Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Krah posla stoljeća

Objavljeno prije

na

Umjesto slavlja, šesta godišnjica zakupa elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, najatraktivnije i u turizmu najveće privatizacije u aranžmanu Vlade Crne Gore, obilježena je podizanjem krivičnih prijava i sumnjama u organizovano kršenje zakona i zloupotrebe službenog položaja većeg broja visokih državnih bivših i sadašnjih funkcionera i predstavnika lokalne uprave u Budvi. Objelodanjivanje detalja ugovora između Vlade i zakupaca, singapurskog hotelskog lanca Aman rizorts i grčke Restis grupe ovom poslu daje obrise prave afere koja je uzdrmala duhove od Podgorice do Budve.

Budva je postala sinonim za nelegalne poslove, devastaciju prostora, korupciju, organizovani kriminal, sumnjive privatizacije. Po broju propalih projekata u kojima su umiješani visoki funkcioneri Vlade i lokalne uprave, zauzima ubjedljivo prvo mjesto u regionu. Ovaj je grad zarobljen od strane prvaka DPS i SDP iz Podgorice i Budve, i pretvorenom u poligon za njihove nelegalne poslove.

Afera aferu stiže. Tek što se priča oko Zavala slegla i ušla u redovan sudski postupak, otkrivene su zloupotrebe u budvanskoj firmi Auto moto, propalom projektu Akva park, stambeno-poslovnom centru TQ Plaza, fudbalskom stadionu Lugovi, da bi na neslavnu crnu listu dospio i projekat zakupa Svetog Stefana, koji je od strane državnog vrha označen kao posao stoljeća za Crnu Goru.

Svečano potpisivanje ugovora o zakupu obavljeno je 31. januara 2007. u vili Gorica kada je između ostalog istaknuto da će dolazak Amana na Sveti Stefan ostaviti trajan pečat na crnogorski turizam jer će ustanoviti nove, ovom području malo poznate standarde svjetskog elitnog turizma.

Obećanja ni nakon šest godina nisu ispunjena. Hotel Sveti Stefan je polovično obnovljen a Kraljičina plaža zatvorena i ruinirana još čeka graditelje.

Prema podacima do kojih je došla nevladina organizacija MANS najvrjedniji hotelski kompleks u Crnoj Gori, turistički rizort površine preko 30 hektara u čijim su parkovima smještena tri hotela, nekoliko vila, par restorana i kafea, sa tri najljepše plaže Crnogorskog primorja, izdat je pod zakup na 30 godina kompaniji Adriatik properties koja je u momentu potpisivanja ugovora raspolagala sa jedan euro kapitala. Po isprobanom receptu privatizacije hotela Avala koji je sudskom odlukom ustupljen firmi Bepler i Džejkobson koja je na računu imala nešto više novca, cijelih pet eura. Zanimljivo je da je oba projekta vodila najpoznatija advokatica u Crnoj Gori i regionu, Ana Kolarević, sestra bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Na godišnjicu zakupa Sveca MANS je vrhovnom državnom tužilaštvu podnijela dvije krivične prijave za organizovani kriminal protiv više bivših i sadašnjih funkcionera Vlade i lokalne uprave u Budvi, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanija koje su pod kontrolom grčkog biznismena Viktora Restisa, a na štetu javnog interesa i budžeta Crne Gore.

Podnijeta je krivična prijava protiv bivših ministara turizma Predraga Nenezića koji je rukovodio operacijom zakupa Sveca i Branimira Gvozdenovića, ali i aktuelnog ministra Predraga Sekulića. Sva trojica su, prema navodima MANS-a, imali dovoljno osnova da iniciraju raskid ugovora sa grčkim partnerom zbog nepoštovanja ugovora u zakupu.

Umjesto toga, ministri su, navodi se u prijavi, zaključivali anekse ugovora kojima im je produžavan rok za otvaranje hotela.

Na Svecu se i divlje gradilo pa su podnijete prijave protiv više osoba zbog izvođenja građevinskih radova na rekonstrukciji hotela Sveti Stefan bez građevinske dozvole i bespravne gradnje dvije zgrade u zaleđu hotela.

Podsjećamo da je zakupac kao uslov za otvaranje hotela Sveti Stefan u ljeto 2011, istakao potrebu gradnje dvije pomoćne zgrade za hotelski servis, što su odbornici koalicije DPSDP uvažili i na jednoj od burnijih sjednica SO, uprkos protivljenju mještana Svetog Stefana, većinom glasova ove dvospratnice proglasili privremenim objektima. Odbornici su pojasnili da je usvajanje takve odluke uslijedilo na direktan zahtjev ministra održivog razvoja i turizma Predraga Sekulića „zbog prioriteta završetka grada-hotela i odlučnosti Vlade da raskine ugovor o zakupu ukoliko hotel ne bude otvoren”. U Skupštini Budve demonstrirana je tom prilikom ogoljena, gruba moć i partijska volja izdignuta iznad zakona i propisa.

Zbog krivičnog djela nelegalne gradnje podnijeta je prijava protiv grčkog državljanina Theofanisa Statisa, izvršnog direktora Adriatik propertiesa. Zbog nepreduzimanja mjera iz svoje nadležnosti i tolerisanja divlje gradnje u zaštićenom prostoru Svetog Stefana podnijete su prijave protiv tadašnjeg ministra uređenja prostora Branimira Gvozdenovića i glavne inspektorke za zaštitu prostora Nataše Brajović.

Spisak odgovornih tu se ne završava. Rješenje kojim je nelegalna gradnja proglašena za privremeni objekat potpisali su bivši predsjednik Opštine Rajko Kuljača, potpredsjednici Lazar Rađenović i Milenko Medigović, te sekretar za urbanizam Zlatko Dragović. Protiv kojih je podnijeta prijava zbog sumnje da su na organizovan način učestvovali u prikrivanju ovog krivičnog djela.

Krivičnom prijavom obuhvaćen je i predsjednik Skupštine Krsto Ljubanović, zbog javno date izjave da će učiniti sve, makar to bilo i nezakonito, kako bi doprinio da hotel Sveti Stefan konačno počne sa radom.

Posao rentiranja i rekonstrukcije hotela na Svetom Stefanu i Miločeru opterećen je sumnjama o načinu dobijanja kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura. Potpisan je Ugovor o podršci projektu rekonstrukcije između Vlade, HG Budvanska rivijera i HTP Miločer sa jedne strane, sa tri učesnika u ime zakupca sa druge strane i predstavnika Evropske banke. U ime zakupca ovaj neobičan trojni sporazum potpisali su predstavnici kompanija Adriatik propertis, Aidway Investment Limited i Aman rizorts.

Ugovor predviđa obavezu Vlade da zajedno sa EBRD nađe drugog zakupca svetostefanskih hotela ukoliko sadašnji, grupa Restis, ne ispoštuje obaveze iz kreditnog aranžmana. Usvojen je rok od 150 dana za iznalaženje novog zakupca koji će nastaviti sa investicijama. Nakon isteka tog roka, dozvoljava se prekid ugovora o zakupu.

Usvajanjem dokumenta o realizaciji milionskog kredita Ministarstvo turizma prihvatilo je odredbu prioritetnog plaćanja dospjelih dugovanja. Što znači, ukoliko dužnik nije u mogućnosti da blagovremeno isplaćuje svoje obaveze prema zakupodavcu i banci, prioritet u naplati potraživanja imaće Evropska banka. Ostali mogu da sačekaju.

Sporazum o garancijama kojim je turistički kompleks postao vlasništvo banke u ime Vlade potpisao je ministar Predrag Sekulić.

Ni tu nije kraj zahtjevima Grka. Oni traže nove privilegije, smanjenje cijene i produženje roka trajanja zakupa. Čekajući stav Vlade i po ovom pitanju, prestali su da izmiruju svoje obaveze. Dug Restisa prema Budvanskoj rivijeri popeo se na iznos od 1,3 miliona eura.

Fakturu za dospjelu tromjesečnu ratu za 2012. godinu koju je Budvanska rivijera 15. januara ispostavila na adresu Adriatik propertiesa, zakupac je vratio isporučiocu uz obrazloženje da je ne mogu primiti dok Vlada ne riješi njihove zahtjeve za smanjenje visine godišnje nadoknade koja je iznosila 1,6 miliona eura.

Agonija koju preživljava poznato ljetovalište dugi niz godina dostiže svoj krešendo podizanjem krivičnih prijava i pozivanjem Specijalnog državnog tužioca da istraži okolnosti zakupa i spriječi dalju degradaciju Sveca.

Ime hotela Sveti Stefan i Miločer koji su bili poznat širom svijeta po visokom nivou usluga i ljepoti prirodnog okruženja, po gostima koji su u njima boravili, povlači se uz priče o korupciji i organizovanom kriminalu, nelegalnoj gradnji ili nesavjesnom upravljanju. Vladi ništa nije sveto, pa ni Svetac čiji je ugled posljednjih godina ozbiljno narušen.

Mutljavina i u Beranama

Zakupac Svetog Stefana, grčki brodovlasnik Viktor Restis sa partnerima preko kompanije Balkan energy, vlasnik je mrkog uglja u Beranama. Krivična prijava odnosi se na nepoštovanje obaveza kupca iz ugovora o privatizaciji rudnika.

Za to se tereti ministar ekonomije Vladimir Kavarić, bivši ministri ekonomije Branko Vujović i Branimir Gvozdenović, ali i izvršni direktor kompanije Balkan energy Konstantinos Polymeropoulos i njen osnivač Petros Statis.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo