da policijski službenici nastavljaju sa postupanjem i onda kada je prestao svaki osnov i smisao dalje intervencije”, saopšteno je iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije krajem prošle nedjelje. Iz Savjeta su pohvalili odnos načelnika CB Pljevlja Dragana Slavulja koji im je, kažu, obezbijedio  svu traženu dokumentaciju. Pa je, za razliku od događaja u Podgorici krajem 2015. godine, utvrđen identitet postupajućih službenika.  Sada Savjet očekuje reakciju Unutrašnje kontrole. Istome se nada i  javnost.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PORESKI DUG KAO 17 GODINA PLATA U PROSVJETI: Obrazovanje pojeli tajkuni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poreski dug Crne Gore, pohvalio se direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša nedavno, iznosi 378, 14 miliona eura. To se smatra uspjehom u odnosu na ranije godine i decenije. Godišnji budžet za cjelokupnu prosvjetu iznosi oko 22 miliona eura. Porez koji država nije naplatila  mogao je da pokrije 17 godina plata u obrazovanju!  To znači da je  para za povišice prosvjetarima i ranije bilo

 

Prosvjetni radnici  su heroji pandemije. Iako su u Crnoj Gori škole zatvorene i prije prvog registrovanog oboljelog od korone, nastava je nastavljena on-line i preko elektronskih medija. Uspješno. No, kao i ni  za ostale heroje, ni za njih nema povećanja plata. Onog suštinskog, kako kaže premijer Duško Marković. Obrazloženje je uvijek isto –  nema para.

U nedavnom intervjuu  Novoj, on je objasnio: „Mora se stvoriti realan izvor za povećanje zarada, ne samo u zdravstvu, već i za policiju, vojsku i druge važne službe, jer ako se sada povećaju zarade, ugroziće se isplata penzija, socijalna davanja, odnosno ugroziće se finansijska stabilnost“.

Finansijska stabilnost za Markovića očito znači nepromjenjivost  uspostavljenog načina raspodjele novca. U kom onaj dio sistema koji održava vlast ima i po nekoliko puta više plate od prosvjetnih radnika i ostalih koji rade u javnom sektoru.  Monitor je u prethodnom broju pisao o tome kako u tužilaštvu, pravosuđu, Vladi, parlamentu,  zarade  uz raznorazne varijabile, dežurstva i ostale dodatke,  iznose od tri  pa naviše.  Ne računajući putovanja, dnevnice, besplatne obroke i ostalo.. Ispada da ministar ili tužilac  u prosjeku vrijedi koliko osam zaposlenih u obrazovanju.

Prosvjetari  su vlastima značajni  tek toliko da ne zatalasaju i ne prodrmaju „finansijsku stabilnost“.  Zbog toga im se kad prigusti doda sića na zarade. O posljednjem povećanju od 9 posto, pričalo se kao da je  podvig. To je  „najveće povećanje u posljednjih 12 godina i jedno od najvećih u regionu“, pjevao je  ministar prosvjete Damir Šehović. U stvarnosti  prosječne zarade prosvjetara i dalje  su među najnižima.  Prema podacima Monstata, prosječna plata u obrazovanju tokom prošle godine  iznosila je  498 eura.   U 2012.   je oko 450 eura. Cijelih 50 eura za pet godina. Neki od zaposlenih u prosvjeti i o toj plati, kojom se jedva pokriva mršava potrošačka korpa, mogu samo da sanjaju.

Slobodan Savović, iz Sindikata prosvjete za Monitor daje primjer aprilske zarade u jednoj od osnovnih škola u Podgorici. „Prosjek za april  za ovu osnovnu školu je :254,61 eura za pomoćne radnice higijeničarke, nastavnici – 566,17,  profesori – 638,25 domar –  362  i pedagog –  625 eura. Startna zarada za profesore je 490, nastavnike 434,  a za radnice – 223 eura”.  Mjesečno,  Ministarstvo prosvjete izdvaja za zarade za ovu osnovnu školu –  63 hiljade eura.   To je osam plata direktorice  Plantaža, Verice Maraš.  Ili 6 plata specijalnog državnog tužioca, kad zaređa sa dežurstvima.

Ne samo što tužioci imaju plate o kojima prosvjetari mogu samo da maštaju, nego se iz budžeta izdvajaju dodatni milioni eura zbog njihovog lošeg rada. Samo zbog  pale optužnice protiv porodice Safeta Kalića za pranje novca, iz budžeta je otišlo preko tri miliona eura. To su četiri godine plata za  osnovnu školu u Podgorici.

Ima još prigodnih uporedbi. Jedna osnovna škola sa platama kompletnog osoblja jednaka je godišnjoj zaradi jednog ministra, ili poslanika. Naravno, ne računajući sve one privilegije koje sljeduju.

Dok poslanik i ministar za iće i piće nemaju ograničeni budžet,  u prosvjeti sem plate nema dodataka.  „Kad odemo na seminar ni kafu nam ne plate, a kamoli šta drugo“, kaže nastavnica jedne podgoričke osnovne škole. Njena aprilska zarada iznosila je  570 eura. ,,Sa posljednjim povećanjem” .

U srednjim školama, prosjek zarada veći je za oko 15 do 20 posto zbog stručne spreme. Taman za tu kafu kad pođu na seminar.

Prosvjetni radnici nerijetko su podstanari ili žive u roditeljskim stanovima. ,,Nakon dvije denecije rada sa djecom, i fakultetskom diplomom, živim sa majkom u njenom stanu”, objašnjava naša sagovornica. Istovremeno, Vlada je od 2009. do 2018. godine za stambeno obezbjeđivanje već obezbijeđenih funkcionera potrošila više od 13 miliona eura. Tako su  funkcioneri sa zaradama od po nekoliko hiljada eura, uknjižili još po jedan stan, da im se nađe. Uz rate od 40 do 70 eura. Prosvjetna zajednica Crne Gore organizovala je prošle godine protest, tražeći da profesori sa 20 i više godina staža dobijaju stambene kredite po uslovima koji su važili i za ministra  Šehovića. On je za svega 20.000 eura dobio stan  od 89 kvadrata u Podgorici. Ništa od toga.

Nije  samo  trenutna raspodjela novca iz budžeta nepravedna.  U proteklih dvije decenije ogromne sume  našeg novca, otišle su privilegovanim pojedincima ili kompanijama.

Poreski dug Crne Gore, pohvalio se direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša nedavno, iznosi 378, 14 miliona eura. To se smatra uspjehom u odnosu na ranije godine i decenije. Godišnji budžet za prosvjetu iznosi oko 22 miliona eura. Porez koji država nije naplatila,  mogao je da pokrije 17 godina plata u obrazovanju!

Zašto nije naplaćen, posebna je, ispričana priča. Na spisku najvećih poreskih dužnika decenijama su isti pojedinci bliski vladajućim krugovima i posebno Milu Đukanoviću koji decenijama stoji na vrhu piramide moći. Dragan Brković, Veselin Barović, Dragan Bećirović…  Obrazovanje su pojeli tajkuni.  I neke državne kompanije, poput Montenegro airlansa, koje su decenijama na aparatima.

Prošle godine Vlada je za nacionalnu avio-kompaniju odredila 150 miliona eura državne pomoći. To je osam  godišnjih zarada za prosvjetu. Može se polemisati treba li sa toliko državnog novca pomagati nacionalnu kompaniju na izdisaju. Drugo je sigurno: nismo morali pomagati privatnu banku braće Đukanović za 40 miliona eura. Tačnije nismo trebali, a morali jesmo. To su dvije godine plata u obrazovanju.  Dug je spisak  državne pomoći, koja je mahom otišla u povlašćene ruke.

U 2014. dr­žav­na po­moć za oblast kul­tu­re i in­for­mi­sa­nja bi­la je 3,5 mi­li­o­na, u 2013. go­di­ni 4,9 mi­li­o­na, u 2012 – 3,5 mi­li­o­na, a u 2011 – 3,95 mi­li­o­na eura, podaci su Centra za građansko obrazovanje. Taj novac otišao je u ruke  prorežimskih medija. Koji se održavaju jer održavaju vlast. Godišnje je na njih otišlo i po pet godišnjih zarada za jednu osnovnu školu.

Treba ponavljati i ponavljati – para ima. I bilo ih je. One se  ne raspodjeljuju kako treba. Slobodan J. Savovoić iz Sindikata prosvjete komentariše: „Ja  ne znam koliko košta nabavka i servisiranje predsjednikovog automobila, ali znam da društveni dohodak ne smijemo trošiti na ovaj  način. To ne može da promijeni Sindikat prosvjete. Potrebno je  napraviti konsenzus svih snaga o daljem kretanju društvenog bogatstva. Potreban je remont društva“.

To ne može da napravi vlast koja je napravila podjele i strpala  bogatstvo u džep svojih najbližih. Dok se vlast ne promijeni, gledaćemo kako profesori jedva preživljavaju, a njihovi najbolji đaci odlaze van granica. Da dostojanstveno žive. Pa i kao moleri.

Milena PEROVIĆ KORAĆ 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo