Povežite se sa nama

MONITORING

TUŽIOCI PROCESUIRALI VELIKI BROJ GRAĐANA ZBOG KRŠENJA VLADINIH MJERA: Izolacija, pritvor, karantin

Objavljeno prije

na

Tužioci su procesuirali preko 400 građana zbog kršenja mjera. Najviše u Podogrici najmanje na Cetinji – pet građana. Onima koji su kršili zabrane Vlade za suzbijanje virusa COVID-19 najčešće je izricana mjera pritvora ili karantina

 

Crnogorski tužioci procesuirali su preko 400 rađana zbog sumnje da su prekršili  mjere zaštite od epidemije zarazne bolesti (COVID -19), koje je donijela Vlada Crne Gore, saznaje Monitor. Svakog od njih tužilaštvo je sumnjičilo za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Većina građana desetak dana je u nekoj vrsti ograničenog kućnog pritvora, koji je prošle sedmice produžen do sredine aprila. Mjerama Vlade zabranjen je, između ostalog, međugradski saobraćaj, izlazak van kuće ili stana od 19 do pet časova izjutra (vikendom od 13 časova), okupljanja na javnim ili privatnim površinama i objektima. Zatvorene su škole, ugostiteljski objekti, većina zanatskih radnji, dok je ograničen rad trgovina.

Prekršioci ovih zabrana kažnjavani su novčano, pritvorom, kućnim pritvorom, karantinom, privremenim oduzimanjem vozačke dozvole…

Tužioci i pravnici, naši sagovornici, objašnjavaju da svako nepostupanje u skladu sa donesenim mjerama nije automatski i krivično djelo. Na društvenim mrežama i portalima uveliko se polemisalo oko toga kako će se postupati u pojedinim vanrednim porodičnim situacijama (smrt, porođaj, iznenadna bolest, oštećenja na kući ili stanu). Drastičan primjer takve situacije bio je zemljotres u Zagrebu, kada su stanari bili prinuđeni da izađu i čekaju na ulicama, dok je na snazi bila mjera koja je zabranjivala okupljanja na javnim površinama.

Pravnici pojašnjavaju da je riječ o situaciji sa kojom se naše pravosuđe suočava prvi put od raspada Jugoslavije i da će se neke dileme morati rješavati „u hodu“.

Ukoliko se, tvrde, u tužilačkom postupku utvrdi da je neko prekršio mjeru u slučaju „krajnje nužde“ (smrtni slučaj, zdravstveni i drugi razlozi), a nije (iz opravdanih razloga) stigao da prethodno dobije dozvolu policije za, na primjer, putovanje do drugog grada, ne može se smatrati da je učinio krivično djelo. U tužilaštvima tvrde da su ovakvi slučajevi vrlo rijetki. „Tužilac cijeni sve dokaze, pa i odbranu osumnjičenih, te cijeneći ih u sklopu svih okolnosti, donosi odluku“, navodi se u odgovoru Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju.

Za razliku od osnovnih sudova gdje je smanjen obim posla, usljed odlaganja velikog broja suđenja, osnovnim tužilaštvima je znatno otežan rad. Pored počinioca krivičnih djela sa kojima se susreću u redovnom poslu, moraju da procesuiraju i građane koji krše Vladine mjere. Dežurni tužilac u redovnoj situaciji primi oko 100 poziva dnevno (od kojeg mali broj završi kao formiran predmet), dok je u ovim okolnostima taj broj znatno veći.

Oni  tvrde da i pored povećanja obima posla zbog epidemije, imaju kapaciteta da se kvalitetno nose i sa krivičnim djelima.

„Državno tužilaštvo je i pored ovako velikog priliva predmeta spremno dočekalo ovaj izazov. Kao što svakodnevno pokazujemo, ažurnim i hitnim postupanjem u ovim predmetima u stanju smo da izađemo na kraj sa ovim i da adekvatno postupimo prema svima koji se ogluše o mjere koje se sada bez izuzetka moraju poštovati“, kazala je portparolka ODT Podgorica Milica Mandić na konferenciji za štampu.

COVID-19 nastavlja da se širi. Nedavno je na konferenciji za medije Nacionalnog kordinacionog tijela (NKT), direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao da se neki građani ne pridržavaju pomenutih mjera.

U prilog tome govori i broj od 428 građana koje su osnovna državna tužilaštva procesuirala u proteklom periodu. Podaci, do kojih je došao Monitor, odnose se na period od donošenja prvih mjera,10. marta do ponedjeljka, 6. aprila, izuzev Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, koje je svoje podatke dostavilo u srijedu, 8. aprila.

Prema tim podacima, najviše građana osumnjičeno je za kršenje mjera u Podgorici   a najmanje na Cetinju.

Od ukupnog broja procesuiranih građna i formiranih predmeta, do sada je optuženo 110 osoba. Nadležni državni tužioci nakon privođenja zadržali su 114 građana (do 72 sata), dok je za njih 50 sudija za istragu odredio pritvor (do 30 dana).

Tužilaštvo je najviše građana procesuiralo zbog napuštanja stana ili dvorišta u periodu u kom to nije dozvoljeno, zbog kršenja zabrane prevoza više od dvije osobe u jednom vozilu, kršenja međugradskog saobraćaja…

Iako je zabrana kretanja u određenom periodu stupila na snagu prošle sedmice (30. marta), podgoričko tužilaštvo je već procesuiralo 67 građana, gotovo polovinu ukupnog broja, samo zbog kršenja ove mjere.

Međutim, tužilac ne može, kao u redovnom postupku svakom (za koga postoji osnovana sumnja da je izvršio krivično djelo) izreći mjeru zadržavanja do 72 časa, kako bi zatražio pritvor do 30 dana, ukoliko postoji osnovana sumnja da će ponoviti djelo, uticati na svjedoke ili napustiti zemlju.

Ukoliko je građanin prekršio mjeru samoizolacije ili pobjegao iz karantina, tužilac daje nalog Zdravstveno-sanitarnoj inspekciji, koja donosi rješenje o stavljanju u karantin i sprovodi ih u karantin. Tužilac kasnije u redovnom postupku podnosi krivičnu prijavu protiv počinioca.

Prema podacima osnovnih državnih tužilaštava, vidljivo je da tužioci u većoj mjeri koriste pravni institut „odloženog krivičnog gonjenja“.

Riječ je institutu sličnom Sporazumu o priznanju krivice, ali se može primjenjivati samo na krivična djela za koja je predviđena novčana ili kazna zatvora do pet godina. O odloženom krivičnom gonjenju odlučuje državni tužilac, dok o zaključenju sporazuma konačnu riječ daje sudija.

Tužioci su se sa nekim od osumnjičenih, koji su na to pristali, dogovorili da određena novčana sredstva uplate na račun  NKT-a i da na taj način budu sankcionisani za krivično djelo. Do sada je taj institut u postupcima protiv prekršioca Vladinih mjera iskorišten 25 puta. Najviše ga je primjenjivalo Osnovno državno tužilaštvo u Baru – 15 puta.

Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković nedavno je u saopštenju ukazao da će „ko kršenjem mjera izazove smrt jednog ili više lica, biti kažnjen zatvorom od dvije do dvanaest godina”.

„Svi oni koji su prekršili mjere propisane od strane Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, prethodnih dana su procesuirani u najkraćem roku. Nemojte da ponavljate njihove greške“ saopštio je Stanković.

Saslušavanje osumnjičenih i svjedoka tužioci za vrijeme epidemije ne obavljaju u svojim kancelarijama, kako je to do sada bio slučaj. Advokat Ranko Radonjić, koji je nedavno zastupao klijenta u Osnovnom državnom tužilaštvu, tvrdi da se saslušanja svjedoka, oštećenih i osumnjičenih obavllja u velikim salama gdje postoje uslovi za održavanje propisane distance od dva metra.

„Ta sala se nalazi preko puta kafića Langolo, gdje zasijeda Tužilački savjet, najviše nas može biti četvoro u prostoriji – tužilac, zapisničar, advokat i osumnjičeni. Naravno, na ulazu su obezbijeđena sredstva za dezinfekciju, i svi nose zaštitnu opremu. Isto je i kod sudija za istragu, koji nas više ne primaju u svojim kancelarijama kao do sada, već se sve odvija u velikoj sudnici. Postupak se, izuzev toga, ne razlikuje mnogo od redovnog“, kazao je Radonjić Monitoru.

On je rekao da u Specijalnom državnom tužilaštvu na stolovima ispred tužioca i zapisničara postoji zaštitino staklo, koje se može vidjeti na kasama u supermarketima. Tvrdi da su sva suđenja njegovim klijentima u osnovnim i višim sudovima odložena na neodređeno.

 

Broj procesuiranih  po tužilaštvima

Osnovno državno tužilaštvo Kolašin – 6

Osnovno državno tužilaštvo  Rožaje – 12

Osnovno državno tužilaštvo Kotor – 34

Osnovno državno tužilaštvo Plav – 8

Osnovno državno tužilaštvo  Pljevlja – 18

Osnovno državno tužilaštvo Ulcinj – 22

Osnovno državno tužilaštvo Berane – 10

Osnovno državno tužilaštvo Nikšić – 76

Osnovno državno tužilaštvo Herceg Novi – 43

Osnovno državno tužilaštvo Bar – 46

Osnovno državno tužilaštvo Cetinje – 5

Osnovno državno tužilaštvo Bijelo Polje – 11

Osnovno državno tužilaštvo Podgorica – 137

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo