Povežite se sa nama

OKO NAS

POŽARI NA SJEVERU: Čovjek je čovjeku, piroman 

Objavljeno prije

na

Požari na sjeveru države tokom prve polovine aprila su gutali šumske komplekse. Gotovo sve su ih uzrokovali ljudi. Neodgovorni pojedinci koji su sezonu čišćenja imanja iskoristili za paljenje korova i poljoprivrednog otpada. Pored nepažnje, požari su nastali i namjernim podmetanjem

 

Kiša i snijeg u utorak i srijedu, omogućili su vatrogascima u nekoliko opština na sjeveru države dugo čekani predah poslije skoro dvije sedmice neprekidne borbe s vatrom. Od početka aprila, u Šavniku, Žabljaku, Kolašinu, Pljevljima, Beranama… bilo je aktivno preko 60 požara. Već sada je jasno da je šteta na šumskim kompleksima, prema nezvaničnim procjenama iz lokalnih uprava, ogromna. Pripadnici službi spasavanja, kojima je nekoliko dana pomagala  helikopterska jedinica MUP-a, uspjeli su da odbrane stambene i ostale objekte. I ovog puta, tvrde vatrogasci, potvrđena je neslavna statistika da su gotovo svi požari nastali ljudskim faktorom. Podmetnuti su ili izazvani nemarom.

Iz mnogih opština, tokom prve polovine aprila, stizali su brojni dramatični  izvještaji o stanju na lokacijama zahvaćenim vatrom. U ponedjeljak su žabljački vatrogasci, uz ogromne napore, jedva držali pod kontrolom požar u Ninkovićima, koji se primakao kanjonu Tare i Nacionalnom  parku  Durmitor.

„Ljudi su na izmaku snage, jer se krećemo pješke,  noseći naprtnjače sa vodom i priručna pomagala za gašenje. I dok traje akcija iznad Ninkovića, buknuo je požar u Tepcima, u kanjonu Tare. Po istom klišeu, neko je zapalio travu, vatra se proširila na korov i nisko rastinje, pa sada prijeti crnogoričnoj šumi u podnožju Ćurevca” – saopštio je u ponedjeljak komandir žabljačke Službe zaštite  Drago Popović.

Šavnički vatrogasci borili su se s vatrom na više lokacija, širom opštine. Nekoliko dana bili su aktivni požari desnom stranom rijeke Bukovice, od Kosorića prema Šavniku i u Timaru, prema Borovcu. Pripadnici šavničke Službe zaštite, na izmaku snage, uspjeli su da lokalizuju požar u Grabovici, koji se proširio na  stoljetna stabla bukve, cera, trse i bora. Spriječili su da se proširi vatra na ulazu u kanjon Nevidio.

U kolašinskom selu Vranještica mještani su osam dana gasili vatru na nekoliko lokacija. Jedina oprema bile su im poljoprivredne alatke. No, uspjeli su da spasu lokalnu crkvu, ali i nekoliko kuća. Jelovu šumu – ne.

„Gorjelo je od Dragićevog mosta u Barama Kraljskim prema Vranještici. Požari su bili aktivni u Čukama, Suvoj gori… Crkvu na Bukovoj poljani u subotu jedva smo spasili. Gasilo je sedam mještana, jer ih više i nema u ovom skoro opustjelom selu. Grijeh je i velika šteta na ovaj način uništavati čamovinu, livade, pašnjake, ugrožavati kuće. Dovodimo u opasnost i svoje živote gaseći vatru, bez odgvorajuće opreme. Ni sam ne znam kako, ali uspjeli smo ovog puta. Ne znam šta će biti ako se ovako nastavi“ –  reko je na kraju višednevne borbe s vatrom presjednik  mjesne zajednice Rajo Đukić.

Kolašinski vatrogasci su bili aktivni na 10-ak lokacija u toj opštini. Uspjeli su da tokom skoro 15 sati borbe sa vatrenom stihijom, sačuvaju kuće i repetitor na Crkvinama, ali ne i veliku površine šume. Komandir Službe zaštite Željko Darmanović objašnjava kako vatrogasci ne mogu da izdrže višednevno gašenje požara bez pauze. Fali, kaže, i ljudstva i snage.

U okolini Kolašina požari su aktivni od sredine marta, a kratki odmor vatrogascima omogućavala je sporadična kiša. Darmanović kaže da je lakše nabrojati sela u kojima nije bilo požara, nego ona u kojima su bile ugrožene kuće. Vatra je zahvatila i prostor za uzgoj divljači u Lokvi Puletića.

Pljevljskim vatrogascima presudnu pomoć u lokalizovanju više požara pružila je Vojske Crne Gore. Najkritičnije je bilo u selu sela Mataruge. Prethodno su ugasili požar u Kozičkoj rijeci, ali nijesu uspjeli da sačuvaju veliku  količinu  smrčeve šume. Gorjelo je i u selu Ljutići, Gotovuši, Bobovu, Bukovici, Meljaku…

Vatra je u toj opštini, sredinom marta, odnijela i jedan ljudski život. Drago Milić (67) preminuo od opekotina koje je zadobio kada je vatra zahvatila travu i sitno rastinje nedaleko od njegove kuće u selu Rudnica. Požar je izazvao njegov  komšija, čisteći livadu.

Iz mnogih službi zaštite i lokalnih uprava  na sjeveru, tokom prve polovine aprila, stizali su apeli sugrađanima da se uzdrže od nesavjenog ponašanja, koje ugrožava  imovinu i ljudske živote.

„Požare su, uglavnom, uzrokovali neodgovorni pojedinaci koji su sezonu čišćenja svojih imanja iskoristili za paljenje korova i poljoprivrednog otpada. Sve je to rezultiralo nemjerljivim posljedicama po šume i privatnu imovinu” – saopštili su iz pljevaljske Opštine.

Direktorat za vanredne situacije MUP-a apelovao je na građane da se uzdrže od nekontrolisanog paljenja prikupljenog materijala sa svojih imanja i pozvao „na  savjesnost i odgovornost u ovoj situaciji, kada je značajan dio kapaciteta sistema zaštite i spašavanja stavljen u funkciju zaštite od epidemije izazvane koronavirusom”.

Sličan apel uputio je i Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS). Iz te kompanije informisali su javnost da je od 1. marta  zamijenjeno više od 120 stubova različitih profila, vrijednih oko 40.000 eura, koji su uništeni u požarima.  Objašnjavaju da požari dovode i do višesatnih prekida u snabdijevanju električnom energijom.

Upućeni su i brojni pozivi nadležnim organima da otkriju i kazne sve koji izazivaju požare. Bez razultata. Policija se nije proslavila u otkrivanju i procesuiranja počinilaca. Zakonom su za počinioce tih djela propisane prilično visoke kazne. U zavisnosti od posljedica, neko ko namjerno ili nenamjerno izazove šumski požar, rizikuje da bude kažnjen od šest mjeseci do 12 godina zatvora.

Pored nepažnje prilikom čišćenja imanja, požari, kažu kolašinski vatrogasci,  nastaju i namjernim podmetanjem.

„Još je nevjerovatno veliki broj ljudi koji vjeruju da će na opožarenoj površini biti dobar rod pečurke. To nije tačno. Više puta su stručnjaci objašnjavali koju štetu vatra pričini flori. Više truda policije i izricanje kazni, rezultirale bi daleko manjom štetom u šumama i manjim trošenjem novca građana pri gašenju” – tvrde u kolašinskoj Službi zaštite.

Koliko je hektara šume progutala vatra ovog proljeća, tek treba da se utvrdi, ukoliko bude volje za to. Raniji podaci govore o tome da je šteta koju izazovu piromani višemilionska. U Reviziji o uspješnosti sprovođenja politike zaštite od šumskih  požara, koju je prije sedam mjeseci objavila Državna revizorska institucija (DRI) piše da je od 2012. do 2018. godine bilo 532 požara. Na 34.626 hektara opožarene  površine, procijenjena je  šteta od skoro 6,5 milona eura.

Prema Reviziji DRI, službe zaštite i spasavanja po opštinama, sudeći prema opremljenosti i kadru, prilično su nemoćne u borbi s vatrom. U Nikšiću, Plavu, Šavniku, Andrijevici, Petnjici, Kolašinu i Rožajama nedostaje lična i kolektivna oprema za kvalitetan odgovor na nepogode. Revizijom je utvrđeno da pojedine opštine imaju problem prilikom zapošljavanja edukovanih kadrova.

Država, piše u tom dokumentu, ne praktikuje detaljne analize nakon svake krizne situacije. Konstatovano je nepostojanje jedinstvene metodologije za procjenu štete od elementarnih nepogoda. Nemamo ni propise  koji regulišu procjenu štete na šumi, a realizacija planova sanacije šuma je upitna. Rezultati pošumljavanja opožarenih površina, takođe, nijesu zadovoljavajući, tvrde u DRI.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo