Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Žmurke sa kriminalom

Objavljeno prije

na

Nije u Crnoj Gori uvijek lako, gledajući kakve stvari jesu, sjetiti se kakve bi trebale da budu. Uzmimo državno tužilaštvo sa Rankom Čarapić na čelu. Prema Ustavu i Zakonu o Državnom tužiocu ,,državni tužilac vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela i drugih zakonom utvrđenih kažnjivih djela…”. U stvarnosti, Vrhovna državna tužiteljica bavi se svojim poslom – ponekad. Što sitniji lopov, to veća mogućnost da će završiti u zatvoru. U Zakonu još piše da se funkcija državnog tužioca ne smije vršiti ni pod čijim uticajem i niko ne smije da utiče na državnog tužioca u vršenju njegove funkcije. Šetaju, eto, recimo, predsjednica Vrhovnog suda, njena drugarica advokatica i Vrhovna državna tužiteljka Goricom. Ne samo da Ranka Čarapić ne smije biti pod njihovim uticajem, nego ni dvije drugarice ne smiju da utiču na nju. Situacija je jasna.

Stižu ovih dana na naplatu milioni koje je potrošio Oleg Deripaska s društvom, a vratiće ih građani Crne Gore. Tih đavoljih milona ukupno je 132. Kad su prije dvije godine iz Pokreta za promjene tražili da se pokrene istraga i ugovor o poravnanju između ruskog suvlasnika KAP-a i države poništi, jer je štetan za državu, Ranka Čarapić je bila ko zapeta puška. ,,Provjerićemo inicijativu, preduzećemo sve što bude trebalo. Koliko će trajati, ono što je uvijek sporno, postupak i provjere to naravno zavisi od složenosti provjera”.

Očigledno je bilo previše složeno.

Tužilaštvo je u ovoj zemlji glavni razlog što se političari prema ogromnim direktnim štetama koje su proizveli odnose kao da su, recimo, obukli odijelo koje im se ne slaže sa kravatom. Najistrajniji su u toj disciplini prvaci SDP-a. Kad prođu godine i potroši se šta se imalo, oni hrabro kroče i kažu kako je neki posao ,,greška” i kako su, uostalom, njihovi ministri bili protiv njega. Niko nije odgovoran, niko kriv iako se zna i ko je KAP prodavao i ko se poravnavao. Prodaju KAP-a potpisali su Branimir Gvozdenović, potpredsjednik Vlade, Asim Telaćević, direktor Fonda za razvoj, Branimir Bojanić, direktor Zavoda za zapošljavanje, Radoje Žugić, direktor Fonda PIO. Poravnao se ministar ekonomije Branko Vujović. Ništa nije imala da ih pita Ranka Čarapić.

Iz MANS-a su ovih dana ocijenili da je krajnje vrijeme da vrhovni državni tužilac Ranka Čarapić konačno ispita motive i odgovornost Mila Đukanovića, Branimira Gvozdenovića, Igora Lukšića, Branka Vujovića, Vladimira Kavarića, ali i drugih koji su ,,dizali ruke za problematične odluke” u privatizaciji KAP-a.

Inače, bilo bi pošteno da Vrhovna državna tužiteljka bar pola plate daje MANS-u. Oni joj lijepo prikupe materijal, pa ona probere. Kad je pravo vrijeme ponešto se i iskoristi. Kao u slučaju Zavale koji je dugo čučao nacrtan u tužilaštvu, pa aktiviran kad je trebalo zbog viših partijskih poslova.

Istraga oko Zavale počela je 2008., istovremeno kad i oko Prve banke. Dvije godine kasnije Ranka Čarapić je objašnjavala kako su oba slučaja pri kraju. ,,Tražimo još neke informacije još neka pojašnjenja, vjerujem da ćemo i povodom Prve banke biti u prilici da brzo donesemo odluku”.

Prva banka je isparila.

Ovih dana MANS je podnio krivične prijave za organizovani kriminal protiv više bivših i sadašnjih visokih javnih funkcionera zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanija koje su pod kontrolom grčkog biznismena Viktora Restisa, na štetu javnog interesa i budžeta Crne Gore. Tu su razni ministri turizma Predrag Nenezić i Branimir Gvozdenović, Predrag Sekulić, i još cijeli red zaslužnika. Više je nego osnovana sumnja da Ranka Čarapić neće mrdnuti.

Naša tužiteljica, doduše, radi kad neko sa strane obavi posao i još je lijepo zamoli . Teškom mukom je naša država, na čelu sa tužiteljicom, prepoznala da nije baš sve u redu sa poslovanjem braće Šarić. Objašnjavali su nam i kako to nijesu naša posla i kako Srbija neće da nam kaže u čemu je problem, i kako naš Ustav ne dopušta da naše kriminalce izručujemo i da je sve skupa napad na Crnu Goru. Ustav mijenjali nijesmo, ponekoga smo morali da izručimo, ali tad je tužiteljica ćutala.

Druga je stvar, što, kad hoće, Ranka Čarapić zna kako treba. Kad je odlučeno da privremeno bude oduzeta imovina Duška Šarića i Jovice Lončara, objasnila je: ,,Nesklad između legalnih prihoda koje su Šarić i Lončar i pravno lice Mat compani'ostvarili od 2006. do 2010. godine i imovine koju posjeduju kao fizička lica ili su je prenijeli na pravno lice Mat compani, ukazuje da postoji osnov sumnje da je imovina stečena nezakonito”. Pitanje je bi li u ovoj zemlji ostao kamen na kamenu, kad bi, nekim čudom, tužilaštvo krenulo da redom uočava ovakvu vrstu nesklada.

Ili, kad bi se osvrnulo na susjedstvo. Županijsko tužilaštvo u Zagrebu nedavno je podiglo optužnicu protiv bivšeg šefa uprave Hrvatske elektroprivrede Ivana Mravka za slučaj prodaje jeftine struje mostarskom kombinatu Aluminij. U optužnici je, prenosi RFE, napisano da je spornim ugovorom Hrvatska elektroprivreda oštećena za oko 90 miliona eura. U Hrvatskoj je istraga o jeftinoj preprodaji struje Aluminiju okarakterisana kao jedna od najvećih afera. Osim Ivana Mravka, direktora HEP-a, na optuženičkoj klupi uskoro bi se mogao naći i nekadašnji premijer Hrvatske Ivo Sanader, po čijem je zahtjevu Mravak radio, ali i rukovodstvo auminijskog kombinata.

Zakon, naravno, reguliše i pitanje – šta sa državnim tužiocem koji ne radi svoj posao. Postoje disciplinske mjere i umanjenje zarade do dvadeset odsto, a propisan je i način na koji se državni tužilac razrješava dužnosti. Recimo, ako ,,nestručno i nesavjesno vrši tužilačku funkciju”. Predlog za utvrđivanje odgovornosti državnog tužioca ili zamjenika podnosi se Tužilačkom savjetu.

Onda dođe dio u kojem se čovjek mora grohotom nasmijati: predlog za razrješenje Vrhovnog državnog tužioca podnosi ministar pravde. U ovom slučaju Duško Marković za Ranku Čarapić. Eto naučne fantastike.

Svi oni koji ovih dana insistiraju da državni tužilac uđe u KAP, Željezaru, Elektroprivredu, zapravo bi trebali da krenu sa druge strane. Da, za početak državni tužilac uđe kod državnog tužioca. Ali, to se, za sada, neće desiti. Najnovija izjava premjera Lukšića pokazuje da je vrhovna tužiteljica ispunila njegova očekivanja.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo