DRUŠTVO
Kotor preuzima primat
Proteklog kulturnog ljeta na Crnogorskom primorju pokazalo se još jednom da bez aktivnog angažovanja najviših državnih funkcionera i političara nema ni dobrih festivala. Festivali nastaju, dostižu procvat, institucionalizaciju ili nestaju, zavisno od ličnih afiniteta i političke volje onih koji odlučuju kamo će se državne pare usmjeriti. Ovoga ljeta uzdigao se, takoreći iznenada, kotorski festival Kotor Art, dok je poznati budvanski pozorišni festival Grad teatar, gotovo pao u zaborav. Ne tako davno Grad teatar, koji je ove godine održan 23. put, slovio je za kulturno-političku manifestaciju od najvećeg državnog značaja. BLIJEDA KOPIJA: Festival su vodili i o njegovoj koncepciji odlučivali crnogorski državnici prvog reda. Dugi niz godina Savjet festivala vodio je premijer Milo Đukanović. Pomagali su mu, kao članovi tog tijela, predsjednik crnogorskog parlamenta i „otac” Grada teatra Svetozar Marović, ministri kulture, direktori državnih televizija Crne Gore i Srbije, ugledni selektori, reditelji, glumci… Ulagana su ogromna sredstva iz budžeta države i opštine Budva, i milioni maraka iz sive ekonomije koja je cvjetala. Bile su to najskuplje ljetnje igre u zemlji, s preskupim pozorišnim spektaklima, glamurom i sjajem koji uz njih obično ide. Kada je interesovanje pomenutih političara izostalo, propao je i festival. Grad teatar danas je blijeda kopija nekadašnjih dešavanja u turističkoj metropoli. Sva ispraznost tog političkog mega projekta koji je „prijetio” da nadmaši ugled i značaj i Dubrovačkih ljetnjih igara, pokazala se kada su utemeljitelji festivala prodali jedinu pozorišnu scenu kojom Budva raspolaže, gradsku tvrđavu Citadelu. Pravo je čudo da je Grad teatar živio najbolja ljeta u godinama rata i sankcija, bijede i siromaštva, kada je izvođen raznovrstan i raskošan program, dok danas u samostalnoj Crnoj Gori, od vlasti zaboravljen, finansijski i kadrovski totalno osiromašen, tavori svoje najgore dane i programe izvodi po gradskim ulicama i trgovima, po prašnjavim školskim dvorištima, uz nesnosnu buku divlje muzike koja dolazi iz velikog broja diskoteka i noćnih barova. Bez jasne podrške institucija Grad teatar je izgubio i važnu publiku. „Ni jedan funkcioner ni republičkog ni opštinskog ranga, ni jedan predstavnik neke od institucija kulture nije ovoga ljeta došao ni na jednu premijeru”, žale se u budvanskom festivalu. „Dok ne dođe Milo Đukanović i njegova svita ili Sveto Marović sa svojima, nema ni pratećih likova iz javnog života ni festivalske atmosfere na koju su posjetioci navikli.”
MOĆ I NOVAC: Glamur, spektakli, poznati likovi, politička moć a s njom i novac, preselili su se ovoga ljeta u Kotor. Sva medijska pažnja bila je posvećena novom festivalu nazvanom Kotor Art Nezavisna incijativa u kulturi. Počasni predsjednik ove „nezavisne” inicijative postao je Branislav Mićunović, ministar kulture, sporta i medija. Festival je istog momenta dobio epitet međunarodnog, evropskog, mediteranskog, državnog. Bilo je to ljetos kao prst u oko Gradu teatru. Kotor Art ostvaruje sve ono čemu je Grad teatar težio sve ove godine. Kotor Art je objedinio četiri postojeća i već afirmisana zasebna festivala. Pod kapu ministarstva ušli su Festval novog antičkog teatra Teuta, Festival pozorišta za djecu, Don Brankovi dani muzike i Internacionalna smotra mode. Novost u festivalskom životu Kotora donosi poseban koncept pozorišnih premijera, Arteatar – premijere! Suštinski ništa novo, ali će od ovoga ljeta pod patronatom Ministarstva mnogo toga u Kotoru funkcionisati drugačije. Festival Kotor Art uživa i pokroviteljstvo UNESCO-a kao manifestacija od izuzetnog internacionalnog dosega. U direktorsku stolicu Kotor Arta sjeo je poznati reditelj Paolo Mađeli. „Mediteran će nam biti izazov i prioritet. Kotor Art je dobio podršku poznatih evropskih stvaralaca i većine mediteranskih zemalja koje su iskazale veliko interesovanje za njegovu koncepciju. Kotor Art ima ambiciju da postane novi mediteranski kulturni centar”, kazao je medijima ambiciozni direktor Mađeli. S ministrom Mićunovićem u Kotor su stigle sve one blagodeti koje je nekada uživala Budva. Festivali su izgubili autonomnost, postali su državni, ali su dobili veliku finansijsku podršku, dobru promociju i sigurnu rediteljsku ruku. U porodici ministra Mićunovića ljetos je vladala prava stvaralačka atmosfera. Glavnu i medijski najviše promovisanu pozorišnu premijeru na Kotor Artu imala je rediteljka Radmila Vojvodić, za čiju se predstavu Na ljetovanju (M.Gorki), tražila karta više. Premijeru je obilježio skandal, koji mnogi drugi reditelji potajno priželjkuju. S ulaza su vraćeni ljudi s urednim pozivnicama, jer na prostoru ispred Instituta za biologiju mora, gdje je održana, nije bilo dovoljno mjesta za sve. Interesovanje publike bilo je veliko iz razloga koji nemaju mnogo zajedničkog s kvalitetom izvedene predstave koliko sa stvorenom atmosferom koja je obećavala dolazak premijera Đukanovića, mnogih ministara, njihovih pratilja te drugih javnih ličnosti.
MAPA ZA SVE: Sličan događaj očekuje se krajem septembra u Budvi, kada će za Grad teatar, čiji je program odavno završen, na terasi hotela Avala biti izveden Šekspirov Otelo u režiji još jednog člana porodice ministra kulture, mladog reditelja Veljka Mićunovića. Zanimljiv je to izbor scene. Šekspir na terasi divlje podignutog, nedovršenog hotela Avala, budućoj velikoj ruskoj kockarnici. Dobru medijsku promociju kotorskom festivalu obezbjeđuje marketinška agencija MAPA, koja je u vlasništvu rediteljke Vojvodić. Kotor Art je dobio status festivala od nacionalnog značaja što mu je prema odredbama Zakona o kulturi obezbijedilo finansijsku potporu Vlade. Grad teatar je uživao taj status mnogo godina ranije ali nije dobio podršku ministarstva.Uprkos okolnosti da idejni tvorac budvanskog festivala obavlja funkciju potpredsjednika Vlade. Prema odredbama Zakonu o kulturi Vlada će sufinansirati one manifestacije i projekte koji su od interesa za nacionalnu kulturu. Za sada su taj značaj dobili Filmski festival u Herceg Novom, Ratkovićeve večeri poezije u Bijelom Polju, TV festival u Baru i Kotor Art. U Gradu teatru ističu da nijesu zainteresovani za stavljanje pod kišobran Ministarstva kulture. Žele zadržati nezavisnost i predlažu idealnu poziciju u kojoj bi im trećinu sredstava obezbijedili sponzori, trećinu država i isto toliko opština Budva. Svako štiti svoje interese. Ali bez patronata države i vezanih interesa njenih poslenika, po svemu sudeći, ljetnji festivali ostaju bez para i bez željene publike.
Branka PLAMENAC
Komentari
Veljko Belivuk, Marko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu
Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko Belivuk, Marko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.
Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi
Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.
Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.
Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).
Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada). Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?
Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove
Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.
Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.
U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.
Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.
Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični: ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi
PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi
-
INTERVJU3 sedmicePAULA PETRIČEVIĆ, MIROVNA I FEMINISTIČKA AKTIVISTKINJA: Osokoljeni nacionalistički šerifi se ne boje institucija sistema
-
FOKUS4 sedmicePOLITIKA I DEGRADACIJA PROFESIJE: Ko su policajci zbog kojih je uzdrmana Vlada
-
FOKUS2 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
DRUŠTVO4 sedmiceDRAMA OKO SMJENE DIREKTORA MONTEFARMA: Politički i drugi lobiji
-
DRUŠTVO4 sedmiceKOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu
-
DRUŠTVO3 sedmiceHAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće
-
Izdvojeno4 sedmiceKAKO JE IBAR SPASIO VLADU: Političarenje
-
Izdvojeno3 sedmiceKRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini