Povežite se sa nama

OKO NAS

HOĆE LI SE RASPRŠITI CRNOGORSKI SAN: Nafta sve dalja

Objavljeno prije

na

Cijene nafte drastično su pale na svjetskim tržištima, ponuda je mnogo veća od tražnje, stotinak tankera punih nekadašnjeg ,,crnog zlata“ pluta morima i okeanima. Kompanije koje su krenule u istraživanje nafte i gasa u našem dijelu Jadrana, usporavaju dinamiku planiranih radova i prave novu računicu

 

„Oni koji prate zbivanja na svjetskom planu znaju da je era fosilnih goriva nepovratno za nama. Ona nijesu budućnost. Pravi je trenutak da se prekinu istraživanja nafte u našem moru, te snažnije krene u korišćenje energije sunca i vjetra, te bioenergije”, kaže poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak Dželal Hodžić.

On navodi da je to  još značajnije ako se ima u vidu da je područje južnog Jadrana veoma seizmičko, što smo svi osjetili u novembru, kada se epicentar snažnih zemljotresa nalazio u moru, u blizini Drača.

Dinamika istraživanja nafte u našem moru se usporava. Početkom februara ove godine trebalo je da počne bušenje na dvije lokacije u crnogorskom podmorju od strane italijansko-ruskog konzorcijuma ENI i Novatek i grčke kompanije Energean. Već je bilo određeno da će se na jednoj bušotini tražiti nafta na dubini od 6,5 km i da će se nalaziti na udaljenosti od oko 25 km od obale, a druga će tražiti gas na 1,5 km dubine i na udaljenosti od oko 18 km. Računalo se i da će se sredinom godine znati da li ima ugljovodonika, te da će se tokom ljeta krenuti u prva istražna bušenja.

No, sredinom marta crnogorska Vlada je odobrila italijansko-ruskom konzorcijumu produženje prvog perioda istraživanja za čitavu godinu. ,,Imajući u vidu da su zahtjevi koncesionara ocijenjeni opravdanim i da se mogu prihvatiti kao tehnički problemi koji se nijesu mogli predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, odnosno koji su bili van razumne i predvidive kontrole koncesionara, Vlada je odobrila produženje prvog perioda istraživanja i faze istraživanja iz Ugovora za period od godinu dana”, navodi se u Informaciji iz Uprave za ugljovodonike. I dodaje: „Iako se u ovom trenutku veliki broj aktivnosti, koje su vezane za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u Crnoj Gori, odvija normalno, niko ne može da garantuje da će tako i da ostane”.

Sjedište koncerna ENI je u Lombardiji, epicentru korona virusa u Italiji. Zbog nastale situacije američke servisne kompanije još nijesu otvorile svoja predstavništva u Crnoj Gori.

Možda je najvažnije to što još  nema nikakvih informacija da li u našem moru ima nafte u dovoljnim količinama za komercijalnu eksploataciju: Posebno ako se zna da je riječ o veoma visokim troškovima u istražnim fazama.

Konstatujući da je hrvatska kompanija INA prije više od tri decenije obavljala  istraživanja na Jadranu, geolog i naftni stručnjak Srećko Leustek kaže da je razložno pretpostaviti da bi se tada, da je nešto perspektivno nađeno,  krenulo u dalja istraživanja. ,,Većina stručnjaka slaže se da su perspektive za moguća nalazišta ugljovodonika u našem dijelu Jadrana slabe i nedovoljne”, ističe Leustek.

Da će se posao oko istraživanja nafte u Jadranu temeljno preispitati jasno je nakon dešavanja na međunarodnom tržištu. Cijene nafte drastično su pale, a niko se ne usuđuje da prognozira kada će se svjetska privreda oporaviti.

Mjesecima je bijesnio ekonomski rat između velikih proizvođača, Saudijske Arabije i Rusije, koje su, u okviru OPEC-a (organizacija zemalja izvoznica nafte) postigle dogovor da se proizvodnja nafte smanji čak za petinu, a da sve ovo važi do maja 2022. godine kako bi se cijena tog energenta stabilizovala.

Međutim, nema nikakvih garancija da će se,  posebno one koje nijesu članice te organizacije i koje grcaju u dugovima, držati dogovora, odnosno da neće pokušavati da prodaju što više nafte koliko god njena cijena bila niska.

Na londonskoj berzi cijena nafte je u prva tri ovogodišnja mjeseca pala 66 odsto, najviše u istoriji trgovanja. „Višak u snadbijevanju iznosiće u aprilu 25 miliona barela dnevno. Nemate se gdje skloniti od cunamija prekomjerne ponude”, tvrde eksperti.

Gotovo stotinak tankera  besciljno pluta okeanima u iščekivanju viših cijena. Trošak njihovog najma od početka marta se  upetorostručio, s tendencijom nastavka tog trenda.

„Nafta je, možda, bila energetska šifra 20. vijeka, ali u 21. stoljeću su to borba protiv klimatskih promjena, obnovljiva energija, energetska efikasnost, borba protiv plastike u okeanima. Privredi ne treba ni izbliza toliko nafte koliko se može proizvesti. Pandemija korona virusa je katastrofično oborila globalnu potražnju za energentima i tako golila problem sa viškom nafte”, ocjenjuje komentator njemačkog državnog radija Dojče vele. On zaključuje: ,,U uslovima ozbiljnog sloma proizvodnje, ko će htjeti da investira pare u razvoj ove industrije, recimo u nova, daleka i teško dostupna naftna polja? Svjetska industrija nafte će stagnirati i čekati bolja vremena, a najrazvijenije zemlje će nastaviti putem kojim su krenule – što dalje od fosilnih goriva”.

Prije pet mjeseci, u novembru 2019. godine, ministri finansija zemalja članica Evropske unije saglasili su se da treba obustaviti finansiranje projekata koji uključuju naftu, gas i ugalj. Oni su tom prilikom pozvali Evropsku investicionu banku, Svjetsku banku i ostale finansijske institucije da prekinu sa davanjem kredita u te svrhe. Bilo je to prvi put da visoki funkcioneri evropskih vlada traže okončanje finansiranja svih fosilnih goriva, uzimajući u obzir održivi razvoj i energetske potrebe, te energetsku bezbjednost partnerskih zemlja.

Ekolog Hodžić zaključuje: „Pravi je  trenutak da dok pregovaramo o poglavlju o ekologiji sa EU napustimo snove o eksploataciji nafte i da kao ekološka i turistička država, okrenemo stranicu prema odgovornom korišćenju resursa i suštinskoj zaštiti životne sredine. To je naša ustavna i građanska obaveza i dug prema našim precima i potomcima”.

                                                                                                Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

BITI MUZIČAR U CRNOJ GORI TOKOM PANDEMIJE COVID19: Niko nas ne čuje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država je mnogima koji su od početka pandemije virusa COVID19 izgubili poslove, obezbijedila pomoć u nekom obliku. Muzičari u Crnoj Gori gotovo godinu dana ne rade i nemaju nikakvih primanja. Čekaju na rješenje. I preživljavaju

 

Od početka pandemije virusa COVID19 u Crnoj Gori, u martu prošle godine, mnogi građani izgubili su poslove. Nekima je država naposljetku obezbijedila pomoć u vidu subvencija, a nekima omogućila rad u kontrolisanim uslovima. Muzičari, na rubu egzistencije, rješenje još čekaju.

Gotovo godinu dana nemaju nikakvih primanja. Preživljavaju. Tokom nepuna tri mjeseca, maja, avgusta i septembra, tek je nekolicina, među hiljadama onih koji rade u Crnoj Gori, dobila priliku da se vrati nastupima. Razlog za to su, između ostalog, i posljedice koje su mjere nekadašnjeg Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) ostavile na budžete ugostitelja, od kojih većina muzičara direktno zavisi.

Ove nedjelje, u parku preko puta zgrade Skupštine Crne Gore u Podgorici je održan performans (svirka na otvorenom) Udruženja estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore. Cilj članova Udruženja, koje još čeka na zvaničnu registraciju, je da skrenu pažnju na tešku situaciju u kojoj se nalaze: „Umjesto protesta, odlučili smo da sviramo i pjevamo, poštujući epidemiološke mjere. Imamo porodice i troškove, ali ne i prihode. Većina nas oslonjena je samo na sebe. Tražimo da nam se obezbjedi minimum i da se nađu načini da mi, kao dio kulture društva, preživimo”.

Od institucija zahtijevaju da im se omogući da nastupaju par sati tokom dana, da emiteri forsiraju domaće autore, ali i da ih primi novi ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kako bi se zajednički došlo do izlaza.

,,Nekadašnje mjere su, u jednom trenutku, dozvoljavale makar neki model rada muzičarima. ni on nije bio ni prihvatljiv, ni human. Sada nemamo ni to. Prepušteni smo pozajmicama, zaduživanjima, kreditima ili parazitiramo na račun porodice. I mi moramo da plaćamo račune. Brzo je zaboravljeno da su muzičari bili prvi koji su podržali online kampanju #OstaniDoma i pozivali građane na poštovanje epidemioloških mjera“, kaže za Monitor cetinjski muzičar Luka Radović.

On napominje da od nove vlasti očekuje da muzičare ne marginalizuje i da ne idealizuje njihovo finansijsko stanje koje ni u normalnim okolnostima nije onakvo kakvim ga ljudi u Crnoj Gori doživljavaju. „Tražimo samo da nam se omogući da radimo. Ne govorim o masovnim koncertima ili okupljanjima, već o radu u skladu sa mjerama, onako kako je to propisano za restorane, barove, kafiće i hotele“, objašnjava Radović.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULCINJ POSTAJE CENTAR OBNOVLJIVE ENEREGIJE: Sunce da nas grije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon vjetroparka na Možuri, Ulcinj će dobiti još jedan veliki objekat za proizvodnju obnovljive energije. Riječ je o solarnoj elektrani na Briskoj gori, koja će biti jedna od najvećih u Evropi

 

Izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj krajem oktobra prošle godine stvorene su sve pretpostavke da ove godine krenu radovi na izgradnji solarne elektrane Briska gora.

Tim dokumentom je predviđeno da se zona za izgradnju solarne elektrane poveća za gotovo dva puta, sa prvobitno planiranih 467 na 925,25 hektara, odnosno povećanje kapaciteta tog energetskog objekta sa 118 megavata (MW) na čak 262 MW. Planirana godišnja proizvodnja iznosiće oko 450 gigavat sati (GWh) električne energije godišnje.

„Ova solarna elektrana biće najveća ovog tipa u Evropi”, rečeno je od strane predstavnika konzorcijuma koji će graditi ovaj objekat, finskog Fortuma i Elektroprivrede Crne Gore.

Njegova vrijednost biće oko 200 miliona eura, a očekuje se da će zapošljavati 226 radnika.

,,Izgradnjom solarne elektrane na Briskoj gori, Crna Gora daje značajan doprinos borbi sa globalnim klimatskim promjenama i pravi iskorak prema većoj energetskoj efikasnosti i nezavisnosti. Solarna elektrana je elektroenergetski objekat višeg naponskog nivoa, kao što su termoelektrane i hidroelektrane, čija izgradnja dovodi do poboljšanja ukupnog elektroenergetskog sistema Crne Gore”, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Navodi se i da s obzirom na to da prilikom proizvodnje električne energije nema štetnih produkata, realizacija elektrane neće imati negativnog uticaja na naselja i zaštićena prirodna dobra u kontaktnim zonama kakve su Solana, Velika plaža i Šasko jezero.

Da je riječ doista o ogromnoj elektrani govori sljedeći podatak.  U junu 2020. godine, Hrvatska elektroprivreda je na ostrvu Cres počela da gradi, za sada, najveću solarnu elektranu u toj državi, instalisane snage 6,5 MW ili za čak 40 puta manjoj nego što će to biti na Briskoj gori.

,,Izgradnjom ovakvih kapaciteta Ulcinj postaje centar proizvodnje obnovljive energije u Crnoj Gori, ali i u regionu. Iskustva u svijetu pokazuju da mi, kao lokalna zajednica, možemo ostvariti velike koristi od ovog posla. Čista energije je tu i mi treba da je zgrabimo”, kaže za Monitor opštinski sekretar za ekonomiju dr Agron Ibrahimi.

Mustafa CANKA

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UOČI ISTEKA KONKURSA ZA DIREKTORA UPRAVE POLICIJE: Još bez kandidata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa

 

Nekoliko dana je ostalo do zatvaranja dvonedeljnog konkursa za prvog policajca, a tokom prve nedjelje, zvanično niko se nije prijavio  za obavljanje te fukcije.

Šta su razlozi zbog kojih još nema kandidata, nije do kraja poznato, ali jedno je jasno: pred novim direktorom policije biće težak posao. Jedan od težih zadataka, biće borba protiv organizovanog kriminala i dugo očekivani obračun sa pripadnicima kriminalnih grupa.

Nedavno je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao da nema te mafije koja može biti jača od države, ukoliko joj država to ne dozvoli i konstatovao da u Vladi postoji politička volja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U intervjuu podgoričkim Vijestima rekao je da će uporedo sa tom bitkom čistiti i svoje redove i jačati policijski kadar: ,,Jednostavno, ne može se krenuti u borbu sa kriminalom ako nemamo riješena najbitnija pitanja u svojim redovima”.

Tako je novoizabrani ministar potvrdio ono što godinama javnost ukazuje – postoje kriminalci sa značkama. Zato se od budućeg direktora očekuje i da očisti policiju od ,,prljavih policajaca”.

Ukoliko se usvoji Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima Uprava policije će formalno i pravno ponovo ući u okrilje Ministarstva unutrašnjih poslova i to pod novim nazivom – Generalni direktorat policije. Generalnim direktoratom policije rukovodiće direktor, koji za svoj rad odgovara ministru MUP-a, dok će na čelu sektora Generalnog direktorata policije kao i do sada biti pomoćnici koji će raport podnositi šefu policije.

Prema dosadašnjem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije – direktor policije je imao čak 8 pomoćnika. Ukoliko se usvoji predlog, to će najvjerovatnije značiti da će se ugasiti Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i Sektor za sprečavanje pranja novca i korupcije. Vjerovatno u novoj sistematizaciji više neće biti organizovano ni Specijalno policijsko odjeljenje na način kao što je to bilo u proteklih pet godina. Novina je i da ukoliko se šef policije iz nekog razloga smijeni prije kraja mandata njega najviše do pola godine može zamijeniti bilo koji starješina iz sistema, dok je do sada bio slučaj da ga mijenja samo neko od pomoćnika.

Novim predlogom MUP-a umnogome su promijenjeni uslovi za izbor šefa policije kao i za pomoćnike, gdje se članom 12. daje velika prednost kandidatima iz pravosuđa. Kriterijum  je samo da najmanje pet godina obavljaju sudijsku ili tužilačku funkciju.

Taj član u Nacrtu zakona dozvoljava neravnopravnu trku policijskih kadrova u odnosu na kandidate iz pravosuđa, jer da bi postao šef policije kandidatu iz policijskom sistema potrebno je najmanje 10 godina radnog iskustva, od kojih najmanje pet ali na rukovodećim pozicijama u UP, MUP-u, Ministarstvu odbrane i Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Šefa policije, na osnovu javnog konkursa, postavlja ministar uz saglasnost Vlade i mišljenja Skupštine i to na mandat od pet godina. Direktor policije ne može biti član političke partije, niti partijski djelovati i to pet godina prije podnošenja kandidature za ključnu poziciju u policijskoj organizaciji.

 

Dosadašnji direktori

Veselin Veljović je prethodnih petnaest godina bio na čelu kako Uprave policije tako i u najvišim državnim institucijama sektora bezbjednosti. Od 2005. do 2011. je obavljao funkciju direktora Uprave policije, potom je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića za oblast bezbjednosti i odbrane. U vrijeme Vlade Mila Đukanovića od 2014. godine bio sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a od 2018. ponovo direktor Uprave policije. Tu funkciju je obavljao do 17. decembra 2020. godine, deset dana nakon što je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio da je sa Veljovićem dogovorio da više ne bude direktor policije. Tada je kao v.d. izabran Vesko Damjanović.

Nije Veljović jedini komandovao policijom. U julu 2012. godine Vlada Crne Gore imenovala je Božidara Vuksanovića za direktora Uprave policije, da bi godinu kasnije za to mjesto konkurisao i bio izabran njegov savjetnik Slavko Stojanović. Za vrijeme Stojanovićevog mandata eskalirali su sukobi među kriminalnim grupama što je za posljedicu imalo desetine ubistava od kojih je mali broj rasvijeteljen.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo