Povežite se sa nama

OKO NAS

KAKO MJERE NKT UTIČU NA LOVIŠTA I RIJEKE: Najteže ribočuvarima   

Objavljeno prije

na

U sportskim ribolovnim društvima, koja gazduju vodotocima na sjeveru, kažu da zbog zabrane robilova na rijekama, ostaju bez osnovnih prihoda .

 

O tome na koji način i u kojoj mjeri se čuvaju šume i rijeke na sjeveru, usljed ograničenja sportsko-rekreativnih aktivnosti na otvorenom, u lovačkim i ribolovnim društvima imaju vrlo različite stavove. Dok jedni tvrde da se ništa promijenilo nije, te da nema pojačanih krivolovnih aktivnosti, drugi kažu da su im mjere Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT)  stvorile mnoge teškoće, pa da uskoro neće moći da stanu na put krivolovcima.

Nezadovljni su,  uglavnom,  ribočuvari. Iz ribolovnih društava u nekoliko opština tvrde da su, obustavljanjem sportskog  ribolova,  koji spada u ,,sportsko-rekreatvne aktivnosti na otvorenom” zabranjene mjerama NKT, ostali bez osnovnih prihoda.

Osnovni prihod tih društava, iz kojeg plaćaju i čuvanje rijeka, pa i ribljeg fonda,  su sredstva prikupljena od dozvola za ribolov.  Sada ih ribolovci ne kupuju, jer ne mogu na rijeke.

Predsjednik beranskog Sportsko-ribolovnog kluba (SRK)  Lim Milutin Mićović za Monitor kaže  da već danima ribočuvari i članovi uprave tog kluba ,,iz svojeg džepa” finansiraju  gorivo za vozila, kojima obilaze teren.

,,Prihodi su presušili, jer niko više ne kupuje dozvole, pošto  ne mogu na rijeku. Mi smo zaduženi za oko 37 km vodotoka, a da bismo ih obišli često pređemo i po 150 km. Po dva -tri vozila,  svakodnevno,  treba da budu na terenu. Lako je izračunati da su to značajni rashodi. Za sada uspijevamo, prije svega,  zahvaljujući entuzijazmu, ali ne znam koliko ćemo moći. Danima od svojih para plaćamo tekuće troškove za obilazak terena”, kaže Mićović.

On objašnjava da su sportski ribolovci, kad su na rijekama, velika podrška ribočuvarima, jer prijavljuju slučajeve krivolova, što olakšava zaštitu ribljeg fonda.

Ribočuvari nijesu zaduženi samo za zaštitu ribljeg fonda, već i za čuvanje rijeke od  nezakonite eksploatacije šljunka i pijeska, kao i štete koja nastaje izgradnjom malih hidroelektrana (mHE). To je vrlo obiman posao.  Da bi ga kvalitetno radili,  neophodan je novac. Njega sada nema.

Policija, napominje Mićović, sada zauzeta brojnim aktivnostima, u okviru mjera  u borbi protiv korona virusa, ne može značajnije pomoći u zaštiti rijeka.

Slična je muka i kolašinskih ribolovaca. Prema riječima predsjednika SRK Tara i Morača Momira Živkovića, trenutno gotovo da nemaju  prihoda.

,,Tek rijetki sportski ribolovci kupe dozvolu, svejsni da ne mogu u ribolov, ali žele da pomognu. Za sada uspijevamo da sa ribočuvarskom službom organizujemo 24 sata nadzora na vodotocima, ali ne znam do kada će to tako moći”, kaže Živković.

Kad ribočuvari napuste rijeke, tvrdi on, ,,krivolovci kolo vode”.

Ribolovci napominu  da sportski ribolov nije ,,timski sport”, te da nije bilo previše potrebe da se zabrani, bar tokom određenog dijela dana.

,,Poštujemo preporuke  ljekara.  Međutim , trebalo bi razmisliti o tome da su sportski ribolovci  uglavnom, sami na određenom dijelu rijeke.  Sada su odlični uslovi za sportski ribolov, voda je  bistra. Na gradilištima su malo stali radovi pa Tara nije skoro bila ovako čista”, tvrde kolašinski poklonici sportskog ribolova.

U većini lovačkih društava optimistično zaključuju da im mjere NKT ne smetaju da lovišta štite ,,uspješno kao i ranije”. Lovočuvari, objašnjavaju, imaju potvrde, koje im omogućavaju  cjelodnevni nadzor nad lovištima. Iako  neka od društava zadužena za zaštitu divljači od krivolovaca imaju tek po jednog ili dva lovočuvara,  na terenu površine 40.000 ha, tvrde, i da im ne fali kadra.

Prema riječima predsjednika žabljačkog Lovačkog društva (LD) Durmitor Danila Pavlovića, značajnu pomoć imaju i od policije.

,,Policija nam je uvijek bila značajna pomoć. Obilazimo teren kao i ranije. Mjere NKT nijesu povećale krivolov. Mislim i da neće. Nije nam značajno otežan posao. Kod nas nema problema”, tvrdi Pavlović.

Njegov kolega u Pljavljima Aleksandar Džogaz istog je stava. On objašnjava da lovište,  čiji je upravnik, a kojim gazduje LD Pljevlja, ima dva lovočuvara i sedam volontera.To je dovljno, kaže on, uprkos velikoj površini za koju su zaduženi.

,,Krivolov je rijetka pojava u našoj opštini. To se nije promijenilo ni minulih sedmica. Non-stop smo na terenu, nadgledamo,  kontrolišemo, a i vrijeme je lovostaja, pa to olakšava”, tvrdi Džogaz.

Iako i u kolašinskim lovačkim društvima tvrde da izlaze na kraj sa krivolovcima, ne kriju da plemenita divljač, ipak, strada. Ne od metaka, već od vozila. Za samo mjesec i po,  na magistralnom putu u blizini Crkvina nastradale su dvije srne. Obje  su uginule, nakon što ih je udarilo vozilo.

U LD Manastir Morača kažu da je razlog za to nedostatak saobraćajne signalizacije, koja upozorava na divljač na putu. Nestrpljivo čekaju šta će im, na njihov urgentni zahtjev, odogovoriti Direkcija za saobraćaj, od koje su tražili postavljanje saobraćajnih znakova na nekoliko lokacija na magistrali prema Podgorici. Kažu, ne bi bilo loše da se to učini i na ostalim putevima.

„Na istom dijelu magistrale prije 40-ak dana  ubijen je srndać.  Tražili smo i tada od Direkcije  da što prije izađe u susret našim zahtjevima, kako bismo zaštitili i životinje, ali i vozače. Ovo što se dešava je i velika šteta i ogromna opasnost. Sabraćajne znakove divljač na putu treba postaviti na više lokacija“, objašnjava Petar Medenica predsjednik LD Manastir Morača.

Zvanično, o od lokalnog veterinara dr Saše Drljevića potvrđeno je da je srnu na magistrali udarilo vozilo. No nekoliko prolaznika je  kazalo novinarima da je ona na magistralu dospjela bježeći od  lovačkog psa.

                                                                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ

 

 

 

 

Komentari

Izdvojeno

MALOLJETNICI U SVIJETU ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Od bušenja guma do krvavih ruku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mladi ljudi sve češće postaju akteri kriminalnih obračuna. Kao žrtve i zločinci. Prema zvaničnim podacima, sve je veći broj mlađih i starijih maloljetnika koji su registrovani kao članovi ozloglašenih kriminalnih grupa

 

„Maloljetnik osumnjičen za ubistvo“, „Uhapšen maloljetnik, osumnjičen za tešku krađu“, „Kod maloljetnika je pronađen eksploziv velike razorne moći“, „Uhapšen maloljetnik sa 2,3 kilograma marihuane“

Ovo su samo neki od naslova koji su se, u skorije vrijeme,  mogli vidjeti u crnogorskim medijima. I niko od nadležnih se nije zapitao, makar ne javno,  kakvu budućnost imaju ova djeca, ali i kakva je budućnost društva u kome su  mladima idoli postala lica s potjernica. Dok su na najvećoj cijeni oni koji su u svijet kriminala zakoračili očevim stopama.

Zato i ne čudi što, prema zvaničnim podacima, nije mali broj ni starijih maloljetnika koji su već registrovani kao članovi ozloglašenih kriminalnih grupa, koje na svojim rukama imaju desetine zločina.

„Njihova obuka za vršenje najtežih zločina počinje još u ranom djetinjstvu. Imamo primjer da je jedan dječak već sa 14 godina obučavan da koristi vatreno oružje, a samo par godina kasnije već je bio spreman da puca u živu metu“, kaže sagovornik Monitora iz bezbjednosnih krugova, dodajući da broj takvih slučajeva nije zanemarljiv. On, ipak, iz svoje prakse izdvaja primjer dječaka koji su se dohvatili oružja kako bi, vršeći zločine, skupili novac za liječenje člana svoje porodice.

U razgovoru za Monitor sociolog Ana Ivanović pojašnjava da maloljetnička delinkvencija  podrazumijeva karakteristično prestupničko ponašanje, prije svega nedruštveno i protivdruštveno ponašanje, osoba u razvojnom periodu, koje su odraz njenog poremećenog biološkog, psihološkog i socijalnog razvoja.

„Kada analiziramo ponašanje maloljetnog delinkventa, onda uzimamo u obzir niz faktora koji utiču na njegovo djelovanje i akcije. Prije svega, moraju se uzeti u obzir faktori koji su vezani za samu ličnost, prije svega osionost, egocentričnost, osjećaj da vrijedi više od vršnjaka i osoba iz okruženja, inferiornost, nestabilnost, nizak nivo tolerancije na frustracije, nepostojanje želje da bude odgovoran za bilo kakvo djelovanje ili ponašanje“, navodi Ivanovićeva, „s druge strane, veoma je važan uticaj porodice, jer je ona najvažniji agens u procesu socijalizacije. Ne postoji nijedno mjesto gdje dijete dobija toliko ljubavi, pažnje i gdje se odjeća zaštićeno i sigurno, kao u porodici“.

Ivanovićeva dodaje da će, ako u porodici ima problema, dijete tražiti grupu ili okruženje koje će ga bolje razumjeti, a samim tim to mogu biti vršnjaci iz sličnih porodica. Dodaje da su rizični faktori mnogobrojni i da se mogu posmatrati i u širem društvenom kontekstu. Tu prepoznajemo i djecu iz naše priče.

„Ovakve devijacije mogu biti i posljedica stanja u društvu, manjak aktivnosti, slabo ili potpuno neiskorišteno slobodno vrijeme, uticaj sredstava masovne komunikacije. Na kriminogene radnje i ponašanje, maloljetne delinkvente često podstiču i stariji kriminalci. Mladi vrlo često postavljaju pitanje, da li vrijedi živjeti i djelovati u skladu s normama i zakonom? Uočavaju da se primjenom bezakonja brzo dolazi do materijalnog bogatstva, ugleda i statusa. Vjeruju da se pravda sprovodi veoma sporo, i da su možda upravo oni ti koje neće sustići ista. Posmatraju svoje članove porodice koji se muče, žive u skladu sa zakonom, životare, zadužuju se, imaju skroman standard i život… u takvom društvu ne vide podsticaj i šansu za sebe. Šansa je sa druge strane zakona, alternativa je u destrukciji“, kaže ona.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

U SUSRET ZIMSKOJ TURISTIČKOJ SEZONI: Neizvjesnost i nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološka situacija ograničava očekivanja turističkih poslenika na sjeveru. Ipak, za turističku zimu pripremaju se, kako tvrde, kao i svake godine. Prethodna zima bez snijega i slaba posjeta minulih mjeseci, zatvorili su neke objekte i njihovo ponovno  otvaranje je neizvjesno. Ostali su fokusirani na domaće goste i online promociju

 

Oni koji žive od turizma u Žabljaku i Kolašinu, poslije ogromnih gubitaka tokom minule turističke sezone, ne znaju šta mogu očekivati od zime.  Pripremaju se, ipak, kao da je sve normalno.

„Kako i tokom ljetnje sezone, fokusirani smo na domaće goste. Prema najavama, sve ovo sa korona virusom će potrajati. Turistička privreda je u neizvjesnosti. Svi sajmovi su otkazani. Orijentisani smo na online i marketinške kampanje preko raznih platformi“, kaže direktorica Turističke organizacije na (TO)  Žabljaku Vanja Krgović Šarović.

Ona objašnjava da sada „malo šta zavisi od TO i da je urađeno sve što se moglo“. Zaduženi za turističku promociju na Žabljaku uspjeli su da organizuju i nekoliko studijskih posjeta novinara sa emitivnih tržišta.

I vlasnik hotela Soa u Žabljaku Matija Mićović podsjeća da se u tom objektu tokom ljetnje sezone ove godine, struktura gostiju promijenila. Većina su bili domaći.  Oko 95 odsto turista u „normalnim“  uslovima činili su strani turisti. „Uz određena prilagođavanja i dobru pripremu, ukoliko bude snijega, mislim da treba biti optimista. U ovom poslu drugačije ne može. Očekivanja treba prilagoditi aktuelnoj situaciji. Ni rekordnoj posjeti, ni onoj na nivou nekih prethodnih godina,  ne možemo se nadati, ali ne treba  posustajati“ – kaže  sagovornik Monitora.

Cijela godina je, napominje direktor kolašinske TO  Aleksandar Vlahović, bila izuzetno teška za turističke privrednike u tom gradu. Zima je bila neuspješna, a tokom ljeta promet desetkovan zbog epidemiološke situacije.

Na primjer, u junu, julu i avgustu 2019. godine u Kolašinu je zabilježeno 18.500 dolazaka turista, koji su ostvarili nešto više od 35.000 noćenja. U istom periodu ove godine broj dolazaka je svega 3.200, sa oko 8.500  noćenja.

„Nakon neuspješne zimske turističke sezone, prvenstveno zbog nezapamćenog nedostatka snijega, uslijedila je epidemija korona virusa. To je  desetkovalo turistički promet i učinilo da se otkažu skoro sve rezervacije,  koje su obećavale rekordnu ljetnju sezonu. Svakako se razmišlja o pripremi zimske turističke sezone,  ali u ovom trenutku je vrlo teško preduzeti određene aktivnosti zbog ukupne situacija sa korona virusom“  objašnjava Vlahović.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ONLINE KUPOVINA TOKOM COVID-19 PANDEMIJE: Odomaćivanje svjetskog trenda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kupovina preko interneta jedna je od rijetkih privrednih grana koja je u usponu tokom krize izazvane virusom COVID 19

 

Dok većina privrednih grana bilježi strmoglavi pad tokom pandemije virusa COVID19, online kupovina doživljava ekspanziju. Restorani, barovi, bioskopi, prodavnice, teretane i tržni centri u mnogim državama, kao i u Crnoj Gori, ne rade. Život se preselio online.

Sve to uslovilo je i globalnu ekonomsku recesiju. ,,Ona prijeti da ostavi dublje tragove od Velike depresije. Male ekonomije, poput Crne Gore, vjerovatno će se suočiti sa negativnim kaskadnim efektima, koji mogu da ponište mukotrpno ostvareni napredak u razvoju i sputaju dalji progres”, ocjenjuje Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Crnoj Gori u svom izvještaju pod nazivom Procjena uticaja COVID-19 na poslovni sektor i perspektive rasta ekonomije Crne Gore.

No, ta kriza ne osjeća se snažno u oblasti eCommerce transakcija, odnosno transakcija elektronske trgovine. Na kraju 2019. godine u odnosu na 2018. godinu njihov porast je iznosio preko 32 odsto, podaci su Vlade Crne Gore, koji se mogu pronaći u dokumentu o trećem paketu socio-ekonomskih mjera iz jula ove godine. ,,Procjenjuje se da u Crnoj Gori imamo 35 odsto aktivnih online kupaca, a usljed situacije sa pandemijom taj procenat se značajno uvećava”, piše u istom dokumentu.

Kupovina online, naročito odjeće, knjiga i električnih uređaja, bila je u porastu i prije pojave COVID-a 19, ali je on prouzrokovao da sve više ljudi na isti način počinje da nabavlja i druge namirnice, poput mesa, voća i povrća. Tako su sada među popularnijim aplikacijama za naručivanje mojSupermarket, Donesi.com, seljak.me, Bonella Kitchen i Green Bazaar, kao i sjever.me, web platforma preko koje se mogu naručiti domaći poljoprivredni proizvodi.

Zastupljenost i korišćenje interneta, prema podacima iz istraživanja Monstata iz 2019. godine o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija u Crnoj Gori, kontinuirano rastu. Tako je, recimo, procenat ispitanika koji nikada nisu naručivali robu ili usluge preko interneta u 2018. bio 73 odsto, dok je prošle godine iznosio 69 odsto. Najčešće se naručuju odjeća i sportski proizvodi. Slijede igračke i namještaj, pa farmaceutski proizvodi, filmovi i muzika, kao i video igrice, računarski softveri i njihovi dodaci.

Iz UNDP-a upozoravaju da većina preduzeća u Crnoj Gori nije ulagala u novu opremu, softverska ili digitalna rješenja, da bi se uspješno nosila s izazovima koje je donijela pandemija. ,,Od ukupnog broja preduzeća, 92 odsto njih se rijetko odlučivalo na nova ulaganja, a najveći broj njih nije povećao korišćenje interneta za obavljanje svojih poslovnih funkcija. Dvije petine preduzeća koristi internet platforme i društvene mreže za poslovnu administraciju, dok ih blizu jedne trećine koristi za marketing. Većina, odnosno 73 odsto, ih ne upotrebljava za prodaju”, navodi se u izvještaju UNDP-a. Takvo stanje među preduzećima u Crnoj Gori, kako napominju, ukazuje na nespremnost da se istraže nove platforme, ali i na potrebu da se ubrza izrada i usvajanje Strategije digitalne transformacije.

AliExpress, Alibaba, eBay, Amazon, Asos, kao i Etsy, omiljene su platforme za poručivanje. Iznos šipinga (poštarine) varira od jedne do druge, kao i od toga da li se, prilikom porudžbe, koristi brza pošta ili regularna. Nedavna odluka AliExpressa da desetostruko poveća cijenu poštarine za pojedine države Balkana izazvala je polemiku među njegovim redovnim kupcima. Jedan od razloga za nju je ekonomska kriza koja je značajno uticala na režim avio-saobraćaja, putem kog se obično prevozi roba. Drugi su, navodno, masovne krađe pošiljki malih vrijednosti, zbog čega su kineski prodavci ustanovili da im se više ne isplati da jeftino šalju robu ka Balkanu.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo