Povežite se sa nama

OKO NAS

BERANE, KAKO SELIMA VRATITI ŽIVOT: Zavičaj kao utočište 

Objavljeno prije

na

Dosadašnje mjera prtiv korona virusa  blokirale su normalno odvijanje života u selima i prekinule brojne  akcije  od zajedničkog interesa. No u posljednjih mjesec i po oživjele su mnoge kuće u koje se vrlo rijetko dolazilo, i u kojima svjetlo nije upaljeno i po godinu

 

U seoskim mjesnim centrima na sjeveru dražave sa nestrpljenjem iščekuju dalje popuštanje mjera od strane NKT kada se radi o mogućnosti okupljanja. Dosadašnje mjere su, kako kažu,  blokirale normalno odvijanje života na selima i prekinule brojne infratsrukturne akcije.

,,Ovdje je i bez korone bilo teško. I to malo ljudi što je ostalo da živi u Кaludri bježe jedni od drugih. Iz sela niko ne izlazi, mada se poneko vraća u selo”, navodi predsjednik Mjesne zajednice Kaludra Radovan Anđić.

Pojedini domaćini samostalno čiste i obrađuju svoja imanja. ,,U mjeri mogućeg, pripremaju i oranice za sjetvu, ali nema rođačkog i komšijskog okupljanja”, kaže Anđić.

Još teže  se dolazi do grada za razne potrepštine. ,,Možda neko misli da mi nemamo nikave potrebe, da na selu ima svega i da ne moramo silaziti u grad. Ako je tako, što su onda odlazili sa sela. Neki su se  sjetili sela kada su poželjeli da pobjegnu iz grada i od virusa. Čim ovo prođe, odmah će nazad”, kaže Anđić.On objašnjava da su u posljednjih mjesec i po oživjele mnoge kuće u koje se vrlo rijetko dolazilo, odnosno u kojima svjetlo, kako kaže, nije upaljeno i po godinu dana.

,,Prema Kaludri godinama ne funkcioniše javni prevoz. Zato su mještani i u redovnim okolnostima bili prinuđeni da se sami snalaze kada je prevoz do grada u pitanju. No, do sada smo imali, barem, taksi prevoz, ali pojavom  korona virusa i to nam je uskraćeno”, kaže Anđić.

Mnogi mještani nemaju automobile, pa pješače i po  petnaestak kilometara u jednom pravcu da bi došli do Berana, ili da mole nekoga da im doturi ljekove i osnovne životne namirnice.

Slična je situacija i u mjesnoj zajedenici Šekular, gdje je  zagospodarila tišina.

,,Da mi je neko nekada rekao da zbog nečega neću moći da odem kod komšija, ne bih vjerovao. Međutim, evo naišlo je ovo zlo, zbog čega smo se svi zatvorili u svoje atare. Radimo na imanjima koliko možemo, ali sve je to, zbog ove situacije nekako naporno. Strah se uvukao u narod”, ističe član Savjeta mjesne zajednice Šekular Vesko Davidović.

On kaže  da se ljudi plaše kako će se ovo završiti. Mnogi ne znaju kako dalje.

,,Akcije od opšteg interesa su stopirane, pa niko i ne razmišlja o brojnim putevima u našim selima koje treba što prije osposobiti za neki normalniji saobraćaj”, kaže Davidović.

Da su zajedničke akcije usmjerene ka poboljšanju životnih uslova u beranskim selima zaista stopirane potvrđuje i predsjednik Mjesne zajednice Zagorje Radovan Lutovac. On se nada da epidemija neće još dugo trajati.

,,Imamo brojne planove koji se tiču unapređivanja uslova života u Zagorju. Mi smo prepoznati kao selo koje je zadnjih godina odradilo brojne zajedničke poslove. Sada su ti  planovi ostavljeni po strani, jer je u ovim okolnostima nemoguće nastaviti  realizaciju započetih akcija”, naglašava Lutovac. ,,Nadamo se da će ovo brzo proći i da ćemo ponovo zajedničkim snagama, u dogovoru sa lokalnom upravom, prionuti na posao. Do tada, radićemo na svojim imanjima uobičajne poslove za ovo doba godine”.

Radonja Korać, predsjednik Mjesne zajednice Bubanje, kaže da je narod  preplašen. ,,Ljudi, kad im treba ono osnovno, na brzinu skoknu do grada i odmah se vraćaju  kućama. Sve se  poremetilo. Nema  živosti u našim selima. Zavladao je muk. Radi se ono što se  mora, a  sve ostalo  odlaže za neko bolje sjutra”.

Mještani Police, ogromnog prostranstva na pet, šest kilometara od Berana prema Petnjici, ističu da im u ovoj sitaciji najteže pada to što ne mogu da prodaju ono što proizvedu.

,,Na području Police ima značajan broj ljudi koji striktno žive od poljoprivrede i stočarstva. Sad kada smo se suočili sa pojavom korona virusa oni nemaju nikakvu mogućnost da plasiraju svoje proizvode, zbog čega je njihova dalja egzistencija dovedena u pitanje”, ističe predsjednik Mjesne zajednice Polica, Boban Veljić.

Niko se nije javio da im pruži ruku pomoći.

,,Njima ostaje da se nadaju da će ovo zlo što prije proći i da će se vratiti normalnom životu. Do tada oni će se suočavati sa značajnim gubicima i velikim poteškoćama”, kaže Veljić.

Dok iz opštinskog Sekretarijata za poljoprivredu najavljuju pomoć, još nema mogućih najava o obnavljanju nekih ambulanti, makar u mjesnim centrima gdje su  postojale.

Sekretar opštinskog Sekretarijata za poljoprivredu Božidar Premović potvrdio je da je lokalna uprava od svojih sredstava obezbijedila određene količine sjemenskog krompira i luka kao pomoć poljoprivrednicima u doba pandenije.

,,Opština je iz svog budžeta izdvojila sredstva za pomoć poljoprivrednim proizvođačima. Od tih sredstva naručili smo  dvadeset tona kvalitetnog sjemenskog krompira i 1.600 kilograma luka. Raspodjela krompira i luka uslijediće ovih dana, na način što će određeni poljoprivredni proizvođači dobiti paket koji će sadržati 25 kilograma krompira i dva kilograma luka. To je intervencija kojom smo htjeli da, u granicama mogućeg, u ovoj teškoj situaciji, pomognemo poljoprivrednicima da zasade svoje obradive površine”, rekao je Premović.

Neki do sagovornika Monitora, iz Lubnica i Šekulara, podsjećaju da su u  njihovim mjesnim centrima nekada postojale ambulante. Iako je stanovnika u tim mjesnim centrima danas znatno manje, situacija sa pandemijom skrenula je pažnju i na potrebe stanovništva u selima kada su u pitanju zdravstvene usluge.

,,Ne moraju to biti klasične ambulante kakve su bile nekada, sa stalno zaposlenima, ali neki povremeni medicinski punktovi, makar dva puta sedmično, zašto ne bi moglo. To bi olakšalo situaciju, posebno starijim ljudima koji i za najmanju potrebu moraju silaziti do grada”, kaže Miloš Raković, predsjednik Mjesne zajednice Lubnice.

Situacija sa pandemijom načas nas je opomenula koliko su važna sela i koliko je važna domaća proizvodnja hrane, ali i podsjetila da ni veliki seoski mjesni centri, nadomak grada, nemaju elementarne uslove za normalno odvijanje života. Nema javnog prevoza, nema medicinskih punktova, nema mnogo čega drugog, čega bi moralo biti, da bi sela jednog dana privukla mlade ljude i oživjela.

Da zavičaj može biti utočište pokazala je i ova situacija s virusom korona.  Mnogi  su došli iz  grada i  makar na mjesec dana otvorili svoje kuće na selu.

                                                                                                                     Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PUT MURINO – ČAKOR – PEĆ: Sporazum kupi prašinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je i zašto sakrio Sporazum između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište, na Čakoru, za međunarodni drumski putnički saobraćaj, potpisan prije –  devet godina

 

Ko je prije devet godina sakrio Sporazum između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište, na Čakoru, za međunarodni drumski putnički saobraćaj? To je pitanje koje je aktuelizovano ovih dana, nakon što su neka udruženja građana iz Plava došla do kopije tog dokumenta.

Sporazum je potpisan još 2014. godine, a iz tih udruženja kažu da od tada nije postojao ni jedan razlog da putni pravac Murino – Čakor – Peć ne bude odmah otvoren za saobraćaj.

Kopiju Sporazuma Monitoru je dostavio član Udruženja drvoprerađivača Plav, Nedžad Cecunjanin. Dokument su, kako se može vidjeti i pročitati, u Prištini potpisali tadašnji ministri unutrašnjih poslova Kosova i Crne Gore, Bajram Redžepi i Raško Konjević.

“U tekstu se vidi da je Spotrazum potpisan na neodređeno vrijeme i da nije raskinut, što znači da je još na snazi. Mi se pitamo šta je sa tim tekstom bilo, i ovim putem aktuelnoj Vladi stavljamo na uvid cjelokupan tekst Sporazuma” – kaže predstavnik ovog udruženja građana.

Prema Sporazumu koji nam je dostavljen, u mjestu Kotlovi-Kućište, na teritoriji Rapublike Kosovo, trebalo je odavno da bude završen zajednički granični prelaz. Takođe je trebalo da se formira i zajednička komisija od eksperata sa Kosova i iz Crne Gore koja bi pratila sprovođenje odredaba Sporazuma. Bilo je predviđeno i da zajednički granični prelaz bude otvoren dvadeset četiri sata, odnosno neprekidno.

Cecunjanin kaže da udruženje građana čiji je član ne želi da se bavi politikom, posebno ne u izbornoj kampanji, ali da je interes svih građana Gornjeg Polimlja da se Sporazum što prije sprovede i da se put otvori.

“Po tom pitanju su jedinstveni svi koji žive na ovim prostorima, kako pravoslavci u Murini, posebno u selu Velika, tako i svi stanovnici Plava. Otvaranje puta svima bi bilo od velike koristi. Zašto moramo da idemo još po onoj ‘preko preče, naokolo bliže’? Nije nam naokolo bliže. Ovim putem nam je Peć na svega šezdeset kilometara” – kaže Cecunjanin.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROBLEMATIČNA NOVOGRADNJA U KOLAŠINU: Na papiru tavan, na terenu sprat 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zaobilaženjem propisa, a zahvaljujući ćutanju nadležnih, neki investitori u Kolašinu su prostor, koji je formalno tavan ili potkrovlje, pretvorili u luksuzne stanove za prodaju ili  iznajmljivanje. Te, sada skupe nekretnine, u dokumentaciji se ne vode kao spratovi objekata, iako,  prema svojim karatkteristikama i namjeni to –  jesu

 

Formalno, u projektnoj dokumentaciji  tavani i potkrovlja, a u stvarnosti  stambeni prostor  ili hotelske sobe- na taj način je, minulih godina, izgrađeno više objekata u u Kolašinu.   U svakom od tih slučajeva nije bilo rekcija nadležnih inspekcija, a investitori su, prethodno, dobili i sve potrebne dozvole i saglasnosti.  To znači da se  površine koje nijesu računate  u bruto razvijene građevinske  površine niti u spratove objekata, sada prodaju i po cijeni od nekoliko hiljada eura po metru kvadratnom.

Prema nedavno objavljenim podacima, kvadrat u kolašinskoj novogradnji košta  1.500 do 3.500-4.000 eura u centru grada, odnosno i do 7.000 eura  u objektima na skijalištima. Na prodaji su i luksuzni stanovi u novoformiranim kompleksima, pa stan od 38 kvadrata košta i do 114.000 eura, a za stan od 100 kvadrata neophodno je izdvojiti i do 400.000. U ponudi na tržištu nekretnina u tom gradu ima primjera da se garsonjeru od 27 kvadrata u centru grada prodaje za blizu 4.000 po metru kvadratnom.

Pravilnikom o bližem sadržaju i formi planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima definisano je da je “tavan dio objekta bez nadzitka, isključivo, ispod kosog ili lučnog krova”. Prema Pravilniku,  može imati minimalne otvore za svijetlo i ventilaciju.  Istim dokumentom definisano je da je potkrovlje završna etaža i da “najniža svijetla visina tog dijela  ne smije biti veća od 1.20 metara, na mjestu gdje se gradevinska linija potkrovlja i spratova poklapaju”. Prema propisima, potkrovlja se predviđaju na mjestima gdje treba pratiti kote vijenaca ili sljemena na susjednim objektima u ambijentalnim cjelinama.

Prema dokumentaciji u koju je Monitor imao uvid, u slučajevima nekoliko zgrada, potkrovlja i tavani nijesu uračunati u planiranim indeksima izgrađenosti za parcelu. Neki od tavana su čak  izgrađeni sa nadzitkom i terasom, što je u direktnoj suprotnosti sa Pravilnikom. Tako su investitori dobili, praktično, dodatnih sprat ili dva, u odnosu na ono što propisuju planovi i urbanističko- tehnički uslovi (UTU).

Najsvježiji primjer pokušaja izigravanja propisa  i planske dokumentaciji su i  idejna rješenja  za dva kondo  hotela u kolašinskom naselju Smailagića Polje.  Na sreću, to su i primjeri koji, za razliku od mnogih prethodnih slučajeva, nijesu prošli ispod radara Glavnog državnog arhitekte (GDA), pa investitori niesu dobili saglasnosti za tako planirane objekte. Prema projektnoj dokumentaciji dva hotela, trebalo je da imaju čak tri sprata više, u odnosu, maksimalnu dozvoljenu spratnost za to kolašinsko naselje.  U projektnoj dokumenataciji GDA  je našao  mnogobrojne propuste, koji su do sada tolerisani na objektima čak i u DUP Centar.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 9. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

„Trenutna cijena avio karte je oko 2.600 eura po osobi, što je oko 16.000 eura samo za karte. Za navedenu olimpijadu je potrebno izdavanje viza za učesnike, pa je organizator tražio da se dostave potrebni podaci, između ostalog i rezervacija karata. Ministarstvo prosvjete je htjelo da podrži odlazak tima na olimpijadu, uplatom određenog iznosa za kupovinu avio karata. Međutim, avio karte se mogu kupiti samo u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama”, navodi se u odgovoru roditeljima.

Napomenuli su iz Ispitnog centra da su se obratili organizatorima „radi mogućnosti onlajn učešća crnogorskog tima na toj olimpijadi i očekujemo odgovor“. Uz želju u uspjeh u daljem radu, odgovor je završila direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrović.

Razočarenje djece i bijes roditelja nakon takvog odgovora nije teško shvatiti. Profesorica podgoričke Gimnazije Aleksandrina Vujačić obratila se javnosti putem Fejsbuka ne krijući svoju ljutnju: „Ovako im je vraćeno. Nemoj više niko, ali bukvalno niko, da me je pitao zašto napuštam prosvetu i idem na golu ledinu, bez plana B. Ja više neću da budem saučesnik u zločinu koji se sistematski sprovodi nad najboljima. Ministre? Ostala nesposobna i nikad najedena politička kasto? Niko ništa?… O ovoj deci će se tek čuti! Ne zahvaljujući vama, talogu taloga… To je ta četvorka za koju se nema novaca, jer, jelte, valja dati pola miliona evra za pranje auta!“.

Istina, ministarstva u prosjeku daju za pranje kola i parkiranje koliko je potrebno za učešće najboljih đaka na internacionalnim takmičenjima. Iznosi za gorivo za službene automobile, kojih se nova vlast i pored gromoglasnih najava nije odrekla, od 14,7 miliona eura su neuporedivo veće od ulaganja u talente.

„Ovo je još jedna slika praznih obećanja političara, koja se odnose na unapređenje obrazovanja mladih, a i razlog zašto imamo hronično zapušten obrazovni sistem za koji ne mari nijedna vlada“, saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Oni su uputili Inicijativu premijeru Dritanu Abazoviću i ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću za hitno obezbjeđivanje sredstava i sprovođenje postupka za odlazak crnogorskih gimnazijalaca, njihovih mentora i predstavnika Ispitnog centra na Olimpijadu znanja iz fizike u Tokio.

„Ovim učenicima zakonski pripadaju sredstva iz Fonda za podršku talenata, jer su se kao pobjednici prva tri mjesta na državnom takmičenju automatski kvalifikovali za međunarodno takmičenje. Poznato je da su sredstva iz Fonda za podršku talenata samo nekoliko godina unazad prelazila sumu od pola miliona eura. Kako se sad troše? I kako je moguće da se ne mogu pokriti troškovi avionskih karata crnogorskog tima koji treba da budu ‘ambasadori znanja’ države Crne Gore?“, piše u saopštenju CGO.

Da bruka bude još veća, iz Ministarstva prosvjete su objasnili da je u toku reforma ovog Fonda ali da para u njemu ima: „Za učenike koji su osvojili nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima, do sada je iz Fonda isplaćeno 13.417.eura. Za Fond je budžetom za ovu godinu predviđeno 115.000 eura.Trenutno je na računu 101.583 eura”. Uz poruku da će Ministarstvo „uvijek podržati talentovane učenike, kao što je to činilo i do sada”, nijesu objasnili kako je bilo moguće da dođe do svega ovoga.

Javnost je u međuvremenu saznala da se problem sa odlaskom najboljih učenika na međunarodna takmičenja ponavlja iz godine u godinu. Te da je isti problem ove godine, nakon fizičara, čekao i takmičare iz ostalih prirodnih nauka.

Mediji su upozorili da javnost nije saznala ko je finansirao Abazovićeva putovanja na dodjele počasnih doktorata u Švajcarsku i Albaniju, na studentske tribine u Kembridžu ili u Oksfordu. Kao i na to da je za vjerske škole ove godine predviđeno 1,7 miliona eura, dok prebukirane državne često nemaju elementarnih uslova za rad…

Kada je skandal dobro naljutio javnost, reagovao je sveprisutni ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović, na Tviteru: „Danas ću u komunikaciji sa privrednicima pokušati da riješim ovaj problem. Mladi fizičari moraju da idu na ovo prestižno takmičenje a privreda je tu da im to omogući“. Valjda zbog hitnosti, ministar privrednik se oslanja na svoje kolege umjesto na institucije.

Vlada je na hitnoj sjednici u ponedjeljak „razrješila“ dilemu. Obezbijedila je 44.000 eura za učešće najboljih crnogorskih učenika na međunarodnim takmičenjima. Vlada je saopštila da su pored fizičara u istom problemu bili i ostali najbolji učenici: „Ovim su otklonjene određene administrativne prepreke i stvoreni uslovi za odlazak naših timova na: Međunarodnu matematičku olimpijadu u Čibi (Japan) za sedam članova, kao i za po šest članova na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju (Japan), Međunarodnu olimpijadu iz geografije u Bandungu (Indonezija), Međunarodnu informatičku olimpijadu u Segedinu (Mađarska), te Balkansku informatičku olimpijadu u Sloveniji“.

„Poentirao“ je premijer Abazović: „Hvala ministrima Goranu Đuroviću, Miomiru Vojinoviću, Biljani Šćepanović i privrednicima Crne Gore na ekspresnoj i nesebičnoj pomoći. Vlada će ubrzano sprovesti procedure, a MVP (Ministarstvo vanjskih poslova) će pomoći oko dobijanja viza. Znanje će uvijek naići na našu podršku. Učenicima želimo puno uspjeha i da nas obraduju medaljom“.

Nadamo se da ovakve podrške ubuduće neće biti, a nakon pretrpljenog institucionalnog maltretiranja neumjesno je od ove djece očekivati i medalje.

„Talentovani fizičari otputovaće u Tokio na Međunarodnu olimpijadu zahvaljujući pritisku javnosti i činjenici da se 11. juna održavaju parlamentarni izbori, što je dodatno pokrenulo političare da se angažuju u rješavanju problema. U međuvremenu, crnogorski srednjoškolci i njihovi mentori izloženi su neizvjesnosti, a propuštena su i dva mjeseca za rad, što sve može da ima uticaja i na rezultate na takmičenju u Japanu“, naglasila je Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Skandal oko odlaska u Tokio je slika nepromijenjenog društva. Sve je još uvijek po starom, političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo