Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Krah posla stoljeća

Objavljeno prije

na

svst

Umjesto slavlja, šesta godišnjica zakupa elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, najatraktivnije i u turizmu najveće privatizacije u aranžmanu Vlade Crne Gore, obilježena je podizanjem krivičnih prijava i sumnjama u organizovano kršenje zakona i zloupotrebe službenog položaja većeg broja visokih državnih bivših i sadašnjih funkcionera i predstavnika lokalne uprave u Budvi. Objelodanjivanje detalja ugovora između Vlade i zakupaca, singapurskog hotelskog lanca Aman rizorts i grčke Restis grupe ovom poslu daje obrise prave afere koja je uzdrmala duhove od Podgorice do Budve.

Budva je postala sinonim za nelegalne poslove, devastaciju prostora, korupciju, organizovani kriminal, sumnjive privatizacije. Po broju propalih projekata u kojima su umiješani visoki funkcioneri Vlade i lokalne uprave, zauzima ubjedljivo prvo mjesto u regionu. Ovaj je grad zarobljen od strane prvaka DPS i SDP iz Podgorice i Budve, i pretvorenom u poligon za njihove nelegalne poslove.

Afera aferu stiže. Tek što se priča oko Zavala slegla i ušla u redovan sudski postupak, otkrivene su zloupotrebe u budvanskoj firmi Auto moto, propalom projektu Akva park, stambeno-poslovnom centru TQ Plaza, fudbalskom stadionu Lugovi, da bi na neslavnu crnu listu dospio i projekat zakupa Svetog Stefana, koji je od strane državnog vrha označen kao posao stoljeća za Crnu Goru.

Svečano potpisivanje ugovora o zakupu obavljeno je 31. januara 2007. u vili Gorica kada je između ostalog istaknuto da će dolazak Amana na Sveti Stefan ostaviti trajan pečat na crnogorski turizam jer će ustanoviti nove, ovom području malo poznate standarde svjetskog elitnog turizma.

Obećanja ni nakon šest godina nisu ispunjena. Hotel Sveti Stefan je polovično obnovljen a Kraljičina plaža zatvorena i ruinirana još čeka graditelje.

Prema podacima do kojih je došla nevladina organizacija MANS najvrjedniji hotelski kompleks u Crnoj Gori, turistički rizort površine preko 30 hektara u čijim su parkovima smještena tri hotela, nekoliko vila, par restorana i kafea, sa tri najljepše plaže Crnogorskog primorja, izdat je pod zakup na 30 godina kompaniji Adriatik properties koja je u momentu potpisivanja ugovora raspolagala sa jedan euro kapitala. Po isprobanom receptu privatizacije hotela Avala koji je sudskom odlukom ustupljen firmi Bepler i Džejkobson koja je na računu imala nešto više novca, cijelih pet eura. Zanimljivo je da je oba projekta vodila najpoznatija advokatica u Crnoj Gori i regionu, Ana Kolarević, sestra bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Na godišnjicu zakupa Sveca MANS je vrhovnom državnom tužilaštvu podnijela dvije krivične prijave za organizovani kriminal protiv više bivših i sadašnjih funkcionera Vlade i lokalne uprave u Budvi, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanija koje su pod kontrolom grčkog biznismena Viktora Restisa, a na štetu javnog interesa i budžeta Crne Gore.

Podnijeta je krivična prijava protiv bivših ministara turizma Predraga Nenezića koji je rukovodio operacijom zakupa Sveca i Branimira Gvozdenovića, ali i aktuelnog ministra Predraga Sekulića. Sva trojica su, prema navodima MANS-a, imali dovoljno osnova da iniciraju raskid ugovora sa grčkim partnerom zbog nepoštovanja ugovora u zakupu.

Umjesto toga, ministri su, navodi se u prijavi, zaključivali anekse ugovora kojima im je produžavan rok za otvaranje hotela.

Na Svecu se i divlje gradilo pa su podnijete prijave protiv više osoba zbog izvođenja građevinskih radova na rekonstrukciji hotela Sveti Stefan bez građevinske dozvole i bespravne gradnje dvije zgrade u zaleđu hotela.

Podsjećamo da je zakupac kao uslov za otvaranje hotela Sveti Stefan u ljeto 2011, istakao potrebu gradnje dvije pomoćne zgrade za hotelski servis, što su odbornici koalicije DPSDP uvažili i na jednoj od burnijih sjednica SO, uprkos protivljenju mještana Svetog Stefana, većinom glasova ove dvospratnice proglasili privremenim objektima. Odbornici su pojasnili da je usvajanje takve odluke uslijedilo na direktan zahtjev ministra održivog razvoja i turizma Predraga Sekulića „zbog prioriteta završetka grada-hotela i odlučnosti Vlade da raskine ugovor o zakupu ukoliko hotel ne bude otvoren”. U Skupštini Budve demonstrirana je tom prilikom ogoljena, gruba moć i partijska volja izdignuta iznad zakona i propisa.

Zbog krivičnog djela nelegalne gradnje podnijeta je prijava protiv grčkog državljanina Theofanisa Statisa, izvršnog direktora Adriatik propertiesa. Zbog nepreduzimanja mjera iz svoje nadležnosti i tolerisanja divlje gradnje u zaštićenom prostoru Svetog Stefana podnijete su prijave protiv tadašnjeg ministra uređenja prostora Branimira Gvozdenovića i glavne inspektorke za zaštitu prostora Nataše Brajović.

Spisak odgovornih tu se ne završava. Rješenje kojim je nelegalna gradnja proglašena za privremeni objekat potpisali su bivši predsjednik Opštine Rajko Kuljača, potpredsjednici Lazar Rađenović i Milenko Medigović, te sekretar za urbanizam Zlatko Dragović. Protiv kojih je podnijeta prijava zbog sumnje da su na organizovan način učestvovali u prikrivanju ovog krivičnog djela.

Krivičnom prijavom obuhvaćen je i predsjednik Skupštine Krsto Ljubanović, zbog javno date izjave da će učiniti sve, makar to bilo i nezakonito, kako bi doprinio da hotel Sveti Stefan konačno počne sa radom.

Posao rentiranja i rekonstrukcije hotela na Svetom Stefanu i Miločeru opterećen je sumnjama o načinu dobijanja kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura. Potpisan je Ugovor o podršci projektu rekonstrukcije između Vlade, HG Budvanska rivijera i HTP Miločer sa jedne strane, sa tri učesnika u ime zakupca sa druge strane i predstavnika Evropske banke. U ime zakupca ovaj neobičan trojni sporazum potpisali su predstavnici kompanija Adriatik propertis, Aidway Investment Limited i Aman rizorts.

Ugovor predviđa obavezu Vlade da zajedno sa EBRD nađe drugog zakupca svetostefanskih hotela ukoliko sadašnji, grupa Restis, ne ispoštuje obaveze iz kreditnog aranžmana. Usvojen je rok od 150 dana za iznalaženje novog zakupca koji će nastaviti sa investicijama. Nakon isteka tog roka, dozvoljava se prekid ugovora o zakupu.

Usvajanjem dokumenta o realizaciji milionskog kredita Ministarstvo turizma prihvatilo je odredbu prioritetnog plaćanja dospjelih dugovanja. Što znači, ukoliko dužnik nije u mogućnosti da blagovremeno isplaćuje svoje obaveze prema zakupodavcu i banci, prioritet u naplati potraživanja imaće Evropska banka. Ostali mogu da sačekaju.

Sporazum o garancijama kojim je turistički kompleks postao vlasništvo banke u ime Vlade potpisao je ministar Predrag Sekulić.

Ni tu nije kraj zahtjevima Grka. Oni traže nove privilegije, smanjenje cijene i produženje roka trajanja zakupa. Čekajući stav Vlade i po ovom pitanju, prestali su da izmiruju svoje obaveze. Dug Restisa prema Budvanskoj rivijeri popeo se na iznos od 1,3 miliona eura.

Fakturu za dospjelu tromjesečnu ratu za 2012. godinu koju je Budvanska rivijera 15. januara ispostavila na adresu Adriatik propertiesa, zakupac je vratio isporučiocu uz obrazloženje da je ne mogu primiti dok Vlada ne riješi njihove zahtjeve za smanjenje visine godišnje nadoknade koja je iznosila 1,6 miliona eura.

Agonija koju preživljava poznato ljetovalište dugi niz godina dostiže svoj krešendo podizanjem krivičnih prijava i pozivanjem Specijalnog državnog tužioca da istraži okolnosti zakupa i spriječi dalju degradaciju Sveca.

Ime hotela Sveti Stefan i Miločer koji su bili poznat širom svijeta po visokom nivou usluga i ljepoti prirodnog okruženja, po gostima koji su u njima boravili, povlači se uz priče o korupciji i organizovanom kriminalu, nelegalnoj gradnji ili nesavjesnom upravljanju. Vladi ništa nije sveto, pa ni Svetac čiji je ugled posljednjih godina ozbiljno narušen.

Mutljavina i u Beranama

Zakupac Svetog Stefana, grčki brodovlasnik Viktor Restis sa partnerima preko kompanije Balkan energy, vlasnik je mrkog uglja u Beranama. Krivična prijava odnosi se na nepoštovanje obaveza kupca iz ugovora o privatizaciji rudnika.

Za to se tereti ministar ekonomije Vladimir Kavarić, bivši ministri ekonomije Branko Vujović i Branimir Gvozdenović, ali i izvršni direktor kompanije Balkan energy Konstantinos Polymeropoulos i njen osnivač Petros Statis.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

RAT KOTORSKIH KLANOVA NASTAVLJEN NA KRFU: Ubice brže od policije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Egzekutori Alanu Kožaru i Damiru Hadžiću nijesu ostavili ni najmanju mogućnost da prežive, već su, kako tvrde upućeni u detalje zločina, njihova tijela namjeravali da poliju benzinom i zapale

 

Krvavi rat kotorskih kriminalnih grupa koji traje već šestu godinu odnio je još dvije žrtve. U četvrtak 23. jula, u popodnevnim satima na Krfu i dalje nepoznate osobe ubile su Baranina Alana Kožara i Damira Hadžića iz Užica, koji su operativno važili za osobe bliske škaljarskom klanu. Iako to niko do sada nije zvanično objavio, više je nego jasno da dvostruka likvidacija ima potpis konkurentskog kavačkog klana.

Scene koje su se prošlog četvrta mogle vidjeti na Krfu bile su nalik na one iz akcionih filmova. Prije nego što su škaljarci izašli iz svog automobila, koji su taman parkirali, ispred kuće koju su iznajmili, nepoznate osobe prišle su vozilu, a potom u njih iz dva različita oružja ispalile 29 hitaca. Iako su sa sobom imali oružje, Kožar i Hadžić nijesu stigli da uzvrate vatru.

Ubice im nisu ostavli ni najmanju mogućnost da prežive, već su, kako tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, njihova tijela namjeravali da poliju benzinom i zapale, kako bi istražitelji što teže otkrili identitet žrtava. Šta ih je spriječilo u toj namjeri za sada nije poznato pošto, prema saznanjima lokalne policije, nema očevidaca ove mafijaške likvidacije. Prema pisanju grčkih medija, tijela ubijenih u izrešetanom automobilu pronašao je, kasno popodne, maser sa kojim su Kožar i Hadžić prije ubistva dogovorili profesionalnu masažu.

Sudski vještak tamošnjim medijima je objasnio da su obojica imala višestruke povrede po cijelom tijelu, odnosno da im je više od deset metaka ispaljeno u vrat, prsa, ruke i noge. Prema njegovim riječima cijela ,,operacija smrti” dvojice Balkanaca trajala je samo nekoliko sekundi. Na osnovu dokaza izuzetih iz automobila, ali i izgleda tijela, tamošnji vještaci su zaključili da su se Kožar i Hadžić tog popodnevna vraćali sa plaže.

Osim oružja, grčki istražitelji su kod žrtava pronašli falsifikovana dokumenta. Kožar je imao falsifikovana dokumenta i putovao je sa pasošem Slovenije pod imenom Robert Bitenc, dok je Hadžić koristio slovenački pasoš na ime Martina Pospišeka. To je bio razlog da grčki mediji kao prvu informaciju objave da su ubijeni državljani ove zemlje, dok su crnogorski mediji, iz svojih izvora, već imali potvrdu da u toj pucnjavi nijesu ubijeni Slovenci već Kožar i Hadžić.

Izgleda da su Kožar i Hadžić unaprijed planirali koliko će ostati na Krfu. To govori podatak da je apartman u njihovo ime na tri mjeseca, 21. juna, iznajmila treća osoba. U tom apartmanu istražitelji su pronašli 11.500 eura i pištolj glok, koji je, kako se sumnja, pripadao jednoj od dvije žrtve.

Grčki mediji prenose i da je grupa oficira bezbjednosti otputovala za Srbiju da bi od kolega iz Beograda prikupili što više podataka o zaraćenim kriminalnim grupama, kako bi pokušali da rasvijetle dvostruko ubistvo. Cilj helenske policije je, pišu mediji, da u saradnji sa srpskim kolegama pronađe „jezgra“ kriminalaca u srpskoj i crnogorskoj zajednici u Atini. Pored toga, grčka policija je ispitivala moguću umiješanost ovdašnjih mafijaša u ilegalne aktivnosti u Grčkoj, uglavnom trgovinu narkoticima i krijumčarenje cigareta.

Kada je riječ o egzekutorima, grčki istražitelji ne isključuju mogućnost da su ubice još na Krfu, zbog čega se i dalje vrše detaljne provjere.Tamošnje bezbjednosne struktrure podsjećaju da je Grčka već bila mjesto krvavog obračuna kotorskih kriminalnih klanova i to u januaru ove godine kada su u Atini likvidirani Stevan Stamatović i Igor Dedović, koji su operativno važili za vođe škaljaraca. Oni ne isključuju mogućnost da su sada ubijeni jedno vrijeme boravili sa svojim prijateljima, zbog čega su sada u toku provjere radi utvrđivanja kuda su se proteklih mjeseci kretali Kožar i Hadžić. Reader.gr navodi da je grčka policija utvrdila da su Kožar i Hadžić posljednjih godina proputovali Evropu sa lažnim pasošima kao i da su nedavno boravili u turskom ljetovalištu Antalija. Upravo u tom turskom ljetovalištu, podsjetimo, 2018. godine uhapšen je jedan od vođa škaljarskog klana Jovan Vukotić, koji se trenutno nalazi u spuškom zatvoru (u međuvremenu je izašao iz pritvora – vidjeti antrfile).

Grčke vlasti brine to što je crnogorska mafija našla utočište u Grčkoj, pa će pokušati da utvrdi koliko se pripadnika suparničkih klanova iz Crne Gore nalazi u toj zemlji. Svoju operativu, kako tvrde mediji, usmjerili su na prikupljanje podataka o tome kada i gdje će se dogoditi sljedeće naručeno ubistvo. Čini se ipak da to gdje će biti sljedeći napad i ko je sljedeća meta istražitelji, baš kao i javnost, mogu samo da naslućuju.

Ubistvo Kožara i Hadžića, očigledan je dokaz da se bjegunci mogu godinama kriti i bježati od tužilaštva i policije, ali ne i od metaka koje su im namijenili pripadnici suprotstavljenog klana.

Alan Kožar je duže od deceniju u policijskoj evidenciji registrovan kao bezbjednosno interesantno lice. Više puta je optuživan i sumnjičen za teška krivična djela, a prema policijskim podacima vođa je najjačeg barskog kriminalnog klana koji usko sarađuje sa škaljarcima i zemuncima Luke Bojovića.

Crnogorski pravosudni organi potraživali su, zbog sumnje da je 2016. godine organizovao kriminalnu grupu u Baru i Budvi, čiji pripadnici su postali Nišlija Milan Dinić neke i dalje nepoznate osobe, a čiji zadatak je bio da ubiju Danilovgrađanina Slobodana Šaranovića. Dinić je, navodno, 24. decembra te godine odustao od plana i Šaranoviću predao pištolj, mobilni telefon i karticu. Šaranović je, ipak, ubijen nekoliko mjeseci kasnije tačnije 11. marta 2017. godine, ispred svog stana u budvanskom naselju Dubovica.

Kožar je bio čovjek od povjerenja vođi zemunskog klana Luki Bojoviću čija porodica je godinama ratovala sa porodicom Šaranović. Ubijeni Slobodan Šaranović teretio se za ubistvo Nikole Bojovića, Lukinog brata. On je, navodno, to ubistvo naručio iz osvete, zbog ubistva svog brata Branislava. U to vrijeme  Luka Bojović je bio u prijateljskim i poslovnim kontaktima s barskom kriminalnom grupom koju je predvodio pokojni Luka Đurović. Nakon što je Đurović poginuo u saobraćajnoj nesreći, vođstvo nad klanom je preuzeo upravo Kožar.

Kožaru se sudilo zbog optužbi da je organizovao postavljanje eksplozivne naprave ispod auta policijskog komandira u Baru, Ivana Đokovića, ali je pravosnažno oslobođen od tih optužbi. Pravosnažno je osuđen na šest godina i deset mjeseci zatvora zbog podmetanja tri eksplozivne naprave na gradilište Hotela Splendid u Bečićima i pokušaja iznude od biznismena Žarka Radulovića, suvlasnika hotela. Tu kaznu je izdržao 2013. godine.

Srpska policija tragala je za Damirom Hadžićem zbog sumnje da je upravo on ispalio smrtonosni rafal u jednog od visokorangiranih pripadnika kavačkog klanaDavorina Baltića. Baltić je ubijen u Beogradu 1. januara 2018. dok je automobilom ulazio u garažu zgrade na Vračaru u kojoj je živio. Sa Baltićem u automobilu bila je srbijanska policajka Marija Nikolić, koja je u pucnjavi ostala nepovrijeđena.

Hadžić je srpskoj policiji godinama poznat i važio je za bitnog čovjeka Filipa Koraća i saradnika Igora Dedovića. Dovodi se u vezu i sa serijom razbojništava i pljački juvelirnica i zlatara širom Evrope. Hapšen je u Milanu nakon pokušaja pljačke blindiranog vozila za prevoz novca. U Užicu je 2012. ranjen u pucnjavi u kladionici.

I dok su u Grčkoj padale nove žrtve krvavog rata narkoklanova, pripadnici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije rasvijetlili su ubistvo Saše Klikovca (38), ubijenog 18. jula ispred porodičnog restorana ,,Kod Crnogorca”, u naselju Cijevna nadomak Podgorice.

Lisice su, zbog sumnje da je vozio ubicu, prvo stavljene na ruke Podgoričaninu Marku Šakoviću (29), a par dana kasnije i njegovom dvije godine starijem sugrađaninu Milošu Markoviću, za kog se veruje da je pucao na Klikovca iz vozila kojim je upravljao njegov pomagač. Policija je slučaj rasvijetlila za samo četiri dana, nakon što su na planini Radovče pronašli golf koji je korišćen u zločinu, i iz njega izuzeli mnoštvo tragova koji su ih doveli do osumnjičenih.

Nedugo zatim uslijedilo je hapšenje Šukovića koji je, prema nezvaničnim informacijama, istražiteljima priznao sve što je uradio, uz ime saučesnika koji je pucao u Klikovca. On je ispričao da su nekoliko dana pratili Klikovca i čekali pogodan trenutak da zločinački naum sprovedu u djelo. Za razliku od Šukovića, Marković je policiji operativno poznat od ranije i to kao osoba bliska jednom ogranku škaljarskog kriminalnog klana.

 

VOĐA ŠKALJARSKOG KLANA NAPUSTIO SPUŠKI ZATVOR:
Sloboda za Vukotića

Kotoranin Jovan Vukotić koji slovi za vođu škaljarskog klana izašao je u utorak iz spuškog zatvora. Vukotića Više državno tužilaštvo sumnjiči da je sa Milićem – Minjom Šakovićem i pokojnim Igorom Dedovićem, prije nekoliko godina pokušao da ubije dvojicu navodnih članova kavačkog klana Vojina Stupara i Miloša Radonjića.

Tridesetdevetogodišnji Kotoranin u februaru je ekstradiran iz Srbije u Crnu Goru. On je u tužilaštvu, ali i prije ekstradicije iz Srbije, više puta negirao optužbe, tvrdeći da mu sve smještaju ,,prljavi” policajci i da nije bio u Crnoj Gori kada se pucalo u Kotoru. U istrazi pokušaja ubistva dvojice kavčana saslušan je 19. juna 2019. godine u prostorijama Okružnog zatvora u Beogradu, a 8. februara 2020. pred podgoričkim Višim sudom.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLICIJSKA TORTURA I KAKO JE SPRIJEČITI: Teška ruka pendrek-demokratije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropski komitet za sprečavanje mučenja (CPT) je ukazao na „nestandardne predmete“ – bejzbol palice i električne kablove – koje je pronašao u CB Podgorica, koji je naveden i kao lokacija na kojoj su žrtve policijske torture mučene

 

Zvjersko prebijanje Jovana Grujičića, Benjamina Mugoše i M.B., poslednji je u nizu slučajeva koji bacaju sjenku na postupanje uniformisanih službenika Uprave policije. Taj događaj, istovremeno, u fokus javnosti vraća dilemu da li se crnogorska policija vraća davno oprobanim metodama iznuđivanja priznanja od osumnjičenih.

Repertoar torture  je, prema tvrdnjama pretučene trojke, raznovrstan: navlačenje pancirnih prsluka na gornji dio tijela i udaranje bejzbol palicama preko istih, udaranje po tabanima, upotreba elektro-šokera na više djelova tijela uključujući genitalije, davljenje plastičnom kesom, šamaranje, repetiranje pištolja… Zbog onog što su preživjeli oni su podnijeli  krivičnu prijavu, u kojoj su detaljno naveli šta su im policajci radili, u maju, nakon što su ih uhapsili zbog sumnje da su učestvovali u postavljanju eksplozivne naprave ispred kafe bara Grand i porodične kuće policijskog službenika Duška Golubovića.

Iz NVO Akcija za ljudska prava (HRA) ističu da se u ovom slučaju, na osnovu službenih dokumenata, zna ko su službenici CB Podgorica koji su učestvovali u ispitivanju. Batinaši su, ipak, i dalje nepoznati. I pored toga što je Grujičićev otac podnio krivičnu prijavu protiv svih koji su, kako tvrdi, učestvovali u otmici njegovog sina iz psihijatrijske bolnice u Kotoru, ali i onih koji su ga pretukli u Centru bezbjednosti. „ … je Jovana tjerao, izmučenog i imrcvarenog, da hoda na ruke i noge u prostoriji dok je on istovremeno pokušavao da ga jaše, praveći selfije mobilnim telefonom uz riječi ‘svima ću ovo da pošaljem da vide kakav si mangup’. Napominjem da su zadnje dvije metode slomile Jovana koji je nakon toga njima rekao da će sve da prizna i da potpiše izjave koje su mu dali. Nakon tog priznanja Jovanu je zaprijećeno da ne smije tražiti advokata“, dio je prijave koju je podnio Grujičićev otac.

Opis mučenja koji smo tu vidjeli odgovara taktikama mučenja koje su u Latinskoj Americi protiv ljevičara koristili pripadnici vojnih hunti, kaže za Monitor Tea Gorjanc – Prelević. „Što reče neko, samo što ih iz helikoptera nisu bacali u more“.

Svetlana ĐOKIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OPŠTINA BUDVA DVA MJESECA U FINANSIJSKOJ BLOKADI: Pritisak težak desetine miliona

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekuje se da novoformirana odbornička većina održi sjednicu budvanskog parlamenta u subotu, 08. avgusta, na čijem će se dnevnom redu, pored planiranih smjena članova raznih upravnih odbora i Savjeta RTV Budva, naći i dirigovana odluka o podizanju kredita za vraćanje miliona Vladi

 

Da su životi građana Budve manje važni od vlasti, političkih igara i finansijskih špekulacija, pokazuje  situacija u kojoj zaposleni u ovoj turističkoj opštini dva ili tri mjeseca ne primaju zarađene plate. Usred turističke sezone i otežanih životnih uslova zbog epidemije korona virusa, oko hiljadu zaposlenih početkom ljeta ostalo je bez mjesečnih zarada.

Voljom ministra finansija Darka Radunovića, po čijem je nalogu Privredni sud uveo privremenu mjeru blokade računa Opštine krajem maja, uoči sveobuhvatne akcije preotimanja vlasti u Budvi, zaposleni u lokalnoj upravi nijesu primili dvije zarađene plate. Radnicima u JU Muzeji i galerije Budve i Javnom servisu RTV Budva duguju tri lična dohotka.

Podsjećamo, Ministarstvo finansija isplatilo je krajem prošle godine 29,3 miliona eura austrijsko-njemačkoj firmi WTE/EVN na ime aktiviranih garancija koje je dala Vlada za projekat izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda u Bečićima. Iako postupak oko dokazivanja stvarnog iznosa uloženih sredstava u izgradnju  kolektora u naselju Vještice nije okončan, kao ni istražni postupak državnog tužilaštva, Vlada je na prvi zahtjev Njemaca isplatila tražene milione, koje sada potražuje od Opštine Budva.

Naplata milionskog troška iz budžeta Vlade jedan je od razloga izvršenog prevrata u Budvi, nasilne promjene legalno izabrane vlasti u kojoj su učestvovale brojne državne institucije. Uz pomoć jakih policijskih snaga na čelne funkcije u Opštini postavjeni su predstavnici nove odborničke većine, DPS, Crnogorske, SD i nezavisnog odbornika Stevana Džakovića. Glavni zadatak tako ustoličenih predsjednika Opštine Nikole Divanovića (DPS) i predsjednice Skupštine, Anđele Ivanović iz Crnogorske, je zaduživanje Budve za 30-ak miliona eura, kako bi Vlada nadomjestila minus u svojoj kasi. Odluka o kreditnom zaduženju mora biti donijeta do kraja avgusta, za kada su zakazani redovni lokalni izbori.

DPS pokazuje potpuno odsustvo brige za egzistenciju građana zaposlenih u opštinskoj administraciji i njihovih porodica, jer na računu Opštine ima novca  za isplatu plata. Pravnim i fizičkim nasiljem Budva je dovedena u ponižavajuću situaciju, da joj sa republičkog nivoa diriguju načinom upravljanja sopstvenim sredstvima, da jedan ministar lokalnoj samoupravi može da zabrani isplatu zarađenih plata iz redovnih opštinskih prihoda. Budva koja je najznačajnija turistička opština u Crnoj Gori,  iz koje Vlada ubira milione prihoda po raznim osnovama, trpi dvomjesečno iživljavanje Vladinih institucija nad građanima ovog grada.

Svakodnevne scene na vratima Opštine gdje pripadnici privatnog obezbjeđenja ne dozvoljavaju ulazak u opštinske prostorije odbornicima sa liste Demokrata i DF-a, pokazuju da ponižavanje Budve i njenih građana kao da nema granica. Te scene posredstvom medija odlaze u svijet.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka sedmog avgusta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo