Povežite se sa nama

INTERVJU

Sead Hodžić, urednik portala Fokus, ekskluzivno za Monitor iz Njujorka: Kao u apokaliptičnim filmovima

Objavljeno prije

na

Sve ono što smo svojevremeno smatrali filmskim maštarijama danas je stvarnost. Grad je na svjetskoj mapi postao centar zaraze. Svakog je dana  sve veći broj i zaraženih i mrtvih. Svjedoci smo optužbi i kontraoptužbi  čelnika grada i države Njujork i predsjednika Trampa koji nije imao sluha da na vrijeme Njujorčanima obezbijedi pomoć

 

MONITOR: Kako je Amerika postala najveće žarište na svijetu po broju zaraženih od korone?

HODŽIĆ: Uprkos upozorenjima koja su stigla mjesecima ranije, dok se virus SARS-CoV-2 širio u Kini, Sjedinjene Američke Države su, čini mi se, ovu zarazu dočekale nespremne. Bogata i razvijena država, koju su na Indeksu globalne zdravstvene zaštite kotirali kao najspremniju za pandemiju, danas je u velikim problemima. Pominju se brojevi od čak 100.000 do 200.000 umrlih u naredna tri mjeseca. Ovih dana na CNN-u i u drugim medijima pratim sve vezano za virus. Za ovako brzo širenje stručnjaci kao glavni razlog navode nedostatak testiranja i identifikovanje zaraženih osoba, kao i gustinu naseljenosti u leglu zaraze – Njujorku. Kažu da se puno kasnilo i da na vrijeme nijesu preduzete mjere, uprkos upozorenjima ljekara i stručnjaka o mogućim posljedicama korona virusa. Stručnjaci kažu da su bolnice, nakon upozorenja, morale biti spremne za pandemiju, s dovoljnim brojem obučenog osoblja koje će se isključivo baviti oboljelima od korona virusa. Pominje se i nedostatak zaliha, odgovarajućih maski, dezinfekcionih sredstava, respiratora…

MONITOR: U Njujorku je stopa širenja virusa pet puta veća nego u ostalim krajevima države?

HODŽIĆ: Njujork je svijet u malom i primjer da ljudi sa čitave planete mogu živjeti mirno na jednom malom prostoru. Baš zbog te šarenolikosti i odnosa prema stanovnicima – bez obzira na njihove različitosti, isključivo se na njih gleda kao na ljude, za mene je to najljepši grad na svijetu, u kojem, uzgred da pomenem, živi i najviše iseljenika iz Crne Gore. Trenutno u Njujorku živimo kao u apokaliptičnim filmovima. Sve ono što smo svojevremeno smatrali filmskim maštarijama danas je, nažalost, stvarnost. Grad je na svjetskoj mapi postao centar zaraze, gdje je svakog dana sve veći broj i zaraženih i mrtvih. Ovih dana smo svjedoci optužbi i kontraoptužbi čelnika grada i države Njujork i predsjednika Trampa koji nije imao sluha da na vrijeme Njujorčanima obezbijedi pomoć. Nedostatak testova, dezinfekcionih sredstava i maski, kao i gustina naseljenosti, neblagovremeno zatvaranje škola, restorana i drugih mjesta gdje se ljudi masovno okupljaju, uzrokovali su ovakvu situaciju. Primjera radi, Njujorčani se svakodnevno sretnu sa hiljadama ljudi kako na ulici, tako i u metrou, gdje se putnici zbog velike gužve tiskaju jedni uz druge. U takvoj sredini, a uz nedostatak sredstava zaštite koje sam već nabrojao, normalno je da dođe do masovne zaraze.

MONITOR: Šta se promijenilo u načinu života u Njujorku ?

HODŽIĆ: „Grad koji nikad ne spava” preko noći se promijenio. Postao je miran, bez buke i gužvi, a video snimci viljuškara koji utovaraju tijela umrlih u hladnjaču obilaze svijet. Otvaraju se privremene bolnice u parkovima, sportskim terenima i drugim objektima. Traži se i način za prihvat tijela preminulih, jer se pretpostavlja da ovdašnje mrtvačnice nemaju kapacitete za broj ljudi koji će umrijeti u narednom periodu… Prije dva dana (srijeda) u pojedine radnje stigle su medicinske maske za prodaju, dok maski N95 i dezinfekcionih sredstava i dalje nema. Nedostatak respiratora je, takođe, veliki problem. O tome ste imali prilike da saznate i u Crnoj Gori, a valja napomenuti da je Njujork tražio još 30.000, a da ima svega 7.313 obučenih specijalista za rad na respiratorima.

MONITOR: Tramp je u početku tvrdio da će uskoro virus nestati sa tla Amerike i suprotstavljao se stručnjacima, pa su se, na primjer, mladi bezbrižno okupljali na plažama, tržnicama… 

HODŽIĆ: Nije samo Tramp, bilo je još ovdašnjih vođa koji su ekonomiju stavljali ispred života Amerikanaca. Navešću vam jedan primjer: kada u Njujorku najave da će pasti snijeg, tolika se uzbuna digne da često zatvaraju škole, iako je u pitanju nekoliko centimetara padavina. U slučaju korona virusa nije bilo nekog velikog uzbunjivanja. Da li zbog toga što nijesu ozbiljno shvatili stručnjake, tek dragocjeno vrijeme je isteklo. Umjesto da pojuri u akciju obezbjeđivanja uslova, Amerika je mirno čekala korona virus…

MONITOR: Objavljeno je da je Amerika razvila svoje testove za koje se ispostavilo da su neispravni, da su medicinske sestre molile preko društvenih mreža da im se obezbijede rukavice i maske… To je ekspertu za zdravlje Kristoferu Stelersu, sa Univerziteta Stoni Bruk, bio povod da ocijeni kako je u Americi bila savršena oluja nepripremljenosti za koronu.

HODŽIĆ: Svako ko je gledao apel doktorice i njen video snimak iz Elmhurst bolnice u Kvinsu (Njujork), postao je svjestan nespremnosti. Taj video je na svojoj stranici podijelio i gradonačelnik Njujorka. CNN izvještava da i druge bolnice širom SAD imaju probleme sa nedostatkom adekvatne zaštite, dok je predsjednik Tramp pun hvalospjeva i ponavlja da radi dobar posao…

MONITOR: Vlada li panika u SAD?

HODŽIĆ: Ima ljudi koji mirno šetaju ulicama, s maskama ili bez njih, držeći socijalnu distancu od drugih. Hrane i drugih prehrambenih artikala ima dovoljno. Netačne su informacije o velikim nestašicama.

MONITOR: Kako će pandemija uticati na ekonomiju u SAD?

HODŽIĆ: Država je opredijelila ogroman paket pomoći, ali će pandemija ostaviti dobok trag ne samo na ekonomiju, nego i na sve druge faktore u životu. Međutim, sve se to da nadoknaditi. SAD je moćna zemlja i izaći će iz ove krize. Nažalost, mnogi više neće biti među nama. To je ono što me najviše boli.

 

Tramp ne sluša stručnjake

 

MONITOR: Milioni Amerikanaca će se zaraziti dok će ih preminuti između 100 i 200 hiljada, procjenjuje infektolog i Trampov savjetnik za zdravstvo Entoni Fauči…

HODŽIĆ: Za ovakve situacije državama je potreban vođa koji sluša stručnjake, što sa predsjednikom Trampom često nije slučaj. Ukoliko nastavi da kao do sada radi na sprječavanju širenja ove zaraze, a s obzirom na gustinu naseljenosti u gradovima, nedostatak dezinfekcionih sredstava i sve veći broj zaraženih zdravstvenih radnika, plašim se da taj broj zaista može postati realnost. Kao što znamo, Njujork u SAD nije jedini gusto naseljeni grad, i ukoliko se ne nauči iz ovog primjera, loše će biti i u drugim velikim gradovima. Trka je s vremenom oko nabavke neophodnih sredstava.

 

Andre i Izet više nisu među nama

 

MONITOR:  Vi ste rodom iz Bijelog Polja i vjerovatno  imate informacije o tome kako su se u Njujorku snašli naši iseljenici. Ima li zaraženih?

HODŽIĆ: Andre Ljuljović, porijeklom iz Ulcinja, koji je živio i radio u Vestchesteru, u Njujorku, preminuo je od komplikacija izazvanih korona virusom. U pitanju je mlad čovjek. Preminnuo je i moj prijatelj, humanista i patriota Izet Kolenović, porijeklom iz Gusinja.

Broj oboljelih koji vode porijeklo s naših prostora nije mali. Koliko sam obaviješten, trenutno su još dva iseljenika u kritičnom stanju, dok su ostali van životne opasnosti.

Imamo nekoliko naših doktora i medicinskih sestara koji su u prvim redovima za spasavanje oboljelih od korona virusa i mi, iseljenici, smo ponosni na njih. Mnogi naši iseljenici održavaju čistoću u raznim objektima u Njujorku, što je u ovom trenutku veoma opasan posao. Na Menhetnu ima više od dvadeset ekskluzivnih restorana čiji su vlasnici porijeklom iz Crne Gore. Svi ti restorani su danas zatvoreni, a na stotine naših ljudi je ostalo bez posla. U najtežoj situaciji su oni koji ovdje borave ilegalno. Ostali su bez posla, prijeti im zaraza, a nemaju zdravstveno osiguranje. Generalni konzul Željko Stamatović i konzul Amer Cikotić su pomogli mnogim našim studentima i turistima da se vrate u Crnu Goru, a trenutno su 24 sata dostupni na broju Generalnog konzulata.

 

Tako se voli svoja zemlja

 

MONITOR: Mnogi naši iseljenici iz Amerike slali su pomoć Crnoj Gori…

HODŽIĆ: Iako se nalazimo u epicentru zaraze, misli naših ljudi su okrenute i ka Crnoj Gori. Istakao bih da je Fondacija „Gusinje” donirala 30.000 dolara, „Euro Gusinje” 15.000, a bračni par Slobodanka i Momčilo – Cakani Pajović 22.000 dolara pomoći za Crnu Goru. Trenutno nije lako poslati novac iz SAD za Crnu Goru. Znam da su prije desetak dana Pajovići pet sati čekali da pošalju novac. Volio bih da se ovim divnim ljudima, penzionerima, koji su svoj novac mukotrpno zaradili, država jednog dana oduži nekim priznanjem. Tim prije što je Momčilo, nekadašnji fudbaler Budućnosti i reprezentativac Jugoslavije, danas u teškom zdravstvenom stanju. Nepokretan je, ali je, i pored toga, zajedno sa svojom suprugom, pokazao kako se voli svoja zemlja.

                                                                         Veseljko KOPRIVICA

Komentari

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I DOKTORKA RODNIH STUDIJA: Patrijarhat ubija na svakom mjestu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osionost patrijarhalne politike  je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori, od rata u kojem smo učestvovali, do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća

 

 

MONITOR: “Uključenost žena u politički život i dalje je niska i potkopana nedovoljnim naporima države i javnosti da se prevaziđu rodni stereotipi”, ocjenjuje se u ovogodišnjem Izvještaju EK za Crnu Goru. Potkopava li vlast rodnu ravnopravnost?

DABIŽINOVIĆ: Postoji mnogo načina da se ne prihvati suočavanje sa problemom kakav je opresija žena u društvu. Najčešći povici ovih tridest godina su da se imaju važnije teme riješavatod pitanja koje se tiču žena i društva. Pitanje politike ima veze sa ženama, pitanje siromaštva ima veze sa ženam, pitanje rata i mira ima veze sa ženama.  Međutim, navedeno se koristi kao paravan da se ignoriše i učini nevidljivom opresija žena. Odgovor tada a i danas je isti: ovo je najvažniji problem sa kojim je sve povezano. Odgovornost političke elite za nesprovođenje izostaje. Da, vlast odbija od početka suštinski da implementira politike rodne ravnopravnosti, sem formalno zbog međunarodnih faktora.

Danas je tema žena skinuta sa dnevenog reda jer se od identitetskih pitanja  u političkom polju ne može doći na red. Iako su identitetska pitanja u vezi sa pozicijom  žena. Poznati su svi ti saboteri i razbijači. Godinama sam ih susretala od skupštinske sale do skupova na koji su pozivani. Mali broj poslanica je u svim sazivima razumio suštinu primjene ovih politika.Što nije teško razumjeti, jer su žene internalizovale slike koju je o njima stvorio patrijarhat a koje nas odvajaju od nas samih. Često podsmjeh ili bilo koja druga metoda  delegitimizacija žene koja govori o problemima žena u političkom polju,  tjera ih da se ne suočavaju i ne suprostave. Od crkve do skupštine.

Zalaganjem ženskog dijela civilnog društva, velikim trudom i radom, stvoren je mali prostor kojeg poslanice ne umiju da zadrže, podrže i povećaju jer ne razumiju koliko je to u javnom interesu svih. Sva nastojanja da se u političkom životu nađe što više žena u kontinuitutu su sabotirana, različitim strategijama a današnji nejednak odnos snaga i moći nije ni na mapi za razmatranje. Poslanice se žele afirmisati preko drugih tema koje više konveniraju političarima i pukoj lojalnosti, što pokazuje da se ne razumiju osnove politika rodne ravnopravnosti koje ne govore samo o polnoj kasti nego o političkim, socijalnim, rasnim, klasnim odnosima i klasama. To naravno pogoduje političarima  da kad god mogu žene isključe potpuno iz političkog polja.Na pregovorima o sudbini zemlje nije bilo u poslednjim godinama niti jedne žene. Kao da to nije njihovo pitanje.

MONITOR: Izvještaji EK kontinuirano ukazuju da domaći zakonodavni okvir ima ograničen uticaj zbog nedovoljne političke volje da se ovo pitanje stavi u političke prioritete. Zašto kontinuirano nema političke volje?

DABIŽINOVIĆ: Prije izvještaja EU, moramo pogledati izvještaje koje pišu ženske organizacije u kontinuitetu, a odnose se na ključni razlog- izostanak političke volje.Izostanak političke volje svoju podršku ima u  kulturnim i društvenim pritiscima (obeshrabrivanje žena da se bave politikom); nevidljivosti u obrazovanju uzora i kontinuiteta borbe žena; pomenuti strah od odbacivanja i kritizerstva. Međutim, suštinski razlog je taj da političke elite neće da se stanje mjenja niti žele da dijele patrijarhalnu moć. Čitljivi pokazatelji opresije su glasni povici o apsolutnim brojevima političke većine. Apsolutne brojke su im najvažnije ne bi li mogli bez kontrole donositi odluke.  Apsolutni brojevi su karakteristika autokratskih režima i politika kojom patrijarhalci osmišljavaju vlastitu sigurnost i bezbjednost u političkom i ekonomskom smislu-od korupcije do sprege sa kriminalnim strukturama. Žene tu dođu samo kao saučesnice. Dijeljenja kolača nema, jer se moć vladanja nad potrebama onih nad kojima se vlada ne dovodi u pitanje.

Osionost patrijarhalne politike (čitaj političke moći) je osnovna karakteristika svega viđenog u Crnoj Gori od rata u kojem smo učestvovali do vlasti koja nema ograničenja niti odgovornosti. Opasnost je sve veća i proklizavanje u fašizam i mržnju sve češća. Izostanak političke volje često rezultira isključivanjem, ostajemo neprijetelji jedni drugima. Nagomilanu nepravdu imržnju ne riješava mržnja.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DAMIR SULJEVIĆ, KOORDINATOR PROGRAMA LJUDSKA PRAVA CGO I ČLAN DIK-A: Kotorski scenario, između Podgorice i Šavnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji mogućnost da Ustavni sud, u slučaju ustavne žalbe DPS-a povodom lokalnih izbora u Kotoru, ponovo ima situaciju sa izjednačenim brojem glasova i ne donese odluku. U tom slučaju, ako DPS ostane pri žalbi, smatraće se da postupak nije okončan

 

 

MONITOR: Kao član Državne izborne komisije (DIK), recite nam da li su lokalni izbori u Kotoru završeni?

SULJEVIĆ:  Lokalni izbori u Kotoru nisu i teško mogu biti završeni dok traju žalbeni postupci. Državna izborna komisija (DIK) je, prije neki dan, donijela posljednju u nizu odluka oko ovih izbora, odbijajući prigovor DPS-a, ali oni sada imaju pravo žalbe Ustavnom sudu koji je nadležan da o tome donose konačnu odluku. Dok se Ustavni sud ne odredi o toj eventualnoj žalbi, neizvjesno je da li će izbori na dva mjesta u Kotoru biti ponovljeni ili ne, a samim tim i kada će konačni rezultati biti utvrđeni.

MONITOR: Pojasnite nam odnose na relaciji DIK-OIK Kotor i prošlonedjeljnu odluku OIK da se ne ponavlja glasanje na dva „sporna“ izborna mjesta?

SULJEVIĆ: To je vrlo složena pravna situacija, a pogrešne interpretacije od strane političara i medija dodatno su zbunile crnogorsku javnost. Ali da pokušam.

Opštinska izborna komisija (OIK) u Kotoru napravila je propust u odnosu na prigovore DPS-a na dva biračka mjesta, pošto ih je usvojila bez potrebne većine i, kako se to kaže, stavila u pravni promet. Nakon toga je OIK morala donijeti odluke o ponavljanju izbora za šta, takođe, nije bilo potrebne većine. Zato se DPS žalio DIK-u, koji je  OIK-u naložio donošenje tih odluka.

Međutim, razmatrajući prigovore Demokrata, DIK je naknadno poništio rješenja koja su osnov za donošenje takvih odluka. Ovdje treba dodati i da se istekom propisanih rokova smatra da su prigovori usvojeni, kao i da je DPS propustio da u prigovoru traži poništenje glasanja, praveći propust u prigovoru DIK-u, koji je DIK kasnije prenio u rješenje jer je vezan okvirima prigovora.

Konačno, podsjećam da DIK ima ograničene nadležnosti, a ne pomaže ni faktička nefunkcionalnost Ustavnog suda koji se, sa izjednačenim brojem glasova, makar za sada, nije odredio o tom pitanju.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR ŽARKO PUHOVSKI, PROFESOR POLITIČKE FILOZOFIJE, ZAGREB: Razumno je plašiti se Trampa u EU, jer je on smatra neprirodnom tvorevinom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tramp je još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“. Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Jedino dobro što Tramp, možda, donosi je smanjivanje američki sponzoriranoga „killing rate“ po svijetu

 

MONITOR: Donald Tramp je 47. predsjednik SAD. Kamala Haris, je u posljednjim nedjeljama, dobila podršku i nekih poznatih republikanaca, čak i Dika Čejnija-koji je važio za republikanskog „jastreba“. Zašto je Donald Tramp toliko „stabilan“ ?

PUHOVSKI: Desetljećima u najrazvijenijim državama svijeta (posebice u SAD i Francuskoj) jača ogorčenje protiv „establishmenta“. Dugo ga je kultivirala i politički koristila ljevica (u novije doba uz knjižuljak „Pobunite se“, Stéphanea Hessela, ili pokret „Me too“), no posljednjih desetak godina i desni je svjetonazorski spektar pokazao pripravnost da koristi ovu društvenu silu. Tramp je, još 2016. uspio stvoriti politički amalgam s  pukom, a protiv „otuđenih centara moći“ (političkih i intelektualnih). Postigao je to korištenjem  emocionaliziranih lažnih apstrakcija bez stvarnoga sadržaja, no stvorio je privid da je govorio „kao ljudi s ulice“. Jer, latentna je pobuna dobrim dijelom usmjerena i protiv „woke“ sindroma koji se nameće kao „službouljudni“ (kako bi to davno, u drugome kontekstu, rekao Krleža), dakle – nužno neiskreni govor. To je  komunikacijska osnova populizma. Taktički i strategijski, kampanja demokrata je izgubila – doslovce zbog zamjenica – leksički, ali i zato što su Kamalu Harris i dalje doživljavali kao zamjenicu/namjesnicu.

MONITOR: Od početka godine odnosi u regionu su turbulentni, održano je i nekoliko skupova (Brdo-brioni, Berlinski proces…) koji se tiču EU integracija Zapadnog Balkana. Vi ste ranije bili skeptični u vezi sa iskrenim namjerama EU za proširenjem. Može li promjena u SAD i prilična neizvjesnost u vezi sa Trampovom spoljnom politikom, uticati na ovo pitanje?

PUHOVSKI: Bude li Tramp i približno radikalan kakav je već bio (i opet to obećao), EU će se naći u opasnoj šansi. Opasnost je u tomu što prekooceanski (prije svega vojni) kišobran neće više biti neupitno dan na raspolaganje i što bi se novi  predsjednik mogao razmjerno brzo sporazumjeti s Putinom – taktički, za sada. To pak znači da EU treba poraditi na svojem učvršćivanju, kako bi mogla igrati ulogu u novim okolnostima. Istovremeno, Trampov trijumf nedvosmisleno jača ekstremno desne, suverenističke tendencije unutar Evrope. Već i srednjoročno, nosivi interes preživljavanja u sadašnjoj situaciji najvjerojatnije pobjeđuje onaj ideologijski. No, u pitanju je baš kratkoročno, krizno razdobolje narednih godinu-dvije.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo