Povežite se sa nama

DRUŠTVO

ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA U MRTVOM UGLU: Na ulicama virus, nasilnik u četiri zida

Objavljeno prije

na

Mjere izolacije radi zaštite od virusa  većini slučajeva predstavljaju  veću izloženost riziku od nasilja u porodici.  Na SOS telefonskim linijama za žrtve nasilja u porodici registrovano 27 odsto više prijava porodičnog nasilja u Crnoj Gori

 

Dok su vlade i policije država svijeta posvećene globalnoj borbi protiv  – virusa COVID-19, u nekom  domu, neka žena, dijete ili starci trpe porodično nasilje. Ono je u značajnom porastu nakon globalne pandemije. Na to je nedavno upozorio i generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš.

Da Crna Gora nije izuzetak ukazuju i podaci izvršne koordinatorke projekta u nacionalnoj SOS liniji za žrtve nasilja u porodici Nataše Međedović.  Na SOS telefonskim linijama njena nevladina organizacija bilježi značajno veći broj prijava porodičnog nasilja od kada su stupile na snagu Vladine mjere za suzbijanje virusa (od 16. marta do 13. aprila)  – 27 odsto više u odnosu na prethodni mjesec (februar) i 10 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

„Nasilne taktike se često pogoršavaju jer nasilnik koristi krizu kao izgovor da primjenjuje nasilje od verbalnog i psihološkog, uskraćivanja osnovnih sredstava za život, do fizičkih napada“, kaže  Međedovićeva za Monitor.

Iz Uprave policije, međutim, tvrde da su u drugoj polovini marta oni primili ujednačen broj prijava nasilja u porodici kao i prošle godine.

Istraživanja pokazuju da su najčešće žrtve nasilja u porodici – žene. Prvi uzrok smrti ili invalidnosti među ženama od 15 do 45 godina nijesu bolesti ili saobraćajne nesreće, već nasilje. Prisustvo djece prilikom nasilnog ponašanja roditelja je najveći činilac rizika od prenosa nasilničkog ponašanja sa generacije na generaciju. Dječaci svjedoci nasilja u porodici su dva puta više izloženi vjerovatnoći da će zlostavljati svoje partnere i djecu kad oni postanu odrasle osobe. Realizovani projekti pokazuju da 30  do 60 posto počinilaca nasilja u partnerskim vezama, zlostavlja i djecu. Riječ je o podacima Ujedinjenih nacija o nasilju nad ženama u svijetu.

Nacionalna SOS liniju za žrtve nasilja u porodici je od početka primjene mjera Vlade Crne Gore  pa do 13. aprila (ponedjeljak) primila 254 poziva.

Međedovićeva tvrdi da su pomoć i podršku tražile žrtve nasilja u porodici iz 14 gradova Crne Gore.

Najviše , ukupno 162 puta , zvali su građani  Podgorice i Nikšića što je skoro 64 odsto od ukupnog broja (254) poziva. Iz Ulcinja, Berana i Danilovgrada su primili  45 poziva.

Međedović kaže  da žrtve najčešće prijavljuju psihičko nasilje, a zatim fizičko i ekonomsko, a u manjoj mjeri seksualno.„Aktuelna situacija sa COVID-19 ugrozila je i pogoršala ekonomski položaj žena. Česti su zahtjevi za posredovanjem centrima za socijalni rad i Crvenom krstu zbog obezbjeđivanja jednokratne novčane pomoći i pomoći u hrani“, pojasnila je Međedovićeva.

Žrtve nasilja su dominantno žene (preko 90 odsto). U skoro 10 odsto prijava žrtve su djeca koja najčešće trpe nasilje od roditelja. U malom procentu (dva odsto) su prijave za porodično nasilje nad muškarcima koji su izloženi nasilju od strane drugih muških članova (otac, brat, sin…)

Nacionalnu SOS liniju, tvrdi ona, najčešće pozivaju žene (preko 85 odsto slučajeva) koje su u najvećoj mjeri izložene nasilju od strane supružnika i bivših supružnika. Preostali pozivi su od strane trećih lica, najčešće institucija policije i centara za socijalni rad, kao i od strane rodbine i komšija.

Policija je tokom marta evidentirala  125 kršenja Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a pomenute prekršaje naparavio  je 121 izvršilac. Od njih su 90 muškarci  a 31 žene, odgovorili su iz Uprave policije na pitanja Monitora.

Žrtve su, 144 osobe – 56 muškarci  a 88 žene.

U martu 2019. godine registrovana su 132 prekršaja. Kršenja zakona počinjena su od strane 137 izvršilaca (113 muškog , a 24 ženskog pola). Pekršaji su izvršeni nad 142 žrtve, od kojih je 57 muškog a 85 ženskog pola.

„Kako navedeni podaci ukazuju, nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici u proteklom periodu ima ujednačen trend kao i u uporednom periodu“, navodi se u odgovoru Uprave policije.

U Upravi policije tvrde da je od početka godine do 15. marta počinjeno 392 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a od 16. do 31. marta  64 prekršaja iz istog Zakona.

Kada je riječ o nasilju u porodici ili porodičnoj zajednici za prva tri mjeseca u  Crnoj Gori je  registrovano 49 krivičnih djela. Godinu ranije Uprava policije je u prvom tromjesječju registrovala 54 krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

„Od početka sprovođenja mjera, dakle u periodu od 16. do 31. marta ove godine izvršeno je osam navedenih krivičnih djela i to, četiri krivična djela su registrovana na teritoriji nadležnosti Centra bezbjednosti Podgorica, a po jedno u gradovima koji su u nadležnosti centara bezbjednosti Berane, Budva, Pljevlja i Odjeljenju bezbjednosti Cetinje“, piše u odgovoru policije.

Prema podacima Monitora, osnovna državna tužilaštva su zbog porodičnog nasilja od 15. marta procesuirala 20 građana. Najviše ih je procesuiralo Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici (6), tužilaštva u Baru i Kotoru po tri osobe,  po dvije osobe u Nikšiću, Beranama i Pljevljima, dok je na Cetinju i u Herceg Novom procesuirana po jedna osoba.

Protiv pet osoba osnovna tužilaštva podigla su optužne predloge zbog nasilja u porodici, dok su postupci protiv njih 13 još u fazi izviđaja. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je dvije krivične prijave za ovo djelo kao neosnovane.

Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković zatražio je prethodne sedmice od rukovodilaca nadležnih državnih tužilaštava hitnost u procesuiranju predmeta porodičnog nasilja.

Žrtve nemaju puno izbora: napolju je virus, u četiri zida nasilnik.

 

Maja Raičević: Mjere samoizolacije su samo okidač

Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević u izjavi za Monitor pojašnjava zašto je kod nas i u mnogim drugim zemljama zabilježen porast broja prijava za nasilje u prodicama. „Nasilje se , ipak, ne dešava zbog mjera samoizolacije, one samo povećavaju rizik od nasilja u porodicama u kojima  ovakvi obrasci ponašanja i inače postoje. U porodicama u kojima  postoje harmonični odnosi i međusobna tolerancija teško da će pomenute mjere izazvati eskalaciju nasilja. Izolacija smanjuje mogućnost socijalne podrške za žrtve nasilja , pa je i to jedan od razloga što teže podnose nasilno ponašanje člana porodice“, kaže Raičevićeva.

Ona ukazuje da su  ostali okidači za nasilje koji prate aktuelno stanje – siromaštvo (koje je uslovljeno ostankom bez  posla u doba pandemije)  i nedostatak osnovnih sredstava za život, loši uslovi života u zajedničkom domaćinstvu i slično.

„Ipak, sve ove  situacije  predstavljaju  okidač , a pravi uzrok nasilja leži u neravnopravnosti između muškaraca i žena i istorijski nejednakim odnosima moći u porodici“, pojasnila je Raičevićeva.

Ona tvrdi da trenutna situacija otežava prijavljivanje i zaštitu,  jer nasilnici često kontrolišu žrtve i često im oduzimaju  mobilni telefon kako bi ih spriječili da pozovu pomoć.

„Osim toga zbog ograničenja kretanja, mnoge žrtve vjeruju da moraju ostati kući i u slučaju neposredne opasnosti. Zato je u ovom trenutku ključna uloga dežurne službe policije, koju je moguće dobiti na broj 122 , a koja treba hitno da reaguje na svaku sumnju na nasilje ili prijavu, čak i onda kada je upute građani koji žele da ostanu anonimni, a da ne govorim o slučajevima kada zove sama žrtva nasilja i traži zaštitu“, ističe ona.

Kao ozbiljan problem vidi nedovoljnu primjenu policijske naredbe o udaljenju nasilnika iz stana, koju policija može samostalno izreći na period do tri dana, dok sudovi za prekršaje ne izreknu hitne zaštitne mjere. „Ova mjera je ključna za zaštitu žrtava i prevenciju daljeg nasilja, pa ćemo nastaviti da insistiramo na njenoj primjeni, u čemu  očekujemo podršku  Uprave policije i nadležnog Ministarstva unutrašnjih poslova“.

Posebno je, tvrdi, važno zaštititi višestruko ranjive kategorije žena, Romkinje, žene sa invaliditetom, izbjegle i raseljene žene, siromašne žene i one koje su usljed novonastalih okolnosti ostale bez primanja, ili su zaposlene u neformalnoj ekonomiji i prijeti im gubitak posla, žene koje žive na selu, starije žene, samohrane majke.

„Upravo su nam primjeri  revnosnih reakcija policije i tužilaštva u slučajevima kršenja privremenih mjera protiv korona virusa, kojima ovih dana svjedočimo, pokazali da se jednako efikasno mogu primijeniti i zaštitne mjere u slučajevima nasilja, samo ako postoji volja i jasna direktiva sa ključnih pozicija u državi“, zaključuje Raičevićeva.

 

Pokazati žrtvama nasilja da nijesu same

 

Kao dio nacionalne kampanje OstaniDoma, pokrenute radi prevencije širenja korona virusa u Crnoj Gori, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava policije i nevladine organizacije koje su članice Operativnog tima za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici realizuju kampanju BezbjednaDoma.

Cilj kampanje je, kako tvrde u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ukazati žrtvama da nijesu same i da mogu dobiti pomoć i zaštititi sebe i druge članove porodice od nasilja.

,,Na materijalima koji će biti plasirani putem društvenih mreža i medija, biće broj telefona Uprave policije – 122 na koji se mogu prijaviti nasilnici, broj nacionalne SOS linije za žrtve nasilja u porodici 080 111 111, koja je besplatna, anonima i dostupna 24 sata, sedam dana u sedmici, gdje je za žrtve nasilja obezbijeđena sveobuhvatna podrška, kao i brojevi za specijalizovanu besplatnu pravnu pomoć i psihološku podršku: Sigurne ženske kuće – 069 013 321 (24/7), SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica 020 232 254 i 067 805 297 (24/7), Centra za ženska prava – 067 166 800 (od 9 do 17h, radnim danima) i Centra za romske inicijative – 067 104 700 (24/7)”, navodi se u saopštenju.

Maja Raičević smatra da kampanju mora pratiti profesionalan i hitan odgovor institucija, posebno policije i tužilaštva koji su na prvoj liniji zaštite od nasilja.

„Ohrabruje poruka ministra Nuhodžića da žrtve nijesu same i da će policija hitno reagovati na njihove prijave. Pratićemo da li će zaista biti tako i reagovati, kao i do sada, na sve eventualne propuste ili zloupotrebe“, kaže Raičevićeva za Monitor.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo