Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Žmurke sa kriminalom

Objavljeno prije

na

Nije u Crnoj Gori uvijek lako, gledajući kakve stvari jesu, sjetiti se kakve bi trebale da budu. Uzmimo državno tužilaštvo sa Rankom Čarapić na čelu. Prema Ustavu i Zakonu o Državnom tužiocu ,,državni tužilac vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela i drugih zakonom utvrđenih kažnjivih djela…”. U stvarnosti, Vrhovna državna tužiteljica bavi se svojim poslom – ponekad. Što sitniji lopov, to veća mogućnost da će završiti u zatvoru. U Zakonu još piše da se funkcija državnog tužioca ne smije vršiti ni pod čijim uticajem i niko ne smije da utiče na državnog tužioca u vršenju njegove funkcije. Šetaju, eto, recimo, predsjednica Vrhovnog suda, njena drugarica advokatica i Vrhovna državna tužiteljka Goricom. Ne samo da Ranka Čarapić ne smije biti pod njihovim uticajem, nego ni dvije drugarice ne smiju da utiču na nju. Situacija je jasna.

Stižu ovih dana na naplatu milioni koje je potrošio Oleg Deripaska s društvom, a vratiće ih građani Crne Gore. Tih đavoljih milona ukupno je 132. Kad su prije dvije godine iz Pokreta za promjene tražili da se pokrene istraga i ugovor o poravnanju između ruskog suvlasnika KAP-a i države poništi, jer je štetan za državu, Ranka Čarapić je bila ko zapeta puška. ,,Provjerićemo inicijativu, preduzećemo sve što bude trebalo. Koliko će trajati, ono što je uvijek sporno, postupak i provjere to naravno zavisi od složenosti provjera”.

Očigledno je bilo previše složeno.

Tužilaštvo je u ovoj zemlji glavni razlog što se političari prema ogromnim direktnim štetama koje su proizveli odnose kao da su, recimo, obukli odijelo koje im se ne slaže sa kravatom. Najistrajniji su u toj disciplini prvaci SDP-a. Kad prođu godine i potroši se šta se imalo, oni hrabro kroče i kažu kako je neki posao ,,greška” i kako su, uostalom, njihovi ministri bili protiv njega. Niko nije odgovoran, niko kriv iako se zna i ko je KAP prodavao i ko se poravnavao. Prodaju KAP-a potpisali su Branimir Gvozdenović, potpredsjednik Vlade, Asim Telaćević, direktor Fonda za razvoj, Branimir Bojanić, direktor Zavoda za zapošljavanje, Radoje Žugić, direktor Fonda PIO. Poravnao se ministar ekonomije Branko Vujović. Ništa nije imala da ih pita Ranka Čarapić.

Iz MANS-a su ovih dana ocijenili da je krajnje vrijeme da vrhovni državni tužilac Ranka Čarapić konačno ispita motive i odgovornost Mila Đukanovića, Branimira Gvozdenovića, Igora Lukšića, Branka Vujovića, Vladimira Kavarića, ali i drugih koji su ,,dizali ruke za problematične odluke” u privatizaciji KAP-a.

Inače, bilo bi pošteno da Vrhovna državna tužiteljka bar pola plate daje MANS-u. Oni joj lijepo prikupe materijal, pa ona probere. Kad je pravo vrijeme ponešto se i iskoristi. Kao u slučaju Zavale koji je dugo čučao nacrtan u tužilaštvu, pa aktiviran kad je trebalo zbog viših partijskih poslova.

Istraga oko Zavale počela je 2008., istovremeno kad i oko Prve banke. Dvije godine kasnije Ranka Čarapić je objašnjavala kako su oba slučaja pri kraju. ,,Tražimo još neke informacije još neka pojašnjenja, vjerujem da ćemo i povodom Prve banke biti u prilici da brzo donesemo odluku”.

Prva banka je isparila.

Ovih dana MANS je podnio krivične prijave za organizovani kriminal protiv više bivših i sadašnjih visokih javnih funkcionera zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanija koje su pod kontrolom grčkog biznismena Viktora Restisa, na štetu javnog interesa i budžeta Crne Gore. Tu su razni ministri turizma Predrag Nenezić i Branimir Gvozdenović, Predrag Sekulić, i još cijeli red zaslužnika. Više je nego osnovana sumnja da Ranka Čarapić neće mrdnuti.

Naša tužiteljica, doduše, radi kad neko sa strane obavi posao i još je lijepo zamoli . Teškom mukom je naša država, na čelu sa tužiteljicom, prepoznala da nije baš sve u redu sa poslovanjem braće Šarić. Objašnjavali su nam i kako to nijesu naša posla i kako Srbija neće da nam kaže u čemu je problem, i kako naš Ustav ne dopušta da naše kriminalce izručujemo i da je sve skupa napad na Crnu Goru. Ustav mijenjali nijesmo, ponekoga smo morali da izručimo, ali tad je tužiteljica ćutala.

Druga je stvar, što, kad hoće, Ranka Čarapić zna kako treba. Kad je odlučeno da privremeno bude oduzeta imovina Duška Šarića i Jovice Lončara, objasnila je: ,,Nesklad između legalnih prihoda koje su Šarić i Lončar i pravno lice Mat compani’ostvarili od 2006. do 2010. godine i imovine koju posjeduju kao fizička lica ili su je prenijeli na pravno lice Mat compani, ukazuje da postoji osnov sumnje da je imovina stečena nezakonito”. Pitanje je bi li u ovoj zemlji ostao kamen na kamenu, kad bi, nekim čudom, tužilaštvo krenulo da redom uočava ovakvu vrstu nesklada.

Ili, kad bi se osvrnulo na susjedstvo. Županijsko tužilaštvo u Zagrebu nedavno je podiglo optužnicu protiv bivšeg šefa uprave Hrvatske elektroprivrede Ivana Mravka za slučaj prodaje jeftine struje mostarskom kombinatu Aluminij. U optužnici je, prenosi RFE, napisano da je spornim ugovorom Hrvatska elektroprivreda oštećena za oko 90 miliona eura. U Hrvatskoj je istraga o jeftinoj preprodaji struje Aluminiju okarakterisana kao jedna od najvećih afera. Osim Ivana Mravka, direktora HEP-a, na optuženičkoj klupi uskoro bi se mogao naći i nekadašnji premijer Hrvatske Ivo Sanader, po čijem je zahtjevu Mravak radio, ali i rukovodstvo auminijskog kombinata.

Zakon, naravno, reguliše i pitanje – šta sa državnim tužiocem koji ne radi svoj posao. Postoje disciplinske mjere i umanjenje zarade do dvadeset odsto, a propisan je i način na koji se državni tužilac razrješava dužnosti. Recimo, ako ,,nestručno i nesavjesno vrši tužilačku funkciju”. Predlog za utvrđivanje odgovornosti državnog tužioca ili zamjenika podnosi se Tužilačkom savjetu.

Onda dođe dio u kojem se čovjek mora grohotom nasmijati: predlog za razrješenje Vrhovnog državnog tužioca podnosi ministar pravde. U ovom slučaju Duško Marković za Ranku Čarapić. Eto naučne fantastike.

Svi oni koji ovih dana insistiraju da državni tužilac uđe u KAP, Željezaru, Elektroprivredu, zapravo bi trebali da krenu sa druge strane. Da, za početak državni tužilac uđe kod državnog tužioca. Ali, to se, za sada, neće desiti. Najnovija izjava premjera Lukšića pokazuje da je vrhovna tužiteljica ispunila njegova očekivanja.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo