Povežite se sa nama

OKO NAS

PODGORIČKIM ULICAMA: Susreti prebliske vrste  

Objavljeno prije

na

Privremene mjere NKT-a za suzbijanje korona virusa građani više poštuju ispred prodavnica, banaka i apoteka, nego na ulicama ili drugim javnim površinama. Tu je malo onih koji nose maske ili rukavice, a još manje onih koji se pridržavaju mjere o socijalnoj distanci

 

Subota. Podne. Jako, skoro pa ljetnje sunce izmamilo je građane Podgorice iz kuća i stanova. Duž Ulice Ilije Plamenca i Ulice 27. marta na Zabjelu, ljudi voze bicikla. Majke šetaju sa djecom. Neko džogira.

Od oko petnaestak ljudi na ulici, dvoje ili troje nosi masku. I oni mahom pogrešno, samo preko usana. Zaštitne rukavice ne nosi niko. Šetaju i po troje. Na klupama između zgrada okuplja se omladina.

Sve djeluje mirno, kao da uskoro ne stupa na snagu zabrana izlaska, koja subotom važi od 13 časova. I kao da nema zabrane prisustva i zadržavanja na svim javnim površinama više od jedne osobe.

Na pitanje zašto ne nosi barem masku dok šeta, stariji prolaznik odgovara: ,,Pročitao sam da maske ništa ne pomažu u odbrani od korona virusa. A i redovi ispred apoteka su ogromni i ne mogu da čekam toliko da bih ih kupio. Ako mi je suđeno, neka se i razbolim. Neće me maska spasiti“.

Redovi ispred apoteka i prodavnica jesu veliki, ali se tu znatno više poštuju mjere koje je propisalo Nacionalno koordinaciono tijelo Crne Gore (NKT) radi suzbijanja širenja COVID-19 virusa. Na deset kvadratnih metara površine prodajnog objekta može da se nalazi samo jedan potrošač. U prodajnom objektu, nezavisno od površine, ne smije da boravi više od 50 potrošača u isto vrijeme.

Prema onome što se može vidjeti u Podgorici, većina prodavnica poštuje ove propise. Na ulazima se poštuje socijalna distanca, a ispred mnogih je i linijama obilježeno gdje kupci treba da stoje dok čekaju red. Unutar prodavnica i samousluga,  gotovo je nemoguće biti na odstojanju od 2 metra od drugih. U pojedinim, naročito manjim radnjima, ispred kasa postavljene su plastične zaštite kako kupac i prodavac ne bi bili u direktnom kontaktu prilikom plaćanja. Ispred nekih, poput Cosmeticsa, službenici onima koji žele da uđu u radnju obavezno dezinfikuju ruke. Zaposleni uglavnom imaju maske i rukavice. Postavlja se pitanje – koliko je to zapravo učinkovito s obzirom na to da ih oni koji ulaze da trguju uglavnom ne nose.

Nedjelja. U Bloku V, grupa mladih, zbijeni, sjede na naslonu klupe, a noge drže na mjestu predviđenom za sjedjenje. Veseli, bezbrižni. I bezobzirni. Na trotoaru prema Tološkoj šumi rijetko će se ko, od onih koji vam idu u susret, pomjeriti u stranu da se u mimoilaženju napravi propisana distanca. Tu možete sresti roditelje ispred kojih na desetak koraka pravo na vas trči dijete. Sugrađaninu koji na molbu da se malo skloni, uzvraća, onako komšijski: ,,Ada, neće nas to spasiti, ako nam je suđeno, suđeno”.

Bulevarom Svetog Petra Cetnjiskog pratiće vas, ili vam ići u suret, grupice mladih, okupljenih kao na izletu. I, onda prizor kao iz fima. Majka gura kolica sa bebom. Ona ima masku, uredno namještenu. To joj ne smeta da kolica pribije uz samu nogu srednjovječnom čovjeku koji im ide u susret. On se u posljednjem trenutku sklanja. Ljutito. Provjereno, tako nije samo vikendom, već i ostalim danima. ,,Uglavnom stariji ljudi vode računa. Nose maske i rukavice. Češće žene, muškarci manje. Mlađi posebno ne poštuju propise, ne drže distancu i sjede u grupicama na klupama. Do sada nisam primijetila na ulicama ili trgovima policajce ili bilo koju drugu nadležnu službu koja prati da li se poštuju mjere NKT-a tokom dana”, kaže za Monitor N.K. dok čeka red ispred jedne banke u Podgorici.

U bankama strogo kontrolišu koliko ljudi smije boraviti unutar filijale i na šalterima uglavnom ne stoji više od dvoje.

Pri prelasku ulica, na semaforima i pješačkim prelazima  – morate praviti slalom da biste izbjegli susrete prebliske vrste. Redovno se dešava da iz oba pravca krene po više osoba, koje ne idu jedna za drugom, već jedna pokraj druge.

Iz Uprave policije kažu da građani u najvećem broju poštuju mjere NKT-a, ali da ima i neodgovornih pojedinaca. Do sada je oko 900 građana Crne Gore uhapšeno zbog nepoštovanja „korona propisa“. Najviše ih je iz Podgorice, oko 200. Potom, prema podacima UP, najviše prekršaja čine stanovnici Bara, Nikšića, Herceg Novog i Budve.

Policija je samo 11. aprila procesuirala čak 56 osoba zbog kršenja mjere zabrane izlaska iz stanova i kuća od nedjelje od 11 časova do ponedjeljka do 5 časova. Kroz tri dana, još 22 krivične prijave podnijete su protiv osoba koje su kršile mjeru zabrane izlaska van mjesta stanovanja od 19 do 5 časova tokom radne sedmice.

Pojedini se tokom ovih dana okupljaju i oko rijeka. I tu je bilo privođenja.

Nemar prema drugima ide i dalje od toga. Privremeni karantin uspostavljen je u naselju Vrela Ribnička. Tamo policija trenutno obezbjeđuje 23 zgrade i gdje je situacija, kako ocjenjuju iz Instituta za javno zdravlje, kritična. I pored toga, tri osobe su prije nekoliko dana prekršile privremene mjere izolacije. Protiv njih su podnijete krivične prijave.

Prema istraživanju koje je Ipsos sproveo uz podršku UNICEF-a, čak 97 odsto građana Crne Gore podržava zabranu svih privatnih i javnih okupljanja, mjere samoizolacije i karantin, a 96 odsto zatvaranje ugostiteljskih objekata. Oko 92 odsto građana smatra da su održavanje fizičke i društvene distance jedini način da se uspori širenje korona virusa i spriječi preveliki pritisak na zdravstveni sistem.   Isti procenat ispitanika je kazao da se pridržava tih mjera, a 75 odsto njih smatra da to radi i većina ljudi u njihovom okruženju. One ostale možemo uočiti svakodnevno.

Naučnici iz Nacionalne laboratorije Los Alamos u Nju Meksiku, koji su proučavali rane faze epidemije u Vuhanu, otkrili su da je svaka osoba zaražena koronom, virus dalje prenijela u prosjeku na 5,7 ljudi.

Dovoljno je da samo troje zaraženih ne poštuje propise, pa da problem postane nemjerljivo veći.

,,Teško mi pada kad čujem da se ljudi bune što moraju da sjede kod kuće ili što moraju da čekaju red ispred prodavnica. Kao da iko to voli. Ali izdržavam, jer sam  svjestan da bi moje neodgovorno i bahato ponašanje moglo da ima ozbiljne posljedice, ne samo za mene nego i za druge”, kaže devetnaestogodišnji D.M. koga smo zatekli ispred prodavnice Lida 3 u naselju Stari Aerodrom.

Niko nas od nas sačuvati ne može. Podgoričke ulice opominju.

                                                                                                                                                                    Andrea JELIĆ

Komentari

OKO NAS

BILJNE VRSTE NA SJEVERU UGROŽENE NELEGALNIM BRANJEM: Kao ničije 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nesavjesno, nelegalno branje i prodaja, uskoro će iskorijeniti  nekoliko biljnih vrsta sa crnogorskih planina, tvrde ekolozi. Godinama stižu ista upozorenja  o alarmantnom stanju u toj oblasti, a država ne čini ništa da zaštiti biljno blago

 

Iz kolašinskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine,  prije nekoliko dana su saopštili da je na području te opštine, kontinuirano i sve ozbiljnije, ugroženo nekoliko biljnih vrsta.  Riječ je o ljekovitom bilju i šumskim plodovima, a najugorženiji su, kažu stručnjaci za ekologiju iz te lokalne uprave, lincura, somina, borovnica… Kontrola branja šumskih plodova je nedovoljna, piše u izvještaju o stanju životne sredine.

Kolašin nije izuzetak. Nelegalnom berbom i nedostatkom sistemskih zaštitnih mehanizama ugrožene su mnoge biljne vrste. Kolašin nije izuzetak.  Stanje je isto na cijelom sjeveru. Tek pojedini sporadnični projekti, koje relizuje isključivo civilni sektor, skrenu pažnju na taj ogroman problem. Država nije učinila ništa više od deklarativnog zalaganja da se biljne vrste, među kojima su neke i zaštićene, sačuvaju.

Žuta lincura (Gentiana lutea), polako nestaje, tvrde ekolozi. Svejedno, gotovo na svakoj pijaci je moguće kupiti od onih koji su je nelegalno ubrali. To je nacionalnim zakondovstvom zaštićena biljna vrsta, uvrštena i  u međunarodnu „Habitat direktivu“. Korijen biljke je ljekovit, koristi se i u zvaničnoj i u alternativnoj medicini. Zato je nekontrolisana berba i prodaja na crnom tržištu  dovela i do nestajanja.

Na našim prostorima postala je vrlo popularna  40-ih godina prošlog vijeka, zbog čega je počela i obimnija berba, odnosno kopanje korijena. Njen hemijski sastav otkriven je tek početkom 20. vijeka, iako je  korištena mnogo prije  toga. Osim u Crnoj Gori, na Balkanu je ima u Bosni, Hrvatskoj (Lici) i jugozapadnoj Srbiji.

Zbog široke primjene, kultivacija lincure ekonomski je opravdana. Ipak, tek rijetki u našoj državi, finasirani, uglavnom, stranim grantovima, su se upustili u plantažni uzgoj te biljke i tako pokušali da sačuvaju njena prirodna staništa.

Prije nekoliko godina NVO Natura, uz podršku UNDP-a, u okviru projekta Ljekovito bilje – značaj za lokalni ekonomski razvoj i očuvanje prirodnih resursa, počela je eksperimentalno plantažni uzgoj Gentiana lutea nadomak Kolašina.  Tako je formirana prva eksperimentalna parcela za plantažno gajenje lincure u Crnoj Gori.

„Plantažna proizvodnja lincure je važna jer se na ovaj način štiti životna sredina, odnosno ova rijetka i zaštićena biljna vrsta. Zbog velike potražnje u narodnoj i zvaničnoj medicini lincura se nelegalno i nekontrolisano eksploatiše“ –  kažu u toj NVO.

Projekat podrazumijeva da se sadnice lincure vraćaju  u prirodno okruženje kako bi se na taj način povećala brojnost te rijetke biljke. Plantažna proizvodnja lincure, objašnjavaju, može da bude i značajan ekonomski oslonac stanovništva na selu. Naredne faze tog projekta su formiranje pokaznih parcela u zaštićenim područjima i formiranje eksperimentalnih parcela u okviru nekoliko domaćinstava u Kolašinu i Andrijevici.

„Sve ovo se radi u okviru aktivnost za uspostavljanje Regionalnog parka Komovi. Htjeli smo da pokažemo kako postoji i mogućnost plantažnog gajenja, ali i da zaštitimo lincuru u prirodnim staništima. Pored toga, plantažno gajenje je i siguran i dobar način da poljoprivrednici zarade“ – kaže direktor NVO Natura Mikan Medenica.

Očekivani prinos sa hektara je do 10 tona ljekovitog korijenja, tokom prvih godina, kasnije i više. Iskustva uzgajivača u okruženju svjedoče da se na hektaru zemljišta gaji i do 100.000 biljaka, uz  prinos  svježeg korijena od 24 do 40 tona. Nakon sušenja ostane od šest do 10 tona po hektaru. Taj  prinos se odnosi na biljke stare pet godina, u šestoj godini može biti i do 30 odsto veći, a u sedmoj čak i do 70 odsto.

Prema podacima, koji se mogu naći u medijima iz regiona, cijena  osušenog korijena kreće se od 10 do 12 eura po kilogramu. Ulaganja potrebna za gajenje lincure nijesu  velika – samo priprema zemlje i ručni rad. Zaštita joj nije potrebna,  jer je u prirodi ništa ne napada. Pored svega toga, plnatažni zasadi su i dalje rijetkost.

Na listi ugroženih bilnih vrsta na sjeveru je odavno i šumska  borovnica. Iako svake godine sa zvaničnih adresa stigne bar po jedan apel nesavjesnim beračima i otkupljivačima, na nivou su incidenta krivične prijave protiv njih. Na planinama sjevera svakog ljeta taj šumski plod se tamani, branjem mehaničkim sredstvima, što je zakonom zabranjeno. Posao kontrole branja borovnice, prije par godina, povjeren je Upravi za šume, čiji službenici su više puta ponovili kako niti imaju potrebnu logistiku niti im ostaje vremena da se tom poslu ozbiljnije posvete. Za to vrijeme, na stotine tona „plavog blaga“ sjevera, ubranog nelegalno, završi na evropskom tržištu. Dobro zarade samo otkupljivači.

Borovnice treba isključivo brati ručno i nikako grebenom, ponavljaju, obično početkom ljeta,  iz  Ministarstva poljoprivrede. Branje šumske borovnice u komercijalne svrhe definisano je zakonom,  a za nepoštovanje zakonskih odredbi  predviđene su kazne od 2.000 do 40.000 eura.

Jednocifren je broj onih koji su tokom minule decenije platili tu kaznu. A decenijama je, od jula do septembra,  u borovnjacima na stotine berača, koji po bagatelnim cijenama prodaju ubrane plodove desetinama otkupljivača.

U više navrata na uništavanje borovnjaka upozoravali su botaničar Danijel Vincek i prof. dr Miodrag Jovančević sa Biotehničkog fakulteta iz Bijelog Polja.  Nesavjesnim branjem, pored lošeg kvaliteta berbe, uništavaju se i mješoviti pupoljci, lome stabljike, pa se svake naredne godine smanjuje rod. Drastično se smanjuju i površine pokrivene borovnjacima.

Branje šumske borovnice u komercijalne svrhe definisano je Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe.

„Sakupljanje borovnice u komercijalne svrhe dozvoljeno je u optimalnoj fazi vegetativnog razvoja (fazi sazrijevanja bobice) pod uslovom da se ne upotrebljavaju mehanička sredstva (grebeni i dr.); ne čupaju ili oštećuju podzemni organi; na području sakupljanja ostavi najmanje 25 odsto od ukupno utvrđene količine biljne vrste, ne lome, oštećuju stabla i grane žbunova i ne nanosi druga šteta borovnici i njenom staništu“ regulisano je propisima, koje niko  ne poštuje.

Propisano je da branje u komercijalne svrhe treba da obavljaju samo obučeni berači. Nikada nijedna obuka zvanično nije organizovana.

                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ  

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VRHOVNI SUD RJEŠENJE MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE PROGLASIO NEZAKONITIM: Traži se ponovo domaćin kolašinskih rijeka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvogodišnje nesuglasice između kolašinskih ribolovnih klubova, okončao je Vrhovni sud. Ministarstvo poljoprivrede ponovo konkursom traži klub koji će gazdovati ribljim fondom na području te opštine, nakon što je sud prethodni izbor proglasio nezakonitim

 

Rješenje kojim je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja prije dvije godine dodijelilo upravljanje ribljim fondom na područku kolašinske opštne Sportsko ribolovnom klubu (SRK) Tara i Morača nezakonito je. Tako je odlučio Vrhovni sud,  nakon što je Sportski flaj fišing klub (SFFK) Maniro, koji je ranije gazdovao kolašinskim vodama, osporio rješenje resornog ministarstva.

U tužbi tog kluba je istaknuto da je u postupku odlučivanja Ministarstvo zanemarilo činjenicu da je SRK Tara i Morača još 2016. godine isključeno iz članstva Saveza sportsko-ribolovnih organizacija Crne Gore. Članstvo u tom savezu obaveza je za sve koji se kandiduju za gazdovanje vodama.

Iako je 2018. Ministarstvo poljoprivrede povjerilo gazdovanje vodama SRK Tara i Morača na šest godina, pritisnuti sudskim odlukama, u tom resoru ponovo konkursom traže „domaćina“.

Javni oglas će trajati do sredine narednog mjeseca.

„Očekujemo da će ovog puta resorno ministarstvo postupiti kako je presudom naloženo. Dokazali smo da SRK Tara i Morača nezakonito upravlja vodama. Gupa ljudi, okupljenih u tom klubu, godinama ruši svaki pokušaj da se na kolašinskim vodama uvede red, da se ribolov obavlja  u skladu sa zakonom, da se u našem gradu razvija i ribolovni turizam“ – kazao je Mile Lazarević iz SFFK Maniro.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ROŽAJE, POŽARI OSTAVILI PUSTOŠ: Slike apokalipse

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vatrom opustošena šumska prostranstva djeluju kao da su sa druge planete. Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu  je saopštio da su za ove požare nedvosmisleno krivi – ljudi

 

Iza prošlonedjeljnih požara koji su zahvatili teritoriju opštine Rožaje i koji su gutali imovinu i šume, samo srećom ne i živote, ostale su kataklizmične slike. Vatrom opustošena šumska prostranstva djeluju kao da su sa druge planete.

Koordinacioni tim Vlade za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu nedvosmisleno je saopštio da je za požare kriv ljudski faktor.

„Konstatovano je da je u tri slučaja do požara uzrok problem na elektromreži, a da je u ostalim slučajevima, najvjerovatnije, požar bio namjerno izazvan. Nadležni organi intenzivno rade na rasvjetljavanju počinioca tih djela“ – saopšteno je nakon sastanka tog tima sa policijom i Direktoratom za vanredne situacije.

Oni su uputili apel građanima da budu odgovorni, jer, kako su kazali, i mala nepažnja u ovim trenucima, može izazvati požar sa katastrofalnim posljedicama.

Bio je to neobično vreo dan na sjeveru države. Temperatura je za dva stepena prešla tropskih trideset stepeni. Veća nego u Podgorici. Orkanski južni vjetar samo je pojačavao utisak nestvarnosti i pogodovao munjevitom širenju vatre.

Rožajski vatrogasci su, ipak, uz brojnu podršku raznih organizacija i građana, uspjeli da stave pod kontrolu požare koji su zahvatili čak trećinu teritorije ove sjeverne opštine.

Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja u Rožajama Nuradina Agovića, lokalizovano je na desetine požara koji su istovremeno buktjeli.

„Većina požara je lokalizovana, a ostala su žarišta koja uz pomoć naših volontera i u saradnji sa Radnom jedinicom Šumske uprave, i dalje gasimo. Jedini aktivni požar je onaj koji se nalazi na Graničnom prelazu Kula” – kaže Agović.

On je precizirao da je za samo dva-tri dana bilo aktivno čak šezdeset požara na osamnaest lokaliteta.

Monitoru je rečeno da su izgorjele dvije nenaseljene kuće u Kaluđerskom lazu i Nurkovićima, brenta privatnog preduzetnika u Bralićima, četiri stoga sijena i jedan pomoćni objekat u Dacićima, kao i dvije garaže i pet vikendica.

„Sav posao smo odradili uz pomoć samo tri specijalizovana kamiona, koja imamo u posjedu, te još dvije cisternne koje su angažovane od strane Vodovoda i Komunalnog preduzeća” – rekao je Agović.

U pomoć su im priskočile i kolege iz Plava sa jednim vozilom. Ostale sjeverne opštine nijesu mogle da ustupe kamione za gašenje, jer su i na njihovim teritorijama buktjeli požari.

„Sa tom mehanizaciom i uz pomoć građana uspjeli smo da stavimo sve požare pod kontrolu. Imali smo i ponudu od strane Vojske Crne Gore, koja je trebala da angažuje vazduhoplovnu jedinicu. Međutim, usljed snažnog vjetra postojao je rizik po helikoptere kad uzlete. Ponuđena nam je i pomoć u cisternama sa primorja, ali taj model ne bi bio efikasan zbog velike udaljenosti” – kaže Agović.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. maja ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo