Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kotor preuzima primat

Objavljeno prije

na

Proteklog kulturnog ljeta na Crnogorskom primorju pokazalo se još jednom da bez aktivnog angažovanja najviših državnih funkcionera i političara nema ni dobrih festivala. Festivali nastaju, dostižu procvat, institucionalizaciju ili nestaju, zavisno od ličnih afiniteta i političke volje onih koji odlučuju kamo će se državne pare usmjeriti. Ovoga ljeta uzdigao se, takoreći iznenada, kotorski festival Kotor Art, dok je poznati budvanski pozorišni festival Grad teatar, gotovo pao u zaborav. Ne tako davno Grad teatar, koji je ove godine održan 23. put, slovio je za kulturno-političku manifestaciju od najvećeg državnog značaja. BLIJEDA KOPIJA: Festival su vodili i o njegovoj koncepciji odlučivali crnogorski državnici prvog reda. Dugi niz godina Savjet festivala vodio je premijer Milo Đukanović. Pomagali su mu, kao članovi tog tijela, predsjednik crnogorskog parlamenta i „otac” Grada teatra Svetozar Marović, ministri kulture, direktori državnih televizija Crne Gore i Srbije, ugledni selektori, reditelji, glumci… Ulagana su ogromna sredstva iz budžeta države i opštine Budva, i milioni maraka iz sive ekonomije koja je cvjetala. Bile su to najskuplje ljetnje igre u zemlji, s preskupim pozorišnim spektaklima, glamurom i sjajem koji uz njih obično ide. Kada je interesovanje pomenutih političara izostalo, propao je i festival. Grad teatar danas je blijeda kopija nekadašnjih dešavanja u turističkoj metropoli. Sva ispraznost tog političkog mega projekta koji je „prijetio” da nadmaši ugled i značaj i Dubrovačkih ljetnjih igara, pokazala se kada su utemeljitelji festivala prodali jedinu pozorišnu scenu kojom Budva raspolaže, gradsku tvrđavu Citadelu. Pravo je čudo da je Grad teatar živio najbolja ljeta u godinama rata i sankcija, bijede i siromaštva, kada je izvođen raznovrstan i raskošan program, dok danas u samostalnoj Crnoj Gori, od vlasti zaboravljen, finansijski i kadrovski totalno osiromašen, tavori svoje najgore dane i programe izvodi po gradskim ulicama i trgovima, po prašnjavim školskim dvorištima, uz nesnosnu buku divlje muzike koja dolazi iz velikog broja diskoteka i noćnih barova. Bez jasne podrške institucija Grad teatar je izgubio i važnu publiku. „Ni jedan funkcioner ni republičkog ni opštinskog ranga, ni jedan predstavnik neke od institucija kulture nije ovoga ljeta došao ni na jednu premijeru”, žale se u budvanskom festivalu. „Dok ne dođe Milo Đukanović i njegova svita ili Sveto Marović sa svojima, nema ni pratećih likova iz javnog života ni festivalske atmosfere na koju su posjetioci navikli.”

MOĆ I NOVAC: Glamur, spektakli, poznati likovi, politička moć a s njom i novac, preselili su se ovoga ljeta u Kotor. Sva medijska pažnja bila je posvećena novom festivalu nazvanom Kotor Art Nezavisna incijativa u kulturi. Počasni predsjednik ove „nezavisne” inicijative postao je Branislav Mićunović, ministar kulture, sporta i medija. Festival je istog momenta dobio epitet međunarodnog, evropskog, mediteranskog, državnog. Bilo je to ljetos kao prst u oko Gradu teatru. Kotor Art ostvaruje sve ono čemu je Grad teatar težio sve ove godine. Kotor Art je objedinio četiri postojeća i već afirmisana zasebna festivala. Pod kapu ministarstva ušli su Festval novog antičkog teatra Teuta, Festival pozorišta za djecu, Don Brankovi dani muzike i Internacionalna smotra mode. Novost u festivalskom životu Kotora donosi poseban koncept pozorišnih premijera, Arteatar – premijere! Suštinski ništa novo, ali će od ovoga ljeta pod patronatom Ministarstva mnogo toga u Kotoru funkcionisati drugačije. Festival Kotor Art uživa i pokroviteljstvo UNESCO-a kao manifestacija od izuzetnog internacionalnog dosega. U direktorsku stolicu Kotor Arta sjeo je poznati reditelj Paolo Mađeli. „Mediteran će nam biti izazov i prioritet. Kotor Art je dobio podršku poznatih evropskih stvaralaca i većine mediteranskih zemalja koje su iskazale veliko interesovanje za njegovu koncepciju. Kotor Art ima ambiciju da postane novi mediteranski kulturni centar”, kazao je medijima ambiciozni direktor Mađeli. S ministrom Mićunovićem u Kotor su stigle sve one blagodeti koje je nekada uživala Budva. Festivali su izgubili autonomnost, postali su državni, ali su dobili veliku finansijsku podršku, dobru promociju i sigurnu rediteljsku ruku. U porodici ministra Mićunovića ljetos je vladala prava stvaralačka atmosfera. Glavnu i medijski najviše promovisanu pozorišnu premijeru na Kotor Artu imala je rediteljka Radmila Vojvodić, za čiju se predstavu Na ljetovanju (M.Gorki), tražila karta više. Premijeru je obilježio skandal, koji mnogi drugi reditelji potajno priželjkuju. S ulaza su vraćeni ljudi s urednim pozivnicama, jer na prostoru ispred Instituta za biologiju mora, gdje je održana, nije bilo dovoljno mjesta za sve. Interesovanje publike bilo je veliko iz razloga koji nemaju mnogo zajedničkog s kvalitetom izvedene predstave koliko sa stvorenom atmosferom koja je obećavala dolazak premijera Đukanovića, mnogih ministara, njihovih pratilja te drugih javnih ličnosti.

MAPA ZA SVE: Sličan događaj očekuje se krajem septembra u Budvi, kada će za Grad teatar, čiji je program odavno završen, na terasi hotela Avala biti izveden Šekspirov Otelo u režiji još jednog člana porodice ministra kulture, mladog reditelja Veljka Mićunovića.  Zanimljiv je to izbor scene. Šekspir na terasi divlje podignutog, nedovršenog hotela Avala, budućoj velikoj ruskoj kockarnici. Dobru medijsku promociju kotorskom festivalu obezbjeđuje marketinška agencija MAPA, koja je u vlasništvu rediteljke Vojvodić. Kotor Art je dobio status festivala od nacionalnog značaja što mu je prema odredbama Zakona o kulturi obezbijedilo finansijsku potporu Vlade. Grad teatar je uživao taj status mnogo godina ranije ali nije dobio podršku ministarstva.Uprkos okolnosti da idejni tvorac budvanskog festivala obavlja funkciju potpredsjednika Vlade. Prema odredbama Zakonu o kulturi Vlada će sufinansirati one manifestacije i projekte koji su od interesa za nacionalnu kulturu. Za sada su taj značaj dobili Filmski festival u Herceg Novom, Ratkovićeve večeri poezije u Bijelom Polju, TV festival u Baru i Kotor Art. U Gradu teatru ističu da nijesu zainteresovani za stavljanje pod kišobran Ministarstva kulture. Žele zadržati nezavisnost i predlažu idealnu poziciju u kojoj bi im trećinu sredstava obezbijedili sponzori, trećinu država i isto toliko opština Budva.  Svako štiti svoje interese. Ali bez patronata države i vezanih interesa njenih poslenika, po svemu sudeći, ljetnji festivali ostaju bez para i bez željene publike.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo