Povežite se sa nama

OKO NAS

OPET BESPARICA U OPŠTINI ULCINJ: Blokade kao sudbina

Objavljeno prije

na

Ove godine je Dan opštine Ulcinj, koji se proslavlja prve subote u aprilu, ostao u sjenci još jedne blokade žiro-računa. Samo za šest godina ova siromašna opština bogatih građana platila je za izgubljene sudske sporove deset miliona eura

 

„I ovaj, najnoviji slučaj je spor oko eksproprijacije nekog privatnog zemljišta koji traje gotovo 40 godina, a računi se sada nama ispostavljaju. Jednostavno, nemoćni smo da bilo što učinimo”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.

Najnovija blokada od 120.000 eura dolazi u veoma teškom trenutku pandemije korona virusa kada je nužno da efikasno funkcionišu gradske službe i institucije, te da se obavljaju  pripreme za turističku sezonu.

,,Ponovo moramo tražiti podršku Vlade Crne Gore da bismo izašli iz ove situacije“, dodaje gradonačelnik Ulcinja.

I raniju blokadu, koja je bila na iznos od čak 6,5 miliona eura, lokalna samouprava je uspjela da prevlada uz pomoć crnogorske Vlade koja je za oko 8.000 metara kvadratnih u Borovoj šumi uplatila Opštini Ulcinj oko 4.000.000 eura. Uspjela je takođe da proda još jedan dio svoje veoma vrijedne imovine na Pristanu. Za 448 metara kvadratnih u martu je inkasirano 900.000 eura. A to je, ipak, deset puta manje nego što pravna i fizička lica duguju Opštini samo po osnovu neplaćenog poreza na nepokretnosti!

U Poreskoj upravi smatraju da naplata poreskih prihoda u toj opštini može da bude pet do sedam puta veća nego što je to sada slučaj. ,,Nakon Budve, najveći fiskalni potencijal na Primorju ima Ulcinj. A taj grad godinama ima najveći stepen poreske nediscipline“, ističe direktor PU Miomir M. Mugoša.

Za šest godina je iz kase ove lokalne uprave za izgubljene sudske sporove plaćeno oko deset miliona eura. O kolikoj se velikoj sumi radi pokazuje podatak da već godinama izvorni prihodi u opštinskom budžetu iznose oko pet miliona eura!?

Ulcinj je jedina opština na Primorju koja dobija novac iz Egalizacionog fonda. Više od dva miliona eura godišnje. Sa indeksom od 83,31 odsto Ulcinj je, po podacima Ministarstva ekonomije, jedini primorski grad koji nije među razvijenim opštinama u državi. Prosječna plata je godinama oko 400 eura, odnosno među najnižim je u Crnoj Gori.

Od maja 2018. godine lokalnu vlast vrši Demokratska partija socijalista (DPS) u koaliciji sa albanskim nacionalnim strankama, Socijaldemokratama i Bošnjačkom strankom. Od ukupno 33 odbornika u lokalnom parlamentu vladajući savez čini njih čak 30.

U lokalnoj upravi sa najvećom nadom očekuje odluka Ustavnog suda u slučaju ,,K1”. Presudom Vrhovnog suda Opština je isplatila firmi Rekreaturs, koja posluje u sastavu Atlas grupe Duška Kneževića, 6,5 miliona eura i bila je u blokadi u čitavoj drugoj polovini 2019. godine.

Poslovanje ove lokalne uprave prati Državna revizorska institucija (DRI) koja je u oktobru prošle godine objavila Izvještaj o reviziji Završnog računa budžeta Opštine Ulcinj za 2018. godinu. Na bazi sprovedene revizije, Kolegijum DRI je dao dvostruko negativno mišljenje: na finansijsku reviziju Završnog računa budžeta i na reviziju pravilnosti.

I iz opozicije su apelovali na Vladu Crne Gore i Ministarstvo pravde kao organ koji nadzire rad javnih izvršitelja, da ulože svoj autoritet kako bi žiro-račun Opštine odmah bio odblokiran, odnosno postao likvidan zbog pogoršane ekonomske i socijalne situacije.

,,Ovo je postala hronična pojava koja otežava normalno funksionisanje lokalne samouprave. Mi smo svjesni da treba ispoštovati sve sudske odluke, ali u ovom trenutku viši interes predstavlja zdravlje stanovništva i funksionisanje grada, a taj će se dug svakako kasnije izmiriti“, kaže predsjednik Oštinskog odbora Građanskog pokreta URA Omer Bajraktari.

Do izmirenja je moguće da dođe od Egalizacionog fonda, naknade za privremene objekte ili od prihoda u turističkoj sezoni, kada se ostvaruje preko dvije trećine prihoda u opštinskoj kasi, ali i privrednih subjekata i građana u Ulcinju. No, ove godine je izvjesno da je predsezona propala, a da će glavna sezona kasniti.

,,Tradicija je bila da se u martu i aprilu intenzivno pripremamo za sezonu. Prve velike grupe turista uglavnom iz zemalja regiona, imali smo za prvomajske praznike, čime bi sezona započela. Veliki hoteli, kampovi i odmarališta su svoja vrata otvarali u aprilu, a najave su za ovu godinu bile veoma dobre. Uzimajući kao bazu pokazatelje iz prošle godine, onda zaključujemo da se jedna petina dolazaka na ulcinjskoj rivijeri ostvaruje u prvoj polovini godine. To znači da smo već sada u značajnom minusu”, kaže direktor lokalne Turističke organizacije Fatmir Đeka.

No, on smatra da ne treba biti pesimista. „Moramo vjerovati da će se sve ovo brzo okončati i kod nas i u cijelom svijetu, te se pripremati za vrijeme koje slijedi. Jer, nadati se da ćemo u špic sezone direktno ući”, ističe Đeka.

Već je došlo do odlaganja  niza važnih projekata u Ulcinju. Akva park u zaleđu Velike plaže neće ovog ljeta početi sa radom, stalno se odlaže i početak radova na kanalizacionoj mreži za četiri prigradska naselja vrijedan preko četiri miliona eura, projekat turističkog kompleksa na Mavrijanu, koji je Nrekić procijenio na milijardu eura, takođe je na čekanju.

Sve je praktično prepušteno privatnoj inicijativi. Prema procjenama lokalnih organa, na gradilištima je u ovoj opštini ovih dana angažovano oko 500 radnika.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo