Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO MJERE NKT UTIČU NA LOVIŠTA I RIJEKE: Najteže ribočuvarima   

Objavljeno prije

na

U sportskim ribolovnim društvima, koja gazduju vodotocima na sjeveru, kažu da zbog zabrane robilova na rijekama, ostaju bez osnovnih prihoda .

 

O tome na koji način i u kojoj mjeri se čuvaju šume i rijeke na sjeveru, usljed ograničenja sportsko-rekreativnih aktivnosti na otvorenom, u lovačkim i ribolovnim društvima imaju vrlo različite stavove. Dok jedni tvrde da se ništa promijenilo nije, te da nema pojačanih krivolovnih aktivnosti, drugi kažu da su im mjere Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT)  stvorile mnoge teškoće, pa da uskoro neće moći da stanu na put krivolovcima.

Nezadovljni su,  uglavnom,  ribočuvari. Iz ribolovnih društava u nekoliko opština tvrde da su, obustavljanjem sportskog  ribolova,  koji spada u ,,sportsko-rekreatvne aktivnosti na otvorenom” zabranjene mjerama NKT, ostali bez osnovnih prihoda.

Osnovni prihod tih društava, iz kojeg plaćaju i čuvanje rijeka, pa i ribljeg fonda,  su sredstva prikupljena od dozvola za ribolov.  Sada ih ribolovci ne kupuju, jer ne mogu na rijeke.

Predsjednik beranskog Sportsko-ribolovnog kluba (SRK)  Lim Milutin Mićović za Monitor kaže  da već danima ribočuvari i članovi uprave tog kluba ,,iz svojeg džepa” finansiraju  gorivo za vozila, kojima obilaze teren.

,,Prihodi su presušili, jer niko više ne kupuje dozvole, pošto  ne mogu na rijeku. Mi smo zaduženi za oko 37 km vodotoka, a da bismo ih obišli često pređemo i po 150 km. Po dva -tri vozila,  svakodnevno,  treba da budu na terenu. Lako je izračunati da su to značajni rashodi. Za sada uspijevamo, prije svega,  zahvaljujući entuzijazmu, ali ne znam koliko ćemo moći. Danima od svojih para plaćamo tekuće troškove za obilazak terena”, kaže Mićović.

On objašnjava da su sportski ribolovci, kad su na rijekama, velika podrška ribočuvarima, jer prijavljuju slučajeve krivolova, što olakšava zaštitu ribljeg fonda.

Ribočuvari nijesu zaduženi samo za zaštitu ribljeg fonda, već i za čuvanje rijeke od  nezakonite eksploatacije šljunka i pijeska, kao i štete koja nastaje izgradnjom malih hidroelektrana (mHE). To je vrlo obiman posao.  Da bi ga kvalitetno radili,  neophodan je novac. Njega sada nema.

Policija, napominje Mićović, sada zauzeta brojnim aktivnostima, u okviru mjera  u borbi protiv korona virusa, ne može značajnije pomoći u zaštiti rijeka.

Slična je muka i kolašinskih ribolovaca. Prema riječima predsjednika SRK Tara i Morača Momira Živkovića, trenutno gotovo da nemaju  prihoda.

,,Tek rijetki sportski ribolovci kupe dozvolu, svejsni da ne mogu u ribolov, ali žele da pomognu. Za sada uspijevamo da sa ribočuvarskom službom organizujemo 24 sata nadzora na vodotocima, ali ne znam do kada će to tako moći”, kaže Živković.

Kad ribočuvari napuste rijeke, tvrdi on, ,,krivolovci kolo vode”.

Ribolovci napominu  da sportski ribolov nije ,,timski sport”, te da nije bilo previše potrebe da se zabrani, bar tokom određenog dijela dana.

,,Poštujemo preporuke  ljekara.  Međutim , trebalo bi razmisliti o tome da su sportski ribolovci  uglavnom, sami na određenom dijelu rijeke.  Sada su odlični uslovi za sportski ribolov, voda je  bistra. Na gradilištima su malo stali radovi pa Tara nije skoro bila ovako čista”, tvrde kolašinski poklonici sportskog ribolova.

U većini lovačkih društava optimistično zaključuju da im mjere NKT ne smetaju da lovišta štite ,,uspješno kao i ranije”. Lovočuvari, objašnjavaju, imaju potvrde, koje im omogućavaju  cjelodnevni nadzor nad lovištima. Iako  neka od društava zadužena za zaštitu divljači od krivolovaca imaju tek po jednog ili dva lovočuvara,  na terenu površine 40.000 ha, tvrde, i da im ne fali kadra.

Prema riječima predsjednika žabljačkog Lovačkog društva (LD) Durmitor Danila Pavlovića, značajnu pomoć imaju i od policije.

,,Policija nam je uvijek bila značajna pomoć. Obilazimo teren kao i ranije. Mjere NKT nijesu povećale krivolov. Mislim i da neće. Nije nam značajno otežan posao. Kod nas nema problema”, tvrdi Pavlović.

Njegov kolega u Pljavljima Aleksandar Džogaz istog je stava. On objašnjava da lovište,  čiji je upravnik, a kojim gazduje LD Pljevlja, ima dva lovočuvara i sedam volontera.To je dovljno, kaže on, uprkos velikoj površini za koju su zaduženi.

,,Krivolov je rijetka pojava u našoj opštini. To se nije promijenilo ni minulih sedmica. Non-stop smo na terenu, nadgledamo,  kontrolišemo, a i vrijeme je lovostaja, pa to olakšava”, tvrdi Džogaz.

Iako i u kolašinskim lovačkim društvima tvrde da izlaze na kraj sa krivolovcima, ne kriju da plemenita divljač, ipak, strada. Ne od metaka, već od vozila. Za samo mjesec i po,  na magistralnom putu u blizini Crkvina nastradale su dvije srne. Obje  su uginule, nakon što ih je udarilo vozilo.

U LD Manastir Morača kažu da je razlog za to nedostatak saobraćajne signalizacije, koja upozorava na divljač na putu. Nestrpljivo čekaju šta će im, na njihov urgentni zahtjev, odogovoriti Direkcija za saobraćaj, od koje su tražili postavljanje saobraćajnih znakova na nekoliko lokacija na magistrali prema Podgorici. Kažu, ne bi bilo loše da se to učini i na ostalim putevima.

„Na istom dijelu magistrale prije 40-ak dana  ubijen je srndać.  Tražili smo i tada od Direkcije  da što prije izađe u susret našim zahtjevima, kako bismo zaštitili i životinje, ali i vozače. Ovo što se dešava je i velika šteta i ogromna opasnost. Sabraćajne znakove divljač na putu treba postaviti na više lokacija“, objašnjava Petar Medenica predsjednik LD Manastir Morača.

Zvanično, o od lokalnog veterinara dr Saše Drljevića potvrđeno je da je srnu na magistrali udarilo vozilo. No nekoliko prolaznika je  kazalo novinarima da je ona na magistralu dospjela bježeći od  lovačkog psa.

                                                                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ

 

 

 

 

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo