Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ostaci na doboš

Objavljeno prije

na

,,Način na koji je raspisan tender za Ulcinjsku rivijeru pokazuje da u Vladi Crne Gore ne postoji strategija za valorizaciju tih, u ovom trenutku, najvrijednijih resursa kojima raspolaže ne samo Ulcinj već i Crna Gora. I sami cilj ovog tendera da se proda nešto što je ostalo od nekada moćnog preduzeća, pokazuje, u stvari, da se radi stihijski i da Vlada i Savjet za privatizaciju nemaju želju da se resursi Ulcinja valorizuju kako treba”, kaže za Monitor poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović. ZEMLJIŠTE: Isti je stav i njegovog kolege, lidera Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmeta Bardhija. Poslanik ove albanske nacionalne stranke u crnogorskom parlamentu kaže za naš list da je skandalozno što se iz čitavog procesa isključuje lokalna vlast s obzirom na značaj i položaj Ulcinjske rivijere. On, koji je početkom devedesetih bio gradonačelnik Ulcinja, napominje da je ta opština ustupila zemljište kojim danas gazduje Ulcinjska rivijera.
Mještani Štoja upozorili su takođe da je dio zemljišta na kojem se nalaze objekti tog preduzeća predmet restitucije.
Bardhi izražava sumnju u mogućnost pronalaska ozbiljnog investitora koji se neće upuštati u spekulativna ulaganja, kao što je to bio slučaj tokom svih privatizacija u ovom gradu, koje se, kako navodi, mogu označiti kao kolonizatorske.
„Očigledno se radi o namjeri da se na mala vrata dođe do prihvatljivog kupca, domaćeg ili ‘stranog’, koji bi na svoj način valorizovao ono što je vrijedno i ono što treba sačuvati”, dodaje Damjanović.

STEČAJ: Tender za prodaju 61 odsto akcija Ulcinjske rivijere, koje su u vlasništvu državnih fondova, suštinski će označiti nestanak kompanije koja je izgradila moderni Ulcinj.
To je epilog stečaja u koji je to preduzeće gurnuto početkom 2004. godine zbog duga od 230 hiljada eura prema ulcinskoj Elektrodistribuciji. „Svi valjda sada jasno vide da je stečaj uveden samo sa jednim ciljem: da se prigrabi prekrasan prostor Ulcinjske rivijere, a da se njeni vrijedni potencijali sliju u privatne džepove”, kaže za Monitor koordinator Grupe nevladinih organizacija i nezavisnih intelektualaca iz Ulcinja Džemal Perović.

Time je stvarno i simbolički okončana jedna etapa u novijoj istoriji Ulcinja, razdoblje koje je za veliki broj Ulcinjana predstavljalo najljepšu stranicu u njihovim životima. Bio je to bolan trenutak za sve poslijeratne generacije u Ulcinju. Posebno za konobare, kuvare, recepcionere i pomoćno osoblje, odnosno za obične ljude, profesionalce u svojoj profesiji koji nijesu mogli da shvate i razumiju trendove i nazru čitav scenario te strašne drame. A u Ulcinjskoj rivijeri radilo je dvije hiljade ljudi, uključujući i sezonce. Danas ih ima šest puta manje.
Za četiri godine trajanja stečaja prodati su hoteli Otrant, Mediteran, Galeb i Lido, Autobuska stanica, Dvori Balšića u Starom gradu…
,,Cilj stečaja trebalo je da bude amputacija objekata koji su balast, a ne da se oni neselektivno prodaju i da se dijeli dividenda”, kaže Perović. No, podsjeća on, akcionarima tog preduzeća 2007. godine isplaćeno je 5,8 miliona eura dividende, upravo onoliko za koliko je prodat hotel Galeb, simbol Ulcinjske rivijere i čitavog grada.

DOKAPITALIZACIJA: Stečaj u Ulcinjskoj rivijeri označio je praktično stečaj za ulcinjsku turističku industriju i čitav grad Ulcinj. Od prodatih hotela tek je, pet godina nakon sporne privatizacije, renoviran hotel Otrant, Galeb je iskopina, a Mediteran i Lido, kako tvrde njihovi novi vlasnici, imaju problema s pribavljanjem potrebnih dozvola za gradnju.
Istovremeno, dva preostala hotela, kojima upravlja Ulcinjska rivijera, Olimpik i Belvi, sagrađeni su prije četrdesetak godina i ne zadovoljavaju potrebe savremenih turista.
„Zato je Ulcinj na margini: vidimo svi kakvi su to danas objekti, a znamo što je taj grad imao prije 20 ili čak 30 godina”, ističe Aleksandar Damjanović.
Ovogodišnja turistička sezona u Ulcinjskoj rivijeri, kako tvrde njeni čelnici, bila je za dva-tri odsto bolja nego lani. „Druga polovina jula i avgust ispeglali su minuse”, kazali su oni.
I to bi se moglo smatrati uspjehom, ako se zna da je na početku sezone bilo izuzetno malo najava i rezervacija, ali istovremeno i neuspjehom s obzirom na očekivanja i investicije.
U svakom slučaju, Ulcinjska rivijera već je pet i po godina na koljenima. Njoj nije potreban tender kojim bi se popunjavali prazni državni fondovi, već poslovno i finansijsko restruktuiranje, uz nužnu dokapitalizaciju. Dokapitalizacijom bi strateški partner trebao osigurati rekonstrukciju Olimpika i objekata na Adi, rušenje i gradnju novog Belvija, razvoj i poboljšanje usluga.
Ulcinju napokon treba moderna hotelska kompanija fokusirana na kvalitetne hotele višeg ranga, čije će sjedište biti u tom gradu.


Suprotno zakonu

Hotelsko-turističko preduzeće Ulcinjska rivijera sada gazduje s hotelima Belvi i Olimpik, kampovima Neptun i Safari, centralnim magacinom, dijelom zemljišta oko Autobuske stanice i turističkim naseljem na Adi. Nominalni iznos kapitala je i dalje znatan – 63 miliona eura.Zato je pitanje da li će eventualni kupac 61 odsto akcija tog preduzeća kupiti i naselje na Adi, jer je u toku tenderska procedura za valorizaciju tog ostrva. Ada se, kao i Velika plaža, suprotno Zakonu o državnoj imovini, nudi na tender za čitavih 90 godina! No, ekolozi upozoravaju da je, s obzirom na brzinu nestajanja tog jedinstvenog ostrva, pitanje koliko će još dugo taj dragulj biti na mapi Ulcinja i Crne Gore.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo