Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Puno ko šipak

Objavljeno prije

na

Ko zna dokle bi stigla antička filozofija da je Platon mogao da vidi Crnu Goru u 2009. godini. Od 17 ministara, koliko ih broji crnogorska Vlada, čak osam su univerzitetski profesori. Što na državnim, što na privatnim fakultetima. Skoro pa da se otjelotvorila ,,idealna država”, koju, kako je sanjao grčki mislilac, treba da vode intelektualci (u njegovo doba filozofi). Moguće da bi Platon bio malko razočaran, s obzirom da su rezultati daleko od očekivanih: još nas neće u EU, jaz između siromašnih i bogatih sve je dublji, radnički štrajkovi na sve strane, novinare biju na ulici… PROFESORI – MINISTRI: Da nas integriše u Evropu već drugi put pokušava ministarka evropskih integracija Gordana Đurović, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Predaje četiri predmeta – međunarodne ekonomske odnose, regionalnu ekonomiju, ekološku ekonomiju i privredni razvoj. Ministar za informatički razvoj Vujica Lazović, profesor je na istom fakultetu. On studente ekonomije podučava informatici, informacionim sistemima, informatičkoj ekonomiji i projektivanju informacionih sistema. Branislav Mićunović, ministar kulture sporta i medija, dugogodišnji je profesor glume na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju. Ministar prosvjete Sreten Škuletić je redovni profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, gdje predaje čak šest predmeta: osnove elektroenergetike, elektrane, visokonaponska razvodna postrojenja, tehniku visokog napona i projektovanje pomoću računara. I Škuletićev prethodnik, Slobodan Backović, sada ambasador u Rusiji, univerzitetski je profesor. Backović je redovni profesor na Prirodno matematičkom fakultetu u Podgorici. PMF je, pokazalo se, vrlo plodonosan za ambasadorska mjesta. Na istom fakultetu kao redovni profesori zaposleni su – Milica Pejanović Đurišić, ambasadorka u Parizu i Dragiša Burzan, ambasador u Ujedinjenom Karljevstvu, inače bivši ministar inostarnih poslova. Ministar saobraćaja i pomorstva Andrija Lompar je profesor na Fakultetu za pomorstvo gdje predaje pet predmeta: konstrukcija, stabilnost, otpor i propulzija, osnovi brodogradnje, nauka o brodu, plovna sredstva i otpor i propulziju broda. Ministar finansija Igor Lukšić docent je na Univerzitetu Donja Gorica, gdje predaje na na fakultetu za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, i na fakultetu za informacione sisteme i tehnologije. Lukšić je za vrijeme prethodnog ministarskog mandata bio predavač na smjeru preduzetništvo Ekonomskom fakultetu u Podgorici, na državnom univerzitetu. Ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović, predaje na Građevinskom fakultetu u Podgorici, na saobraćajnom smjeru. I ministar zdravlja Miodrag Radunović je docent na Medicinskom fakultetu u Podgorici. Radunović je u zvanje docenta izabran tek pošto je postao ministar. Do tada je bio saradnik na fakultetu, na predmetu hirurgija. Sada osim hirurgije, predaje i prvu pomoć. Ni pomoćnici ministara ne zaostaju. Tako je recimo Milorad Katnić, pomoćnik ministra finansija, Lukšićev kolega ne samo u Vladi, nego i na UDG-u. Katnić je saradnik na Fakultetu za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis. On je takođe i gostujući predavač na Ekonomskom fakultetu. Dragan Kujović, pomoćnik ministra za ekonomski razvoj je saradnik na Mašinskom fakultetu u Podgorici. Tu je i savjetnica za ljudska i manjinska prava predsjednika države Filipa Vujanovića – Sonja Šundić Tomović, profesorka antropologije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici.

NI SKUPŠTINA NE ZAOSTAJE: Ni u parlamentu ne manjka univerzitetskih radnika. Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić je za savjetnike, kako dolikuje, okupio sve same profesore i asistente privatnih i državnih fakulteta. Među Krivokapićevim savjetnicima je Dražen Cerović, prodekan za nastavu na Pravnom fakultetu. Asistentkinja na Fakultetu pravnih nauka na UDG-u Jelena Popović savjetuje predsjednika Skupštine u oblasti vladavine prava. Konačno, Krivokapićev šef kabineta Raško Konjević zaposlen je kao saradnik na predmetu osnovi menadžmenta, na Fakultetu za poslovne studije Montenegro Business School saradnik na predmetu Osnovi menadžmenta. Profesora ima i među poslanicima vladajuće partije. Najsvježiji je Miodrag Vuković, od ljetos docent na privatnom Fakultetu za poslovni menadžment u Baru. Akademsko zvanje Vukoviću je dodijelila Komisija na čelu sa ministarkom za evropske integracije Gordanom Đurović. U sedmočlanoj Komisiji, bili su i dekan državnog Pravnog fakulteta Ranko Mujović, bivši poslanik DPS-a, kao i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Milan Marković, profesor na Pravnom fakultetu. U skupštinskim klupama DPS-a je i Predrag Bošković, profesor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, inače bivši ministar ekonomije. Ekonomski fakultet je iznjedrio više ministara. Predavači na tom fakultetu su i Predrag Ivanović, bivši ministar prosvjete i Predrag Goranović, bivši ministar bez portfelja. Nema ga na spisku vladinih zaposlenih, ali ne može da se ne pomene i Veselin Vukotić, omiljeni profesor premijera Mila Đukanovića, otac crnogorske vlasti i svega postojećeg.

NEMA VIŠE ROMANTIKE: ,,Sigurno polovina univerzitetskih profesora servisira Vladu i vlast uopšte”, komentariše Milan Popović, profesor na Pravnom fakultetu u Podgorici. ,,A među ostalom polovinom, svega je jedna desetina koja javno kritikuje vlast. Ja takve zovem profesori samoubice”, kaže Popović. Popović napominje da su upravo ,,profesori samoubice” romantičarski model intelektualca. Nema više romantike. Profesori u vlasti znaju da se to ne isplati.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo