Povežite se sa nama

OKO NAS

PODGORIČKIM ULICAMA: Susreti prebliske vrste  

Objavljeno prije

na

Privremene mjere NKT-a za suzbijanje korona virusa građani više poštuju ispred prodavnica, banaka i apoteka, nego na ulicama ili drugim javnim površinama. Tu je malo onih koji nose maske ili rukavice, a još manje onih koji se pridržavaju mjere o socijalnoj distanci

 

Subota. Podne. Jako, skoro pa ljetnje sunce izmamilo je građane Podgorice iz kuća i stanova. Duž Ulice Ilije Plamenca i Ulice 27. marta na Zabjelu, ljudi voze bicikla. Majke šetaju sa djecom. Neko džogira.

Od oko petnaestak ljudi na ulici, dvoje ili troje nosi masku. I oni mahom pogrešno, samo preko usana. Zaštitne rukavice ne nosi niko. Šetaju i po troje. Na klupama između zgrada okuplja se omladina.

Sve djeluje mirno, kao da uskoro ne stupa na snagu zabrana izlaska, koja subotom važi od 13 časova. I kao da nema zabrane prisustva i zadržavanja na svim javnim površinama više od jedne osobe.

Na pitanje zašto ne nosi barem masku dok šeta, stariji prolaznik odgovara: ,,Pročitao sam da maske ništa ne pomažu u odbrani od korona virusa. A i redovi ispred apoteka su ogromni i ne mogu da čekam toliko da bih ih kupio. Ako mi je suđeno, neka se i razbolim. Neće me maska spasiti“.

Redovi ispred apoteka i prodavnica jesu veliki, ali se tu znatno više poštuju mjere koje je propisalo Nacionalno koordinaciono tijelo Crne Gore (NKT) radi suzbijanja širenja COVID-19 virusa. Na deset kvadratnih metara površine prodajnog objekta može da se nalazi samo jedan potrošač. U prodajnom objektu, nezavisno od površine, ne smije da boravi više od 50 potrošača u isto vrijeme.

Prema onome što se može vidjeti u Podgorici, većina prodavnica poštuje ove propise. Na ulazima se poštuje socijalna distanca, a ispred mnogih je i linijama obilježeno gdje kupci treba da stoje dok čekaju red. Unutar prodavnica i samousluga,  gotovo je nemoguće biti na odstojanju od 2 metra od drugih. U pojedinim, naročito manjim radnjima, ispred kasa postavljene su plastične zaštite kako kupac i prodavac ne bi bili u direktnom kontaktu prilikom plaćanja. Ispred nekih, poput Cosmeticsa, službenici onima koji žele da uđu u radnju obavezno dezinfikuju ruke. Zaposleni uglavnom imaju maske i rukavice. Postavlja se pitanje – koliko je to zapravo učinkovito s obzirom na to da ih oni koji ulaze da trguju uglavnom ne nose.

Nedjelja. U Bloku V, grupa mladih, zbijeni, sjede na naslonu klupe, a noge drže na mjestu predviđenom za sjedjenje. Veseli, bezbrižni. I bezobzirni. Na trotoaru prema Tološkoj šumi rijetko će se ko, od onih koji vam idu u susret, pomjeriti u stranu da se u mimoilaženju napravi propisana distanca. Tu možete sresti roditelje ispred kojih na desetak koraka pravo na vas trči dijete. Sugrađaninu koji na molbu da se malo skloni, uzvraća, onako komšijski: ,,Ada, neće nas to spasiti, ako nam je suđeno, suđeno”.

Bulevarom Svetog Petra Cetnjiskog pratiće vas, ili vam ići u suret, grupice mladih, okupljenih kao na izletu. I, onda prizor kao iz fima. Majka gura kolica sa bebom. Ona ima masku, uredno namještenu. To joj ne smeta da kolica pribije uz samu nogu srednjovječnom čovjeku koji im ide u susret. On se u posljednjem trenutku sklanja. Ljutito. Provjereno, tako nije samo vikendom, već i ostalim danima. ,,Uglavnom stariji ljudi vode računa. Nose maske i rukavice. Češće žene, muškarci manje. Mlađi posebno ne poštuju propise, ne drže distancu i sjede u grupicama na klupama. Do sada nisam primijetila na ulicama ili trgovima policajce ili bilo koju drugu nadležnu službu koja prati da li se poštuju mjere NKT-a tokom dana”, kaže za Monitor N.K. dok čeka red ispred jedne banke u Podgorici.

U bankama strogo kontrolišu koliko ljudi smije boraviti unutar filijale i na šalterima uglavnom ne stoji više od dvoje.

Pri prelasku ulica, na semaforima i pješačkim prelazima  – morate praviti slalom da biste izbjegli susrete prebliske vrste. Redovno se dešava da iz oba pravca krene po više osoba, koje ne idu jedna za drugom, već jedna pokraj druge.

Iz Uprave policije kažu da građani u najvećem broju poštuju mjere NKT-a, ali da ima i neodgovornih pojedinaca. Do sada je oko 900 građana Crne Gore uhapšeno zbog nepoštovanja „korona propisa“. Najviše ih je iz Podgorice, oko 200. Potom, prema podacima UP, najviše prekršaja čine stanovnici Bara, Nikšića, Herceg Novog i Budve.

Policija je samo 11. aprila procesuirala čak 56 osoba zbog kršenja mjere zabrane izlaska iz stanova i kuća od nedjelje od 11 časova do ponedjeljka do 5 časova. Kroz tri dana, još 22 krivične prijave podnijete su protiv osoba koje su kršile mjeru zabrane izlaska van mjesta stanovanja od 19 do 5 časova tokom radne sedmice.

Pojedini se tokom ovih dana okupljaju i oko rijeka. I tu je bilo privođenja.

Nemar prema drugima ide i dalje od toga. Privremeni karantin uspostavljen je u naselju Vrela Ribnička. Tamo policija trenutno obezbjeđuje 23 zgrade i gdje je situacija, kako ocjenjuju iz Instituta za javno zdravlje, kritična. I pored toga, tri osobe su prije nekoliko dana prekršile privremene mjere izolacije. Protiv njih su podnijete krivične prijave.

Prema istraživanju koje je Ipsos sproveo uz podršku UNICEF-a, čak 97 odsto građana Crne Gore podržava zabranu svih privatnih i javnih okupljanja, mjere samoizolacije i karantin, a 96 odsto zatvaranje ugostiteljskih objekata. Oko 92 odsto građana smatra da su održavanje fizičke i društvene distance jedini način da se uspori širenje korona virusa i spriječi preveliki pritisak na zdravstveni sistem.   Isti procenat ispitanika je kazao da se pridržava tih mjera, a 75 odsto njih smatra da to radi i većina ljudi u njihovom okruženju. One ostale možemo uočiti svakodnevno.

Naučnici iz Nacionalne laboratorije Los Alamos u Nju Meksiku, koji su proučavali rane faze epidemije u Vuhanu, otkrili su da je svaka osoba zaražena koronom, virus dalje prenijela u prosjeku na 5,7 ljudi.

Dovoljno je da samo troje zaraženih ne poštuje propise, pa da problem postane nemjerljivo veći.

,,Teško mi pada kad čujem da se ljudi bune što moraju da sjede kod kuće ili što moraju da čekaju red ispred prodavnica. Kao da iko to voli. Ali izdržavam, jer sam  svjestan da bi moje neodgovorno i bahato ponašanje moglo da ima ozbiljne posljedice, ne samo za mene nego i za druge”, kaže devetnaestogodišnji D.M. koga smo zatekli ispred prodavnice Lida 3 u naselju Stari Aerodrom.

Niko nas od nas sačuvati ne može. Podgoričke ulice opominju.

                                                                                                                                                                    Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo