Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Puno ko šipak

Objavljeno prije

na

Ko zna dokle bi stigla antička filozofija da je Platon mogao da vidi Crnu Goru u 2009. godini. Od 17 ministara, koliko ih broji crnogorska Vlada, čak osam su univerzitetski profesori. Što na državnim, što na privatnim fakultetima. Skoro pa da se otjelotvorila ,,idealna država”, koju, kako je sanjao grčki mislilac, treba da vode intelektualci (u njegovo doba filozofi). Moguće da bi Platon bio malko razočaran, s obzirom da su rezultati daleko od očekivanih: još nas neće u EU, jaz između siromašnih i bogatih sve je dublji, radnički štrajkovi na sve strane, novinare biju na ulici… PROFESORI – MINISTRI: Da nas integriše u Evropu već drugi put pokušava ministarka evropskih integracija Gordana Đurović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Predaje četiri predmeta – međunarodne ekonomske odnose, regionalnu ekonomiju, ekološku ekonomiju i privredni razvoj. Ministar za informatički razvoj Vujica Lazović, profesor je na istom fakultetu. On studente ekonomije podučava informatici, informacionim sistemima, informatičkoj ekonomiji i projektivanju informacionih sistema. Branislav Mićunović, ministar kulture sporta i medija, dugogodišnji je profesor glume na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju. Ministar prosvjete Sreten Škuletić je redovni profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, gdje predaje čak šest predmeta: osnove elektroenergetike, elektrane, visokonaponska razvodna postrojenja, tehniku visokog napona i projektovanje pomoću računara. I Škuletićev prethodnik, Slobodan Backović, sada ambasador u Rusiji, univerzitetski je profesor. Backović je redovni profesor na Prirodno matematičkom fakultetu u Podgorici. PMF je, pokazalo se, vrlo plodonosan za ambasadorska mjesta. Na istom fakultetu kao redovni profesori zaposleni su – Milica Pejanović Đurišić, ambasadorka u Parizu i Dragiša Burzan, ambasador u Ujedinjenom Karljevstvu, inače bivši ministar inostarnih poslova. Ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar je profesor na Fakultetu za pomorstvo gdje predaje pet predmeta: konstrukcija, stabilnost, otpor i propulzija, osnovi brodogradnje, nauka o brodu, plovna sredstva i otpor i propulziju broda. Ministar finansija Igor Lukšić docent je na Univerzitetu Donja Gorica, gdje predaje na na fakultetu za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, i na fakultetu za informacione sisteme i tehnologije. Lukšić je za vrijeme prethodnog ministarskog mandata bio predavač na smjeru preduzetništvo Ekonomskom fakultetu u Podgorici, na državnom univerzitetu. Ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović, predaje na Građevinskom fakultetu u Podgorici, na saobraćajnom smjeru. I ministar zdravlja Miodrag Radunović je docent na Medicinskom fakultetu u Podgorici. Radunović je u zvanje docenta izabran tek pošto je postao ministar. Do tada je bio saradnik na fakultetu, na predmetu hirurgija. Sada osim hirurgije, predaje i prvu pomoć. Ni pomoćnici ministara ne zaostaju. Tako je recimo Milorad Katnić, pomoćnik ministra finansija, Lukšićev kolega ne samo u Vladi, nego i na UDG-u. Katnić je saradnik na Fakultetu za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis. On je takođe i gostujući predavač na Ekonomskom fakultetu. Dragan Kujović, pomoćnik ministra za ekonomski razvoj je saradnik na Mašinskom fakultetu u Podgorici. Tu je i savjetnica za ljudska i manjinska prava predsjednika države Filipa Vujanovića – Sonja Šundić Tomović, profesorka antropologije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici.

NI SKUPŠTINA NE ZAOSTAJE: Ni u parlamentu ne manjka univerzitetskih radnika. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić je za savjetnike, kako dolikuje, okupio sve same profesore i asistente privatnih i državnih fakulteta. Među Krivokapićevim savjetnicima je Dražen Cerović, prodekan za nastavu na Pravnom fakultetu. Asistentkinja na Fakultetu pravnih nauka na UDG-u Jelena Popović savjetuje predsjednika Skupštine u oblasti vladavine prava. Konačno, Krivokapićev šef kabineta Raško Konjević zaposlen je kao saradnik na predmetu osnovi menadžmenta, na Fakultetu za poslovne studije Montenegro Business School saradnik na predmetu Osnovi menadžmenta. Profesora ima i među poslanicima vladajuće partije. Najsvježiji je Miodrag Vuković, od ljetos docent na privatnom Fakultetu za poslovni menadžment u Baru. Akademsko zvanje Vukoviću je dodijelila Komisija na čelu sa ministarkom za evropske integracije Gordanom Đurović. U sedmočlanoj Komisiji, bili su i dekan državnog Pravnog fakulteta Ranko Mujović, bivši poslanik DPS-a, kao i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Milan Marković, profesor na Pravnom fakultetu. U skupštinskim klupama DPS-a je i Predrag Bošković, profesor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, inače bivši ministar ekonomije. Ekonomski fakultet je iznjedrio više ministara. Predavači na tom fakultetu su i Predrag Ivanović, bivši ministar prosvjete i Predrag Goranović, bivši ministar bez portfelja. Nema ga na spisku vladinih zaposlenih, ali ne može da se ne pomene i Veselin Vukotić, omiljeni profesor premijera Mila Đukanovića, otac crnogorske vlasti i svega postojećeg.

NEMA VIŠE ROMANTIKE: ,,Sigurno polovina univerzitetskih profesora servisira Vladu i vlast uopšte”, komentariše Milan Popović, profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici. ,,A među ostalom polovinom, svega je jedna desetina koja javno kritikuje vlast. Ja takve zovem profesori samoubice”, kaže Popović. Popović napominje da su upravo ,,profesori samoubice” romantičarski model intelektualca. Nema više romantike. Profesori u vlasti znaju da se to ne isplati.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo