Povežite se sa nama

MONITORING

POSAO STOJI, A RAČUNI STIŽU: Pomoći će kad se sjete

Objavljeno prije

na

Zašto Vlada kasni sa odgovorom na dolazeću ekonomsku krizu, i na sve veću nemaštinu velikog broja građana

 

Vlada čeka.   I hiljade crnogorskih preduzeća i desetine hiljada zapošljenih koji su spriječeni da rade zbog epidemije korona virusa i dalje čekaju da država konkretizuje obećanja i ponudi paket mjera  kojima bi se branili ugroženi poslovi i radna mjesta. Dok ne bude kasno.

Mada preduzetnici već vagaju da li će nezaposlenim radnicima spremati plate ili otkaze, Duško Marković i njegovi saradnici nude samo izgovore. Uz odobrenu mogućnost da se kreditne i poreske obaveze ne plaćaju tri naredna mjeseca. To je dobrodošla, ali ne i dovoljan mjera da bi se nadomjestili neplanirani troškovi.

Od premijera smo čuli kako pare nijesu problem. Vlada, navodno, u okviru tekuće budžetske rezerve ima novca da pomogne građanima „koji već traže finansijsku pomoć“.  (A šta je sa onima koji je ne traže, već očekuju da će se Vlada, kao savjestan domaćin, dosjetiti da pomogne makar one kojima je direktno zabranila da privređuju za život?) Problem su, kažu, propisi.

Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja zabranjuje da se u izbornoj godini građanima dijeli vanredna finansijska pomoć. Kraće – da se kupuju glasovi. Ova godina je, trebala biti izborna. Baš kao i olimpijska, doduše.  Olimpijada u Tokiju je odložena za dogodine. Za  izbore tek treba da vidimo.

Što se podjele pomoći tiče, premijer je odgovornost prebacio na Skupštinu. „Vjerujem da ova situacija nameće potrebu izmjene odgovarajućih normi Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, i ukidanje ograničenja za vrijeme ugroženosti javnog zdravlja”, poručio je Marković. Zapravo tvitnuo preko jedne od popularnih društvenih mreža. Vlada, međutim, parlamentu nije predložila izmjene Zakona koji je, kažu, koči. Dok je vladajuća većina odbila predlog dijela opozicije da se u Skupštini raspravlja o načinu na koji se država nosi s rastućom zdravstvenom, ekonomskom i političkom krizom.

Umjesto svega toga, Vlada je krajem prošle nedjelje formirala radnu grupu. Grupa je dobila zadatak da predloži novi paket mjera ekonomske podrške preduzećima, preduzetnicima i građanima. Možda ste čuli za staru priču iz vrmena jednopartizma koja kaže da vlast kad neće da riješi neki problem – formira radnu grupu. Ljudski je nadati se da ovo nije ta radna grupa. Opet, neke stvari upozoravaju. Recimo, od novoformiranog Vladinog tima očekuje se da predloži mjere koje će privredi omogućiti „da sačuvaju resurse, zaposlene i djelatnosti“.  A u njemu nije bilo mjesta za one čija sudbina zavisi od budućih mjera – Vladine socijalne partnere iz Unije poslodavaca i reprezentativnih sindikata. Oni će, u najboljem slučaju, biti u prilici da predložene mjere sagledaju nakon što one budu formulisane „u roku od 5 do 7 dana“.

U kom bi nas pravcu, bez legitimnih predstavnika poslodavaca i zaposlenih, mogle odvesti mjere koje s nestrpljenjem i priličnom zebnjom očekujemo, može se naslutiti i iz medijskih istupa glasnogovornika Privredne komore. Od njih smo saznali da će radna grupa „uraditi klasifikaciju preduzeća i preduzetnika na one kojima je zabranjen rad, na one čije je poslovanje ugroženo i na one što nesmetano posluju i u ovoj situaciji“. Pa će se budućim mjerama pomoći samo prve dvije grupe.

To ne bi bilo nerazumljivo kada bi neko iz radne grupe, Vlade, ili kruga probranih prijatelja mogao otkriti tajnu: koja to preduzeća u Crnoj Gori, Balkanu ili Evropi danas nesmetano rade? Uz ograničeno kretanje radnika i klijenata. Bez međugradskog i međunarodnog saobraćaja. A sa pravilima socijalne distance, samoizolacijom, karantinom, rastućim brojem inficiranih, oboljelih i preminulih.

Vlade širom svijeta  se bore za svako radno mjesto koje bi moglo nestati tokom  pandemije.

Susjedna Hrvatska će isplaćivati minimalne zarade radnicima kojima prijeti otkaz zbog obustave aktivnosti. Za samozaposlene, mala i srednja preduzeća biće obezbijeđeni povoljni krediti za održavanje likvidnosti do 25 hiljada eura. I Srbija će preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima  dati finansijsku pomoć u visini neto minimalne zarade za svaku osobu koja ima status zaposlenog. Velikim preduzećima sa više od 250 zaposlenih pripada polovina tog iznosa (po radniku). Dodatno se predlaže da se novac uplaćuje direktno na račune zaposlenih, kako bi se izbjegle moguće zloupotrebe.

Radnici u Sloveniji koji su, zbog epidemije, upućeni kući „na čekanje“ dobijaće 80 odsto prosječne plate u posljednja tri mjeseca. Polovinu tog iznosa obezbijediće država, polovinu poslodavci.

U Slovačkoj država uplaćuje 80 odsto plate zaposlenima čije su kompanije prinuđene da obustave rad. Država će pomoći i samozaposlene, srazmjerno padu njihovih prihoda.

Njemačka Vlada će podmiriti 60 odsto zarade za  radnike kojima će kompanije isplaćivati punu platu i dok ne rade. Radnici sa skraćenim radnim vremenom od firme će dobiti 50 odsto neto plate, dok će 30 odsto na taj iznos dodati država. Radnicima koji neće dobijati platu dok ne rade država će isplaćivati 60 odsto neto plate. U istom paketu je i odluka da se kompanije sa manje od pet zaposlenih pomognu sa  devet hiljada eura tokom tri naredna mjeseca. Firme sa 5-10 radnika dobiće pomoć od 15 hiljada eura. Konačno, donijeta je odluka da stanodavci ne mogu iseliti stanare koji ne mogu platiti kiriju zbog gubitka posla. Država će refundirati njihove gubitke.

Kod nas: od sredine marta, kada su zatvorene škole, u Crnoj Gori je na snazi odluka da jedan od roditelja djece mlađe od 12 godina ima pravo ostati kod kuće. Do danas ne znamo ko i koliko plaća te osobe. Zaposleni kojima je izrečena mjera samoizolacije strahuju za svoju zaradu i za radni status. Dio njih još nemaju pisanu odluku kojom im se samovanje produžava sa 14 na 28 dana. Bez nje ne mogu pravdati odsustvo sa posla.

„Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) je očekivala da će Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne oblasti, odnosno njegov Operativni štab za podršku privredi bliže razraditi uvedene mjere, kao i da će Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kao resorno i nadležno za radno-pravne odnose dati precizne instrukcije za postupanje po navedenim mjerama i datim okolnostima“, požalili su se iz Unije. Nakon što se njihova očekivanja nijesu ispunila u željenom roku.

To je  samo dio pitanja bez odgovora. Francuska Vlada je samozaposlenima koji su spriječeni da rade obezbijedila jednokratnu finansijsku pomoć. Grad Zagreb starije od 65 godina oslobađa obaveze plaćanja komunalnih računa na tri mjeseca kako ne bi rizikovali zdravlje pred šalterima. Očekuje se da ista mjera zaživi u cijeloj Hrvatskoj. Španska Vlada najavljuje moratorijum na plaćanje komunalnih računa i kredita za sve pogođene krizom.

U Crnoj Gori i po tom pitanju muk. Nezvanično, državna Elektroprivreda  nije sklona ideji da se tokom trajanja epidemije domaćinstvima i privredi umanje računi za struju.  EPCG će, izgleda, ponuditi selektivne popuste, najugroženijim grupama i urednim platišama (što i sada postoji) i, makar neformalno, produžiti rok tolerancije za neplaćene račune sa dva na tri mjeseca. Navodno, neće biti ni prinudnih isključenja tokom epidemije, ali ni humanitarnih uključenja dužnika. A imamo ne jedan slučaj da djeca, u domovima bez struje, ovih dana ne mogu da prate nastavu… Krizni paket EPCG mogao bi biti ozvaničen kad ovaj broj Monitora ode u štmapu a prije njegovog izlaska iz štampe, pa će i stvari tada biti  jasnije.

Ni nepoznanica neće manjkati.  Do danas ne znamo ni koliki je broj preduzeća i radnika koji ne mogu da rade zbog odluka Nacionalnog koordinacionog tijela za sprječavanje zaraznih bolesti. Prema nekim najavama, prvi zvanični podaci  mogli bi stići krajem maja. Tada, neće služiti ničemu.

Koliko bi objavljivanje i razmatranje ovih podataka moglo biti važno, zbog adekvatne reakcije,  pokazuje primjer iz Srbije. Tamo je, prema podacima Agencije za privredne registre, za prvih deset dana vanrednog stanja proglašenog zbog epidemije, skoro četiri hiljade preduzetnika prijavilo „privremeni prekid obavljanja djelatnosti“. To je prvi korak ka trajnom gašenju firme. Uglavnom je riječ o samozaposlenima: programerima, frizerima, kozmetičarima, taksistima…

Treba plaćati zakupe, takse, poreze, doprinose, a ne privređivati ništa. Neki to ne mogu, a neki neće. I kod nas, bez sumnje, ima sličnih problema. Ali nema podataka.

Iz Fidelity Consaltina  su izašli sa procjenom da bi 77 miliona eura, odnosno 1,6 odsto bruto društvenog proizvoda, bilo „sasvim dovoljno da se za naredna tri mjeseca sačuva svako radno mjesto u privatnom biznisu koje je pogođeno uticajem korona virusa“. Približno toliko koštaju dodatni radovi na auto-putu (struja, voda, petlja Smokovac) zaboravljeni u osnovnoj verziji ugovora o gradnji dinice Smokovac – Mateševo.

Dok država oklijeva, svi smo u cajtnotu.

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

Izdvojeno

STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga

 

Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.

Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki  na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.

Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu

 

Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je  srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .

Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.

Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.

Treba se sjetiti: ljeta  2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.

Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi  Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena  koalicija aktera koji su jedni druge  „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su  bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

“Smatram i dalje da dogovor leži u pronalaženju kompromisa vladajuće većine i opozicije i vjerujem da bi put pomirenja oko ovog pitanja bio ljekovit za Crnu Goru. Zato ću zakazati sjednicu Kolegijuma predsjednika Skupštine za sjutra u podne (petak) u vjeri da ćemo zajedno uspjeti da pronađemo izlaz iz ove složene situacije. Ne moram danas dodatno pojašnjavati kolika se šteta nanosi građanima zbog neusvajanja budžeta u Skupštini Crne Gore. Biće prilike da i o tome pričamo”, poručio je.

Opozicija, koja je ranije odbila Mandićev  poziv na sastanak,  ostaje pri svojim zahtjevima.  Insistiraju da se povuče odluka Ustavnog odbora kojom je penzionisana sutkinja Đurović, traže garancije da je za “odluke o pitanjima koja dijele crnogorsku javnost, poput najavljenih izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu i eventualne izmjene Ustava u dijelu identitetskih pitanja, neophodno postizanje konsenzusa”.  Kao uslov za razrešenje poltičke krize postavili su i “nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi i funkcionisanje sistema lokalne samouprave u skladu sa zakonom”.  U protivnom, kako je to najavila poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč “ izvjesno je da će doći do blokade svih skupština u Crnoj Gori”.

Opozicija je i dalje pri stavu da se može konsultovati Venecijanska komisija, ali da to neće promijeniti njihove uslove za rješavanje političke krize. “Stvari se moraju vratititi na pređašnje stanje. Hoće li se izjasniti Ustavni sud ili Venecijanska komisija, nevažno nam je, podržavamo. Ali dok se odluka ne podrži na Ustavnom odboru, nema povratka na normalan rad Parlamenta”, kazao je lider DPS Danijel Živković.

Na  sumnje opozcije da vlast neće ispoštovati stav Venecijanske komisije, odgovorila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević:  „Pravo je  pitanje da li je opozicija spremna da prihvati odluku Venecijanske komisije o penzionisanju sutkinje Đuranović, kakva god ta odluka bila”. .

Trenutno najrazumniji predlog, koji je iznio profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić,  nije se do sada ni razmatrao. Bešić je krajem prethodne sedmice pozvao  i opozciju i vlast da potpišu dokument kojim će se obavezati na deblokadu parlamenta do donošenja odluke Venecijanske komisije (VK), a kasnije bezuslovno prihvatanje odluke tog tijela.

Za sada ne pomaže ni defilovanje zemljom briselskih zvaničnika koji pokušavaju da utiču na razrješenje poltičke krize.

Predstavnik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec upozorio je  nakon sastanka sa opozicijom i vlastima,  da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore EU.  “Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje”, kazao je Šarec, ocijenivši da je “crnogorska politika  složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja”.

Predsjednik države Jakov Milatović  na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom, kazao je kako  je spreman da preuzme ulogu medijatora u rešavanju aktulene političke krize. “Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou”, poručio je predsjednik Crne Gore.

Milatovićevu ponudu nijesu dobro dočekali kod kuće.“Što si posredovao, posredovao”. kratko je tvitnuo Živković. “Ja se nudim da budem medijator predsjedniku prilikom izbora novog službenog auta za koje su mu sredstva opredijeljena nakon što je prodao izbornu volju građana Podgorice“, napisao je na mreži X Nikola Zirojević, predstavnik Evropskog saveza i poslanik SD-a. Naglašavajući: „Ne ulazi se u EU sa EURO 5 standardom emisije izduvnih gasova”.

Živković je prethodno saopštio da je na podgoričke pregovore, odnosno odluku Milatovića da se u posljednjem času vrati na tridesetoavgustovska podešavanja, uticao navodni vođa zemunskog klana Luka Bojović.

Živković nije htio da komentariše podsjećanje da je Bojović  dužio oružje crnogorskog DB-a  u vrijeme Đukanovićevog DPS- a. Nekadašnji šef crnogorske misije u Vašingtonu Ratko Knežević tvrdio je svojevremeno da je bivša crnogorska vlast imala čvrste veze sa nekim predstavnicima zemunskog klana, koji su, kao što je više puta objavljeno na stranicama Monitora, imali crnogorske dokumente. Ti navodi nikada nijesu demantovani.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije istraživao je informacije po kojima su Sretko Kalinić, Miloš Simović i Cvetko Simić, pripadnici zemunskog klana bili angažovani kao plaćene ubice za račun kriminalne grupe Darka Šarića. Grupe koja je u doba Đukanovića doživjela procvat u Crnoj Gori. Brojni tragovi o političkim vezama Šarićeve grupe i crnogorskih vlasti nijesu nikada do kraja rasvijetljeni.

U raspravu se uključio Evropski savez  (SD, SDP, LP) objavom da je  formirao Koordinacioni odbor u Podgorici. I porukom:  “Srušićemo brzo i novu podgoričku vlast koja je nastala na ucjeni”.

Koalicija za budućnost Budve najavljuje novu blokadu budvanskog parlamenta, kojom pokušavaju da spriječe da se u tom gradu formira vlast  jednog dijela bivšeg DF kog predvodi Nikola Jovanović,  URE i Evropskog saveza, koju  bi podržala  Demokratske partije socijalista.  Iz opozicije su se čula brojna upozorenja da je to udar na demokratiju.

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću zakazane za 13. april. Za još jedan,  što bi rekli,  „praznik demokratije“.

 

Protesti ,vlast i opozicija

U subotu, 1. februara, ističe rok koji su studenti iz Pokreta Kamo sjutra postavili pred premijera Milojka Spajića. Oni zahtijevaju da Spajić do tada odgovori , na zvaničnoj konferenciji, šta je sa njihovim zahtjevima i ostavkama čelnika bezbjednosnog sektora. Prethodno su odbili premijerov poziv na sastanak.

Spajić se ove sedmice tim povodom oglasio u intervjuu za RTCG.“Ostavka je   lični čin i niko vas ne može natjerati na to ukoliko vi smatrate da nema potrebe za tim“, kazao je premijer. .

Napomenuo je da  on ima  pravo da predloži smjene Skupštini i da to ne bi bilo ništa strašno, jer su smjenjivali i svoje članove Vlade, ali da ipak treba vidjeti kako će se sektor bezbjednosti uhvatiti u koštac sa reformama i unapređenjem te oblasti.    “Ako se ne bude radilo dobro“ , kazao je  „smjena  je uvijek na stolu, a politička odgovornost je neupitna“.

Odgovornost za tragediju na Cetinju još  ne osjeća niko od nadležnih. Ni u državnoj, ni u lokalnoj vlasti.  Opozicija podržava proteste, iako  kao nekadašnja dugogodišnja vlast, dijeli odgovornost i za probleme u bezbjednosnom sektoru, ali i propadanje grada.

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade čija se ostavka traži, uzvratio je na zahtjeve demonstranata ocjenom da se tragedija politički zloupotrebljava. “Kao opozicionar različitim vladama pri raznim ranijim velikim tragedijama koje su se dešavale širom Crne Gore riječ nijesam progovorio, a kamoli tražio odgovornost nekog ministra ili politički mešetario, jasno je da sada imam istovjetan principijelan stav“ – poručio je.

Demokrate nastavljaju da objavljuju fotografije članova porodice Đukanović i drugih pojedinaca bliskih bivšem režimu koji prisustvuju studentskom protestu.  Studenti su više puta naznačili da iza njih ne stoji nijedna politička partija, ali je očigledno da su djelovi bivšeg režima počeli da se iznenada bave “građanskim aktivizmom”. Otklon od takvih trebalo bi naglasiti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo