Povežite se sa nama

FOKUS

VLAST, KORONA, GRAĐANI: Delegiranje odgovornosti

Objavljeno prije

na

Mi smo sve uradili, sada je na građanima – uporno ponavljaju nadležni prebacujući odgovornost. Jeste vrijeme da se podijeli teret, ali i vrijeme obaveze da se javnost informiše na valjan način. Načelni motivacioni govori  nijesu ono što uliva povjerenje građanima

 

Sve je sada na nama, građanima, poručuju nadležni. I ističu da je država učinila sve što je u njenoj moći da suzbije širenje korona virusa. ,,Mi smo spremni, ali nam treba pomoć građana”, izjavio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

Očito je – nadležni sve više prebaciju odgovornost na pleća građana: ,,Jedino što može da nas spasi jeste da budemo disciplinovani. Ako je to toliki problem nemojte imputirati krivicu i prebacivati je u dvorište zdravstvenih radnika, u dvorište Vlade hoće li nabaviti 350, 1.350 ili 2.000 respiratora, ne znam koliko će biti potrebno. Zavisi od vaše disciplinovanosti. Ako ne budete disciplinovani, ne postoji ta Vlada na svijetu koja vam to može omogućiti”, kazala je pomoćnica ministra zdravlja Vesna Miranović.

Građani, zatvoreni u  stanovim i kućama, pod tenzijama i strahom,   očekuju od Vlade da im predoči valjane i pravovremene informacije o onome šta se zbiva. Optimizam opšte prakse direktora KCCG Jevta Erakovića, koji kao mantru ponavlja da je naš zdravstveni sistem spreman da se suoči sa virusom, ne pomaže.

Rukovodilac Kriznog medicinskog tima Ranko Lazović je prekinuo ovu praksu motivacionih priča, i na konferenciji za medije u srijedu upoznao javnost sa nekim relevantnim činjenicama. Crna  Gora ima  506 kreveta određenih za korona pacijente. U Podgorici 180, Baru 100, Pljevljima 30, Beranama 84, Nikšiću 52, Brezoviku 60. U izradi je pet privremenih bolnica kapaciteta oko 600 postelja. Crnogorsko zdravstvo raspolaže trenutno sa 106 respiratora – 61 u KCCG i 45 u ostalim zdravstvenim ustanovama, uskoro stiže još pet, do kraja sedmice još 20.

Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) za zarazne bolesti je odlučilo da se od 31. marta konferencije za medije organizuju dva puta dnevno. Ujutro,  na pitanja novinara odgovaraju ljekari Instituta za javno zdravlje, popodne,  ljekari KCCG.

Odluka je donijeta nakon što je Vlada 30. marta na Tviteru objavila zabranu kretanja, radnim danima od 19:00 do 5:00 sati, a tokom vikenda kretanje je zabranjeno od subote u 13:00 do ponedeljka u 5:00.

Objavljivanje novih restriktivnih mjera putem Tvitera, bez obraćanja zvaničnika, kritikovali su aktivisti za ljudska prava, mediji koji nisu pod kontrolom vlasti i opozicione partije.

Iz Vlade su odgovorili da nije uvedeno vanredno stanje, da nema policijskog časa,  a da je ograničenje slobode kretanja sprovedeno u skladu sa ustavom i zakonom.

Nacionalno koordinaciono tijelo je 26. marta proglasilo epidemiju zarazne bolesti COVID 19, čime su se stekli uslovi za proglašenje novih Vladinih   mjera. U Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti piše da Ministarstvo zdravlja proglašava epidemiju na predlog Instituta za javno zdravlje. U propisu koji se bavi zaraznim bolestima piše da nadzor nad njegovim i sprovođenjem drugih propisa donijetih na osnovu zakona vrši Ministarstvo zdravlja, na čijem je čelu Kenan Hrapović.

Iz Akcije za ljudska prava i Instituta Alternativa su pozvali Ustavni sud da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti u državi, a ministra zdravlja da obezbijedi da njegove mjere budu preciznije i bolje obrazložene.

U regionu vanredno stanje proglašeno je u Srbiji, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, u BiH entitetu RS, dok je u federaciji BiH na snazi stanje nesreće. Hrvatska i Slovenija nijesu uvele vanredno stanje.

,,Od najveće je važnosti da vanredne mjere koje zemlje članice preduzimaju u borbi protiv pandemije koronavirusa budu u skladu s temeljnim načelima i vrijednostima Evropske unije’’  izjavila je 31. marta predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen. Izjava je uslijedila nakon što je mađarski parlament izglasao zakon koji premijeru Viktoru Orbanu daje pravo da vlada dekretima, neograničeno. Zakon predviđa kaznu zatvora do pet godina za širenje ,,lažnih vijesti” o virusu ili mjerama vlade, a za to se redovno optužuju nezavisni mediji. Zakon omogućuje vladi da zemljom upravlja uredbama, što opozicija napada i tvrdi da je riječ o suspenziji parlamenta.

Kako to izgleda u praksi, rječit je primjer i Srbija, gdje predsjednik Aleksandar Vučić građanima javno prijeti da će im uvesti cjelodnevni policijski čas. U Novom Sadu je novinarka Ana Lalić privedena i određena joj je mjera zadržavanja od 48 sati. Lalić je kao novinarka portala nova.rs pisala o problemima zaštitne opreme Kliničkog centra Vojvodine, i navela je da su medicinski radnici bez adekvatne zaštite za rad.

Profesor sa Univerziteta u Gracu Florijan Biber ocijenio da će vjerovatno određene vlade udvostručiti svoje autoritarne prakse i iskoristiti vanredno stanje za konsolidaciju vlasti.

Da i naši političari, pored sve prijetnje od virusa, ne zaboravljaju na politička nadmudrivanja pokazao je i slučaj – respiratori. Predsjednik NKT, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović je nakon silnih peripetija oko uvoza, odbio Vučićev poklon od pet respiratora. Sve je pratio neukusni politički marketing obje strane.

Vlada je od članica NATO-a i partnerskih zemalja zatražila pomoć od 5,6 miliona hiruških maski, pola miliona maski sa P2 i P3 filterima, 6,5 miliona pari rukavica, 250.000 naočara i vizira, više od 336.000 hirurških haljina, još 100.000 nepromočivih, kao i 50.000 nepromočivih kecelja, milion jednokratnih hiruških kapi i naglavaka. Takođe se traži 320 respiratora, 20 bronhoskopa, 40 laringoskopa, 20 apsiratora, 50 EKG aparata i dva defibrilatora.

Krajem protekle sedmice u Crnu Goru je stigao prvi kontigent od 3,5 tona zaštitne opreme, koja će, kako su kazali iz Vlade, značiti sigurnost za naše zdravstvene radnike, ali i za pripadnike svih službi koje su na prvoj liniji odbrane. Premijer Duško Marković se zahvalio strateškom partneru vlasti biznsmenu Petrosu Statisu.

Šef Kabineta predsjednika Vlade Dragoljub Bulatović kazao je da je oprema stigla u pravi čas, kada su resursi već bili na izmaku.

O tome koliko je oprema neophodna, početkom ove nedjelje, progovorio je doktor interne medicine u ulcinjskom Domu zdravlja Isat Jakupi: ,,Doktori i cijelo medicinsko osoblje Doma zdravlja nemaju uslova da kvaliteno odgovore izazovu sa kojim se bori država i cijeli svijet. Nemamo opremu, nešto je juče stiglo iz Kine, ali opet ništa. Sve ovo vrijeme bez maski, rukavica, mantila ili neke druge opreme, primamo pacijente za koje ne znamo da li imaju ili nemaju virus. Zar nam nije cijela jedna smjena Hitne u samoizolaciji”, kazao je Jakupi Vijestima. O lošoj opremljenosti za zaštitu od infekcije nezvanično govore i drugi medicinski radnici, naši sagovrnici.

Najmanje 50 zdravstvenih radnika iz Podgorice, Bara, Herceg Novog i Andrijevice su stavljeni u samoizolaciju zbog kontakta sa zaraženim osobama.

Iz Kriznog medicinskog štaba je objavljeno da su 82 zaposlena u barskoj bolnici u izolaciji, i to 24 ljekara, 52 sestre i šest radnika na higijeni. ,,Dva ljekara iz bolnice su pozitivna na COVID 19 i pozitivna je jedna sestra”, naveli su iz Kriznog štaba.

Direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša je izjavio da 237 zdravstvenih radnika nije u izolaciji zbog neadekvatne zaštite, već da su riziku od infekcije bili izloženi van radnog mjesta. Od njih je gotovo 40 odsto izolovano jer su u prethodnom periodu boravili na usavršavanju u inostranstvu. Iz IJZ 31. marta su kazali da je u Crnoj Gori na korona virus pozitivno 10 zdravstvenih radnika – šest ljekara i četiri medicinske sestre.

Protekle sedmice u Bijelom Polju 20 ljekara prekinulo je specijalizaciju i stavilo se na raspolaganje zdravstvenim ustanovama u tom gradu. S druge strane, ljekari koje je Monitor kontaktirao navode da pojedine kolege, malobrojne, sve čine da ne bi došle na posao – bolovanjima i na druge načine.

Fokusiranje zdravstva na suzbijanje epidemije osjećaju mnogi pacijenti sa hroničnim bolestima koji teže dolaze do uputa i ljekova koji su im neophodni. U KCCG su od 11. marta obustavljene sve planirane operacije, a ove nedjelje je saopšteno da su obustavljeni  operativni zahvati na pacijentima sa malignim bolestima koji nisu hitni.

Prošlog četvrtka, kada je do 14,00 sati broj zaraženih virusom bio 67, do zaključenja ovog broja Monitora, četvrtak 14,00 sati, potvrđeno je 140 slučaja oboljelih od korona virusa.

U nedjelju je u KCCG preminula je još jedna osoba koja je bila pozitivna na virus, što je drugi smrtni slučaj u Crnoj Gori od početka epidemije. Kako je saopšteno iz Kliničkog centra, riječ je o 79-godišnjem pacijentu, koji je bio teški srčani bolesnik –
,,dominantni osnov njegovog umiranja je pogoršanje srčanog oboljenja”. ,,Bez obzira što je bila u teškom stanju, kada se otkrije da je osoba bila inficirana virusom, smatra se da je umrla od posljedica korona virusa”, objasnio je Mugoša.

Korona virus registrovan je i kod dvoje djece starosti do devet godina, podatak je objavljen na zvaničnom sajtu Vlade i NKT-a –  coronainfocg.me. Mugoša je naveo da je 14 osoba mlađih od 18 godina u Crnoj Gori zaraženo. Najviše oboljelih je starosne dobi od 40 do 59 godina.

Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje Senad Begić, na konferenciji u četvrtak, naglasio je da je broj kontakata bio veći od predviđanja: ,,Nismo očekivali da ćemo imati ovoliko kontakata. Nismo očekivali da se virus širi između opština, što se dešava i pored donesenih mjera. Sada je stigla naplata svega onoga što se dešavalo prije 14 dana’’.

Iz  Instituta za javno zdravlje upozoravaju: sljedeće dvije do tri sedmice su od ključne važnosti u pokušaju da se epidemija ograniči.

 

Projekcije

,,Preduzimamo sve mjere kako bi izbjegli pik i opterećenje. Cilj nam je da ne napunimo 600 postelja, koliko imamo. Za sada u tome uspijevamo”, izjavio je direktor IJZ Boban Mugoša.

Rukovodilac Kriznog medicinskog tima Ranko Lazović izjavio je da je  najoptimističnija prognoza da u Crnoj Gori bude do 630 oboljelih.

On je istakao da je ukupna stopa mortaliteta 3,4 odsto, a od sezonskog gripa je dva odsto.

Tokom sezone 2018 – 2019. od sezonskog gripa umrla je 31 osoba. Od sezonskog gripa je u Crnoj Gori do 12. marta ove godine umrlo šest osoba.

 

Primjer Njemačke

Njemačka ima 77.981 zaraženih i 931 smrtni slučaj (podaci od četvrtka 2. aprila). To je znatno manji broj umrlih u poređenju sa drugim zemljama – Francuska 56.989 oboljelih, 4.032 umrlih; Kina 81.554 oboljelih, 3.312 umrlih…

Dojče vele je prije par mjeseci pisao o tome da su njemačke klinike spremne da plate 15.000 eura kako bi dovele jednog medicinskog radnika sa Balkana. A dovode ih hiljade. Prema podacima njemačke Savezne službe za zapošljavanje, u martu 2019. ukupan broj medicinara sa Zapadnog Balkana koji je radio u Njemačkoj bio je 50.726, iz Crne Gore 993.

Komentari

FOKUS

ŠTA JE VLAST OBEĆALA I MOGLA, A NIJE HTJELA DA URADI: Ogledalo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanović, Katnić, Žugić, Jovanić… na istom su mjestu gdje ih je ostavio DPS nakon gubitka vlasti. Zato su pravosuđe, tužilaštvo, Ustavni sud, izvršna i zakonodavna vlast u svojevrsnom v.d. stanju. Bolje rečeno – u nokdaunu. A obećali su da ,,ova Vlada treba da bude sve što DPS nije bio”

 

U jutarnjim vijestima slušali smo optimistične najave da bi dionica auto-puta Smokovac – Mateševo mogla biti otvorena za saobraćaj do kraja godine. Poslije podne stigla je slika konvoja skupocjenih automobila sa službenim tablicama kako jezdi nezavršenim drumom. Iako je to, navodno, zabranjeno do završetka saobraćajnice.

Upućeni su objavili  da se u vozilima nalazio premijerov sin Miloš Krivokapić sa službenom pratnjom. Putovao je za Mojkovac gdje se, već nekoliko dana, nalaze njegove sestre  Jelena i Milena. Takođe korisnice državnih vozila i službene pratnje.  Tamo svi skupa, ako je vjerovati saopštenjima mojkovačkog odbora DPS-a, agituju za listu Ne damo Mojkovac, uoči lokalnih izbora zakazanih za prvu nedjelju decembra.

Premijer Zdravko Krivokapić nije se oglašavao ovim povodom. Jeste DF. Ljuti što je za v.d. direktora Monteputa Vlada imenovala Milana Ljiljanića, a ne njihovog kandidata, shodno dogovoru o podjeli vlasti po dubini, iz DF-a su saopšili da je ,,odlazeći premijer Zdravko Krivokapić već po ko zna koji put prekršio koalicioni sporazum parlamentarne većine imenujući za direktora Monteputa izvjesnog Milana Ljiljanića, koji bi trebalo da pojača redove stranke u formiranju koju ovih dana ubrzano konstituišu ministar (Milojko) Spajić i djeca Zdravka Krivokapića”.

Potom su čelnici najjače koalicije unutar vlasti malo i priprijetili. ,,Formiranje nove Vlade i nezavisnog tužilaštva biće prava prilika da saznamo ko je u Vladi učestvovao u švercu cigareta, ko je, i za koji iznos, upropastio akciju hapšenja rekordne isporuke kokaina, da li je neko, i za koji iznos, dodijelio politički azil Telmanu Ismailovu, da li je neko u aktuelnoj Vladi, ili nečija djeca, trgovao ekonomskim državljanstvima, da li su neki ministri i direktori državnih sistema učestvovali u namještanju tendera, da li su nečija djeca vozilima ANB-a putovala na ljetovanje u Grčku, za čijeg sina je klan iz Granda specijalno otvorio auto-put, kao i još hiljade pitanja koje ćemo tek da otvorimo”.

Eto slike i prilike današnjih izvršnih i zakonodavnih vlasti u Crnoj Gori. I još jednog povoda da se prisjetimo obećanja izrečenog u septembru prošle godine, neposredno nakon što su Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović potpisali (još važeći?) koalicioni Sporazum na osnovu koga je u decembru formirana Vlada: ,,Ova Vlada treba da bude sve što DPS nije bio”.  Krivokapić je dodao ,,ako nas uhvatite u korupciji prijavite nas”.

Kome? Ako i DF, skoro petnaest mjeseci nakon konstituisanja nove parlamentarne većine, čeka formiranje nezavinskog tužilaštva. Baš kao i potpredsjednik Vlade.  Abazović je, u nekoliko navrata, ponovio da u njegovom kabinetu postoji više pripremljenih krivičnih prijava koje čekaju promjene u tužilaštvu.  Tih promjena nema isključivo zato što članice vladajuće koalicije neće da se dogovore o pet uglednih pravnika koje Skupština treba da imenuje kao članove Tužilačkog savjeta.

„Upravo sam proglasio novi Tužilački savjet. Tim činom, automatski je prestao mandat dosadašnjem Tužilačkom savjetu”, pohvalio se predsjednik parlamenta Aleksa Bečić početkom avgusta, ponavljajući da ,,nema odlučivanja Tužilačkog savjeta do izbora preostalih članova koje bira Skupština, čime se onemogućava sprovođenje eventualnih brzih, sumnjivih i nekvalitetnih procesa“. Tako smo, umjesto brzih i sumnjivih procesa dobili – ništa. Još gore – još jednu monetu za potkusurivanja u međustranačkim pregovorima članica vladajuće većine o podjeli vlasti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 26. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ZIDANJE NA PIJESKU: Jesenje tovljenje budžeta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država se u 2022. neće zaduživati saopštio nam je ministar Spajić. Međutim, u članu 1 predloženog budžeta navode se „pozajmice i krediti“ od sto miliona eura. A u članu 14 piše: „Država će se u 2022. godini zadužiti za finansiranje projekata, kroz kreditne aranžmane, u iznosu do 339,9 miliona eura“

 

Prijedlog zakona o budžetu za 2022. godinu stigao je u parlament. Iz perspektive poštovanja zakona, u posljednji tren – 15. novembra uveče. I, da se  razumijemo, teško je reći da li je to dobra ili loša vijest za građane Crne Gore.

Ministar finansija Milojko Spajić nema dileme. Nakon što je proljetos predstavio „najbolji budžet u istoriji Crne Gore“ (budžet za ovu, 2021. godinu), on i predloženi budžet cijeni kao „bolji od najboljega“. Pa je,  gostujući na Javnom servisu prošlog petka, predočio da su prijedlog budžeta za ‘22. i set zakona koji ga prate paket koji se ne može razdvajati po principu to mi se sviđa, a to ne. Nego, „uzmi ili ostavi“.

Ili će poslanici u Skupštini usvojiti sve predloženo, pritvrdio je Spajić, ili će njegov/Vladin projekat Evropa sad pasti u vodu. A onda nema većih plata i novih radnih mjesta, poštenijeg oporezivanja, poželjnijeg ambijenta za strane investitore…

Tek što smo razumjeli izrečeno, Vlada je iz skupštinske procedure privremeno povukla četiri zakona, dostavljena parlamentu nepuna 24 sata ranije. Nakon što su oni kojih se ti propisi najviše tiču, iz medija saznali za odluku da se ukinu zakonska rješenja koja predviđaju njihovo finansiranje po osnovu zagarantovanih, procentualnih, budžetskih izdvajanja. Bez prethodnog obavještenja i konsultacija.

Povučeni prijedlozi su predviđali da se, izdaci za manjine, dijasporu, Prijestonicu Cetinje, RTCG (Javni servis), nevladine organizacije, medije, političke partije, Agenciju za sprječavanje korupcije i Centar za obuku u sudstvu i tužilaštvu (spisak nije konačan) finansiraju prema Vladinoj procjeni kvaliteta njihovih projekata. A ne na osnovu, zakonom definisanog, minimuma sredstava koja im pripadaju iz budžeta.

„Ministarstvo će obaviti dodatne konsultacije sa potrošačkim jedinicama koje su predmet izmjena zakona, zbog čega će se privremeno povući iz skupštinske procedure prvi set ovih predloga zakona, da bi se pružila dodatna objašnjenja u vezi sa primjenom, kao i da to ne ugrožava nezavisnost inistitucija, niti njihovu finansijsku samostalnost, već naprotiv”, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Saopštenje nije odagnalo dilemu da li su te „dodatne konsultacije“, u slučaju kada prethodnih nije bilo, isto što i množenje nulom. Odnosno, na koji bi to način Vlada, aktuelna ili neka buduća, vrjednovala programe, recimo, opozicionih partija ili kritički nastrojenih medija i nevladinih organizacija?

Uglavnom, Vlada je već počela sa prepakivanjem svog uzmi ili ostavi paketa. Što  dovodi do pitanja da li će on dobiti neophodnu podršku u parlamentu i van njega.

U srijedu smo saznali da MMF ima ozbiljne rezerve prema Evropa sad programu.  Pojednostavljeno: proklamovani ciljevi su lijepi, ali je predloženi put do njihovog ostvarenja (previše) rizičan.

Ili, jezikom MMF: „Ovi ciljevi su izuzetno poželjni… Međutim, velike promjene usvojene odjednom mogu takođe i da nose značajne rizike od neželjenih efekata. Oni uključuju: (i) rizik od veće ukupne nezaposlenosti i/ili povećanja neformalnog zapošljavanja; (i) rizik od usložnjavanja inflatornih sila i/ili smanjenja globalne konkurentnosti; i (ili) moguće gubitke prihoda za državu i/ili lokalne samouprave, ukoliko namjeravane mjere za povećanje prihoda ne daju očekivane rezultate na održiv način ili se ne sprovedu u potpunosti“.

Skoro identične primjedbe Spajić, njegov kolega Jakov Milatović (ministar ekonomije) i njihovi malobrojni saradnici uključeni u pripremu projekta Evropa sad, čuli su prošle nedjelje u Centralnoj banci. Tamo su članovi Savjeta i Savjetodavnog odbora CBCG prvo „pozdravili zamisao“, da bi potom naglasili kako „implementaciji ovako krupnih reformi treba da prethodi detaljna i višeslojna analizu, koja bi razmatrala moguće izvore finansiranja i precizno kvantifikovala uticaj predloženih mjera”.

Spajić je na sve to odgovorio tvrdnjom kako nemamo vremena za gubljenje. I da su „benefiti programa mnogo veći od potencijalnih rizika“.  Prethodno je sa prijedlogom budžeta protrčao kroz Vladu i predao ga parlamentu. Odakle se DF prethodno oglasio tvrdnjom da za bužet neće glasati. Dok su Demokrate najavile podnošenje dva amandmana (dječji dodatak i naknada majkama) koji bi rashode budžeta uvećali za nekih 80-100 miliona eura. Godišnje.

I bez toga, priča o budžetu za narednu godinu je poprilično komplikovana. U ovom trenutku, recimo, na zvaničnim internet stranicama Vlade i Skupštine možete pronaći tri dokumenta bitno različitog sadržaja. A svi su predstavljeni kao budžet za 2022.

Tako Ministarstvo finansija na uvid nudi nešto što se zove Budžet za građane – 2022, gdje se na tridesetak stranica, više slikom nego riječima, objašnjavaju njegovi mnogobrojni benefiti. Uporniji će, u materijalima sa 46. sjednice Vlade pronaći nacrt budžeta o kome se prošlog petka izjasnio kabinet Zdravka Krivokapića. Taj dokument ima 399 stranica. Dok je stigao u Skupštinu, prijedlog budžeta je narastao sedam puta. Pa će se poslanici izjašnjavati o dokumentu koji teži tačno 2.783 strane. Ako se, u međuvremenu, ne promijeni zbog novog prilagođavanja zakonima koji su privremeno povučeni iz skupštinske procedure.

Iz tog dokumenta saznajemo da će iz državne kase, a na ime isplate naknade za zimnicu, država potrošiti nepuna tri eura (2,98). Ali ne možemo utvrditi u kom se gradu nalazi Ulica Jovana Jovanovića Zmaja ili Bulevar Veljka Vlahovića  čija je rekonstrukcija predviđena kapitalnim budžetom za narednu godinu.

Gledajući tabelu sa planiranim rashodima budžeta možete zaključiti da će izdvajanja za kulturu, sport, nevladine organizacije, političke partije… biti manja od ovogodišnjih.  Da će iznos za isplatu penzija biti neznatno uvećan – ništa, dakle, od ozbiljnije povišice koja bi ispratila rast cijena i zarada. Sa tim u vezi, u prijedlogu budžeta stoji podatak da je ovogodišnja inflacija (januar – septembar) 2,1 odsto. Dan pošto je taj prijedlog stigao u Skupštinu, Monstat je objavio da je inflacija u periodu januar – oktobar bila 3,8 odsto. Idemo dalje.

Listajući budžet(e) ne možete utvrditi, ili makar to nije nimalo jednostavno, kolika su ukupna izdvajanja za zdravstvo. Preciznije, koliko će novca zdravstvenim radnicima i njihovim pacijentima biti na raspolaganju za medicinske usluge, lijekove, novu medicinsku opremu i obećane bolnice.

Tako u „skupštinskom“ budžetu postoji podatak  o Projektu podrške zdravstvenom sistemu preko koga će Montefarm od Svjetske banke dobiti 30 miliona eura „podrške u nabavci lijekova i procjenu održivosti sistema“. Ali, čini se da taj novac nije ukalkulisan u rashode Fonda za zdravstvenu zaštitu koji će za snabdijevanje, plaćanje lijekova koji su uz recept preuzeti u privatnim apotekama i izmirenje dugova dobiti 122,5 miliona.

Dugovi. Država se u 2022. neće zaduživati saopštio je ministar Spajić. Međutim, u članu 1 predloženog budžeta navode se „pozajmice i krediti“ od sto miliona eura. A u članu 14 piše: „Država će se u 2022. godini zadužiti za finansiranje projekata, kroz kreditne aranžmane, u iznosu do 339,9 miliona eura“. Dvije stranice kasnije, član 15, predlagač navodi kako „nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u 2022. godini  iznose 500 miliona“, i da će ona  biti pokrivena korišćenjem depozita i „sredstava iz postojećih kreditnih aranžmana zaključenih u ranijem periodu“. Iako za nove puteve, bolnice, brodove ratne mornarice… tek treba pronaći finansijere (kreditore). I to, uglavnom, tek pošto se urade projekti i pribavi neophodna dokumentacija.

Pride, Vlada se naredne godine „može“ zadužiti (ako to parlament prihvati) do 900 miliona „za otkup i/ili refinansiranje postojećeg državnog duga“. I, izuzetno, još 500 miliona za finansiranja deficita u ‘22. i stvaranja fiskalne rezerve za finansiranje nedostajućih sredstava za 2023. godinu.

Predloženi budžet možemo sagledati i sa malo vedrije strane. U Obrazloženju normativnog dijela zakona o budžetu koji je iz Vlade upućen Skupštini govori se, u cijelom tekstu, o budžetu za 2021. godinu. Taj dio je, po svoj prilici, samo prekopiran iz martovskog izdanja. I svjedoči o ozbiljnosti sa kojom je predlagač pristupio izradi tog dokumenta.

Neupućen čitalac aktuelnog prijedloga budžeta, takođe, može doći u ozbiljnu dilemu da li sljedeća godina počinje 1. januara naredne ili 1. decembra ove godine. Pošto na strani prihoda budžeta za ‘22. Vlada računa na skoro 20 miliona doprinosa za zdravstveno osiguranje. Iako se taj doprinos, prema njenom naumu, ukida od 1. januara. Tako bi se decembarski doprinosi za zdravstvo, na papiru, mogli naći i u budžetu za ovu i u budžetu za narednu godinu!?

Kome nije jasno zašto je to urađeno, neka još jednom pogleda citat sa upozorenjima MMF-a. U borbi protiv budžetskog deficita, sva sredstva su dozvoljena.

Najbolji od oba budžeta aktuelne Vlade čeka stav Skupštine. Nakon što mu predlagač, pred izlazak na veliku scenu, malo popravi šminku.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ESKOBAR U NAŠEM SOKAKU: Ko će u Vladu, a ko na američku crnu listu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Hoće li oštre poruke, specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan,  prijetnje crnim listama i sankcijama, uspjeti da promijene situaciju u regionu, vidjećemo. Sigurno je da Vučićeva Srbija ne može biti lider suštinskih promjena na Balkanu.  Kao i da Crna Gora, zarobljena, između Vučićevih ispostava ovdje, uticaja SPC-a, i Đukanovića, ne može iz devedesetih. Tada smo naučili: važne su poruke spolja, al’ je ključan put za koji se odlučimo mi, unutra

 

Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan,  nakon posjete Bosni, stigao je  u Crnu Goru. Iako je ovdašnja javnost nakon susreta Eskobara sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, sa kojim se prvo sastao, ostala uskraćena za  detalje razgovora, iz saopštenja koje je uslijedilo nakon tog susreta  iz kabineta predsjednika Crne Gore, jasno je da na najvišim crnogorskim adresama postoji nervoza zbog  posjete visokog američkog zvaničnika.

Ambasada SAD-a je objavila na Tviteru da je Eskobar u razgovoru sa Đukanovićem naglasak stavio na ,,zabrinutost zbog ukorijenjene korupcije u zemlji i podstakao Crnu Goru da nastavi da igra konstruktivnu ulogu u rješavanju regionalnih izazova”.

Ubrzo se saopštenjem oglasio i Đukanovićev kabinet. Po toj verziji, Đukanović je govorio da je ponosan na odnose Crne Gore sa SAD-om i njihovom daljem razvoju,  dok Eskobar nije ni zucnuo. Dodatno, oglasio se i  šef Đukanovićevog kabineta Miodrag Radović, da rediguje saopštenje Američke ambasade. On je kazao da ,,tvit Američke ambasade ne odražava suštinu veoma otvorenog i sadržajnog razgovora predsjednika Đukanovića i  Eskobara, koji je trajao duže od jednog sata”.

Porijeklo nervoze u kabinetu predsjednika Crne Gore jasno je, ako se imaju u vidu napisi medija da Stejt dipartment razmatra da funkcionere i sadašnje i bivše crnogorske vlasti stavi pod sankcije zbog ugrožavanja mira i stabilnosti u regionu i povezanosti sa korupcijom.

,,Nekoliko političkih funkcionera sadašnje i bivše vlasti, ali i osobe iz biznisa povezane sa njima, mogle bi se naći na crnoj listi Stejt dipartmenta zbog ugrožavanja mira i stabilnosti u regionu i povezanosti sa korupcijom, objavile su Vijesti, pozivajući se na  više izvora.

Američki predsjednik Džo Bajden je Naredbom iz juna ove godine proširio opseg sankcija za pojedince i organizacije iz država Zapadnog Balkana, koji ugrožavaju mir i stabilnost u regionu.  U Naredbi se  navodi i da su predviđene sankcije (blokiranje imovine u SAD-u, zabrana ulaska u SAD) pojedincima i subjektima odgovornim za korupciju u regionu, uključujući pronevjeru javne imovine, eksproprijaciju privatne imovine radi lične koristi ili u političke svrhe, ili podmićivanje.

Sankcije i crnu listu Stejt dipartmenta, Eskobar je pominjao i tokom posjete Bosni, tako da bi eventualne sankcije za pojedince  u Crnoj Gori bile dio ,,paketa” za region. Sve poruke koje je Eskobar poslao tokom posjete regionu, ali i prethodno tokom susreta sa balkanskim liderima,  odnose se na to da SAD neće tolerisati ne samo korupciju na ovim prostorima, već i lidere koje ga zadržavaju u devedesetim ratnim godinama.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, sa kojim se Eskobar sastao u četvrtak, 30. septembra, potvrdio je da je američki zvaničnik kazao da postoje pripremljene sankcije.  ,,Rekao sam mu da ako nastave prijetiti da mi nećemo razgovarati, on je rekao da ne prijeti već da je to činjenica“, saopštio je Dodik.

Eskobar je više puta  kazao  da postoji mogućnost sankcija u BiH, ali samo „za pojedince“. Nakon susreta Eskobara i Dodika, Američka ambasada u Sarajevu objavila je da je visoki američki zvaničnik u tom razgovoru poručio da ,,prijetnja otcjepljenjem i vraćanje reformi na institucije na državnom nivou su antidejtonske i građanima Republike Srpske (RS) ne nude ništa osim izolacije i ekonomskog očaja”.

Takođe, u video poruci koju je Eskobar uputio odmah po dolasku u BiH,  građanima, visoki američki zvaničnik naznačio je  da ,,su SAD spremne da rade kroz dijalog ali da će učiniti sve što je neophodno da ova zemlja uspije”.  Decidno je poručio: „U BiH neće biti rata“.

Eskobar  je i 26. oktobra na Beogradskom bezbjednosnom forumu rekao da regionu trebaju političari  otvoreni za dijalog. „Ključ za jači Zapadni Balkan je onaj koji stvara inkluziju, integraciju i etničko pomirenje, a ne nacionalističke politike”, kazao je. „ Jedan od najvećih i najviše razočaravajućih izazova je to što se mnogi političari nisu razvijali u svom razmišljanju i da se i dalje raspravlja o stvarima iz 1990-ih koje je trebalo političkom voljom odavno riješiti”. Napomenuo je  i da Aleksandar Vučić ima podršku SAD-a dok je na ,,evrointegracijskom putu”.

Sankcije su u svom pismu američkom predsjedniku Bajdenu pominjali i uticajni američki kongresmeni koji su mu pisali zabrinuti zbog situacije u Srbiji i njenog uticaja na  region.

Posjeta Eskobara Crnoj Gori, govori o zabrinutosti međunarodnih adresa za stabilnost i mir, te reforme u našoj zemlji.

Osim razgovora sa Đukanovićem, Eskobar se u Crnoj Gori sastaje i sa predsjednikom Vlade Zdravkom Krivokapićem, te predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem.  Da li je tema tih susreta i manjinska vlada kao mogući model prevazilaženja  ovdašnje političke krize,  o čemu se spekuliše, možda bude jasnije nakon odlaska  visokog američkog zvaničnika.

Nebojša Medojević, jedan od lidera DF-a saopštio je nakon susreta Đukanovića i Eskobara, da je ,,američki zvaničnik zatražio  od predsjednika Mila Đukanovića da se povuče i podnese ostavku, kao i da podrži manjinsku vladu Građanskog pokreta URA i manjina, na čijem čelu će biti Dritan Abazović”.  Đukanović će, prema njegovim riječima, u suprotnom biti suočen sa ,,optužbama za šverc kokaina i cigareta”.

Portparol i poslanik DPS-a Miloš Nikolić reagovao je na Medojevićevu izjavu, nazvavši je „halucinacijom“.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović ranije je, nakon posjete SAD-u, te susreta sa Eskobarom,  najavio da će biti ,,iznenađenja” tokom posjete specijalnog izaslanika Crnoj Gori, govoreći uglavnom u kontekstu rješavanja krize vlasti.

Eskobar je nakon oktobarske posjete Abazovića Vašingtonu imao i on lični sastanak sa Aleksom Bečićem. U Crnu Goru dolazi dok ona  ulazi u novi krug političke krize, a nakon odustajanja od strane dijela parlamentarne većine od rekonstrukcije Vlade. Demokratski front sada  traži potpuno novu Vladu. Za sada nemaju podršku koalicionih partnera – Demokrata i GP URA.

Analitičari su taj potez DF-a vidjeli  i kao dizanje tenzija pred dolazak Eskobara i pokušaj uticaja na potencijalne odluke američke administracije koje se mogu reflektovati i na taj politički savez. Bilo je najava  iz SAD-a da će se sa nekim vidom sankcija suočiti oni koji usporavaju ili osporavaju proces prozapadne profilacije zemalja Zapadnog Balkana.

Kada je ranije upitan da li vjeruje Vladi Crne Gore, kao i da li NATO treba da dijeli informacije s vlastima u Podgorici, Eskobar je kazao da oni imaju podršku SAD-a. „Nadam se da će nastaviti da odbacuju glasove koji ih udaljavaju od Evrope“, akcentovao je.

Nakon sastanka  Eskobara sa premijerom Krivokapićem, Ambasada SAD-a saopštila je da je američki zvaničnik poručio  da Crna Gora  treba da zadrži fokus na reformama neophodnim za ubrzanje pristupanja Evropskoj uniji.  ,,Sjedinjene Američke Države stoje uz sve koji podržavaju suverenu, inkluzivnu i građansku Crnu Goru”, poručio je Eskobar.

Tokom sastanka sa Bečićem, sudeći prema zvaničnim objavama u fokusu je bila reforma tužilaštva, te propisi poput popisa. Kako se navodi na Tviter nalogu Ambasade SAD-a, Eskobar je danas razgovarao sa predsjednikom Skupštine Aleksom Bečićem ,,kako bi podstakao reformu tužilaštva i izbornih zakona”.

Eskobar je nakon sastanka sa Krivokapićem ohrabrio je snažniju ekonomsku integraciju regiona. Američki zvaničnik je i tokom posjete BiH, saopštio da SAD podržavaju incijativu Open Balkan. Open Balkan  sada uključuje Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, a prethodno je bila  poznata kao mini-šengen.

Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove iz Beograda, uzjavio je za DW tada da problem s ovom inicijativom nastaje kada pokušate da analizirate gdje su njeni  konkretni plodovi.

„Ako je Srpska napredna stranka (SNS) već deset godina na vlasti, mi bismo već morali da vidimo neke značajno vidljive pomake i intenziviranu ekonomsku saradnju, ali toga nema”. Ukazujući da oklijevanje ostalih zemalja regiona da se priključe toj inicijativi, Beširi je ocijenio: ,,Način kako se Srbija ophodi prema Crnoj Gori, a djelimično i prema Bosni i Hercegovini, te zemlje sprečava da budu dio nečega gdje se Srbija vidi kao nekakav rukovodilac te inicijative. Problem je, dakle, odnos Srbije prema državnom suverenitetu Crne Gore, a što se tiče Bosne i Hercegovine, mislim da problem leži u nesuočavanju Srbije sa svojom ratnom prošlošću“.

O suočavanju Srbije, odnosno njenih političkiih predvodika, i nacionalističke inteligencije,  sa ratnom prošlošću  dana rječito  govori hapšenje aktivistkinje Aide Ćorović, koja je 9. novembra  na Dan međunarodne borbe protiv fašizma, jajima gađala mural ratnog zločinca Ratka Mladića, koji se  mjesecima nalazi na uglu Njegoševe i Ulice Alekse Nenadovića, na Vračaru. Kasnije je na mural kofu bijele boje prosuo član Socijaldemokratske partije Srbije Đorđo Žujović. Grupa desničara je ubrzo nakon što je Đorđo Žujović bacio farbu na mural, pokušala da ga očisti.

,,Aleksandar Vučić ponovo se uvukao u bunker Ratka Mladića“, prokomentarisala je za Slobodnu Bosnu, taj događaj Vesna Pešić.

Hoće li Eskobarove oštre poruke, prijetnje crnim listama i sankcijama, uspjeti da promijene situaciju u regionu, vidjećemo.  Sigurno je da Vučićeva Srbija teško može biti lider suštinskih promjena u regionu. Kao i da Crna Gora, zarobljena, između Vučićevih ispostava ovdje, te uticaja SPC-a, i Đukanovića, ne može dalje od devedesetih.

Još tada smo naučili: važne su poruke spolja, al’ je ključan put za koji se odlučimo mi, unutra.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo