Povežite se sa nama

OKO NAS

HOĆE LI SE RASPRŠITI CRNOGORSKI SAN: Nafta sve dalja

Objavljeno prije

na

Cijene nafte drastično su pale na svjetskim tržištima, ponuda je mnogo veća od tražnje, stotinak tankera punih nekadašnjeg ,,crnog zlata“ pluta morima i okeanima. Kompanije koje su krenule u istraživanje nafte i gasa u našem dijelu Jadrana, usporavaju dinamiku planiranih radova i prave novu računicu

 

„Oni koji prate zbivanja na svjetskom planu znaju da je era fosilnih goriva nepovratno za nama. Ona nijesu budućnost. Pravi je trenutak da se prekinu istraživanja nafte u našem moru, te snažnije krene u korišćenje energije sunca i vjetra, te bioenergije”, kaže poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak Dželal Hodžić.

On navodi da je to  još značajnije ako se ima u vidu da je područje južnog Jadrana veoma seizmičko, što smo svi osjetili u novembru, kada se epicentar snažnih zemljotresa nalazio u moru, u blizini Drača.

Dinamika istraživanja nafte u našem moru se usporava. Početkom februara ove godine trebalo je da počne bušenje na dvije lokacije u crnogorskom podmorju od strane italijansko-ruskog konzorcijuma ENI i Novatek i grčke kompanije Energean. Već je bilo određeno da će se na jednoj bušotini tražiti nafta na dubini od 6,5 km i da će se nalaziti na udaljenosti od oko 25 km od obale, a druga će tražiti gas na 1,5 km dubine i na udaljenosti od oko 18 km. Računalo se i da će se sredinom godine znati da li ima ugljovodonika, te da će se tokom ljeta krenuti u prva istražna bušenja.

No, sredinom marta crnogorska Vlada je odobrila italijansko-ruskom konzorcijumu produženje prvog perioda istraživanja za čitavu godinu. ,,Imajući u vidu da su zahtjevi koncesionara ocijenjeni opravdanim i da se mogu prihvatiti kao tehnički problemi koji se nijesu mogli predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, odnosno koji su bili van razumne i predvidive kontrole koncesionara, Vlada je odobrila produženje prvog perioda istraživanja i faze istraživanja iz Ugovora za period od godinu dana”, navodi se u Informaciji iz Uprave za ugljovodonike. I dodaje: „Iako se u ovom trenutku veliki broj aktivnosti, koje su vezane za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u Crnoj Gori, odvija normalno, niko ne može da garantuje da će tako i da ostane”.

Sjedište koncerna ENI je u Lombardiji, epicentru korona virusa u Italiji. Zbog nastale situacije američke servisne kompanije još nijesu otvorile svoja predstavništva u Crnoj Gori.

Možda je najvažnije to što još  nema nikakvih informacija da li u našem moru ima nafte u dovoljnim količinama za komercijalnu eksploataciju: Posebno ako se zna da je riječ o veoma visokim troškovima u istražnim fazama.

Konstatujući da je hrvatska kompanija INA prije više od tri decenije obavljala  istraživanja na Jadranu, geolog i naftni stručnjak Srećko Leustek kaže da je razložno pretpostaviti da bi se tada, da je nešto perspektivno nađeno,  krenulo u dalja istraživanja. ,,Većina stručnjaka slaže se da su perspektive za moguća nalazišta ugljovodonika u našem dijelu Jadrana slabe i nedovoljne”, ističe Leustek.

Da će se posao oko istraživanja nafte u Jadranu temeljno preispitati jasno je nakon dešavanja na međunarodnom tržištu. Cijene nafte drastično su pale, a niko se ne usuđuje da prognozira kada će se svjetska privreda oporaviti.

Mjesecima je bijesnio ekonomski rat između velikih proizvođača, Saudijske Arabije i Rusije, koje su, u okviru OPEC-a (organizacija zemalja izvoznica nafte) postigle dogovor da se proizvodnja nafte smanji čak za petinu, a da sve ovo važi do maja 2022. godine kako bi se cijena tog energenta stabilizovala.

Međutim, nema nikakvih garancija da će se,  posebno one koje nijesu članice te organizacije i koje grcaju u dugovima, držati dogovora, odnosno da neće pokušavati da prodaju što više nafte koliko god njena cijena bila niska.

Na londonskoj berzi cijena nafte je u prva tri ovogodišnja mjeseca pala 66 odsto, najviše u istoriji trgovanja. „Višak u snadbijevanju iznosiće u aprilu 25 miliona barela dnevno. Nemate se gdje skloniti od cunamija prekomjerne ponude”, tvrde eksperti.

Gotovo stotinak tankera  besciljno pluta okeanima u iščekivanju viših cijena. Trošak njihovog najma od početka marta se  upetorostručio, s tendencijom nastavka tog trenda.

„Nafta je, možda, bila energetska šifra 20. vijeka, ali u 21. stoljeću su to borba protiv klimatskih promjena, obnovljiva energija, energetska efikasnost, borba protiv plastike u okeanima. Privredi ne treba ni izbliza toliko nafte koliko se može proizvesti. Pandemija korona virusa je katastrofično oborila globalnu potražnju za energentima i tako golila problem sa viškom nafte”, ocjenjuje komentator njemačkog državnog radija Dojče vele. On zaključuje: ,,U uslovima ozbiljnog sloma proizvodnje, ko će htjeti da investira pare u razvoj ove industrije, recimo u nova, daleka i teško dostupna naftna polja? Svjetska industrija nafte će stagnirati i čekati bolja vremena, a najrazvijenije zemlje će nastaviti putem kojim su krenule – što dalje od fosilnih goriva”.

Prije pet mjeseci, u novembru 2019. godine, ministri finansija zemalja članica Evropske unije saglasili su se da treba obustaviti finansiranje projekata koji uključuju naftu, gas i ugalj. Oni su tom prilikom pozvali Evropsku investicionu banku, Svjetsku banku i ostale finansijske institucije da prekinu sa davanjem kredita u te svrhe. Bilo je to prvi put da visoki funkcioneri evropskih vlada traže okončanje finansiranja svih fosilnih goriva, uzimajući u obzir održivi razvoj i energetske potrebe, te energetsku bezbjednost partnerskih zemlja.

Ekolog Hodžić zaključuje: „Pravi je  trenutak da dok pregovaramo o poglavlju o ekologiji sa EU napustimo snove o eksploataciji nafte i da kao ekološka i turistička država, okrenemo stranicu prema odgovornom korišćenju resursa i suštinskoj zaštiti životne sredine. To je naša ustavna i građanska obaveza i dug prema našim precima i potomcima”.

                                                                                                Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

MUTNE RIJEKE: Tara opet pretvorena u kaljugu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Informacije o novom ekološkom zlodjelu na Tari obišle su region, ekološki aktivisti zahtijevali hitnu reakciju i pisali UNESKO-u, rijetki turisti razočarano odustajali od raftinga… Nadležni su za  sudbinu Tare saznali iz medija

 

Inspekcija za vode utvrdila je da je do najnovijeg  zamućenja rijeke Tare, posljednjeg dana jula,  došlo zbog radova na Bjelojevićkoj rijeci – pritoci Tare, i to na izgradnji regionalnog puta, čiji je investitor Direkcija za saobraćaj, a izvođač kompanija Bemaks. Iz Uprave za inspekcijske poslove su pojasnili i da je rijeka  zamućena od zemljanih radova, koji se izvode na dionici puta Mojkovac – Vragodo.

Kažu i da za te radove nije potrebno sprovoditi postupak procjene na životnu sredinu,  jer se radi o putu dužine od nešto preko jedanaest kilometara. Kako objašnjavaju,  „uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu propisano je da se takva procjena može tražiti jedino za magistralne i regionalne puteve u dužini od preko 20 kilometara“.

Najvećim dijelom toka kroz Crnu Goru, od  Mojkovca do Šćepan Polja, rijeka je u petak 31. jula tekla potpuno mutna, a kako tvrde ekološki aktivisti, sedmicama prije toga  prilično zamućena.

Krajem jula mutna Tara, kažu u turističkim agencijama, obesmislila je  reklame kojima se ljubitelji raftinga pozivaju na tu rijeku.  Rijetki turisti nijesu htjeli da se spuste niz „rijeku koju su zatekli u užasnom stanju“. Na primjer,  grupa  turista iz Belgije, kako je novinarima ispričao predsjednik Udruženja raftera i stanovništva NP Durmitor, Veljko Ostojić, otišli su u ubjeđenju da su prevareni.

„Reklamiramo Taru kao rijeku čija se voda može piti. Takođe, turistima kažemo i da je pod dvostrukom zaštitom – kao svjetska kulturna i prirodna baština UNESCO-a i  pod zaštitom programa Man of biosphere (čovjek i biosfera). Na našim reklamnim fotografijama je plavozelena rijeka… Sreća u nesreći je što ovih dana nemamo najavljene grupe za rafting, inače,  ode i obraz i poslovni ugled. Ovo je užasno“, kazali su Monitoru u jednoj od kolašinskih turističkih agencija.

Ispod mojkovačkog starog mosta, umjesto bistre  vode, i 5. avgusta,  tekla je kaljuga. Nadležni su za  mutnu Taru, priznaju, saznali iz medija.

,,Ministarstvo održivog razvoja i turizma je danas odmah  povodom informacija,  koje smo dobili putem medija,  o zamućenju rijeke Tare na potezu od Mojkovca do Šćepan Polja, poslalo pisani zahtjev Upravi za inspekcijske poslove da u najhitnijem roku uputi nadležne inspekcije na teren, u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja”, sopštili su iz tog ministarstva 31. jula Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Iz civilnog sektora su za  ekocid na Tari, prije inspekcijskog nalaza,  optužvali uglavnom  investitore malih hidroelektrana (mHE). Kažu da  izgradnja pristupnih puteva do mHE dovodi do ispiranja hiljada tona šljunka, zemlje i otpada u samo korito Tare.

O najnovijem ubijanju rijeke  nevladina Koalicija za održivi razvoj (KOR)  obavijestila je i  UNESCO.  Fotografije  i video zapisi uništavanja Tare  biće poslati i   Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO ZORAN ĐIKANOVIĆ TESTIRA OZBILJNOST STRANIH INVESTITORA: Reket kao dobrodošlica

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đikanović je svjesno pokušao da zloupotrijebi svoju funkciju predsjednika KTK, kako bi stekao nezakonitu imovinsku korist, navodi se u krivičnoj prijavi, a kako bi s druge strane iskoristio i svoju javnu funkciju i pomogao postupak licenciranja Komisiji ili isti odmogao ako se ipak Gedik Yatirim odluči da ne plati traženi novčani iznos

 

Prošle su dvije nedjelje kako je Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za tržište kapitala (KTK), saznao da je protiv njega podnijeta krivična prijava zbog pokušaja iznude mita. Ako ne na drugi način, tu je informaciju dobio od medija koji su zatražili da prokomentariše prijavu koju je podnio Mladen Bojanić, ekonomski konsultant i bivši poslanik.

Đikanović je tada, na upit Vijesti, odgovorio kako on ne zna za prijavu  i da prvi put čuje za  tursku kompaniju Gedik Yatirim i priču o navodnom mitu, odnosno reketiranju. Nema naznaka da je predsjednik Komisije za tržište kapitala i potpredsjednik NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore, u međuvremenu, osvježio sjećanje. Baš kao što nema ni informacija da su nadležni iz tužilaštva pokušali da Đikanovića podstaknu (čitaj saslušaju) na taj napor. Kako bi saznali i njegovu interpretaciju priče koja, prema navodima iz krivične prijave, počinje u ljeto prošle godine.

Tada je kompanija Gedik Yetirim objelodanila odluku da svoj posao proširi i na Crnu Goru. U pitanju je privredno društvo koje se blizu tri decenije bavi berzanskim poslovima u Turskoj i na međunarodnom tržištu pa je, iz njihove perspektive, bilo prirodno da slične aktivnosti nastave i „u predivnoj Crnoj Gori“. Slijedeći brojne turske firme koje su to već uradile. Planirani posao je podrazumijevao da Gedik Yetrim, ili njena lokalna ćerka firma, dobiju neophodne licence Komisije u čijoj je nadležnosti „izdavanje i oduzima dozvola, odobrenja, licenci i saglasnosti“ za rad na tržištu kapitala, osnivanje i upravljanje investicionim, penzionim i drugim fondovima.

Zato je, u avgustu 2019,  u prostorijama KTK održan sastanak kome su, u ime Komisije, prisustvovali službenica Ilda Šabović i član Komisije Asmir Pepić, dok su tursku kompaniju predstavljali Anil Abbak, direktor za inostrana ulaganja  i advokat Pavle Tripković. Prema navodima iz krivične prijave, na tom sastanku su razmjenjeni kontakti i osnovne informacije oko postupka licenciranja, a Anil Abbak je najavio da će Gedik Yatirim „u skoroj budućnosti“ preko zavisnog društva Beta-Investments uplatiti osnovni novčani kapital u iznosu od 125.000 eura i pokrenuti sve postupke radi dobijanja licence za osnivanje, odnosno dozvole za rad investicionog društva od Komisije.

Potom se u priču uključuje i predsjednik KTK. Đikanović je 3. avgusta 2019. sa mejl adrese, koju koristi kao predavač na Univerzitetu Donja Gorica, Amilu Abaku, na njegovu službenu mejl adresu, poslao prijedlog da kompanija Gedik Yatirim učestvuje na „istaknutom i važnom regionalnom i međunarodnom događaju“ – Miločerskom razvojnom forumu 2019 u organizaciji NVO Društvo ekonomista i menadžera Crne Gore.

„Interes koji ste iskazali ukazuje na Vašu ozbiljnost. To je razlog zbog kojeg želimo da Vam omogućimo da svoju kompaniju predstavite na Miločerskom razvojnom forumu“, piše Đikanović kompaniji za koju, navodno, nikada nije čuo. A čiji zahtjev za izdavanje licence čeka u njegovom radnom stolu. Slijede detalji ponude: „Prema cjenovniku Miločerskog razvojnog foruma, prezentacija kompanije do 10 minuta iznosi 4.000 eura, a do 15 minuta 5.000 eura koja se plaća Društvu ekonomista, organizatoru Foruma“. Đikanović potom potencijalnog učesnika Foruma obavještava da osim prezentacije „ovo“ (misli na uplatu od četiri, odnosno, pet hiljada eura) uključuje niz drugih aktivnosti, među kojima je i „kratak susret“ sa crnogorskim premijerom.

Zoran RADULOVIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEIZVJESNA SUDBINA NJEGOŠEVOG PARKA I KASARNE MORAČA: Vapaji podgoričkih pluća

Objavljeno prije

na

Objavio:

Njegoševom parku i kasarni Morača prijeti još jedna „valorizacija” planirana iz Glavnog grada. Još jedan betonski blok. Prema zvaničnim podacima GUP-a, Podgorica u periodu od 2012. do 2025. godine ostaje bez više od milion i po kvadrata zelenih površina

 

Zapuštena trava, oronule zgrade, nezaštićeno drveće. Pivske flaše pored polomljenih klupa koje u zoru dočekaju prve prolaznike… Njegošev park i prostor kasarne Morača, epicentar Podgorice, godinama neprimjetno boluju. Od nebrige.

„Skoro svakodnevno obilazim Njegošev park. Pored obale Morače i kod bivše Kasarne šetam pse. To je moj način izražavanja građanskog prkosa, ali i posjeta bolesnom članu porodice“, kaže za Monitor građanski aktivista Dragan Sošić.

Planove nadležnih iz Glavnog grada da valorizuju ovaj dio Podgorice nedavno su osporili iz Savjeta za reviziju planskih dokumenata. Valorizacija podrazumijeva izgradnju novog betonskog bloka u jednoj od posljednjih podgoričkih zelenih oaza.

U analizi nacrta izmijenjenog Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP),  Savjet navodi se da nije jasno zbog kog tržišta i za koje potrebe treba valorizovati lokaciju Kasarne. Precizira se: Nedopustivo je prekrajanje jedne od najstarijih zelenih površina u Podgorici. Nacrtom Urbanističkog projekta Kasarna Morača bila je planirana gradnja skoro 150.000 kvadratnih metara na svega osam hektara zemljišta, rušenje svih 15 zgrada nekadašnje Kasarne, izgradnja dvoetažnih podzemnih garaža duž 80 odsto ovog prostora, zboga čega bi moglo doći do sječe većine čempresa i drugog drveća, starog i do pedeset godina, koje krasi ovaj predio.

„Nehumano je i nepatriotski tako se odnositi prema mjestu gdje možemo odvesti one koji sa strane dođu da osjete dušu Podgorice. Jedina ispravna valorizacija bila bi da se sve postojeće sačuva, očisti od otpada, da se naprave pješačke staze, zaštiti drveće, a ruinirane zgrade pretvore u objekte kulture. Sve drugo je zločin”, kaže Sošić.

U Crnoj Gori upravljanje prostorom jedan je od najvećih izazova, ističe za Monitor inženjer građevinstva i REV – Evropski prepoznati procjenitelj Predrag Nikolić. „Svetlana Kana Radević je projektom hotela Podgorica pokazala kako se stapaju priroda i građevinski objekat. Sada je zelena gradnja apsolutni trend, a nas na nju obavezuje i Ustav jer smo ekološka država. Na dijelu kasarne Morača bi mogli da se izgrade objekti na mjestima trenutnih ruševina koje su i ekonomski i funkcionalno beskorisne. Sve to može da se uradi po standardima zelene gradnje, sa uklanjanjem parkinga i ozeljenjavanjem cijele površine. Svako drugo rješenje bi vodilo ka ruženju grada”, objašnjava Nikolić.

Prema njegovim riječima, ništa ne može da opravda bilo kakvu betonizaciju Njegoševog parka i Kasarne. „Zelene površine pripadaju svim građanima Podgorice i u njima jedino mogu da budu sadržaji od javnog interesa. Dva kiklopa od objekata kod mosta Milenijum, koji arhitektonski vrište koliko se ne uklapaju, primjeri su kako ne treba graditi”, kaže Nikolić.

Andrea JELIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinrnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo