Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE, KAKO SELIMA VRATITI ŽIVOT: Zavičaj kao utočište 

Objavljeno prije

na

Dosadašnje mjera prtiv korona virusa  blokirale su normalno odvijanje života u selima i prekinule brojne  akcije  od zajedničkog interesa. No u posljednjih mjesec i po oživjele su mnoge kuće u koje se vrlo rijetko dolazilo, i u kojima svjetlo nije upaljeno i po godinu

 

U seoskim mjesnim centrima na sjeveru dražave sa nestrpljenjem iščekuju dalje popuštanje mjera od strane NKT kada se radi o mogućnosti okupljanja. Dosadašnje mjere su, kako kažu,  blokirale normalno odvijanje života na selima i prekinule brojne infratsrukturne akcije.

,,Ovdje je i bez korone bilo teško. I to malo ljudi što je ostalo da živi u Кaludri bježe jedni od drugih. Iz sela niko ne izlazi, mada se poneko vraća u selo”, navodi predsjednik Mjesne zajednice Kaludra Radovan Anđić.

Pojedini domaćini samostalno čiste i obrađuju svoja imanja. ,,U mjeri mogućeg, pripremaju i oranice za sjetvu, ali nema rođačkog i komšijskog okupljanja”, kaže Anđić.

Još teže  se dolazi do grada za razne potrepštine. ,,Možda neko misli da mi nemamo nikave potrebe, da na selu ima svega i da ne moramo silaziti u grad. Ako je tako, što su onda odlazili sa sela. Neki su se  sjetili sela kada su poželjeli da pobjegnu iz grada i od virusa. Čim ovo prođe, odmah će nazad”, kaže Anđić.On objašnjava da su u posljednjih mjesec i po oživjele mnoge kuće u koje se vrlo rijetko dolazilo, odnosno u kojima svjetlo, kako kaže, nije upaljeno i po godinu dana.

,,Prema Kaludri godinama ne funkcioniše javni prevoz. Zato su mještani i u redovnim okolnostima bili prinuđeni da se sami snalaze kada je prevoz do grada u pitanju. No, do sada smo imali, barem, taksi prevoz, ali pojavom  korona virusa i to nam je uskraćeno”, kaže Anđić.

Mnogi mještani nemaju automobile, pa pješače i po  petnaestak kilometara u jednom pravcu da bi došli do Berana, ili da mole nekoga da im doturi ljekove i osnovne životne namirnice.

Slična je situacija i u mjesnoj zajedenici Šekular, gdje je  zagospodarila tišina.

,,Da mi je neko nekada rekao da zbog nečega neću moći da odem kod komšija, ne bih vjerovao. Međutim, evo naišlo je ovo zlo, zbog čega smo se svi zatvorili u svoje atare. Radimo na imanjima koliko možemo, ali sve je to, zbog ove situacije nekako naporno. Strah se uvukao u narod”, ističe član Savjeta mjesne zajednice Šekular Vesko Davidović.

On kaže  da se ljudi plaše kako će se ovo završiti. Mnogi ne znaju kako dalje.

,,Akcije od opšteg interesa su stopirane, pa niko i ne razmišlja o brojnim putevima u našim selima koje treba što prije osposobiti za neki normalniji saobraćaj”, kaže Davidović.

Da su zajedničke akcije usmjerene ka poboljšanju životnih uslova u beranskim selima zaista stopirane potvrđuje i predsjednik Mjesne zajednice Zagorje Radovan Lutovac. On se nada da epidemija neće još dugo trajati.

,,Imamo brojne planove koji se tiču unapređivanja uslova života u Zagorju. Mi smo prepoznati kao selo koje je zadnjih godina odradilo brojne zajedničke poslove. Sada su ti  planovi ostavljeni po strani, jer je u ovim okolnostima nemoguće nastaviti  realizaciju započetih akcija”, naglašava Lutovac. ,,Nadamo se da će ovo brzo proći i da ćemo ponovo zajedničkim snagama, u dogovoru sa lokalnom upravom, prionuti na posao. Do tada, radićemo na svojim imanjima uobičajne poslove za ovo doba godine”.

Radonja Korać, predsjednik Mjesne zajednice Bubanje, kaže da je narod  preplašen. ,,Ljudi, kad im treba ono osnovno, na brzinu skoknu do grada i odmah se vraćaju  kućama. Sve se  poremetilo. Nema  živosti u našim selima. Zavladao je muk. Radi se ono što se  mora, a  sve ostalo  odlaže za neko bolje sjutra”.

Mještani Police, ogromnog prostranstva na pet, šest kilometara od Berana prema Petnjici, ističu da im u ovoj sitaciji najteže pada to što ne mogu da prodaju ono što proizvedu.

,,Na području Police ima značajan broj ljudi koji striktno žive od poljoprivrede i stočarstva. Sad kada smo se suočili sa pojavom korona virusa oni nemaju nikakvu mogućnost da plasiraju svoje proizvode, zbog čega je njihova dalja egzistencija dovedena u pitanje”, ističe predsjednik Mjesne zajednice Polica, Boban Veljić.

Niko se nije javio da im pruži ruku pomoći.

,,Njima ostaje da se nadaju da će ovo zlo što prije proći i da će se vratiti normalnom životu. Do tada oni će se suočavati sa značajnim gubicima i velikim poteškoćama”, kaže Veljić.

Dok iz opštinskog Sekretarijata za poljoprivredu najavljuju pomoć, još nema mogućih najava o obnavljanju nekih ambulanti, makar u mjesnim centrima gdje su  postojale.

Sekretar opštinskog Sekretarijata za poljoprivredu Božidar Premović potvrdio je da je lokalna uprava od svojih sredstava obezbijedila određene količine sjemenskog krompira i luka kao pomoć poljoprivrednicima u doba pandenije.

,,Opština je iz svog budžeta izdvojila sredstva za pomoć poljoprivrednim proizvođačima. Od tih sredstva naručili smo  dvadeset tona kvalitetnog sjemenskog krompira i 1.600 kilograma luka. Raspodjela krompira i luka uslijediće ovih dana, na način što će određeni poljoprivredni proizvođači dobiti paket koji će sadržati 25 kilograma krompira i dva kilograma luka. To je intervencija kojom smo htjeli da, u granicama mogućeg, u ovoj teškoj situaciji, pomognemo poljoprivrednicima da zasade svoje obradive površine”, rekao je Premović.

Neki do sagovornika Monitora, iz Lubnica i Šekulara, podsjećaju da su u  njihovim mjesnim centrima nekada postojale ambulante. Iako je stanovnika u tim mjesnim centrima danas znatno manje, situacija sa pandemijom skrenula je pažnju i na potrebe stanovništva u selima kada su u pitanju zdravstvene usluge.

,,Ne moraju to biti klasične ambulante kakve su bile nekada, sa stalno zaposlenima, ali neki povremeni medicinski punktovi, makar dva puta sedmično, zašto ne bi moglo. To bi olakšalo situaciju, posebno starijim ljudima koji i za najmanju potrebu moraju silaziti do grada”, kaže Miloš Raković, predsjednik Mjesne zajednice Lubnice.

Situacija sa pandemijom načas nas je opomenula koliko su važna sela i koliko je važna domaća proizvodnja hrane, ali i podsjetila da ni veliki seoski mjesni centri, nadomak grada, nemaju elementarne uslove za normalno odvijanje života. Nema javnog prevoza, nema medicinskih punktova, nema mnogo čega drugog, čega bi moralo biti, da bi sela jednog dana privukla mlade ljude i oživjela.

Da zavičaj može biti utočište pokazala je i ova situacija s virusom korona.  Mnogi  su došli iz  grada i  makar na mjesec dana otvorili svoje kuće na selu.

                                                                                                                     Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

OZBILJAN PROPUST U GEOGRAFSKO INFORMACIONOM SISTEMU PODGORICA: Lični podaci na izvolte

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na portalu Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica do početka ove sedmice svi su mogli da vide lične podatke vlasnika parcela i objekata u Podgorici i Zeti. Iz Glavnog grada tvrde da nisu oni krivi, a građani podnijeli prve tužbe

 

 

Ko je htio, do početka ove sedmice, mogao je da sazna lične podatke o vlasnicima parcela i objekata na teritoriji Podgorice i Zete, sa sve matičnim brojevima. Podaci su se nalazili na demo verziji Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica.

U dijelu koji se odnosi na Prostorno-urbanistički plan, dostupne su sve parcele sa ucrtanim objektima što je zakonito i već petnaestak godina primijenjeno i na Geoportalu Uprave za nekretnine. Klikom na parcelu ili objekat dostupne su i ključne informacije uključujući i podatke o vlasniku. Međutim, klikom na ikonicu za informacije dolazilo se do sporno objavljenih podataka o vlasnicima imovine i njihovim matičnim brojevima.

Javnost je krajem protekle sedmice o ovome obavijestio odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić. ,,Radi se osim o nečuvenom amaterizmu i neprofesionalnosti nadležnih službi i o krivičnoj odgovornosti ugrožavanja ličnih podataka. Pozivam Agenciju za zaštitu ličnih podataka i nadležno tužilaštvo da pod hitno zaštiti privatnost i prava građana Podgorice koja su flagrantno prekršena i ugrožena i da utvrdi odgovornost između nadležnih službi počev od službi Ministarstva urbanizma, pa do nadležnih u Glavnom gradu”, saopštio je Ćulafić.

Nakon ovog saopštenja, pomenuti portal je postao nedostupan.

Prema saznanjima Monitora pojedini članovi Agencije o problemu su bili upoznati sedmicama ranije ali nijesu ništa preduzimali. Sada u Agenciji kažu da će pokrenuti postupak nadzora kako bi se utvrdilo činjenično stanje.

U Zakonu o Zaštiti podataka o ličnosti je navedeno da se lični podaci  moraju obrađivati na pošten i zakonit način. Propisano je i da se lični podaci ne mogu  obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. A lični podaci, koji su prikupljeni u statističke ili naučne svrhe, u skladu sa ovim Zakonom, mogu se obrađivati ukoliko su preduzete odgovarajuće mjere zaštite. ,,Kad se lični podaci daju na korišćenje radi obrade u statističke ili naučno-istraživačke svrhe, ti podaci se moraju dati na korišćenje u obliku koji ne otkriva identitet lica”, propisano je ovim Zakonom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPŠTINSKI ODBOR TRAŽI KONTROLU URBANISTIČKOG HAOSA U KOLAŠINU: Zakašnjelo brojanje spratova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tek nakon što je u  gradskom dijelu Kolašina izgrađeno na desetine zgrada i hotela, predstavnici lokalnog parmenta, primjećuju da je riječ o “gradnji koja nije u skladu sa propisima”. Do sada su to ignorisali, a kritičare građevinskog buma nazivali “kočničarima razvoja”

 

“U Kolašinu se trenutno odvija gradnja koja nije u skladu sa propisima. Neke zgrade bukvalno niču na trotoarima…Zauzetost građevinske parcele je kod nekih objekata i do 100 odsto, što nije u skladu sa Zakonima o izgradnji objekata. Kašnjenje donošenja planskih dokumenata koristi se za zloupotrebe i za izdavanje građevinskih dozvola, koje nijesu u skladu sa planovima razvoja grada”.  Taj sažeti opis  kolašinskog urbanističkog haosa, iz Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost Skupštine opštine (SO) poslali  su, nedavno, na adrese   resornog  ministarstva  i građevnsko – urbanističke inspekcije.

Odbor zahtijeva od resornog ministarstva i građevinske inspekcije da se obavi inspekcijski nadzor nad stambeno-poslovnim objektima u izgradnji u okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar. Članovi tog skupštinskog tijela traže da nadležna inspekcija utvrdi da li je došlo do prekoračenja gradnje kada je riječ zauzetosti građevinske parcele i prekoračenja spratnosti zgrada u izgradnji u odnosu na pozitivne zakonske propise i izdate građevinske dozvole.

“Izdati obavezujuća rešenja investitorima koji nijesu poštovali date procedure. Izvršiti provjeru izdatih građevinskih dozvola i urbanističko-tehničkih uslova (UTU), u odnosu na DUP Centar i zakon, kojim je regulisana ta oblast. Ustanoviti odgovornost, odnosno nadležnosti, onih koji su kršili zakonske procedure”, neki su od zahtjeva kolašinskih odbornika upućenih Minisatrstvu  prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Dopis, kojim se  traži hitnu rekaciju države   mogo bi biti primjer odgovornosti, ažurnosti i brige o svom gradu, da je poslat prije tri godine  kada je započeo, takozvani, građevinski bum u Kolašinu. Na terenu je odmah  bilo vidljivo   kršenje propisa i svi problemi  DUP Centar Kolašin.  Sada, kada su sve pojave o kojima odbornici pišu uzele maha i od njih ostao pošteđen tek djelimično najuži centar grada,  vapaj upućen resoru Janka Odovića više liči na  pokušaj “pranja”  savjesti.

Članovi odbora su, istovremno, i članovi stranaka, koje su do prije pola godine sve one koji su tvrdili isto što sada piše u pismu Odoviću i inspekciji, nazivali “kočničarima razvoja grada”.  Naknadna pamet došla je u trenutku kad je ograničena mogućnost intervencije.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

INTERKULTURALNI KULT SV. MARIJE NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Naša Gospa

Objavljeno prije

na

Objavio:

U duhovnom smislu gradove na Crnogorskom primorju najdublje povezuje poštovanje i slavljenje djevice Marije (u islamu, hazreti Merjem). Čitav ovaj prostor obiluje desetinama hramova koji su njoj posvećeni. Ta svetišta su najprepoznatljviji dio interkulture našeg Primorja

 

 

“Prisutnost kulta sv. Marije ili Bogorodice najdominantniji je uopšteno u hrišćanskoj tradiciji, kao i na prostoru Crne Gore”, kaže istoričar Petar Lekić.

To je najizraženije na jugu Crne Gore. U Budvi, Baru i Ulcinju postoji na desetine hramova koji su posvećeni djevici Mariji. Hodočasnici u srednjem vijeku navode da nije praktično bilo crkve na ovom dijelu Jadrana, a u kojoj ne bi našli barem jedan oltar posvećen sv. Mariji, te da nije bilo mjeseca u godini bez neke svetkovine njoj u čast.

Djevica Marija bila je tješiteljica žalosnih, zdravlje bolesnih, utočište grješnika, zvijezda mora, najpouzdaniji štit vjernicima tokom dugih stoljeća sve do današnjih dana… Ona je mirila zavađene, izbavljala iz neprijateljskih ruku, čuvala polja i brodovlje, upozoravala na prijeteća zla… Bila je posrednica svih milosti.

Jedan od najstarijih hramova u njenu čast, Santa Maria in punta, podignut je 840. godine u Budvi. I danas postoji. “Ova se crkva nalazi na rtu („in punta“), u jugozapadnom dijelu Starog grada, a prvobitno su je podigli monasi benediktinskog reda, tako da je predstavljala sastavni dio manastirskog kompleksa koji je pored crkve i građevine za smještaj monaha, sadržao i omanji klauster ispod koga se nalazila kripta u koju se moglo ući kroz prolaz na sjevernoj strani crkve“, ističe istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković.

Benediktinski erudita Ivan Ostojić ističe da su ovaj vjerski objekat “hodočastili ne samo katolici, nego i pravoslavci, pa i muslimani“.

U budvanskom Starom gradu su od 6. do 14. vijeka postojala četiri svetilišta posvećena sv. Mariji, a pet van gradskih zidina.  Sa posebnim poštovanjem od pripadnika obje hrišćanske zajednice i sada se čuva najveća svetinja grada, ikona Madona in Punta ili tzv. Budvanska Gospa, čuvena po čudotvorstvu i zaštiti Starog grada Budve od svih nedaća. I današnja Citadela u tom gradu se nazivala Castio Svete Marije.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo