Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kotor preuzima primat

Objavljeno prije

na

Proteklog kulturnog ljeta na Crnogorskom primorju pokazalo se još jednom da bez aktivnog angažovanja najviših državnih funkcionera i političara nema ni dobrih festivala. Festivali nastaju, dostižu procvat, institucionalizaciju ili nestaju, zavisno od ličnih afiniteta i političke volje onih koji odlučuju kamo će se državne pare usmjeriti. Ovoga ljeta uzdigao se, takoreći iznenada, kotorski festival Kotor Art, dok je poznati budvanski pozorišni festival Grad teatar, gotovo pao u zaborav. Ne tako davno Grad teatar, koji je ove godine održan 23. put, slovio je za kulturno-političku manifestaciju od najvećeg državnog značaja. BLIJEDA KOPIJA: Festival su vodili i o njegovoj koncepciji odlučivali crnogorski državnici prvog reda. Dugi niz godina Savjet festivala vodio je premijer Milo Đukanović. Pomagali su mu, kao članovi tog tijela, predsjednik crnogorskog parlamenta i „otac” Grada teatra Svetozar Marović, ministri kulture, direktori državnih televizija Crne Gore i Srbije, ugledni selektori, reditelji, glumci… Ulagana su ogromna sredstva iz budžeta države i opštine Budva, i milioni maraka iz sive ekonomije koja je cvjetala. Bile su to najskuplje ljetnje igre u zemlji, s preskupim pozorišnim spektaklima, glamurom i sjajem koji uz njih obično ide. Kada je interesovanje pomenutih političara izostalo, propao je i festival. Grad teatar danas je blijeda kopija nekadašnjih dešavanja u turističkoj metropoli. Sva ispraznost tog političkog mega projekta koji je „prijetio” da nadmaši ugled i značaj i Dubrovačkih ljetnjih igara, pokazala se kada su utemeljitelji festivala prodali jedinu pozorišnu scenu kojom Budva raspolaže, gradsku tvrđavu Citadelu. Pravo je čudo da je Grad teatar živio najbolja ljeta u godinama rata i sankcija, bijede i siromaštva, kada je izvođen raznovrstan i raskošan program, dok danas u samostalnoj Crnoj Gori, od vlasti zaboravljen, finansijski i kadrovski totalno osiromašen, tavori svoje najgore dane i programe izvodi po gradskim ulicama i trgovima, po prašnjavim školskim dvorištima, uz nesnosnu buku divlje muzike koja dolazi iz velikog broja diskoteka i noćnih barova. Bez jasne podrške institucija Grad teatar je izgubio i važnu publiku. „Ni jedan funkcioner ni republičkog ni opštinskog ranga, ni jedan predstavnik neke od institucija kulture nije ovoga ljeta došao ni na jednu premijeru”, žale se u budvanskom festivalu. „Dok ne dođe Milo Đukanović i njegova svita ili Sveto Marović sa svojima, nema ni pratećih likova iz javnog života ni festivalske atmosfere na koju su posjetioci navikli.”

MOĆ I NOVAC: Glamur, spektakli, poznati likovi, politička moć a s njom i novac, preselili su se ovoga ljeta u Kotor. Sva medijska pažnja bila je posvećena novom festivalu nazvanom Kotor Art Nezavisna incijativa u kulturi. Počasni predsjednik ove „nezavisne” inicijative postao je Branislav Mićunović, ministar kulture, sporta i medija. Festival je istog momenta dobio epitet međunarodnog, evropskog, mediteranskog, državnog. Bilo je to ljetos kao prst u oko Gradu teatru. Kotor Art ostvaruje sve ono čemu je Grad teatar težio sve ove godine. Kotor Art je objedinio četiri postojeća i već afirmisana zasebna festivala. Pod kapu ministarstva ušli su Festval novog antičkog teatra Teuta, Festival pozorišta za djecu, Don Brankovi dani muzike i Internacionalna smotra mode. Novost u festivalskom životu Kotora donosi poseban koncept pozorišnih premijera, Arteatar – premijere! Suštinski ništa novo, ali će od ovoga ljeta pod patronatom Ministarstva mnogo toga u Kotoru funkcionisati drugačije. Festival Kotor Art uživa i pokroviteljstvo UNESCO-a kao manifestacija od izuzetnog internacionalnog dosega. U direktorsku stolicu Kotor Arta sjeo je poznati reditelj Paolo Mađeli. „Mediteran će nam biti izazov i prioritet. Kotor Art je dobio podršku poznatih evropskih stvaralaca i većine mediteranskih zemalja koje su iskazale veliko interesovanje za njegovu koncepciju. Kotor Art ima ambiciju da postane novi mediteranski kulturni centar”, kazao je medijima ambiciozni direktor Mađeli. S ministrom Mićunovićem u Kotor su stigle sve one blagodeti koje je nekada uživala Budva. Festivali su izgubili autonomnost, postali su državni, ali su dobili veliku finansijsku podršku, dobru promociju i sigurnu rediteljsku ruku. U porodici ministra Mićunovića ljetos je vladala prava stvaralačka atmosfera. Glavnu i medijski najviše promovisanu pozorišnu premijeru na Kotor Artu imala je rediteljka Radmila Vojvodić, za čiju se predstavu Na ljetovanju (M.Gorki), tražila karta više. Premijeru je obilježio skandal, koji mnogi drugi reditelji potajno priželjkuju. S ulaza su vraćeni ljudi s urednim pozivnicama, jer na prostoru ispred Instituta za biologiju mora, gdje je održana, nije bilo dovoljno mjesta za sve. Interesovanje publike bilo je veliko iz razloga koji nemaju mnogo zajedničkog s kvalitetom izvedene predstave koliko sa stvorenom atmosferom koja je obećavala dolazak premijera Đukanovića, mnogih ministara, njihovih pratilja te drugih javnih ličnosti.

MAPA ZA SVE: Sličan događaj očekuje se krajem septembra u Budvi, kada će za Grad teatar, čiji je program odavno završen, na terasi hotela Avala biti izveden Šekspirov Otelo u režiji još jednog člana porodice ministra kulture, mladog reditelja Veljka Mićunovića.  Zanimljiv je to izbor scene. Šekspir na terasi divlje podignutog, nedovršenog hotela Avala, budućoj velikoj ruskoj kockarnici. Dobru medijsku promociju kotorskom festivalu obezbjeđuje marketinška agencija MAPA, koja je u vlasništvu rediteljke Vojvodić. Kotor Art je dobio status festivala od nacionalnog značaja što mu je prema odredbama Zakona o kulturi obezbijedilo finansijsku potporu Vlade. Grad teatar je uživao taj status mnogo godina ranije ali nije dobio podršku ministarstva.Uprkos okolnosti da idejni tvorac budvanskog festivala obavlja funkciju potpredsjednika Vlade. Prema odredbama Zakonu o kulturi Vlada će sufinansirati one manifestacije i projekte koji su od interesa za nacionalnu kulturu. Za sada su taj značaj dobili Filmski festival u Herceg Novom, Ratkovićeve večeri poezije u Bijelom Polju, TV festival u Baru i Kotor Art. U Gradu teatru ističu da nijesu zainteresovani za stavljanje pod kišobran Ministarstva kulture. Žele zadržati nezavisnost i predlažu idealnu poziciju u kojoj bi im trećinu sredstava obezbijedili sponzori, trećinu država i isto toliko opština Budva.  Svako štiti svoje interese. Ali bez patronata države i vezanih interesa njenih poslenika, po svemu sudeći, ljetnji festivali ostaju bez para i bez željene publike.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo