Povežite se sa nama

MONITORING

TUŽIOCI PROCESUIRALI VELIKI BROJ GRAĐANA ZBOG KRŠENJA VLADINIH MJERA: Izolacija, pritvor, karantin

Objavljeno prije

na

Tužioci su procesuirali preko 400 građana zbog kršenja mjera. Najviše u Podogrici najmanje na Cetinji – pet građana. Onima koji su kršili zabrane Vlade za suzbijanje virusa COVID-19 najčešće je izricana mjera pritvora ili karantina

 

Crnogorski tužioci procesuirali su preko 400 rađana zbog sumnje da su prekršili  mjere zaštite od epidemije zarazne bolesti (COVID -19), koje je donijela Vlada Crne Gore, saznaje Monitor. Svakog od njih tužilaštvo je sumnjičilo za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Većina građana desetak dana je u nekoj vrsti ograničenog kućnog pritvora, koji je prošle sedmice produžen do sredine aprila. Mjerama Vlade zabranjen je, između ostalog, međugradski saobraćaj, izlazak van kuće ili stana od 19 do pet časova izjutra (vikendom od 13 časova), okupljanja na javnim ili privatnim površinama i objektima. Zatvorene su škole, ugostiteljski objekti, većina zanatskih radnji, dok je ograničen rad trgovina.

Prekršioci ovih zabrana kažnjavani su novčano, pritvorom, kućnim pritvorom, karantinom, privremenim oduzimanjem vozačke dozvole…

Tužioci i pravnici, naši sagovornici, objašnjavaju da svako nepostupanje u skladu sa donesenim mjerama nije automatski i krivično djelo. Na društvenim mrežama i portalima uveliko se polemisalo oko toga kako će se postupati u pojedinim vanrednim porodičnim situacijama (smrt, porođaj, iznenadna bolest, oštećenja na kući ili stanu). Drastičan primjer takve situacije bio je zemljotres u Zagrebu, kada su stanari bili prinuđeni da izađu i čekaju na ulicama, dok je na snazi bila mjera koja je zabranjivala okupljanja na javnim površinama.

Pravnici pojašnjavaju da je riječ o situaciji sa kojom se naše pravosuđe suočava prvi put od raspada Jugoslavije i da će se neke dileme morati rješavati „u hodu“.

Ukoliko se, tvrde, u tužilačkom postupku utvrdi da je neko prekršio mjeru u slučaju „krajnje nužde“ (smrtni slučaj, zdravstveni i drugi razlozi), a nije (iz opravdanih razloga) stigao da prethodno dobije dozvolu policije za, na primjer, putovanje do drugog grada, ne može se smatrati da je učinio krivično djelo. U tužilaštvima tvrde da su ovakvi slučajevi vrlo rijetki. „Tužilac cijeni sve dokaze, pa i odbranu osumnjičenih, te cijeneći ih u sklopu svih okolnosti, donosi odluku“, navodi se u odgovoru Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju.

Za razliku od osnovnih sudova gdje je smanjen obim posla, usljed odlaganja velikog broja suđenja, osnovnim tužilaštvima je znatno otežan rad. Pored počinioca krivičnih djela sa kojima se susreću u redovnom poslu, moraju da procesuiraju i građane koji krše Vladine mjere. Dežurni tužilac u redovnoj situaciji primi oko 100 poziva dnevno (od kojeg mali broj završi kao formiran predmet), dok je u ovim okolnostima taj broj znatno veći.

Oni  tvrde da i pored povećanja obima posla zbog epidemije, imaju kapaciteta da se kvalitetno nose i sa krivičnim djelima.

„Državno tužilaštvo je i pored ovako velikog priliva predmeta spremno dočekalo ovaj izazov. Kao što svakodnevno pokazujemo, ažurnim i hitnim postupanjem u ovim predmetima u stanju smo da izađemo na kraj sa ovim i da adekvatno postupimo prema svima koji se ogluše o mjere koje se sada bez izuzetka moraju poštovati“, kazala je portparolka ODT Podgorica Milica Mandić na konferenciji za štampu.

COVID-19 nastavlja da se širi. Nedavno je na konferenciji za medije Nacionalnog kordinacionog tijela (NKT), direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao da se neki građani ne pridržavaju pomenutih mjera.

U prilog tome govori i broj od 428 građana koje su osnovna državna tužilaštva procesuirala u proteklom periodu. Podaci, do kojih je došao Monitor, odnose se na period od donošenja prvih mjera,10. marta do ponedjeljka, 6. aprila, izuzev Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, koje je svoje podatke dostavilo u srijedu, 8. aprila.

Prema tim podacima, najviše građana osumnjičeno je za kršenje mjera u Podgorici   a najmanje na Cetinju.

Od ukupnog broja procesuiranih građna i formiranih predmeta, do sada je optuženo 110 osoba. Nadležni državni tužioci nakon privođenja zadržali su 114 građana (do 72 sata), dok je za njih 50 sudija za istragu odredio pritvor (do 30 dana).

Tužilaštvo je najviše građana procesuiralo zbog napuštanja stana ili dvorišta u periodu u kom to nije dozvoljeno, zbog kršenja zabrane prevoza više od dvije osobe u jednom vozilu, kršenja međugradskog saobraćaja…

Iako je zabrana kretanja u određenom periodu stupila na snagu prošle sedmice (30. marta), podgoričko tužilaštvo je već procesuiralo 67 građana, gotovo polovinu ukupnog broja, samo zbog kršenja ove mjere.

Međutim, tužilac ne može, kao u redovnom postupku svakom (za koga postoji osnovana sumnja da je izvršio krivično djelo) izreći mjeru zadržavanja do 72 časa, kako bi zatražio pritvor do 30 dana, ukoliko postoji osnovana sumnja da će ponoviti djelo, uticati na svjedoke ili napustiti zemlju.

Ukoliko je građanin prekršio mjeru samoizolacije ili pobjegao iz karantina, tužilac daje nalog Zdravstveno-sanitarnoj inspekciji, koja donosi rješenje o stavljanju u karantin i sprovodi ih u karantin. Tužilac kasnije u redovnom postupku podnosi krivičnu prijavu protiv počinioca.

Prema podacima osnovnih državnih tužilaštava, vidljivo je da tužioci u većoj mjeri koriste pravni institut „odloženog krivičnog gonjenja“.

Riječ je institutu sličnom Sporazumu o priznanju krivice, ali se može primjenjivati samo na krivična djela za koja je predviđena novčana ili kazna zatvora do pet godina. O odloženom krivičnom gonjenju odlučuje državni tužilac, dok o zaključenju sporazuma konačnu riječ daje sudija.

Tužioci su se sa nekim od osumnjičenih, koji su na to pristali, dogovorili da određena novčana sredstva uplate na račun  NKT-a i da na taj način budu sankcionisani za krivično djelo. Do sada je taj institut u postupcima protiv prekršioca Vladinih mjera iskorišten 25 puta. Najviše ga je primjenjivalo Osnovno državno tužilaštvo u Baru – 15 puta.

Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković nedavno je u saopštenju ukazao da će „ko kršenjem mjera izazove smrt jednog ili više lica, biti kažnjen zatvorom od dvije do dvanaest godina”.

„Svi oni koji su prekršili mjere propisane od strane Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, prethodnih dana su procesuirani u najkraćem roku. Nemojte da ponavljate njihove greške“ saopštio je Stanković.

Saslušavanje osumnjičenih i svjedoka tužioci za vrijeme epidemije ne obavljaju u svojim kancelarijama, kako je to do sada bio slučaj. Advokat Ranko Radonjić, koji je nedavno zastupao klijenta u Osnovnom državnom tužilaštvu, tvrdi da se saslušanja svjedoka, oštećenih i osumnjičenih obavllja u velikim salama gdje postoje uslovi za održavanje propisane distance od dva metra.

„Ta sala se nalazi preko puta kafića Langolo, gdje zasijeda Tužilački savjet, najviše nas može biti četvoro u prostoriji – tužilac, zapisničar, advokat i osumnjičeni. Naravno, na ulazu su obezbijeđena sredstva za dezinfekciju, i svi nose zaštitnu opremu. Isto je i kod sudija za istragu, koji nas više ne primaju u svojim kancelarijama kao do sada, već se sve odvija u velikoj sudnici. Postupak se, izuzev toga, ne razlikuje mnogo od redovnog“, kazao je Radonjić Monitoru.

On je rekao da u Specijalnom državnom tužilaštvu na stolovima ispred tužioca i zapisničara postoji zaštitino staklo, koje se može vidjeti na kasama u supermarketima. Tvrdi da su sva suđenja njegovim klijentima u osnovnim i višim sudovima odložena na neodređeno.

 

Broj procesuiranih  po tužilaštvima

Osnovno državno tužilaštvo Kolašin – 6

Osnovno državno tužilaštvo  Rožaje – 12

Osnovno državno tužilaštvo Kotor – 34

Osnovno državno tužilaštvo Plav – 8

Osnovno državno tužilaštvo  Pljevlja – 18

Osnovno državno tužilaštvo Ulcinj – 22

Osnovno državno tužilaštvo Berane – 10

Osnovno državno tužilaštvo Nikšić – 76

Osnovno državno tužilaštvo Herceg Novi – 43

Osnovno državno tužilaštvo Bar – 46

Osnovno državno tužilaštvo Cetinje – 5

Osnovno državno tužilaštvo Bijelo Polje – 11

Osnovno državno tužilaštvo Podgorica – 137

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRAVOSUĐE, BANKE I ZLOUPOTREBA MOĆI: Falsifikatom do bogatstva?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve više je povoda za sumnje u presude sudova pod komandom Vesne Medenice, tokom trajanja njene funkcije i nakon odlaska sa nje. I Dragan Senić tvrdi da je presudom zasnovanom na falsifikovanom dokumentu (mjenici AA 0889562) oštećen za ogroman novac. Pa traži reviziju i čeka odluku Tužilačkog savjeta

 

Širi se istraga o zloupotrebama nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda i Vrhovne države tužiteljke Vesne Medenice. Više nije o riječ o dva već o četiri predmeta u kojima je, sumnja se, presuđeno tako što su sudije u postupku izvršile njeno naređenje. Ne mareći za činjenice i pravdu.

O načinu na koji je funkcionisalo pravosuđe pod komandom Medenice nedavno je, u Tužilaštvu, svjedočio sudija Osnovnog suda u Herceg Novom Jovan Stanković. Novinarka TV Vijesti Svetlana Đokić predočila nam je dio njegovog iskaza o tome kako je postupio nakon što je Medenica, tada već bivša predsjednica Vrhovnog suda, od njega naručila presudu vršeći, jezikom krivičnog prava, nezakonit uticaj.

„U tom trenutku sam se našao u veoma nezahvalnoj poziciji. Da sam odbio, zamjerio bih joj se, shvatio sam da mi može vrlo lako stvoriti goleme probleme u pravosuđu, a s druge strane otvorio bih prostor za dalje pritiske da se taj predmet što prije završi, a koji bi sigurno uslijedili čim se ona za njega zainteresovala”, objasnio je Stanković u svom iskazu. „I donio sam tu (traženu – prim. Monitora) odluku, smatrajući to u tom trenutku najjednostavnijim rješenjem, da sklonim taj predmet iz kancelarije, a što je najvažnije da skinem nju sa dnevnog reda”.

U zapisniku sa saslušanja zapisano je i opravdanje hercegnovskog sudije. On se, kaže, kaje a nezadovoljne stranke mogu da se – žale.

„Ja, kao i sve sudije parničari u Crnoj Gori, predmete često lomim preko koljena…  U tim uslovima se ponekad donose odluke sa jasnim falinkama samo da bi se predmet riješio”. Pravdajući svoje postupke sudija-svjedok saopštio je da nije mogao da se odupre pritisku Vesne Medenice, ali jeste drugima koji su dolazili iz Višeg ili Apelacionog suda. Sa tih adresa je „u najmanje dva navrata”, dobijao direktne naloge kako da postupi u određenim predmetima. Ali ih, kaže, nije izvršio.

Možemo samo da razmišljamo o tome koliko je sličnih presuda donijeto u crnogorskim sudnicama. Po predočenom modelu: predmet sklonim iz kancelarije, moćnika skinem s dnevnog reda. A možemo i da se zapitamo šta je sa onima kojima su takve presude, jednostavne i efikasne, nanijele nepravdu i, nerijetko, donijele velike egzistencijalne probleme. Posebno ako pretpostavimo, a za to već postoji jak osnov sumnje, da se niz presuda donijetih pod pritiskom onih koji mogu da naruče ili kupe pravdu protezao od najnižih do najviših sudskih instanci. Odnosno, od osnovih do Vrhovnog suda.

Iz arhiva sumnjivih slučajeva izdvojimo jedan. On je dio priče o švajcarskim kreditima koje je nekadašnja Hypo Alpe Adria Banka (HAAB) svojim klijentima isplaćivala u domaćoj valuti (eurima) a nominalno obračunava u švajcarskim francima. Da bi naknadno, na kursnim razlikama, ostvarila ogromnu razliku. Gurajući u probleme i bijedu nekoliko stotina svojih klijenata u Crnoj Gori. I hiljade njih u regionu.

„Poslovanje Hypo Alpe Adria Grupe u Jugoistočnoj Evropi najveći je kriminalni akt nakon Drugog svjetskog rata”, ocijenio je Kristijan Bohler, inspektor austrijske policije i vođa posebnog tima zaduženog za istraživanje afere Hypo u Beču.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Prelazak na dužnost u Privredni sud, pozicionirao je Jovanića na skali uticaja. Kao što je višestruko uvećao štetu koju je on, sa nove pozicije, proizvodio ovdašnjoj privredi, ali i cijelom društvu.

Njegovim odlukama nepristrasnim sudijama su oduzimani predmeti, nepodobni su premještani sa sistemski važnih funkcija, a protiv nesalomivih su pokretani discilinski postupci s naumom da se, uz pomoć Medenice i njenog Sudskog savjeta, istjeraju iz sudnice.

Jovanić je mandat u Privrednom sudu započeo pomenutom aferom KAP. Kao stečajni sudija u postupku morao je biti u toku prodaje imovine bankrotirale firme. A ona je Veselinu Pejoviću i njegovom Unipromu prodata uz kršenje praktično svih postojećih pravila i procedura.

Stečajni upravnik Veselin Perišić prodao je imovinu koja nije pripadala KAP-u;  Kupac godinama nije platio „kupljeno“; Država i Opština Podgorica častile su ga, nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora, sa nekih 2,5 miliona kvadrata građevinskog zemljišta uz oproštene komunalije, uz sumnje da je taj aranžman ugovoren ranije, mimo znanja drugih potencijalnih kupaca; Stečajni upravnik je novom vlasniku iznajmljivao radnike i iz stečajne mase plaćao fizičko obezbjeđenje (stražare) prodate imovine, a stečaj je okončan tek krajem prošlog ljeta. Povjerioci su namirili manje od 10 odsto svojih (priznatih) potraživanja a Pejović je nekoliko mjeseci kasnije zaustavio proizvodnju u svojoj fabrici.

Nabrojati sve one koji su podnijeli krivične prijave zbog (ne)postupanja stečajnog sudije i upravnika zahtijevalo bi još jedan, makar ovoliki, pasus. Ne znamo, ipak, da li su i  za slučaj KAP  Jovanić i grupa njegovih saradnika privedeni u ponedjeljak. Čekamo zvanične informacije iz SDT-a.

Jovanić, uporedo sa poslom predsjednika Privrednog suda obavlja, ili je obavljao, posao stečajnog sudije u KAP-u, Boksitima, Radoju Dakiću, Vektri Boki, Brodogradilištu Bijela, Onogoštu, uz još nekoliko stotina stečajnih postupaka manje vrijednosti. Karakteristično za većinu njih  je da se radi o kompanijama koje su bile, ili su prešle, u vlasništvo nekog od ovdašnjih pobjednika tranzicije. I da su stečajni postupak u njima pratile sumnje i optužbe zbog brojnih, velikih, zloupotreba.

Veselin Pejović je, uz KAP, kupio i imovinu Boksita u stečaju ali i njihovu koncesiju za kopanje crvene rude. Opet uz brojne kontroverze.

Veselin Barović nije uspio u naumu da državno zemljište, 1,5 miliona kvadrata u zaleđu Velike plaže, urbanizuje i proda kao svoje vlasništvo. Iako je stečajni upravnik Žarko Ostojić (Jovanićev kum i kolega iz afere pljačka Vrhovnog suda) u više navrata oglašavao prodaju tog zemljišta. Znajući da ono ne pripada Solani.

Dragan Brković, vlasnik HTP Boka uhapšen je prošlog ljeta zbog sumnji da je novac dobijen prodajom imovine svog preduzeća u stečaju, umjesto povjeriocima, distribuirao sebi bliskim kompanijama iz nekadašnjeg sistema Vektra (bankrotirala i promijenila vlasnika). Prethodno je, uz pomoć Blaža Jovanića, godinama blokirao  uvođenje stečaja koji su tražile banke kojima je dugovao. Bivši radnici Boke godinama su upozoravali na zloupotrebe ali Jovanić i stečajni upravnik koga je imenovao (navodno, još jedan njegov kum)  nijesu imali sluha za njih. Dok se nije umiješalo SDT.

Kao što je i Vesna Medenica ostajala slijepa na njegove propuste i, moguće, nezakonite radnje.

Udruženje za zaštitu interesa manjinskih akcionara DKP-a (njih je bilo 3.600), nezadovoljno načinom na koji je proveden stečajni postupak u njihovom preduzeću, uložilo je u novembru 2015.  Privrednom sudu zahtjev za reviziju postupka. I ako je u pitanju postupak koji bi trebalo da se rješava po ubrzanoj proceduri, njihov zahtjev čamio je, skriven, sve do jula 2020. Tek tada, nakon skoro pet godina,  proslijeđen je na postupanje Vrhovnom sudu. Sporna imovina je do data trajno izgubljena. Reakcije Medenice nije bilo.

Na krivičnu prijavu koju su protiv Jovanića državnom tužilaštvu podnijeli predstavnici Udruženja još nije bilo zvanične reakcije.

Zanimljiva je i priča sa predmetom vezanim za odluku EPCG-a da od Aca Đukanovića i italijanske A2A kupi većinski paket akcija Rudnika uglja u Pljevljima. Jovanić je taj predmet oduzeo sudiji Nataši Bošković nakon što je ona, dva puta, donosila mjeru privremene zabrane sprječavajući da se taj posao pravno okonča dok se ne razriješe kontroverze koje su ga pratile. I krivične prijave dijela manjiskih akcionara EPCG-a ostale su bez reakcije tužilaštva ali i Sudskog savjeta.

Nabrajanje bi moglo potrajati. Ipak, tek treba da saznamo za šta, konkretno, SDT sumnjiči Jovanića i njegove saradnike. Onda treba napisati optužnicu koju, opet, mora da potvrdi nadležni sud. Odnosno, neko od Jovanićevih kolega – on je i dalje sudija i predsjednik Privrednog suda. Kad sve to prođe predviđenu proceduru predmet treba dovesti do pravosnažne presude.

Iskustvo uči (suđenja za aferu Telekom, Koverta (Slavoljub Stijepović), Carine (Miomir Mugoša) da bi do okončanja tog postupka mogle proći godine. Uz mogućnost da se predmet okonča plaćanjem odštete optuženim pa pravosnažno oslobođenim (Šarić, Kalići…).

Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama vladavine Medenice, Jovanića i njima sličnih. Ako dobije priliku da se oporavi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo