Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Krah posla stoljeća

Objavljeno prije

na

Umjesto slavlja, šesta godišnjica zakupa elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, najatraktivnije i u turizmu najveće privatizacije u aranžmanu Vlade Crne Gore, obilježena je podizanjem krivičnih prijava i sumnjama u organizovano kršenje zakona i zloupotrebe službenog položaja većeg broja visokih državnih bivših i sadašnjih funkcionera i predstavnika lokalne uprave u Budvi. Objelodanjivanje detalja ugovora između Vlade i zakupaca, singapurskog hotelskog lanca Aman rizorts i grčke Restis grupe ovom poslu daje obrise prave afere koja je uzdrmala duhove od Podgorice do Budve.

Budva je postala sinonim za nelegalne poslove, devastaciju prostora, korupciju, organizovani kriminal, sumnjive privatizacije. Po broju propalih projekata u kojima su umiješani visoki funkcioneri Vlade i lokalne uprave, zauzima ubjedljivo prvo mjesto u regionu. Ovaj je grad zarobljen od strane prvaka DPS i SDP iz Podgorice i Budve, i pretvorenom u poligon za njihove nelegalne poslove.

Afera aferu stiže. Tek što se priča oko Zavala slegla i ušla u redovan sudski postupak, otkrivene su zloupotrebe u budvanskoj firmi Auto moto, propalom projektu Akva park, stambeno-poslovnom centru TQ Plaza, fudbalskom stadionu Lugovi, da bi na neslavnu crnu listu dospio i projekat zakupa Svetog Stefana, koji je od strane državnog vrha označen kao posao stoljeća za Crnu Goru.

Svečano potpisivanje ugovora o zakupu obavljeno je 31. januara 2007. u vili Gorica kada je između ostalog istaknuto da će dolazak Amana na Sveti Stefan ostaviti trajan pečat na crnogorski turizam jer će ustanoviti nove, ovom području malo poznate standarde svjetskog elitnog turizma.

Obećanja ni nakon šest godina nisu ispunjena. Hotel Sveti Stefan je polovično obnovljen a Kraljičina plaža zatvorena i ruinirana još čeka graditelje.

Prema podacima do kojih je došla nevladina organizacija MANS najvrjedniji hotelski kompleks u Crnoj Gori, turistički rizort površine preko 30 hektara u čijim su parkovima smještena tri hotela, nekoliko vila, par restorana i kafea, sa tri najljepše plaže Crnogorskog primorja, izdat je pod zakup na 30 godina kompaniji Adriatik properties koja je u momentu potpisivanja ugovora raspolagala sa jedan euro kapitala. Po isprobanom receptu privatizacije hotela Avala koji je sudskom odlukom ustupljen firmi Bepler i Džejkobson koja je na računu imala nešto više novca, cijelih pet eura. Zanimljivo je da je oba projekta vodila najpoznatija advokatica u Crnoj Gori i regionu, Ana Kolarević, sestra bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Na godišnjicu zakupa Sveca MANS je vrhovnom državnom tužilaštvu podnijela dvije krivične prijave za organizovani kriminal protiv više bivših i sadašnjih funkcionera Vlade i lokalne uprave u Budvi, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanija koje su pod kontrolom grčkog biznismena Viktora Restisa, a na štetu javnog interesa i budžeta Crne Gore.

Podnijeta je krivična prijava protiv bivših ministara turizma Predraga Nenezića koji je rukovodio operacijom zakupa Sveca i Branimira Gvozdenovića, ali i aktuelnog ministra Predraga Sekulića. Sva trojica su, prema navodima MANS-a, imali dovoljno osnova da iniciraju raskid ugovora sa grčkim partnerom zbog nepoštovanja ugovora u zakupu.

Umjesto toga, ministri su, navodi se u prijavi, zaključivali anekse ugovora kojima im je produžavan rok za otvaranje hotela.

Na Svecu se i divlje gradilo pa su podnijete prijave protiv više osoba zbog izvođenja građevinskih radova na rekonstrukciji hotela Sveti Stefan bez građevinske dozvole i bespravne gradnje dvije zgrade u zaleđu hotela.

Podsjećamo da je zakupac kao uslov za otvaranje hotela Sveti Stefan u ljeto 2011, istakao potrebu gradnje dvije pomoćne zgrade za hotelski servis, što su odbornici koalicije DPSDP uvažili i na jednoj od burnijih sjednica SO, uprkos protivljenju mještana Svetog Stefana, većinom glasova ove dvospratnice proglasili privremenim objektima. Odbornici su pojasnili da je usvajanje takve odluke uslijedilo na direktan zahtjev ministra održivog razvoja i turizma Predraga Sekulića „zbog prioriteta završetka grada-hotela i odlučnosti Vlade da raskine ugovor o zakupu ukoliko hotel ne bude otvoren”. U Skupštini Budve demonstrirana je tom prilikom ogoljena, gruba moć i partijska volja izdignuta iznad zakona i propisa.

Zbog krivičnog djela nelegalne gradnje podnijeta je prijava protiv grčkog državljanina Theofanisa Statisa, izvršnog direktora Adriatik propertiesa. Zbog nepreduzimanja mjera iz svoje nadležnosti i tolerisanja divlje gradnje u zaštićenom prostoru Svetog Stefana podnijete su prijave protiv tadašnjeg ministra uređenja prostora Branimira Gvozdenovića i glavne inspektorke za zaštitu prostora Nataše Brajović.

Spisak odgovornih tu se ne završava. Rješenje kojim je nelegalna gradnja proglašena za privremeni objekat potpisali su bivši predsjednik Opštine Rajko Kuljača, potpredsjednici Lazar Rađenović i Milenko Medigović, te sekretar za urbanizam Zlatko Dragović. Protiv kojih je podnijeta prijava zbog sumnje da su na organizovan način učestvovali u prikrivanju ovog krivičnog djela.

Krivičnom prijavom obuhvaćen je i predsjednik Skupštine Krsto Ljubanović, zbog javno date izjave da će učiniti sve, makar to bilo i nezakonito, kako bi doprinio da hotel Sveti Stefan konačno počne sa radom.

Posao rentiranja i rekonstrukcije hotela na Svetom Stefanu i Miločeru opterećen je sumnjama o načinu dobijanja kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura. Potpisan je Ugovor o podršci projektu rekonstrukcije između Vlade, HG Budvanska rivijera i HTP Miločer sa jedne strane, sa tri učesnika u ime zakupca sa druge strane i predstavnika Evropske banke. U ime zakupca ovaj neobičan trojni sporazum potpisali su predstavnici kompanija Adriatik propertis, Aidway Investment Limited i Aman rizorts.

Ugovor predviđa obavezu Vlade da zajedno sa EBRD nađe drugog zakupca svetostefanskih hotela ukoliko sadašnji, grupa Restis, ne ispoštuje obaveze iz kreditnog aranžmana. Usvojen je rok od 150 dana za iznalaženje novog zakupca koji će nastaviti sa investicijama. Nakon isteka tog roka, dozvoljava se prekid ugovora o zakupu.

Usvajanjem dokumenta o realizaciji milionskog kredita Ministarstvo turizma prihvatilo je odredbu prioritetnog plaćanja dospjelih dugovanja. Što znači, ukoliko dužnik nije u mogućnosti da blagovremeno isplaćuje svoje obaveze prema zakupodavcu i banci, prioritet u naplati potraživanja imaće Evropska banka. Ostali mogu da sačekaju.

Sporazum o garancijama kojim je turistički kompleks postao vlasništvo banke u ime Vlade potpisao je ministar Predrag Sekulić.

Ni tu nije kraj zahtjevima Grka. Oni traže nove privilegije, smanjenje cijene i produženje roka trajanja zakupa. Čekajući stav Vlade i po ovom pitanju, prestali su da izmiruju svoje obaveze. Dug Restisa prema Budvanskoj rivijeri popeo se na iznos od 1,3 miliona eura.

Fakturu za dospjelu tromjesečnu ratu za 2012. godinu koju je Budvanska rivijera 15. januara ispostavila na adresu Adriatik propertiesa, zakupac je vratio isporučiocu uz obrazloženje da je ne mogu primiti dok Vlada ne riješi njihove zahtjeve za smanjenje visine godišnje nadoknade koja je iznosila 1,6 miliona eura.

Agonija koju preživljava poznato ljetovalište dugi niz godina dostiže svoj krešendo podizanjem krivičnih prijava i pozivanjem Specijalnog državnog tužioca da istraži okolnosti zakupa i spriječi dalju degradaciju Sveca.

Ime hotela Sveti Stefan i Miločer koji su bili poznat širom svijeta po visokom nivou usluga i ljepoti prirodnog okruženja, po gostima koji su u njima boravili, povlači se uz priče o korupciji i organizovanom kriminalu, nelegalnoj gradnji ili nesavjesnom upravljanju. Vladi ništa nije sveto, pa ni Svetac čiji je ugled posljednjih godina ozbiljno narušen.

Mutljavina i u Beranama

Zakupac Svetog Stefana, grčki brodovlasnik Viktor Restis sa partnerima preko kompanije Balkan energy, vlasnik je mrkog uglja u Beranama. Krivična prijava odnosi se na nepoštovanje obaveza kupca iz ugovora o privatizaciji rudnika.

Za to se tereti ministar ekonomije Vladimir Kavarić, bivši ministri ekonomije Branko Vujović i Branimir Gvozdenović, ali i izvršni direktor kompanije Balkan energy Konstantinos Polymeropoulos i njen osnivač Petros Statis.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

EUROPOL  IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da kriminalno savezništvo ne poznaje jezičke, nacionalne, rasne ili vjerske barijere možda najbolje potvrđuje podatak da je među članovima 821 registrovane kriminalne mreže zastupljeno ukupno 112 nacionalnosti, pri čemu je dvije trećine kriminalnih mreža sastavljeno od pripadnika više nacionalnosti

 

Europol je prošle nedjelje objavio analizu kojom su objedinjenji podaci svih država članica Evropske Unije i 17 partnerskih zemalja Europola van EU o najopasnijim kriminalnim mrežama u Evropi. Rezultat je popis najopasnijih i najorganizovanijih kriminalnih grupa i njihovih članova. „Napravljen je jedinstven skup podataka o 821 kriminalnoj mreži najvećeg rizika, s opsežnim informacijama o svim aspektima koji ih opisuju i pomažu u procjeni njihove prijetnje. Ove kriminalne mreže, čije članstvo premašuje 25 .000 pojedinaca, odabrane su na temelju kriterijuma prijetnje koju predstavljaju. Te su mreže aktivne u nizu područja kriminala, od trgovine drogom do krijumčarenja migranata, imovinskog kriminala i drugih“, piše u izvještaju objavljenom na sajtu EUROPOL-a. Da bi lakše razumjeli pomenuti broj pripadnika kriminalnih organizacija „najvećeg rizika“, pomenimo da je on veći od broja zimus popisanih stanovnika Kotora, Danilovgrada, Ulcinja, Tivta, Pljevalja… Takođe, podaci nedavno predstavljeni u Briselu pokazuju kako kriminalne organizacije usko sarađuju sa svojim kolegama iz regiona, drugih djelova Evropa ali i onima sa drugih kontinenata. Tako je u izvještaju pod nazivom “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU“ navedeno da je nekoliko različitih kriminalnih grupa, sastavljenih od članova porijeklom iz bivših jugoslovenskih republika – Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije „u velikom obimu“ uključeno u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do različitih evropskih odredišta. Analizom pobrojanih kriminalnih mreža identifikovane su njihove osnovne karakteristike i „snažno prisustvo“ širom EU i regiona Zapadnog Balkana. „Oni su, takođe, uspostavili veoma snažno prisustvo u Latinskoj Americi, iskorišćavajući mogućnosti za korupciju u ključnim lukama i u brodarskim kompanijama. Oni na taj način vrše sveobuhvatnu kontrolu nad snabdijevanjem kokainom. Neke od ovih grupa su specijalizovane i, u velikoj mjeri, uključene u razne oblike nasilja, profesionalne otmice i pogubljenja, korupciju, pranje novca, trgovinu oružjem i eksplozivom i falsifikovanim dokumentima. Nasilje se, uglavnom, koristi kao odmazda za izgubljene ili propale pošiljke droge, ali i za sticanje dominacije nad teritorijom ili lancem snabdijevanja”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PONOVNO PODIZANJE OPTUŽNICE U SLUČAJU PREDSJEDNIKA OPŠTINE BUDVA I JOŠ 20 OSUMNJIČENIH: Jesu li ispravljeni nedostaci optužnice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da dopuni optužnicu, na koju je sutkinja Vesna Kovčević imala dosta primjedbi,  Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca.  Optužnica je dopunjena, a odgovor na to koliko kvalitetno,  će dati ročište za njenu kontrolu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo ponovo je podiglo optužnicu protiv predsjednika Opštine Budva Mila Božovića i još 20 osumnjičenih, koju im je, prethodno, Viši sud u Podgorici vratio na doradu. To je zvanično objavljeno na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali u saopštenju osim inicijala osumnjičenih i krivičnih djela za koje se terete, nije bilo ni riječi o tome na koji način i kojim dokazima su dopunili optužnicu.

Da li će njihova dopuna biti dovoljna da vijeće sutkinje specijalnog odjeljenja Vesne Kovačević uvjeri da treba da se potvrdi tužilački akt biće poznato nakon kontrole optužnice, koja tek treba da bude zakazana.

Malo je poznato javnosti i zbog čega je sutkinja Kovačević presavila tabak i rekla da po prvoj optužnici ne treba da se sudi.

Prema rješenju koje je Monitor imao na uvid sutkinja Kovačević navela je da optužnica ne sadrži jasne i valjane razloge u pogledu postojanja osnovane sumnje u odnosu na okrivljene, odnosno ne sadrži razloge koji bi zadovoljili nezavisnog posmatrača da vjeruje da su okrivljeni osnovano sumnjivi da su izvršili svako krivično djelo koje je predmet optužbe.

Obrazlažući svoj stav, ona je kao jedan od razloga da vrati optužnicu navela  da Specijalno državno tužilaštvo nije pružilo konkretne dokaze da su Božović i suspendovani pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević odavali povjerljive bezbjednosne informacije ljudima iz kriminalnog miljea.

Tokom analize dokaza koji su joj predočeni, pravnu zamjerku našla je i kada je riječ o komunikaciji koju su prema tvrdnjama SDT-a, putem SKY aplikacije imali pripadnici ove kriminalne grupe

Naime, u aktu SDT-a koji se poziva na Skaj prepisku Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, prema onome što je utvrdila sutkinja Kovačević, nema tačnih i preciznih podataka, odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je tačno odao ili saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbijednost Crne Gore.

To je samo jedna pravna primjedba u nizu. Sitnih i krupnih. Među sitnijim je primjedba sutkinje da je kod ličnih podataka okrivljenog Milete Ojdanića navedeno  da je bivši službenik policije što je suprotno odredbama člana 100 i člana 192 ZKP-a koji tačno taksativno navodi koje podatke treba da sadrži optužnica „ a što se tiče ličnih podataka okrivljenih lica pa je u ovom dijelu neophodno izvršiti ispravku optužnice“.

Jedna od krupnih je i to što  je sutkinja Kovačević od SDT-a tražila  da precizira kada je Milo Božović prikupljao informacije i koristio ih za potrebe kriminalne organizacije, jer nijesu navedeni konkretni dokazi, ni sadržaj komunikacija ostvarenih preko SKY ECC aplikacije iz kojih to proizilazi.

“Nije navedeno ni kojim konkretno informacijama je okrivljeni Milo Božović, kao poslanik u Skupšini Crne Gore i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG, imao pristup i koje je to informacije isti odavao kao poslanik u Skupšini CG i član Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine CG kriminalnoj organizaciji, što optužnicu u tom dijelu čini nejasnom i nepreciznom”, piše u odluci suda.

Od SDT-a je zatraženo i da navede kada je Božović postao poslanik obzirom da je ovaj optuženi prilikom kontrole optužnice predočio sudu da u vrijeme kada je navodno odavao podatke sa Odbora za bezbjednost nije ni bio poslanik.

U dokumentu suda se navodi da u optužnici nijesu precizirane uloge Ljuba Milovića i Milete Ojdanića koje je SDT označio kao organizatore, kao ni to na koga su oni to uticali da postavlja njima bliska lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije, radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine utiču da glasači ne ostvare svoje biračko pravo.

Osim toga, u činjeničnom opisu i obrazloženju predmetne optužnice, smatra sutkinja Kovačević,  treba konkretizovati na osnovu kojih dokaza se utvrđuje da su okrivljeni kojima se stavlja na teret optužnicom radnja mučenja lica koji su pripadnici suprostavljenih kriminalnih organizacija, to i činili, te gdje, kada i koga su tačno mučili. Takođe, zahtijeva se od tužilaštva da precizira koje su podatke okrivljeni Ivan Stamatović, Nebojiša Bugarin, Petar Lazović, Marko Novakovič, Milan Popović i Goran Stojanović, kao policijski službenici, odavali kriminalnoj organizaciji.

Kod dijela optužnice koji se odnosi na opis na koji način su optuženi krijumčarili drogu sutkinja je uočila i da u obrazloženju nema nikakvog bližeg navođenja iz kojih to tačno komunikacija, ostvarenih preko SKY ECC aplikacije, proizilazi ono što se navodi u činjeničnom opisu.

„Tačnije, koje to konkretne komunikacije, između koga i od kada potvrđuju da su okrivljeni kojima se navedeno krivično djelo stavlja na teret učestvovali u neovlašćenom prenosu radi prodaje opojne droge kokain. Naprotiv, u tom dijelu predmetne optužnice SDT samo uopšteno navodi da su pojedini okrivljeni komunicirali u vezi sa predmetnom zaplijenom, iz čega izvodi zaključak da su okrivljeni neovlašćeno prenosili istu, piše u rješenju.

Pored toga, u predmetnoj optužnici za sud je bilo nejasno i iz kojih dokaza proizilazi osnovana sumnja kako je vršena raspodjela opojne droge i način na koji se to radilo.

Dio njenog rješenja odnosi se i na bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića, koji se tereti da je odavao tajne podatke, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore.

„Ali je ostalo nejasno koja je to sadržina telefonskih razgovora prikupljenih sprovođenjem mjera tajnog nadzora određenih po naredbama sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a koje bi ukazivale zaista da ih je odavao okrivljeni Dejan Knežević, osim što SDT navodi da isto proizilazi iz SKY ECC prepiske Ljuba Milovića, Radoja Zvicera, Ivana Stamatovća, Petra Lazovića i Milete Ojdanića, bez navođenja tačnih i preciznih podataka odnosno poruka koje je uputio okrivljeni Dejan Knežević iz kojih bi se moglo utvrditi postojanje osnovane sumnje kada je imenovani okrivljeni tačno odao, ili posljedice za bezbjednost Crne Gore. saopštio neki podatak, a čije odavanje je prouzrokovalo ili bi moglo da prouzrokuje štetne posljedice za bezbjednost Crne Gore, navodi se u rješenju.

Da dopuni optužnicu Specijalno tužilaštvo je imalo rok od dva mjeseca. Šta su za taj period uspjeli da urade pitanje je na koje će odgovor dati ročište za kontrolu optužnice.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

A i odgovora je bilo raznih, tako je jednima javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok tajnim smatraju ugovor sa direktorom i menadžmentom. Pomenuti Rudnik uglja Pljevlja pod tajnim podacima smatra i sama interna akta preduzeća, a ima i preduzeća koja u svojoj arhivi ne posjeduju nijedan od traženih podataka.

,,Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije bi u svom radu morala dati konkretna rješenja i za javna preduzeća (državna i opštinska), čiji se način funkcionisanja, zapošljavanje, poštovanje i izrada internih akata, kao i način ustanovljavanja zarada ne prati od strane države. Zato i imamo ogromne disbalanse u zaradama direktora i menadžmenta u javnim preduzećima u odnosu na visoko rukovodni državni kadar, da ne govorimo o brojnim poslovima u pravosuđu, zdravstvu i prosvjeti”, ističe Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a su utvrdili i da interna akta nijesu usaglašena u odnosu na vrstu akata koja javna preduzeća moraju posjedovati. I u pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji postoje brojne manjkavosti, pogotovu u opisima radnih mjesta i potrebnih uslova za ispunjenje. Smatraju da je otuda jasno na koji način i kako dolazi do zloupotreba, kada su brojna zapošljavanja u pitanju, bilo partijska ili interesna.

Prema podacima koji su dostavljeni CEGAS-u, većina, 71 odsto javnih preduzeća, nema pravilnik o uslovima i načinu zapošljavanja, 92 odsto ima pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a 54 odsto ima pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila. Kolektivni ugovor nema preko polovine (51 odsto) javnih preduzeća…

,,Uočen je i vrlo mali broj kolektivnih ugovora, zaključen između preduzeća i sindikata, što čudi ako uzmemo u obzir pozamašnu brojku sindikalnih organizacija”, kaže Popović-Kalezić.

Od dostavljenih odgovora, samo pola državnih preduzeća posjeduje kolektivne ugovore, zaključene između sindikalaca i poslodavca, što govori o nedovoljnoj uređenosti prava i obaveza zaposlenih i poslodavaca.

Zanimljivo je da su u nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, navodi Popović-Kalezić .

,,Ako je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji označen stepenom tajnosti, kako možemo znati za koje smo radno mjesto pretendenti i za koje poslove se možemo prijaviti? Potreba za otvaranjem novih radnih mjesta, sačinjavanje Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji će odgovarati realnim potrebama, način zapošljavanja, visina zarada, i obavezno posjedovanje nužnih internih akata, moraju biti kontrolisani i javni”, kaže Popović-Kalezić.

Iz CEGAS-a iznose svoje iznenađenje činjenicom da mali broj javnih preduzeća vodi računa o zaštiti svojih zaposlenih, u dijelu zaštite ličnih podataka, poštujuči Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Umjesto poštovanja zakona i svojih radnika, preduzeća prilikom davanja podataka iz ugovora o radu i ugovora o djelu, često ne anonimiziraju lične podatke. Ističu i da se to pravo najčešće zloupotrebljava onda kada se želi izbjeći cjelokupan odgovor, bez želje za anonimizacijom. Da ponovimo da je tako javni podatak ugovor o djelu sa higijeničarom, dok je tajna ugovor sa direktorom i menadžmentom.

Istraživanje je pokazalo da država ne kontroliše svoja preduzeća, ali i ukazalo da ona nijesu bez kontrole – partijske ili neke druge interesne grupacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo