Povežite se sa nama

MONITORING

TUŽIOCI PROCESUIRALI VELIKI BROJ GRAĐANA ZBOG KRŠENJA VLADINIH MJERA: Izolacija, pritvor, karantin

Objavljeno prije

na

Tužioci su procesuirali preko 400 građana zbog kršenja mjera. Najviše u Podogrici najmanje na Cetinji – pet građana. Onima koji su kršili zabrane Vlade za suzbijanje virusa COVID-19 najčešće je izricana mjera pritvora ili karantina

 

Crnogorski tužioci procesuirali su preko 400 rađana zbog sumnje da su prekršili  mjere zaštite od epidemije zarazne bolesti (COVID -19), koje je donijela Vlada Crne Gore, saznaje Monitor. Svakog od njih tužilaštvo je sumnjičilo za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.

Većina građana desetak dana je u nekoj vrsti ograničenog kućnog pritvora, koji je prošle sedmice produžen do sredine aprila. Mjerama Vlade zabranjen je, između ostalog, međugradski saobraćaj, izlazak van kuće ili stana od 19 do pet časova izjutra (vikendom od 13 časova), okupljanja na javnim ili privatnim površinama i objektima. Zatvorene su škole, ugostiteljski objekti, većina zanatskih radnji, dok je ograničen rad trgovina.

Prekršioci ovih zabrana kažnjavani su novčano, pritvorom, kućnim pritvorom, karantinom, privremenim oduzimanjem vozačke dozvole…

Tužioci i pravnici, naši sagovornici, objašnjavaju da svako nepostupanje u skladu sa donesenim mjerama nije automatski i krivično djelo. Na društvenim mrežama i portalima uveliko se polemisalo oko toga kako će se postupati u pojedinim vanrednim porodičnim situacijama (smrt, porođaj, iznenadna bolest, oštećenja na kući ili stanu). Drastičan primjer takve situacije bio je zemljotres u Zagrebu, kada su stanari bili prinuđeni da izađu i čekaju na ulicama, dok je na snazi bila mjera koja je zabranjivala okupljanja na javnim površinama.

Pravnici pojašnjavaju da je riječ o situaciji sa kojom se naše pravosuđe suočava prvi put od raspada Jugoslavije i da će se neke dileme morati rješavati „u hodu“.

Ukoliko se, tvrde, u tužilačkom postupku utvrdi da je neko prekršio mjeru u slučaju „krajnje nužde“ (smrtni slučaj, zdravstveni i drugi razlozi), a nije (iz opravdanih razloga) stigao da prethodno dobije dozvolu policije za, na primjer, putovanje do drugog grada, ne može se smatrati da je učinio krivično djelo. U tužilaštvima tvrde da su ovakvi slučajevi vrlo rijetki. „Tužilac cijeni sve dokaze, pa i odbranu osumnjičenih, te cijeneći ih u sklopu svih okolnosti, donosi odluku“, navodi se u odgovoru Osnovnog državnog tužilaštva u Ulcinju.

Za razliku od osnovnih sudova gdje je smanjen obim posla, usljed odlaganja velikog broja suđenja, osnovnim tužilaštvima je znatno otežan rad. Pored počinioca krivičnih djela sa kojima se susreću u redovnom poslu, moraju da procesuiraju i građane koji krše Vladine mjere. Dežurni tužilac u redovnoj situaciji primi oko 100 poziva dnevno (od kojeg mali broj završi kao formiran predmet), dok je u ovim okolnostima taj broj znatno veći.

Oni  tvrde da i pored povećanja obima posla zbog epidemije, imaju kapaciteta da se kvalitetno nose i sa krivičnim djelima.

„Državno tužilaštvo je i pored ovako velikog priliva predmeta spremno dočekalo ovaj izazov. Kao što svakodnevno pokazujemo, ažurnim i hitnim postupanjem u ovim predmetima u stanju smo da izađemo na kraj sa ovim i da adekvatno postupimo prema svima koji se ogluše o mjere koje se sada bez izuzetka moraju poštovati“, kazala je portparolka ODT Podgorica Milica Mandić na konferenciji za štampu.

COVID-19 nastavlja da se širi. Nedavno je na konferenciji za medije Nacionalnog kordinacionog tijela (NKT), direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša kazao da se neki građani ne pridržavaju pomenutih mjera.

U prilog tome govori i broj od 428 građana koje su osnovna državna tužilaštva procesuirala u proteklom periodu. Podaci, do kojih je došao Monitor, odnose se na period od donošenja prvih mjera,10. marta do ponedjeljka, 6. aprila, izuzev Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, koje je svoje podatke dostavilo u srijedu, 8. aprila.

Prema tim podacima, najviše građana osumnjičeno je za kršenje mjera u Podgorici   a najmanje na Cetinju.

Od ukupnog broja procesuiranih građna i formiranih predmeta, do sada je optuženo 110 osoba. Nadležni državni tužioci nakon privođenja zadržali su 114 građana (do 72 sata), dok je za njih 50 sudija za istragu odredio pritvor (do 30 dana).

Tužilaštvo je najviše građana procesuiralo zbog napuštanja stana ili dvorišta u periodu u kom to nije dozvoljeno, zbog kršenja zabrane prevoza više od dvije osobe u jednom vozilu, kršenja međugradskog saobraćaja…

Iako je zabrana kretanja u određenom periodu stupila na snagu prošle sedmice (30. marta), podgoričko tužilaštvo je već procesuiralo 67 građana, gotovo polovinu ukupnog broja, samo zbog kršenja ove mjere.

Međutim, tužilac ne može, kao u redovnom postupku svakom (za koga postoji osnovana sumnja da je izvršio krivično djelo) izreći mjeru zadržavanja do 72 časa, kako bi zatražio pritvor do 30 dana, ukoliko postoji osnovana sumnja da će ponoviti djelo, uticati na svjedoke ili napustiti zemlju.

Ukoliko je građanin prekršio mjeru samoizolacije ili pobjegao iz karantina, tužilac daje nalog Zdravstveno-sanitarnoj inspekciji, koja donosi rješenje o stavljanju u karantin i sprovodi ih u karantin. Tužilac kasnije u redovnom postupku podnosi krivičnu prijavu protiv počinioca.

Prema podacima osnovnih državnih tužilaštava, vidljivo je da tužioci u većoj mjeri koriste pravni institut „odloženog krivičnog gonjenja“.

Riječ je institutu sličnom Sporazumu o priznanju krivice, ali se može primjenjivati samo na krivična djela za koja je predviđena novčana ili kazna zatvora do pet godina. O odloženom krivičnom gonjenju odlučuje državni tužilac, dok o zaključenju sporazuma konačnu riječ daje sudija.

Tužioci su se sa nekim od osumnjičenih, koji su na to pristali, dogovorili da određena novčana sredstva uplate na račun  NKT-a i da na taj način budu sankcionisani za krivično djelo. Do sada je taj institut u postupcima protiv prekršioca Vladinih mjera iskorišten 25 puta. Najviše ga je primjenjivalo Osnovno državno tužilaštvo u Baru – 15 puta.

Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković nedavno je u saopštenju ukazao da će „ko kršenjem mjera izazove smrt jednog ili više lica, biti kažnjen zatvorom od dvije do dvanaest godina”.

„Svi oni koji su prekršili mjere propisane od strane Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, prethodnih dana su procesuirani u najkraćem roku. Nemojte da ponavljate njihove greške“ saopštio je Stanković.

Saslušavanje osumnjičenih i svjedoka tužioci za vrijeme epidemije ne obavljaju u svojim kancelarijama, kako je to do sada bio slučaj. Advokat Ranko Radonjić, koji je nedavno zastupao klijenta u Osnovnom državnom tužilaštvu, tvrdi da se saslušanja svjedoka, oštećenih i osumnjičenih obavllja u velikim salama gdje postoje uslovi za održavanje propisane distance od dva metra.

„Ta sala se nalazi preko puta kafića Langolo, gdje zasijeda Tužilački savjet, najviše nas može biti četvoro u prostoriji – tužilac, zapisničar, advokat i osumnjičeni. Naravno, na ulazu su obezbijeđena sredstva za dezinfekciju, i svi nose zaštitnu opremu. Isto je i kod sudija za istragu, koji nas više ne primaju u svojim kancelarijama kao do sada, već se sve odvija u velikoj sudnici. Postupak se, izuzev toga, ne razlikuje mnogo od redovnog“, kazao je Radonjić Monitoru.

On je rekao da u Specijalnom državnom tužilaštvu na stolovima ispred tužioca i zapisničara postoji zaštitino staklo, koje se može vidjeti na kasama u supermarketima. Tvrdi da su sva suđenja njegovim klijentima u osnovnim i višim sudovima odložena na neodređeno.

 

Broj procesuiranih  po tužilaštvima

Osnovno državno tužilaštvo Kolašin – 6

Osnovno državno tužilaštvo  Rožaje – 12

Osnovno državno tužilaštvo Kotor – 34

Osnovno državno tužilaštvo Plav – 8

Osnovno državno tužilaštvo  Pljevlja – 18

Osnovno državno tužilaštvo Ulcinj – 22

Osnovno državno tužilaštvo Berane – 10

Osnovno državno tužilaštvo Nikšić – 76

Osnovno državno tužilaštvo Herceg Novi – 43

Osnovno državno tužilaštvo Bar – 46

Osnovno državno tužilaštvo Cetinje – 5

Osnovno državno tužilaštvo Bijelo Polje – 11

Osnovno državno tužilaštvo Podgorica – 137

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

BUDVANI TRAŽE OSLOBAĐANJE UZURPIRANIH JAVNIH POVRŠINA: Investitori samovoljno blokirali javne puteve i staze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, novi vlasnik ograđuje svoje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta koje su mještani koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu

 

Privatizacija hotela na teritoriji opštine Budva donijela je građanima mnogobrojne probleme sa kojima se suočavaju posljednju deceniju. Većina novih vlasnika, Vladinih strateških investitora i zakupaca nije uspostavila korektan odnos sa stanovništvom, nisu se integrisali u društvenu zajednicu gdje su započeli  poslovanje. Nakon ulaska u posjed hotela koji su prodati sa velikim zemljišnim kompleksima i parkovima, prvi  potezi vlasnika najčešće su bili podizanje betonskih ograda i gvozdenih kapija kojima su ograđivali novostečene nekretnine.

Poznati budvanski hoteli postali su mali bunkeri, izolovana ostrva na čijim su prilazima podignute stražarske kućice kako niko, osim gostiju hotela, ne bi mogao prići privatnom posjedu. Građane je najviše pogodila prateća uzurpacija javnih puteva i staza, koje su postojale u okviru hotelskih kompleksa od ranije i koje su oduvijek bile u opštoj upotrebi kao komunikacija između naselja i morske obale. Mnogobrojni protesti građana sa zahtjevima za slobodan prolaz pješačkim stazama i šetalištima, za nesmetan pristup moru, uglavnom su bili bezuspješni. Investitori, koji su po pravilu uživali povlastice kod administracije vlasti na čelu sa DPS-om, ostajali su nijemi za potrebe mještana.

Jedan od najbezobzirnijih uzurpatora javnog prostora u Budvi je kompanija Beppler&Jacobson, ruskog biznismena Igora Lazurenka, koja je 2003. godine kupila Hotel Avala sa vilama i velikom zemljišnom parcelom u centru Budve, pored Starog grada. Dug je spisak negativnih efekata ove privatizacije za mještane Budve, čiju zakonitost, od 2016. godine, ispituje Specijalno državno tužilaštvo.

Kompanija Beppler&Jacobson primjer je investitora koji  nije doprinio društvenoj zajednici u kojoj posluje, samo joj je oduzeo. Neposredno nakon kupovine Hotela Avala, vlasnik ograđuje imanje, postavlja kapije i ograde, presijeca dva javna puta kojima su mještani naselja Gospoština, u kome se hotel nalazi, koristili desetinama godina kao komunikaciju ka moru i Starom gradu. Lazurenko je naložio presijecanje javnog puta, ulice naselja Gospoština kojoj gravitira ovo veliko naselje. Dio ulice istog naselja na čijem se kraju nalazi jedina okretnica za vozila,   obreo se  u posjedu hotela, metalnom kapijom odvojen od ostatka ulice, čime je nanijeta ogromna šteta mještanima i turistima,  i napravljen  saobraćajni kolaps koji traje punih 17 godina. Hotel Avala postojao je i ranije, ali do dolaska ruskih biznismena, ova  ulica nikada nije bila prekinuta i blokirana.

Sa druge strane hotelskog kompleksa, na granici pored mora, iznad staze koja vodi ka plaži Mogren, nalazi se staro kameno stepenište, put od Starog grada ka Vidikovcu. Postoji stotinama godina, predstavljalo je jedinu vezu naselja iznad Jadranske magistrale, Seoca, Prijevora i Komoševine sa Starim gradom i morskom obalom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASTAVAK SUĐENJA ZA MALE HIDROELEKTRANE: Kad građani plaćaju

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Privrednom sudu počeo je novi proces protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana.  Iz ove, kao i ostalih tužbi, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju, a nakon toga pod pritiskom javnosti izbjegavale rješavanje problema

 

Ove nedjelje počelo je još jedno suđenje protiv države po tužbi investitora malih hidroelektrana (HE).

Kompanija Dekar, koja je gradila malu HE na Ljeviškoj rijeci – Izvor Morače, kod Kolašina, od države traži naknadu štete u visini investicije, koja je procjenjena na 1,7 miliona eura, ali i izgubljenu dobit za koncesioni period od 25 godina.

Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović, bivše pomoćnice ministra zdravlja, članice NKT-a i visoke funkcionerke DPS-a.

Proces se vodi pred Privrednim sudom, sudija Faruk Mušović. Državu zastupa Zaštitnik državnih interesa Milan Krsmanović, a advokatica Ana Đukanović zastupa Dekar kao i većinu drugih investitora malih HE koji su podnijeli tužbu protiv države.

Dekar je probio sve rokove za izgradnju male HE. Posljednji put ih je, krajem oktobra, bivša Vlada upozorila na kršenje ugovornih obaveza i dala im rok od dva mjeseca da ih isprave.

Koncesionar je 26. novembra zatražio prolongiranje roka za dostavu bankarske garancije, a dan kasnije i zahtjev za raskid ugovora na štetu države. Tužba protiv države, u kojoj se tvrdi da je onemogućavan u razvoju svoje investicije, podnijeta je 30. novembra prošle godine, pet dana prije izbora nove vlade. Na osnovu upozorenja prethodne vlade da otkloni nepravilnosti u roku 60 dana, koji je istekao 28. decembra, nova vlada je raskinula ugovor sa ovim koncesionarom.

U tužbi, koju potpisuje Ana Đukanović, Dekar optužuje državu da joj nije omogućila prikljućenje na elektrodistributivnu mrežu. Ilustruju: „Mala HE Ljeviška – Izvor Morače nije projektovana da bude hidroelektrana ostrvskog tipa (da bude bez priključka na nacionalnu elektrodistributivnu mrežu), već je projektovana da proizvedenu električnu energiju uključi u elektroenergetski sitem – što nije moguće bez priključka“. Objašnjavaju da je sve povezano, naime mala HE Raštak nije izgrađena pa samim tim ni dalekovod od ove HE do Manastira Morače. U međuvremenu, nova vlada je, pored pet drugih, u decembru raskinula ugovore za gradnju dvije male HE na vodotoku Raštak.

Iz ovog, ali i procesa, koji je počeo prošle nedjelje, u kome konzorcijum Hydra MNE tuži državu, vidi se koliko su prethodne vlade olako izabranima davale dozvole za gradnju malih hidroelektrana, a nakon toga, pod pritiskom javnosti, izbjegavale rješavanje problema. Tako Dekar u tužbi navodi da im država čak od 2015. nije odgovarala na zahtjeve za mirovanje prava i obaveza iz ugovora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAJAVLJENO NOVO POVEĆANJE AKCIZA NA DUVAN I DUVANSKE PROIZVODE: Švercovane cigarete čekaju nove namete u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. O ima upozorenja da se akcize  ne smiju  povećavati dok država ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta

 

Kada je Vlada Crne Gore 2018. godine povećala akcize na cigarete i druge duvanske proizvode samo u prva četiri mjeseca došlo je do pada legalne prodaje za 25 odsto, dok je eksplodiralo sivo tržište, odnosno roba iz šverca. Iako je država pojačala kontrole i proširila ovlašćenja određenim institucijama, i dalje svaki pušač ima švercera cigareta u svom kraju grada.

Povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode biće jedna od mjera poreske politike koja će se primjenjivati od 1. jula. Pored toga, dodatno će se, prema nacrtu Budžeta Crne Gore za 2021. godinu, oporezovati gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju. Uvešće  se akcize i na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećaće se akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata.

Ministar Milojko Spajić očekuje da će od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvod prihodovati oko 16,8 miliona eura. Međutim, opozicione i dio partija koje čine vlast upozoravaju da država može mnogo više da izgubi novim povećanjem akciza na cigarete.

„Ovakva odluka Vlade samo će povećati prihode švercerima cigareta koji decenijama kontrolišu šverc cigareta na domaćem tržištu, tako i kada je u pitanju tranzit“, smatra predsjednik mladih Pokreta za promjene Boban Stanišić.

Pošto je potrošnja cigareta u Crnoj Gori konstanta i kreće se između 1.500 i 1.600 tona godišnje, ili oko 2,6 kilograma po stanovniku“,  kaže Stanišić, akcize se ne smiju povećavati dok se ne reguliše šverc cigareta, odnosno dok država Crna Gora ne krene u ozbiljnu borbu sa švercom cigareta. On je istakao da je 2018. godine tržištu trebalo skoro godinu dana da se oporavi i da se prodaja vrati u legalne tokove i to tek nakon smanjenja uvećanih akciza.

Uprava policije i nadležna tužilaštva već su počela sa suzbijanjem cigareta bez akciznih markica na tržištu. Od kada je u medijima, krajem marta, objavljen nacrt Budžeta, istražni organi i organi gonjenja imali su više zapljena nelegalnih cigareta.

Već u prvim danima aprila u Podgorici je pretreseno više lokacija i lišeno slobode  nekoliko osoba u čijim objektima su zaplijenjene cigareta bez akciznih markica. Procjenjuje se da je švercom zaplijenjene količine cigareta pričinjena šteta  po budžet od oko 230 hiljada eura.

Akcija policije i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, kodnog imena Krajina usmjerena je ka više osoba i grupacija koji čine krivična djela krijumčarenja. Kako su saopštili iz policije, višemjesečnom kriminalističkom obradom Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala je u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom iz Podgorice prikupio dokaze da su osumnjičeni od 2019. do momenta realizacije predmeta obavili nabavku i distribuciju cigareta bez akcizne markice radi dalje prodaje na ilegalnom tržištu u Crnoj Gori. Ističu da su sprovedenim aktivnostima utvrdili da je na sivo tržište plasirana roba – ,,cigarete u vrijednosti od oko 170.000 eura, dok izvršenim pretresima na više lokacija koje koriste osumnjičeni pronađena i oduzeta roba pripremljena za dalju distribuciju u iznosu od oko 60.000 eura”.

Nekoliko dana kasnije podgorička policija kontrolišući jedan automobil pronašla je 2.000 paklica cigareta bez akciznih markica u vrijednosti od 4.400 eura. Protiv osobe  koja je upravljala vozilom podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović  1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji. I više od dvadeset godina kasnije međunarodna zajednica zamjera Crnoj Gori na švercu cigareta – posljednji put u Izvještaju o napretku Evropske komisije (za 2019).

U tom dokumentu se navodi da u dijelu borbe protiv krijumčarenja duvanskih proizvoda u 2019. godini nije bilo presuda za organizovani šverc cigareta. Navode, međutim, da su pokrenuti krivični postupci u tri slučaja velikih razmjera, uključujući jedan slučaj sa 22 osumnjičena.

U izvještaju se navodi da zapljene cigareta bez akciznih markica redovno obavljaju carinski službenici, lokalna i državna policija. Tokom 2019. godine zaplijenjeno je ukupno 1,7 miliona pakli cigareta, vrijednosti oko 3,9 miliona eura. „Međutim, i pored povećanih napora bezbjednosnih službi u ovoj oblasti, i poboljšane saradnje crnogorskih carinskih službi sa međunarodnim partnerima, broj pokrenutih postupaka i dalje je nedovoljan, uzevši u obzir procjenu razmjera šverca cigareta od, prema i preko Crne Gore“, navodi se u izvještaju EK.

Tokom posljednje dvije godine uhapšeno je više službenika Uprave za carine, zapošljenih u Luci Bar. U jednoj akciji Specijalnog državnog tužilaštva prije dvije godine, zbog sumnji u korupciju,  uhapšeno je i procesuirano 17 carinskih službenika u Luci Bar.

Prema izvještaju Evropske kancelarije za suzbijanje prevara (OLAF) šverc cigareta iz luke Bar za tri godine je Evropskoj uniji nanio štetu od oko 70 miliona eura. Istražni organi iz OLAF-a posebno su u izvještaju tretirali šverc iz Crne Gore, koji decenijama izaziva ozbiljne probleme.

U izvještaju OLAF-a piše da je od početka 2015. godine uhvaćeno osam brodova na koje su cigarete natovarene u luci Bar. Ta plovila zaustavljena su u Grčkoj i Španiji. Od ovih osam brodova šest je putovalo za Libiju, a po jedan za Kipar i Liban. Na tim brodovima zaplijenjeno je oko 350 miliona cigareta vrijednih 70 miliona eura.

Uprkos potencijalnim problemima i prethodnim iskustvom, iz Vlade je saopšteno da se akcizna politika za duvan povećava zbog usklađivanja sa evropskim direktivama. Boban Stanišić, međutim, kaže da određene stavke budžeta imaju dosta sličnosti sa fisklanom politikom bivšeg režima – jer su i oni pod plaštom usklađivanja sa evropskim standardima podizali akcize na cigarete i predlagali oporezivanje penzija. Dok su se stvarni motivi, tvrdi, krili na drugom mjestu.

 

Savjet će ispitati postoji li državni šverc cigareta

Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou tražiće od svih državnih organa i institucija, informacije o svemu što se tiče dviju fabrika cigareta – Tara iz Mojkovca i Novi duvanski kombinat iz Podgorice. Oba preduzeća ranije su optuživana za šverc cigareta, ali ozbiljna istraga nikada nije sprovedena.

To je za medije kazala Vanja Ćalović – Marković, koja rukovodi stručnim tijelom Savjeta. „Tražili smo informacije o poslovanju slobodnih zona Luke Bar i Duvanskog kombinata, prvenstveno imajući u vidu da se sa tih lokacija dešava šverc cigareta. Kad budemo dobili dokumentaciju, analiziraćemo je i na osnovu nje ćemo, gdje bude osnova, podnijeti prijave nadležnim tužilaštvima“, saopštila je Ćalović – Marković.

 

Crna Gora središte šverca cigareta na Balkanu

Međunarodna organizacija ,,Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

,,Crnogorske cigarete se švercuju širom regiona. Cigarete se takođe nelegalno proizvode u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu. Zatim se krijumčare u Crnu Goru, odakle nastavljaju, sa crnogorskim cigaretama, ka Evropskoj uniji i dalje. Odnedavno, Kosovo je postalo novi regionalni centar distribucije cigareta. Velike količine se dalje švercuju odatle u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku, a zatim transportuju kroz poroznu granicu ka Crnoj Gori”.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo