Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tajni nadzor pod velom tajne

Objavljeno prije

16 godina

na

stojankaradovic

Vesna Medenica se prenerazila što su joj novinari postavili pitanje da li su tačne tvrdnje da je nekoliko sudija podgoričkog Višeg suda, krajem 2005, bilo nezakonito podvrgnuto mjerama tajnog nadzora. ,,Ne znam zašto bi mene to pitali? Zar smatrate da ja na to treba da odgovorim?” Novinari baš znaju da promaše adresu: Medenica je u to vrijeme bila na čelu državnog tužilaštva koje je prema riječima bivšeg sudije Radovana Mandića naložilo problematične mjere tajnog nadzora protiv njega i njegovih kolega u Višem sudu. Danas je Vesna Medenica samo predsjednica Vrhovnog suda i ne propušta priliku da sa olimpijskih visina upozori sudije kakve su posljedice za nezakonito postupanje. Na ponovljeno pitanje novinara o mogućem nezakonitom postupanju tužilaštva u vrijeme njenog mandata ipak se udostojila da progovori koju. ,,To je tvrdnja tog sudije. I ništa osim onog što je on rekao nema. Čime potkrepljuje to?” Za prepisku između Stojanke Radović, njene kume i specijalne tužiteljke za organizovani kriminal, i bivšeg istražnog sudije Hamida Ganjole Medenica, kaže, ne zna ništa. ,,Nijesam u toku” (vidi boks).

Bivši sudija, sada advokat, Radovan Mandić tvrdi da je tužilaštvo itekako bilo u toku. On je na suđenju ovom novinaru po tužbi za klevetu bivšeg predsjednika Višeg suda Ivice Stankovića, potvrdio ranije datu izjavu i navode našeg nedjeljnika da je tužilaštvo krajem 2005, protiv njega i ,,pola sudija višeg suda” naložilo nezakonite mjere tajnog nadzora koje podrazumijevaju, praćenje, prisluškivanje i kontrolu bankovnih računa.

Sprovođenje tih mjera, kako je Monitor već objavio, navodno je inicirala lično Stojanka Radović, dok je nadzor formalno zatražio tadašnji Viši tužilac Novak Ražnatović, a sudski nalog potpisao bivši istražni sudija Višeg suda Hamid Ganjola. Za sprovođenje mjera bila je zadužena policija koja je, prema riječima Radovana Mandića, Ganjolu držala u šaci sa kompromitujućim materijalom.

Mandić je na sudu ispričao i detalje razgovora sa Ganjolom, koji danas poriče bilo kakvo učešće u ovom skandalu. ,,Tadašnji istražni sudija Hamid Ganjola nazvao me na privatni mobilni telefon i kazao da siđem ispred zgrade. Počeo je da se trese i da mi se izvinjava, govoreći da ga je sramota, ali da je morao da izda nalog za mjere prisluškivanja protiv mene i još pola Višeg suda. Na moje pitanje zašto kazao je – Rašo, nemam blage veze, ali sam morao to da uradim. Strpi se dva mjeseca, srediću ja to, pola suda smo prikačili”, svjedočio je Mandić, što bi i u banana državama rezultiralo kakvom-takvom reakcijom tužilaštva. Naše mudro ćuti.
Motivi za nadzor sudija se i dalje ne pominju, mada se mogu naslutiti. U optužnici za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića tužilaštvo je tvrdilo da je Viši sud, mimo zakona, omogućio, sada već osuđenima, Ljubu Bigoviću, Saši Boreti i Ljubu Vujadinoviću da tokom ljeta 2005. u spuškom zatvoru posjećuju zatvorenika Vuka Vulevića. Tužilaštvo je vjerovalo da je upravo tokom tih posjeta, koje je odobrio Viši sud, dogovorena kupovina BMW-a korištenog prilikom ubistva. Predsjednik Višeg suda Ivica Stanković koji sada tuži novinara Monitora i negira da je bio pod nadzorom, u nekoliko je navrata izbjegao da odgovori na pitanje ko je potpisivao te dozvole. Za to do danas niko nije odgovarao.
I sudija Radovan Mandić je ranije javno kritikovan od strane tužilaštva. Tužilaštvo je oštrim reakcijama propratilo prvostepenu oslobađajuću presudu koju je, zbog nedostatka dokaza, izrekao Damiru Mandiću, jedinom optuženom za ubistvo urednika podgoričkog Dana Duška Jovanovića. Presuda je govorila za sebe – nedostatak dokaza znači da policija i tužilaštvo nijesu dobro obavili posao. Bivši državni tužilac Vesna Medenica je preko medija odbrusila sudiji Mandiću da tužilaštvo nikada nije sakupilo više optužujućih dokaza nego u tom predmetu. U drugostepenom postupku Damir Mandić je osuđen na trideset godina zatvora, a sudija Mandić je pod pritiskom skinuo togu i prešao u advokate.
Šef Uprave policije Veselin Veljović je takođe na zatvorenoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost 2007. pominjao sudije Stankovića i Mandića u kontekstu ometanja i blokiranja istraga.
I umjesto da istražni organi svoje sumnje, ako imaju osnova, pretoče u krivične prijave, nadležni su izgleda posegnuli za nezakonitim nadzorom. Materijal sakupljen tokom dvomjesečnog praćenja nije zaveden u arhivi niti je, kako to zakon propisuje, u slučaju kada se ne dođe do inkriminišućih dokaza, predočen sudijama koje su bile pod lupom. Taj predmet je jednostavno nestao, a posljedice nazakonitog činjenja nadležnih trpi jedino Monitor koji se po tužbi Ivice Stankovića našao pred sudom.
Monitor je sudu predočio i materijalni dokaz da je ovaj predmet sačinjen prije nego što su svi počeli da se prave naivni. Iz te prepiske vidi se da je istražni sudija Hamid Ganjola, suočen sa prijetnjama kolega kojima je priznao da ih je ozvučio, uzalud pokušavao da od Stojanke Radović dobije predmet koji joj je ranije uručio. Specijalna tužiteljka se u odgovorima Ganjoli branila da ne zna ništa o tome, iako on u dopisima tvrdi da joj je sakupljeni materijal dao na ruke.


Spisi dobili krila

Monitor je objavio prepisku između bivšeg istražnog sudije Hamida Ganjole i specijalne tužiteljke Stojanke Radović koja dokazuje da su mjere tajnog nadzora protiv sudija Višeg suda bile sprovedene, a da je zatim predmet dobio krila. Da bi predsjednici Vrhovnog suda, tada državnoj tužiteljki, Vesni Medenici osvježili sjećanje na dokumentaciju u koju, kaže, nije upućena, ponovo je objavljujemo. ,,Spisi predmeta formirani povodom prijedloga Specijalnog tužioca RCG, Radović Stojanke, za izdavanje mjera tajnog nadzora Kri.br.515/06 – M.T.N. dostavljeni su na uvid istoj na njen lični zahtijev”, kaže se u službenoj zabilješci koju je tadašnji istražni sudija Hamid Ganjola sačinio 4. januara 2006. godine, odmah po okončanju mjera tajnog nadzora protiv svojih kolega iz Višeg suda. Kada su Radovan Mandić i Ivica Stanković doznali da su praćeni zaprijetili su istražnom sudiji Hamidu Ganjoli krivičnom prijavom. U tužilaštvu niko nije želio da prizna da je Ganjoli dao takav nalog, a predmet je dobio krila. ,,Potrebno je da nam u što kraćem roku dostavite spise predmeta kri.br.515/06 – M.T.N. koji se nalaze kod Vas na uvid”, kaže se u dopisu koji je Ganjola dvije nedjelje nakon što je predmet ustupio tužilaštvu, uputio specijalnoj tužiteljici Stojanki Radović. Iz tužilaštva je stigao interesantan odgovor sa potpisom Stojanke Radović. ,,U našoj službenoj evidenciji nije evidentiran nijedan predmet istražnog sudije Višeg suda iz Podgorice sa tom oznakom. Takođe nije evidentirano ni da je od Višeg suda u Podgorici traženo dostavljanje na uvid spisa predmeta”. Suočen sa prijetnjama kolega, sudija Hamid Ganjola ne odustaje. ,,U postupku koji se vodi povodom ubistva Slavoljuba Šćekića protiv NN izvršioca, na Vaš pisani i obrazloženi prijedlog izdao sam naredbu za određivanje M.T.N. protiv više lica. Na vaš usmeni zahtjev spise predmeta sam Vam lično predao iz ruke u ruku tako da je potrebno da mi iste što hitnije dostavite”, navodi se u dopisu koji je 27. januara 2006. godine Ganjola uputio specijalnoj tužiteljici. Ganjola i Stojanka Radović danas tvrde da ne znaju ništa o spornim mjerama tajnog nadzora. Original je u spisima predmeta za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića. Naravno, ako i on naprasno ne nestane.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

3 dana

na

21 Marta, 2025

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

3 dana

na

21 Marta, 2025

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

1 sedmica

na

14 Marta, 2025

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo