Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA U MRTVOM UGLU: Na ulicama virus, nasilnik u četiri zida

Objavljeno prije

na

Mjere izolacije radi zaštite od virusa  većini slučajeva predstavljaju  veću izloženost riziku od nasilja u porodici.  Na SOS telefonskim linijama za žrtve nasilja u porodici registrovano 27 odsto više prijava porodičnog nasilja u Crnoj Gori

 

Dok su vlade i policije država svijeta posvećene globalnoj borbi protiv  – virusa COVID-19, u nekom  domu, neka žena, dijete ili starci trpe porodično nasilje. Ono je u značajnom porastu nakon globalne pandemije. Na to je nedavno upozorio i generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš.

Da Crna Gora nije izuzetak ukazuju i podaci izvršne koordinatorke projekta u nacionalnoj SOS liniji za žrtve nasilja u porodici Nataše Međedović.  Na SOS telefonskim linijama njena nevladina organizacija bilježi značajno veći broj prijava porodičnog nasilja od kada su stupile na snagu Vladine mjere za suzbijanje virusa (od 16. marta do 13. aprila)  – 27 odsto više u odnosu na prethodni mjesec (februar) i 10 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

„Nasilne taktike se često pogoršavaju jer nasilnik koristi krizu kao izgovor da primjenjuje nasilje od verbalnog i psihološkog, uskraćivanja osnovnih sredstava za život, do fizičkih napada“, kaže  Međedovićeva za Monitor.

Iz Uprave policije, međutim, tvrde da su u drugoj polovini marta oni primili ujednačen broj prijava nasilja u porodici kao i prošle godine.

Istraživanja pokazuju da su najčešće žrtve nasilja u porodici – žene. Prvi uzrok smrti ili invalidnosti među ženama od 15 do 45 godina nijesu bolesti ili saobraćajne nesreće, već nasilje. Prisustvo djece prilikom nasilnog ponašanja roditelja je najveći činilac rizika od prenosa nasilničkog ponašanja sa generacije na generaciju. Dječaci svjedoci nasilja u porodici su dva puta više izloženi vjerovatnoći da će zlostavljati svoje partnere i djecu kad oni postanu odrasle osobe. Realizovani projekti pokazuju da 30  do 60 posto počinilaca nasilja u partnerskim vezama, zlostavlja i djecu. Riječ je o podacima Ujedinjenih nacija o nasilju nad ženama u svijetu.

Nacionalna SOS liniju za žrtve nasilja u porodici je od početka primjene mjera Vlade Crne Gore  pa do 13. aprila (ponedjeljak) primila 254 poziva.

Međedovićeva tvrdi da su pomoć i podršku tražile žrtve nasilja u porodici iz 14 gradova Crne Gore.

Najviše , ukupno 162 puta , zvali su građani  Podgorice i Nikšića što je skoro 64 odsto od ukupnog broja (254) poziva. Iz Ulcinja, Berana i Danilovgrada su primili  45 poziva.

Međedović kaže  da žrtve najčešće prijavljuju psihičko nasilje, a zatim fizičko i ekonomsko, a u manjoj mjeri seksualno.„Aktuelna situacija sa COVID-19 ugrozila je i pogoršala ekonomski položaj žena. Česti su zahtjevi za posredovanjem centrima za socijalni rad i Crvenom krstu zbog obezbjeđivanja jednokratne novčane pomoći i pomoći u hrani“, pojasnila je Međedovićeva.

Žrtve nasilja su dominantno žene (preko 90 odsto). U skoro 10 odsto prijava žrtve su djeca koja najčešće trpe nasilje od roditelja. U malom procentu (dva odsto) su prijave za porodično nasilje nad muškarcima koji su izloženi nasilju od strane drugih muških članova (otac, brat, sin…)

Nacionalnu SOS liniju, tvrdi ona, najčešće pozivaju žene (preko 85 odsto slučajeva) koje su u najvećoj mjeri izložene nasilju od strane supružnika i bivših supružnika. Preostali pozivi su od strane trećih lica, najčešće institucija policije i centara za socijalni rad, kao i od strane rodbine i komšija.

Policija je tokom marta evidentirala  125 kršenja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a pomenute prekršaje naparavio  je 121 izvršilac. Od njih su 90 muškarci  a 31 žene, odgovorili su iz Uprave policije na pitanja Monitora.

Žrtve su, 144 osobe – 56 muškarci  a 88 žene.

U martu 2019. godine registrovana su 132 prekršaja. Kršenja zakona počinjena su od strane 137 izvršilaca (113 muškog , a 24 ženskog pola). Pekršaji su izvršeni nad 142 žrtve, od kojih je 57 muškog a 85 ženskog pola.

„Kako navedeni podaci ukazuju, nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u proteklom periodu ima ujednačen trend kao i u uporednom periodu“, navodi se u odgovoru Uprave policije.

U Upravi policije tvrde da je od početka godine do 15. marta počinjeno 392 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a od 16. do 31. marta  64 prekršaja iz istog Zakona.

Kada je riječ o nasilju u porodici ili porodičnoj zajednici za prva tri mjeseca u  Crnoj Gori je  registrovano 49 krivičnih djela. Godinu ranije Uprava policije je u prvom tromjesječju registrovala 54 krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

„Od početka sprovođenja mjera, dakle u periodu od 16. do 31. marta ove godine izvršeno je osam navedenih krivičnih djela i to, četiri krivična djela su registrovana na teritoriji nadležnosti Centra bezbjednosti Podgorica, a po jedno u gradovima koji su u nadležnosti centara bezbjednosti Berane, Budva, Pljevlja i Odjeljenju bezbjednosti Cetinje“, piše u odgovoru policije.

Prema podacima Monitora, osnovna državna tužilaštva su zbog porodičnog nasilja od 15. marta procesuirala 20 građana. Najviše ih je procesuiralo Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (6), tužilaštva u Baru i Kotoru po tri osobe,  po dvije osobe u Nikšiću, Beranama i Pljevljima, dok je na Cetinju i u Herceg Novom procesuirana po jedna osoba.

Protiv pet osoba osnovna tužilaštva podigla su optužne predloge zbog nasilja u porodici, dok su postupci protiv njih 13 još u fazi izviđaja. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je dvije krivične prijave za ovo djelo kao neosnovane.

Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković zatražio je prethodne sedmice od rukovodilaca nadležnih državnih tužilaštava hitnost u procesuiranju predmeta porodičnog nasilja.

Žrtve nemaju puno izbora: napolju je virus, u četiri zida nasilnik.

 

Maja Raičević: Mjere samoizolacije su samo okidač

Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević u izjavi za Monitor pojašnjava zašto je kod nas i u mnogim drugim zemljama zabilježen porast broja prijava za nasilje u prodicama. „Nasilje se , ipak, ne dešava zbog mjera samoizolacije, one samo povećavaju rizik od nasilja u porodicama u kojima  ovakvi obrasci ponašanja i inače postoje. U porodicama u kojima  postoje harmonični odnosi i međusobna tolerancija teško da će pomenute mjere izazvati eskalaciju nasilja. Izolacija smanjuje mogućnost socijalne podrške za žrtve nasilja , pa je i to jedan od razloga što teže podnose nasilno ponašanje člana porodice“, kaže Raičevićeva.

Ona ukazuje da su  ostali okidači za nasilje koji prate aktuelno stanje – siromaštvo (koje je uslovljeno ostankom bez  posla u doba pandemije)  i nedostatak osnovnih sredstava za život, loši uslovi života u zajedničkom domaćinstvu i slično.

„Ipak, sve ove  situacije  predstavljaju  okidač , a pravi uzrok nasilja leži u neravnopravnosti između muškaraca i žena i istorijski nejednakim odnosima moći u porodici“, pojasnila je Raičevićeva.

Ona tvrdi da trenutna situacija otežava prijavljivanje i zaštitu,  jer nasilnici često kontrolišu žrtve i često im oduzimaju  mobilni telefon kako bi ih spriječili da pozovu pomoć.

„Osim toga zbog ograničenja kretanja, mnoge žrtve vjeruju da moraju ostati kući i u slučaju neposredne opasnosti. Zato je u ovom trenutku ključna uloga dežurne službe policije, koju je moguće dobiti na broj 122 , a koja treba hitno da reaguje na svaku sumnju na nasilje ili prijavu, čak i onda kada je upute građani koji žele da ostanu anonimni, a da ne govorim o slučajevima kada zove sama žrtva nasilja i traži zaštitu“, ističe ona.

Kao ozbiljan problem vidi nedovoljnu primjenu policijske naredbe o udaljenju nasilnika iz stana, koju policija može samostalno izreći na period do tri dana, dok sudovi za prekršaje ne izreknu hitne zaštitne mjere. „Ova mjera je ključna za zaštitu žrtava i prevenciju daljeg nasilja, pa ćemo nastaviti da insistiramo na njenoj primjeni, u čemu  očekujemo podršku  Uprave policije i nadležnog Ministarstva unutrašnjih poslova“.

Posebno je, tvrdi, važno zaštititi višestruko ranjive kategorije žena, Romkinje, žene sa invaliditetom, izbjegle i raseljene žene, siromašne žene i one koje su usljed novonastalih okolnosti ostale bez primanja, ili su zaposlene u neformalnoj ekonomiji i prijeti im gubitak posla, žene koje žive na selu, starije žene, samohrane majke.

„Upravo su nam primjeri  revnosnih reakcija policije i tužilaštva u slučajevima kršenja privremenih mjera protiv korona virusa, kojima ovih dana svjedočimo, pokazali da se jednako efikasno mogu primijeniti i zaštitne mjere u slučajevima nasilja, samo ako postoji volja i jasna direktiva sa ključnih pozicija u državi“, zaključuje Raičevićeva.

 

Pokazati žrtvama nasilja da nijesu same

 

Kao dio nacionalne kampanje OstaniDoma, pokrenute radi prevencije širenja korona virusa u Crnoj Gori, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava policije i nevladine organizacije koje su članice Operativnog tima za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici realizuju kampanju BezbjednaDoma.

Cilj kampanje je, kako tvrde u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ukazati žrtvama da nijesu same i da mogu dobiti pomoć i zaštititi sebe i druge članove porodice od nasilja.

,,Na materijalima koji će biti plasirani putem društvenih mreža i medija, biće broj telefona Uprave policije – 122 na koji se mogu prijaviti nasilnici, broj nacionalne SOS linije za žrtve nasilja u porodici 080 111 111, koja je besplatna, anonima i dostupna 24 sata, sedam dana u sedmici, gdje je za žrtve nasilja obezbijeđena sveobuhvatna podrška, kao i brojevi za specijalizovanu besplatnu pravnu pomoć i psihološku podršku: Sigurne ženske kuće – 069 013 321 (24/7), SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica 020 232 254 i 067 805 297 (24/7), Centra za ženska prava – 067 166 800 (od 9 do 17h, radnim danima) i Centra za romske inicijative – 067 104 700 (24/7)”, navodi se u saopštenju.

Maja Raičević smatra da kampanju mora pratiti profesionalan i hitan odgovor institucija, posebno policije i tužilaštva koji su na prvoj liniji zaštite od nasilja.

„Ohrabruje poruka ministra Nuhodžića da žrtve nijesu same i da će policija hitno reagovati na njihove prijave. Pratićemo da li će zaista biti tako i reagovati, kao i do sada, na sve eventualne propuste ili zloupotrebe“, kaže Raičevićeva za Monitor.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRAŠKO VUKOVIĆ, BIVŠI ČLAN KARTELA DARKA ŠARIĆA, PONOVO UHAPŠEN: Bjegunac koji se godinama slobodno šetao Crnom Gorom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zagrebačka policija uhapsila je Draška Vukovića po Interpolovoj potjernici iz Argentnine, raspisanoj 2009. godine. Vuković je bio svjedok saradnik u postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina. Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona bila završena zbog nedostatka dokaza

 

Gotovo trinaest godina nakon međunarodne akcije Balkanski ratnik, u kojoj su uhapšeni članovi narko klana Darka Šarića, ponovo se pominje ime Draška Vukovića. On je nedavno uhapšen u Zagrebu, jer se nalazi na Interpolovoj potjernici od 2009. godine. Za njim je potjernicu raspisala Argentina zbog pokušaja dilovanja gotovo pola tone kokaina u toj južnoameričkoj zemlji.

Vuković se šetao centrom Zagreba, kada su mu pripadnici hrvatske policije stavili lisice na ruke. Smješten je u ekstradicioni pritvor i čeka suđenje po tom zahtjevu za izručenje.

U Crnoj Gori je poznat otkad je pobjegao iz zatvora u Danskoj. On je sredinom februara 2007. godine uhapšen u Kopenhagenu sa 38 kilograma kokaina, vrijednog nekoliko miliona eura, zajedno s još dvojicom državljana Srbije, a svi su kod sebe imali hrvatske pasoše. Krajem marta 2007. godine uspio je pobjeći danskoj policiji tokom prebacivanja u zatvor. Vuković je pobjegao u sačekuši automobila u kojem je bio, a akciju su navodno organizovali njegovi saradnici iz narko kartela koji su napravili zasjedu policijskog vozila.

Draško Vuković je bio svjedok saradnik u drugostepenom postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Uhapšeni su u velikoj akciji kodnog imena Balkanski ratnik. Svjedočio je o tome kako su švercovali velike količine kokaina, da je sarađivao s Draganom Dudićem Fricom i Anatazijem Martinićem, ali ne i Šarićem, iako je ranije dao iskaz u kojem je tvrdio da je Šarić bio neprikosnoveni vođa.

Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona zatim bila završena zbog nedostatka dokaza. Istraga pokušaja ubistva Softića je obustavljena jer policija i tužilaštvo za osam godina nijesu obezbijedili dokaze.

Policija je, na osnovu iskaza Vukovića, podnijela krivičnu prijavu protiv Dragana Labudovića, Ivana Asanovića i Vladana Labudovića 2014, sedam godina nakon napada na Softića. To je učinjeno samo na osnovu usmenog iskaza Vukovića, bez ijednog materijalnog dokaza, što su potvrdili spisi predmeta.

Vuković je prethodno, kako se navodi u spisima, samoinicijativno policiji dao informaciju da mu je Dragan Labudović, prilikom posjete Argentini, ispričao da je za isnoz od po 500 eura angažovao Berance Vladimira Labudovića i Ivana Asanovića da fizički napadnu Softića. To je, navodno, urađeno jer je novinar pisao o kriminalu u Beranama, dovodeći u vezu sa tim Dragana Labudovića. Te navode Vuković je ponovio i pred ODT Berane, nakon čega je otvorena istraga protiv njih pred Višim tužiocem u Bijelom Polju i naložene mjere tajnog nadzora. Te mjere, međutim, nijesu obezbijedile dokaze za krivičnu prijavu.

Vuković je naknadno pred višim tužiocem rekao da nikada nije dao te izjave, te da je njegov potpis falsifikovan. On je to objasnio navodima da je zapisnik potpisan latinicom, a da on piše samo ćirilicom.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Uporedo sa sudskim postupcima čeka se i odluka Disciplinke komisije koja je pokrenula postupak protiv Spasojevića i to zbog toga jer je tokom gostovanja u televizijskoj emisiji neovlašćeno iznio određene podatke koji se tiču bezbjednosti u zatvoru, uz činjenicu da za određene medijske nastupe nije tražio, niti dobio saglasnost starješine organa.

„Povodom medijskih istupa službenika Predraga Spasojevića, donijeta je Odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv imenovanog zbog težih povreda službene dužnosti. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da disciplinksi postupak za težu povredu službene dužnosti protiv državnog službenika vodi i Disciplinska komisija. U skladu sa navedenim, odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv službenika Predraga Spasojevića, dostavljena je Disciplinksoj komisiji na dalje postupanje, saopštio je Monitoru pomoćnik direktora UIKS-a Nebojša Janković.

Na sve ovo Spasojević ponavlja da nije kriv i da će to dokazati.

Spasojević je gostujući u istoj televizijskoj emisiji kazao i da vrlo brzo očekuje predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića „kod njega i da će mu spremiti ćeliju po svim standardima“.

Povodom te izjave, reagovali su iz DPS-a i Kabineta predsednika države, ističući da je Spasojević na krajnje neprimjeren način nasrnuo na najvišu državnu instituciju, na predsjednika Crne Gore, te da se mora pokrenuti odgovarajući postupak pred državnim organima.

Menadžmet Uprave za izvršenje krivičnih sankcija odmah se ogradio od svih njegovih izjava, posebno onih koje sadrže bilo koji politički segment, a koje nijesu spojive sa poslovima i radnim zadacima državnog službenika i namještenika UIKS-a, kako su saopštili

Spasojević je smijenjen samo dva dana kasnije.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo