Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE: EKSPLOZIJE I PODMETNUTI POŽARI: Zaborav, snjegovi i šaš

Objavljeno prije

na

Inspektor Goran Pešić, čiji je auto dignut u vazduh,  je radio  na najtežim krivičnim predmetima na teritoriji više opština u regionu. Učestvovao je u rasvjetljavanju nekih od najsurovih ubistava na sjeveru. Osim privođenja nekoliko bezbjednosno inetresantnih osoba, do odlaska ovog broja Monitora u štampu, nije se moglo saznati da li je šta drugo preduzeto. Svi raniji slučajevi podmetanja eksploziva policijskim službenicima, i drugim građanima Berana, nerasvijetljeni su. A bilo ih je mnogo

 

Privatni automobil inspektora kriminalistike u CB Berane Gorana Pešića golf 2 u potpunosti je  havarisan krajem u prošle sedmice. Od siline eksplozije  oštećen je i reno klio koji je bio parkiran pored njega. Jaka detonacija mnoge je podigla na noge negdje oko tri sata u noći.  Bilo je jasno da se dogodilo nešto ozbiljno.

„Čitava zgrada se protresla, kao da je zemljotres. Čula se lomljava stakala. Svi smo istrčali iz naše i okolnih zgrada da vidimo o čemu se radi. Prizor je bio kao u kriminalističkim filmovima. Djelovi automobila i  parčad stakla letjeli su na sve strane” – ispričao je Monitoru jedan od očevidaca. Sreća u nesreći je što od siline eksplozije nije izbio požar, koji bi se prenio na čitav red parkiranih automobila.

Vlasnik automobila parkiranog pored inspektorovog, mogao je samo da sklanja razasute djelove. „Ovakve havarije pokrivene su samo kasko osiguranjima. Naši automobili su sirotinjski, i ovu štetu niko nam neće nadoknaditi” – kazao je on.

Sve se dešavalo na samo stotinu metara od centra grada, u Ulici Osme crnogorske brigade, na parkingu gdje je bilo na desetine automobila.

Od detonacije su popucala stakla na dvije susjedne zgrade, koje dijeli samo uska ulica i  mjesto za parking prostor ispred zgrada.

Monitoru je iz beranske policije rečeno da je obavljen uviđaj i izuzeti tragovi, a o kojoj vrsti eksploziva se radi, znaće se tek naknadno.

Neko je ovo odradio stručno. Eksploziv je najvjerovatnije bio postavljen ispod mjesta suvozača. O koliko jakom eksplozivu se radilo govori činjenica da je pod automobila potpuno probijen u prečniku od preko pola metra, a unutrašnjost čitavog automobila izgledala je jezivo, kao zgužvana. U asfaltu, ispod, ostao je krater prečnika dvadeset i dubine šest centimetara.

Inspektor beranskog Centra bezbjednosti Goran Pešić ima višedecenijsko iskustvo. Radio je na najtežim krivičnim predmetima na teritoriji više opština u regionu. Učestvovao je u rasvjetljavanju nekih od najsurovih ubistava na sjeveru. Ranije su mu bušene gume na autu.

Srećna okolnost je što se ekspolzija  dogodila kada nije bilo nikoga ni u automobilama koji su najoštećeniji, niti u okolini.  Osim privođenja nekoliko bezbjednosno inetresantnih osoba, do odlaska ovog broja Monitora u štampu, nije se moglo saznati da li je još nešto preduzeto. Svi raniji slučajevi podmetanja eksploziva policijskim službenicima, i drugim građanima Berana, ostali su nerasvijetljeni.

Nikada nije razriješeno ko je krajem devedesetih godina podmetnuo eksploziv ispod renoa 4 ta­da­šnjeg ko­man­di­ra Cen­tra bezbjednosti Dra­ga­na Šćepano­vi­ća.  Neriješen je slučaj od sre­di­ne ja­nu­a­ra 2002. go­di­ne, kada je miniran stan tadašnjeg načelnika CB Berane Dragana Mazića. Pukom srećom niko od porodice Mazić nije stradao. Ne zna se ni ko je i  zbog čega postavio eksploziv pod džip još jednog načelnika beranske policije Nova Veljića, ispred zgrade u kojoj je  stanovao. Veljiću su paljeni automobili i nakon odlaska u penziju, što, takođe, nikada nije rasvijetljeno.

Od tih vremena dogodio se veliki broj paljenja automobila policijskim službenicima, koje je teško i nabrojati. Polako i sigurno padaju u zaborav.

Od relativno skorijih slučajeva, nije rasvijetljeno ko je zapalio dva automobila tadašnjeg komandira za saobraćaj u ovom gradu Danka Jelića. Njegov i automobil njegove supruge bili su parkirani jedan do drugog, ispred zgrade gdje stanuju, praktično u centru grada.

Ostalo je nerasvijetljeno i ko je podmetnuo požar na privatnom automobilu inspektorke u odjeljenju za droge Marijane Radovanić, takođe u centru grada. Radovanić je nedugo zatim napustila policijski posao i prešla u advokaturu.

Dobro upućeni policijski službenik objašnjava da su podmetanja požara pod automobile i drugu imovinu krivična djela koja su vrlo teška za otkrivanje.

„Tačno je da forenzika napreduje i da se dolazi do nekih tragova do kojih se ranije nije moglo doći. Ali, sve vam govori činjenica da od svih pobrojanih slučajeva podmetanja požara u Beranama, nijedan nije rasvijetljen” – kazao je taj službenik.

On objašnjava i da se za podmetanje požara obično „angažuju” sitniji delikventi, koji su za male pare spremni da počine i mnogo teža krivična djela. Naručioci, odnosno nalogodavci, ostaju još dublje u sjenci nikada razjašnjenih požara.

Ako već ne mogu rasvijetliti podmetanje eksploziva, ili paljenja automobila svojim službenicima, kako očekivati da se rasvijetle eksplozije i paljevine kod običnih građana.

Feljton ne bi bio dovoljan da se pobroje i opišu svi slučajevi podmetanja požara u Beranama u posljednje dvije decenije.

Već je zaboravljen veliki požar na dva kombi vozila sportskog Rukometnog kluba iz 2003. godine, koja su bila parkirana u dvorištu kuće trenera Veska Raketića, iako se šteta mjeri desetinama hiljada eura. Da je požar podmetnut, odavno nema nikakve dileme.

U podmetnutom požaru izgorjela je fabrika za preradu drveta porodice Janković,  kozmetički salon, automobil službenice Zavoda za zapošljavanje, direktora beranske Opšte bolnice, jednog ljekara, jednog medicinskoh tehničara iz Hitne pomoći, automobil vlasnice  privatne apoteke, i ko zna još koliko drugih.

Ko se danas, osim njihovih porodica, sjeća radnice na održavanju čistoće Biljane Radović ili konobara Igora Cimeše? Tek kada se pomenu braća Martinović, postaje jasnije o čemu se radi. Bio je 29. januar 2001. godine. Tačno u osam sati ujutru, dogodila se najstrašnija eksplozija, ne samo u Beranama, nego i na širim prostorima, koja je u smrt odnijela šest osoba.

Sa više kilograma razornog eksploziva do temelja je srušena višespratna kuća braće Martinović. Osim Duška Martinovića (36) i njegovog rođenog brata Milutina (31), stradali su i brat od strica Ljubiša (26), zatim radnici u kafeu, mladi konobar Cimeša i mlađana Biljana. Stradao je i Srđan Stamenković koji je unio eksploziv i koga su izvršitelji vjerovatno žrtvovali.

Kad zaborav, „snjegovi i šaš” prekrivaju ovo šestostruko ubsitvo, kako očekivati da država riješi mnoge druge slučajeve paljevina i podmetanja eksploziva u kojima, na sreću, niko nije stradao. Kad država ne odgovori na izazov, slijede krvavi obračuni kriminalaca na ulicama. Čemu smo svjedoci posljednjih godina.

                                                                                   Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo